Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52020AE5657

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (COM(2020) 652 final – 2020/0300 (COD))

EESC 2020/05657

SL C 123, 9.4.2021, p. 76–79 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:
27/01/2021; Datum glasanja
Date of vote:
27/01/2021
Date lodged:
05/11/2020
Author:
Europski gospodarski i socijalni odbor
Responsible body:
Section for Agriculture, Rural Development and the Environment, EESC_NAT
Rapporteur:
Lutz RIBBE
Form:
Mišljenje
Term of office:
2015-2020
Internal reference:
NAT/811, AVIS-SECTION 2020/5657 FIN
Session:
557
Treaty:
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Legal basis:
Link
Link
Link
Select all documents mentioning this document
Earlier related instruments:
Instruments cited:
Link

9.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 123/76

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.

(COM(2020) 652 final – 2020/0300 (COD))

(2021/C 123/12)

Glavni izvjestitelj:

Lutz RIBBE

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 11.11.2020.

Vijeće, 5.11.2020.

Pravni temelj:

članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Datum odluke Predsjedništva:

1.12.2020.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

27.1.2021.

Plenarno zasjedanje br.:

557

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

227/4/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da nedavno predstavljen Prijedlog o Osmom programu djelovanja za okoliš ima tek iznimno marginalnu dodanu vrijednost, koja proizlazi iz najave poboljšanog modela praćenja i izvješćivanja. Inače Prijedlog sadržava više općih opisa stanja i izjava o namjerama, a ne toliko sadržaja i mjera. Međutim, samo za bolje upravljanje nije potreban „program djelovanja”.

1.2.

 EGSO se pita je li doista potreban Osmi program djelovanja za okoliš kako bi se dao dodatni poticaj politici EU-a u području okoliša, koja je najkasnije s pomoću europskog zelenog plana dospjela u samo središte politike EU-a.

1.3.

 EGSO smatra da Prijedlog koji je predstavila Komisija snažno potvrđuje njegovo stajalište na koje već godinama uvijek iznova upućuje: ne nedostaje znanja o tome što valja učiniti, već je manjkava provedba dobro poznatih mjera, koje su često odavno donesene, kao i politička volja.

1.4.

 EGSO smatra korisnim da se, primjerice, strateške inicijative koje je Komisija predstavila za provedbu europskog zelenog plana, kao što su strategija za biološku raznolikost, strategija „od polja do stola” ili akcijski plan za kružno gospodarstvo, zajedno s njihovim detaljnim zahtjevima, uključe u Osmi program djelovanja za okoliš i da se istodobno odlučuje o tome. Štoviše, Vijeće i Europski parlament mogli bi obvezati Komisiju da povrh Osmog programa djelovanja za okoliš nastavi i produbi europski zeleni plan odnosno Komisiji izdati izričit nalog da najkasnije do novog mandata predstavi zakonodavni prijedlog „Programa EU-a do 2050.” (kao izmijenjen i proširen „europski zeleni plan br. 2”), kojim se Osmom programu djelovanja za okoliš dodaje konkretan i iscrpan popis mjera. Međutim, to nije predviđeno.

1.5.

 EGSO stoga poziva na temeljitu raspravu o smislu i koristi programa djelovanja za okoliš te ponavlja svoj poziv na izradu zasebnog „Programa EU-a za održivi razvoj do 2050.”. Smatra da je europski zeleni plan dobra i čvrsta osnova za to.

2.   Kontekst mišljenja

Programi djelovanja EU-a za okoliš

2.1.

 Od ranih 70-ih godina 20. stoljeća na razini EU-a uspostavljeni su programi djelovanja za okoliš, a Sedmi je istekao 31. prosinca 2020.

2.2.

 Komisija u svojem prijedlogu Osmog programa djelovanja za okoliš opisuje da su ti programi „okosnica […] razvoja politike EU-a u području okoliša”. Međutim, također neizravno priznaje da ti programi u konačnici nisu imali obećani učinak. Zaključuje i da „napredak povezan sa zaštitom prirode, zdravstvom i integracijom politika nije dovoljan”. Osim toga upućuje na izvješće „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.” (The European Environment – state and outlook, SOER 2020.), koje je Europska agencija za okoliš predstavila 4. prosinca 2019., u skladu s kojim su „trenutačni […] izazovi […] u području okoliša, klime i održivosti […] dosad neviđenih razmjera i hitnosti; ti izazovi zahtijevaju hitno i usklađeno djelovanje te hitna sustavna rješenja”. Naime, „[u]z trenutačni model rasta očekuje se da će se pritisci na okoliš dodatno povećati i prouzročiti izravne i neizravne štetne posljedice na zdravlje i dobrobit ljudi. To se posebno odnosi na sektore s najvećim utjecajem na okoliš – prehrambeni sektor te sektore mobilnosti, energetike, infrastrukture i zgrada.”

2.3.

 Ova je izjava u skladu s Izvješćem o održivom razvoju u Europi iz 2020., koje su u prosincu prošle godine predstavili Mreža za rješenja za održivi razvoj i Institut za europsku okolišnu politiku. Jedan od glavnih zaključaka tog izvješća jest: Europa je u područjima održive poljoprivrede i prehrane, klime i biološke raznolikosti suočena s najvećim izazovima u provedbi ciljeva održivog razvoja.

2.4.

 Komisija pojašnjava da je europskim zelenim planom objavljenim 11. prosinca 2019. donijela ambiciozan program s pomoću kojeg bi EU (a) do 2050. postao prvi klimatski neutralan kontinent, (b) zaštitio, očuvao i ojačao svoj prirodni kapital te (c) zaštitio zdravlje i dobrobit građana od ekoloških rizika i učinaka.

2.5.

 Vijeće, Europski parlament i Odbor regija ipak su pozvali Komisiju da predstavi prijedlog za Osmi program djelovanja za okoliš, o kojem će zatim odlučiti Vijeće i Europski parlament. Komisija je 14. listopada 2020., gotovo godinu dana nakon predstavljanja europskog zelenog plana i samo dva i pol mjeseca prije kraja Sedmog programa djelovanja za okoliš predstavila „Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.” (u nastavku: Osmi program djelovanja za okoliš), kojim ćemo se ovdje baviti.

Sadržaj Osmog programa djelovanja za okoliš

2.6.

 Osmi program djelovanja za okoliš sastoji se od samo šest članaka.

2.7.

 U članku 2. navedeni su okolišni ciljevi EU-a koje su već poznati i priznati u Vijeću i EP-u, kao što su smanjenje stakleničkih plinova, klimatska neutralnost do 2050., prilagodba klimatskim promjenama, cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, zaštita, očuvanje i obnova biološke raznolikosti itd., i to su „prioritetni tematski ciljevi” Osmog programa djelovanja za okoliš. Za razliku od Sedmog programa djelovanja za okoliš, ne opisuju se konkretni instrumenti ili mjere za postizanje ciljeva odnosno aktivnosti u području okoliša. To iznenađuje, posebno s obzirom na to da su zahtjevi ponekad posebno visoki. Navodi se da je cilj „napredak u provedbi modela regenerativnog rasta koji planetu daje više nego što od njega uzima” (1).

2.8.

 U članku 3. navode se i samo dugo poznati „uvjeti” potrebni za postizanje prioritetnih ciljeva. Među njima su:

—

djelotvorna i učinkovita provedba postojećeg zakonodavstva u području zaštite okoliša i klime;

—

uključivanje utvrđenih prioritetnih ciljeva u sve relevantne strategije, zakonodavne i nezakonodavne inicijative, programe, ulaganja i projekte na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; i

—

postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš na razini Unije i na nacionalnoj razini.

2.9.

 U članku 4. opisuje se istinska usmjerenost Osmog programa djelovanja za okoliš. Riječ je o obećanju da će se uspostaviti bolji okvir za praćenje i izvješćivanje kako bi se tvorcima politika i javnosti mogao pružiti bolji uvid u napredak (ili nedostatke). Ističe se, među ostalim, da su Vijeće i EGSO, primjerice, pozvali na mjerenje gospodarskih rezultata i društvenog napretka „izvan okvira BDP-a”. Također je potrebno razviti „glavne pokazatelje” za bolje praćenje npr. biološke raznolikosti ili kružnog gospodarstva. U tome ključnu ulogu imaju Europska agencija za okoliš i Europska agencija za kemikalije, koje bi stoga trebalo kadrovski ojačati.

2.10.

 Konačno, člankom 5. predviđa se da Komisija do 31. ožujka 2029. mora provesti evaluaciju Osmog programa djelovanja za okoliš. Evaluacija sredinom programskog razdoblja nije predviđena.

2.11.

 Člankom 6. uređuje se stupanje na snagu.

3.   Napomene

3.1.

 EGSO se slaže s Komisijom da su programi djelovanja za okoliš već dugo okosnica razvoja politike EU-a u području okoliša. Međutim, politika zaštite okoliša 70-ih, 80-ih ili 90-ih godina 20. stoljeća više nije usporediva s današnjom politikom i stoga se postavlja pitanje uloge, odnosno funkcije programa djelovanja za okoliš.

3.2.

 EGSO se stoga pita je li doista potreban Osmi program djelovanja za okoliš kako bi se dao dodatni poticaj politici EU-a u području okoliša, koja je najkasnije s pomoću europskog zelenog plana dospjela u samo središte politike EU-a. To je osobito vidljivo s obzirom na to da Prijedlog Osmog programa djelovanja za okoliš sadržava više općih opisa stanja i izjava o namjerama, a ne toliko sadržaja i mjera. Riječ je o programu djelovanja bez konkretnih mjera!

3.3.

 Naravno, EGSO također ne sumnja da su prioriteti iz članka 2. dobri i da su „uvjeti za postizanje prioritetnih ciljeva” iz članka 3. ispravni. Međutim, kakav bi to bio doprinos okolišnoj politici kada bi se u Osmom programu djelovanja za okoliš zapravo samo ponavljali ciljevi utvrđeni, među ostalim, u europskom zelenom planu, a da se čak ni načelno ne propisuju provedbeni instrumenti ili mjere koji bi postali obvezujući odlukom Vijeća i Europskog parlamenta? Koje su stvarne koristi pukog navođenja odavno poznatih „uvjeta” ako se ne predstavlja niti donosi obvezujući plan za ispunjavanje tih uvjeta?

3.4.

 EGSO smatra da Prijedlog koji je predstavila Komisija snažno potvrđuje njegovo stajalište na koje već godinama uvijek iznova upućuje: ne nedostaje znanja o tome što valja učiniti, već je manjkava provedba dobro poznatih mjera, koje su često odavno donesene, kao i politička volja. Komisija i, u nekim slučajevima, Sud Europske unije godinama se žale na to da države članice često nedovoljno provode velik dio postojećeg zakonodavstva o okolišu. Nikakvim programom djelovanja za okoliš ne može se nadoknaditi nedostatak provedbe prava ili političke volje.

3.5.

 Čak i bez programa djelovanja u području okoliša, europske institucije i države članice imaju dovoljno mogućnosti za ispunjenje danih obećanja. Kao primjer se može navesti politika biološke raznolikosti.

3.6.

 Zaštita, očuvanje i obnova prirode još se od Drugog programa djelovanja za okoliš (za razdoblje 1977. – 1981.) izričito navode kao „prioritetni cilj” u svim (!) programima djelovanja za okoliš, pa tako i ponovno u Osmom. Činjenica da je biološka raznolikost okosnica programa djelovanja za okoliš već više od 40 (!) godina, ali Komisija u svojoj Strategiji za biološku raznolikost iz svibnja 2020. ipak mora navesti da se priroda nalazi „u kriznoj situaciji”, ne govori u prilog prethodnim programima djelovanja za okoliš.

3.7.

 Međutim, mimo svih programa djelovanja za okoliš, postoje jasne ideje i prijedlozi o tome kako popraviti stanje. Na primjer, u Strategiji za biološku raznolikost (2) koju je predstavila Komisija navodi se dug popis mjera. Vijeće i Europski parlament imali su dovoljno prilika, među ostalim i u okviru reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), provesti konkretne zahtjeve iz te politike. Te su prilike propustili. EGSO ne razaznaje što bi se sad moglo poboljšati time što će Vijeće i Europski parlament donijeti Osmi program djelovanja za okoliš.

3.8.

 Međutim, time se pojašnjava i kako bi Osmi program djelovanja za okoliš mogao imati dodanu vrijednost: formalnim integriranjem strategije za biološku raznolikost koju je Komisija predstavila za provedbu europskog zelenog plana, kao i strategije „od polja do stola” (i drugih sličnih strategija) s njihovim konkretnim detaljnim zahtjevima, čime bi se Vijeće i Parlament zauzeli za provedbu konkretnih prijedloga.

3.9.

 Štoviše, Vijeće i Europski parlament mogli bi obvezati Komisiju da povrh Osmog programu djelovanja za okoliš nastavi i produbi europski zeleni plan odnosno izdati Komisiji da najkasnije do novog mandata predstavi zakonodavni prijedlog „Programa EU-a do 2050.” (kao izmijenjen i proširen „europski zeleni plan 2.”), kojim se Osmom programu djelovanja za okoliš dodaje konkretan i iscrpan popis mjera.

3.10.

 Međutim, sve to trenutačno nije predviđeno, zbog čega je dodana vrijednost Osmog programa djelovanja za okoliš marginalna i svodi se samo na najavu poboljšanog modela praćenja i izvješćivanja. Međutim, samo radi boljeg praćenja i upravljanja, koliko je god to važno, nema potrebe za „programom djelovanja”.

4.   Zaključak

4.1.

 Važnosti i učinku prethodnih programa djelovanja za okoliš i nadolazećeg Osmog programa Komisija očigledno daje mnogo bolju ocjenu nego EGSO. Na primjer, EGSO se nikako ne slaže sa stajalištem Komisije „da je Sedmi program djelovanja za okoliš prethodnik Programa Ujedinjenih naroda do 2030.” Program UN-a do 2030. mnogo je složeniji nego što bi se mogao odraziti u europskoj okolišnoj politici, ma koliko inovativna ona bila. U okviru svake politike zaštite okoliša trebalo bi, naravno, voditi računa i o siromaštvu, gladi, obrazovanju ili rodnim pitanjima, ali ona se u tom kontekstu ne mogu rješavati u dovoljnoj mjeri.

4.2.

 Upravo iz tog razloga EGSO je pozvao EU da izradi zaseban „Program EU-a do 2050.”, koji, naravno, mora uključivati i snažnu osovinu okolišne politike. Čak ni trenutačni europski zeleni plan nije dovoljan za provedbu Programa UN-a do 2030. jer se socijalna pitanja, kako u europskom tako i u globalnom kontekstu, ne tematiziraju u dovoljnoj mjeri. Međutim, EGSO posebno želi naglasiti da smatra da je europski zeleni plan dobra i čvrsta osnova za sveobuhvatnu strategiju održivog razvoja „Program EU-a do 2050.”

4.3.

 EGSO također preporučuje da se političke ambicije utvrđene u tekstovima Komisije oblikuju tako da si europski građani i građanke mogu predočiti kako će one se provoditi. U Osmom programu djelovanja za okoliš govori se o promicanju „regenerativnog modela rasta koji planetu daje više nego što od njega uzima”. Vjerojatno je da mnogim građanima, a ni političarima, nije jasno što se krije iza „modela regenerativnog rasta” i što bi u svakodnevnom životu značilo da se planetu daje više nego što se od njega uzima.

4.4.

 Naposljetku, EGSO izričito preporučuje pokretanje opće rasprave o ulozi mogućih budućih programa djelovanja za okoliš. Bilo bi korisno provesti evaluaciju programa djelovanja za okoliš i prije, a ne samo devet mjeseci prije isteka Osmog programa djelovanja za okoliš.

Bruxelles, 27. siječnja 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1)  https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2020:0652:FIN:hr:PDF, članak 2. stavak 2. točka (c).

(2)  Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., COM(2020) 380 final

Top