Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2019.

(COM(2020) 302 final)

(2021/C 123/01)

Izvjestitelj:

Gonçalo LOBO XAVIER

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 12.8.2020.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.12.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27.1.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	557
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	230/0/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja izvješće Europske komisije o politici tržišnog natjecanja za 2019. u kojem Komisija iznosi pristup usmjeren na jačanje jedinstvenog tržišta i promicanje gospodarskog razvoja i ciljeva socijalne politike koji su ključni za proces razvoja Europe.

1.2.

EGSO smatra, kako je naveo u nekoliko prethodnih dokumenata, da je djelotvorna i principijelna politika tržišnog natjecanja jedan od stupova Europske unije i nužan alat za ostvarivanje unutarnjeg tržišta na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u skladu s ciljevima održivog razvoja, izgradnjom socijalnog tržišnog gospodarstva i provedbom europskog stupa socijalnih prava (1). Ti su elementi i dalje relevantni.

1.3.

EGSO se slaže da bi Komisija trebala poduzeti mjere poticanja poštenog tržišnog natjecanja na tržištima koja su važna za građane i poduzeća EU-a, kao što su digitalni i telekomunikacijski sektor, energetika i okoliš, proizvodnja, financijske usluge, oporezivanje, poljoprivreda, hrana i promet. Tim bi se mjerama trebalo osigurati povjerenje potrošača i jasno definirati odgovarajući uvjeti poslovanja poduzeća. Gospodarske i socijalne promjene odvijaju se vrlo brzim tempom. Kontinuirana prilagodba modernom, održivom zelenom i digitalnom gospodarstvu hitna je i neophodna, pri čemu je politika tržišnog natjecanja ključna.

1.4.

Novi i neprestani izazovi koji proizlaze iz upotrebe podataka, algoritama i tržišta brzo se razvijaju u okruženju koje se sve više digitalizira. Zbog toga je potrebno dodatno učvrstiti mreže suradnje između tijela država članica i Europske komisije kako bi se na jedinstvenom tržištu zadržalo pošteno tržišno natjecanje. EU stoga mora ići ukorak s digitalnim dobom, a EGSO je svjestan potrebe za promjenama i potiče neophodne prilagodbe. EGSO čvrsto vjeruje da su digitalno tržište i internetske platforme dio novog gospodarstva koji je ključan za Europu, ali i da je potrebno postaviti jasna i pravedna pravila za sve dionike.

1.5.

EGSO skreće pozornost Komisije na potrebu za kontinuiranim stvaranjem gospodarskih i političkih uvjeta kojima će se poticati rast MSP-ova u ravnopravnim uvjetima tržišnog natjecanja kojima se ujedno i velikim trgovačkim društvima omogućuje sudjelovanje u gospodarskom procesu. Europa mora biti percipirana kao snažan gospodarski prostor na kojemu se omogućuju pošteno tržišno natjecanje i jasna pravila za sve sudionike.

1.6.

Kad je riječ o tržišnom natjecanju s poduzećima izvan EU-a, EGSO poziva na osiguravanje jednakih socijalnih i okolišnih pravila kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja. Europa ne smije primjenjivati različite pristupe jednakim izazovima i ne smije biti „naivna” u pogledu politike tržišnog natjecanja.

1.7.

EGSO podupire koordinirane mjere koje je Komisija donijela za proizvodni sektor, no želio bi da EU učini još više i predloži trajno rješenje za poticanje ravnopravnih uvjeta u bliskoj suradnji s državama članicama. Privremene mjere koje se odnose na opskrbu određenim proizvodima s tržišta izvan EU-a moraju postati trajne, posebno kada je riječ o uvozu neophodne medicinske opreme i drugih ključnih proizvoda. Ova pandemija ukazala je na sve slabosti neodlučne politike. Snažan i otporan proizvodni sektor trebao bi biti jedan od stupova politike tržišnog natjecanja.

1.8.

U poljoprivrednom i prehrambenom sektoru važno je zaštititi proizvode s europskim oznakama izvornosti od imitacija ili „kopija”. Sektor sjemena i pesticida ključan je za poljoprivrednike i potrošače, ali ujedno otvara pitanja koja izlaze iz okvira zaštite potrošača, sigurnosti hrane i osiguravanja usklađenosti sa standardima u području okoliša i klime.

1.9.

Prijevoz je i dalje jedan od uslužnih sektora u kojem postoji najveća neravnoteža u tržišnom natjecanju među državama članicama na unutarnjem tržištu. Jasna pravila i potreba za ravnotežom moraju biti stalni prioritet ne samo u interesu poduzeća nego i krajnjih korisnika.

2.   Opće napomene

2.1.

Politika tržišnog natjecanja ključna je za cilj ostvarenja učinkovitog i poštenog jedinstvenog tržišta koje može ojačati europske vrijednosti i europski projekt. Imajući to na umu, ključno je bolje razjasniti cjelokupnu politiku i smjernice kako bi se dobila jasna predodžba o tome da jedinstveno tržište donosi dodanu vrijednost globalizaciji i da vodeća uloga Europe na putu prema održivoj i poštenoj trgovini pruža ne samo mogućnosti nego i opipljive rezultate koji mogu utjecati na druge gospodarske regije.

2.2.

Iako je pokretanje provjere prikladnosti pravila o državnoj potpori 2019. bilo veliko postignuće, čini se da njezina provedba i praćenje nisu ni savršeni ni brzi. Ti postupci, uključujući javna savjetovanja, moraju biti precizni i brži. EGSO smatra da se u postupak mogu uključiti organizacije civilnog društva kako bi se omogućio kontakt s odgovarajućim dionicima.

2.3.

Internetskim alatom „eLeniency” Komisiji se mogu lako i jednostavno podnositi izjave i dokumenti, uključujući zahtjeve za oslobađanje od kazne ili njezino smanjenje u slučajevima kartela. Potrebno je izvući pouke kako bi se razumjela važnost postupka s obzirom na potrebu za osiguravanjem pravednog sudjelovanja javnosti, lako dostupnih alata i postupaka te usporedbe s drugim alatima.

2.4.

EGSO dijeli zabrinutost Komisije u pogledu potrebe da se odgovori na učinke narušavanja koje su proizvele inozemne subvencije i javno vlasništvo te smatra da su za sprečavanje štetnih učinaka potrebni dodatni instrumenti. Njih se ponajprije može djelotvorno identificirati odgovarajućim korištenjem Europske mreže za tržišno natjecanje, a potom rješavanjem problema selektivnih sustava potpora.

2.5.

EGSO zagovara razvoj i jačanje usluga od općeg interesa u EU-u kao djelotvornog sredstva zaštite „europskog načina života”. Da bi se usluge od općeg interesa mogle pružati na odgovarajući način, mora se prihvatiti činjenica da je digitalna infrastruktura ključni čimbenik digitalizacije. Stoga je potrebno uvesti odgovarajuću širokopojasnu infrastrukturu. EGSO zagovara donošenje sustava državnih potpora kojim se potiču ulaganja u uvođenje svih tih novih tehnologija uz istovremeno prevladavanje teritorijalnih neravnoteža na nacionalnoj razini.

2.6.

Projekti od zajedničkog europskog interesa imaju važnu ulogu u istraživanju i tehnološkom razvoju te u primjeni inovacija. Njihov bi razvoj trebalo poticati radi dodane vrijednosti koju donose i EGSO se nada da Komunikacija o važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) može poslužiti kao djelotvoran instrument za njihovu pravilnu provedbu. Važno je nadzirati ispravke u primjeni kriterija u skladu s kojima države članice mogu pružati potporu transnacionalnim projektima od strateške važnosti za EU.

2.7.

EGSO vjeruje da bi se politika tržišnog natjecanja EU-a trebala temeljiti na pristupu usmjerenom prema budućnosti kako bi se mogla prilagoditi izazovima digitalnog doba i tržišnom natjecanju na globalnoj razini. EGSO stoga poziva Komisiju da politiku tržišnog natjecanja uvrsti među najvažnije prioritete programa rada platforme Fit for Future („Spremni za budućnost”).

3.   Posebne napomene

3.1.   Dodatno poboljšanje djelotvornosti politike tržišnog natjecanja EU-a i njezina provedba

3.1.1.

Politiku tržišnog natjecanja EU-a trebalo bi osmisliti i provesti na sveobuhvatniji način uzimajući u obzir njezinu blisku povezanost s drugim ključnim područjima politike i potrebu za dosljednim pristupom. Pravila EU-a o tržišnom natjecanju trebala bi biti usko povezana s poreznim pravom (uz pošteno oporezivanje i u digitalnom sektoru), potrošačkim pravom, socijalnom zaštitom i radnim pravom. Potrebno je usklađivanje u području nepoštenog tržišnog natjecanja kako bi se postigli opipljivi rezultati.

3.1.2.

U cilju djelotvorne borbe protiv nepoštenih praksi tržišnog natjecanja EGSO predlaže da se pitanje dominantnog položaja na tržištu rješava novom metodom: ne samo ocjenjivanjem dominantnog ponašanja ili zlouporabe nego i praćenjem cjelokupne gospodarske prisutnosti poslodavca u različitim sektorima, a ne samo po pojedinačnim sektorima.

3.1.3.

EU bi se trebao usredotočiti i na druge protutržišne prakse kao što su predatorsko širenje, monopolizacija, prešutni sporazumi i ovisnost o odabranoj tehnologiji (sprečavanje radnika da istodobno budu aktivni na više platformi) koje mogu narušiti ravnotežu tržišta.

3.1.4.

MSP-ovi su stup europskog gospodarstva i stoga ih treba u većoj mjeri uzeti u obzir pri osmišljavanju i provedbi politike tržišnog natjecanja. Državne su potpore koristan alat, no ne znaju svi MSP-ovi da su im one na raspolaganju. EGSO preporučuje poboljšanje komunikacije s MSP-ovima kako bi se pružila veća potpora njihovim djelatnostima.

3.1.5.

Komisija mora nastaviti pomno raditi na otkrivanju i kaznenom progonu kartela i zlouporabe položaja na tržištu. Dvije istrage Komisije posebno su važne za zaštitu potrošača, koji su bili znatno pogođeni: (a) tekuća istraga o kartelu trgovačkih društava BMW, Daimler i Volkswagen Group, u okviru koje je Komisija poslala obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama o kršenju pravila EU-a o tržišnom natjecanju između 2006. i 2014. tajnim dogovorom čiji je cilj bio ometanje pravila u razvoju tehnologije za smanjenje emisija dizelskih i benzinskih automobila; (b) odluka o poduzetniku MasterCard kojom je Komisija kartičnoj kući izrekla novčanu kaznu zbog toga što je trgovcima sprečavala pristup prekograničnim uslugama kartičnog plaćanja, čime je prekršila pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Ukinuta su prekogranična pravila zbog kojih su cijene za trgovce i potrošače bile više, čime su ukinuti i ograničeno prekogranično tržišno natjecanje i umjetna segmentacija tržišta. Kao rezultat toga i drugih mjera financijski je sektor ojačan u okviru bankovne unije zahvaljujući brojnim odlukama Komisije.

3.2.   Suočavanje s novim izazovima u digitalnoj, telekomunikacijskoj i medijskoj sferi

3.2.1.

EGSO digitalno gospodarstvo i osobito položaj GAFA-e smatra ozbiljnim izazovom za pravo tržišnog natjecanja EU-a. Budući da ta društva ne posluju prema jednakim pravilima kao europska društva, u ažuriranim pravilima EU-a o tržišnom natjecanju trebali bi se predložiti novi učinkoviti alati kojima se to uzima u obzir.

3.2.2.

Iako je još uvijek rano, moramo biti na oprezu od učinaka primjene Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća (2) od 20. lipnja 2019. kojom su uvedena nova pravila EU-a o transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskih platformi. Rasprostranjena upotreba internetskih platformi na tržištu znači dolazak novih aktera i novi kontekst na unutarnjem tržištu čije posljedice još nisu u potpunosti jasne. Radi veće sigurnosti aktera na tržištu i građana, posebno tijekom aktualne pandemije, moraju se primjenjivati prikladna pravila o tržišnom natjecanju, a ako ona nisu dovoljna, moraju se predvidjeti nova rješenja.

3.2.3.

EGSO pozdravlja činjenicu da Akt o digitalnim uslugama neće biti u kontradikciji s mogućim pravnim okvirom za rješavanje pitanja radnih uvjeta na internetskim platformama.

3.2.4.

Pravila o tržišnom natjecanju namijenjena tradicionalnim poduzećima nisu prikladna za internetske platforme. Metodologije i ciljevi hitno se moraju prilagoditi kako bi išli ukorak s promjenjivim poslovnim okruženjem.

3.2.5.

EGSO vjeruje da su digitalno tržište i internetske platforme dio novog gospodarstva koji je ključan za Europu, ali i da je potrebno postaviti jasna i pravedna pravila. Tržišne strukture oligopola temelje se na brojnim značajkama koje su također karakteristične za monopolizacijske prakse i sveukupne učinke ekosustavâ koje mobiliziraju internetske platforme i dominantne korporacije. Značajke kao što su vertikalna integracija, nedovoljna transparentnost za korisnike i učinci ovisnosti o odabranoj tehnologiji i umrežavanja zajedno s visokim razinama koncentracije dovode do strukturnih problema tržišnog natjecanja koji utječu i na potrošače i na radnike.

3.2.6.

Platforme mogu izgraditi svoju tržišnu dominantnost na sadržaju koji izrađuju korisnici, bilo da je riječ o podacima i ponašanju potrošača bilo o uslugama koje pružaju pojedinačni pružatelji usluga rada. Korisnici imaju nedovoljan pristup informacijama i ne mogu utjecati na uvjete pod kojima obavljaju svoju aktivnost. Slično tome, netransparentne su i preporuke i poredak na platformama. Nepošten i diskriminirajući poredak mora se smatrati praksom nepoštenog tržišnog natjecanja.

3.2.7.

Temeljni izvor tržišne dominacije digitalnih platformi jest ekonomija razmjera. Granični troškovi za širenje poslovanja gotovo su nikakvi u usporedbi s tradicionalnim poduzećima jer te platforme koje pružaju radno intenzivne usluge na temelju zlouporabe prebacuju velik dio troškova i rizika na pojedinačne pružatelje usluga rada. Platforme katkad tvrde da je ekonomija razmjera ograničena na fizičke kapacitete pojedinačnih vozača/dostavljača/radnika, no „regrutiranje” (ili „isključivanje”) dodatnih pružatelja usluga rada za širenje tržišta ne iziskuje nikakva ulaganja.

3.2.8.

U postojećem pravnom okviru EU-a za tržišno natjecanje ne uzimaju se na odgovarajući način u obzir problemi tržišnog natjecanja koji utječu na tržište rada, kao što je monopsonska moć poslodavaca i snižavanje socijalnih standarda, što ima štetne posljedice i za poslodavce, koji su izloženi neodrživom konkurentskom pritisku, i za države članice, koje ostaju bez poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje (3). Pravila tržišnog natjecanja ne bi trebala biti prepreka kolektivnom pregovaranju za sve radnike, uključujući radnike na platformama, kako bi oni mogli pregovarati o inovativnim alatima i ugovorima, kao što pokazuju različiti primjeri na nacionalnoj razini.

3.2.9.

Prilikom ocjenjivanja tržišne moći u digitalnom gospodarstvu mora se obratiti veća pozornost na ukupno djelovanje na različitim tržištima i njihov ukupni utjecaj na relevantna tržišta na internetu, ali i izvan njega. Isto tako potrebno je razmotriti i algoritme za prosljeđivanje korisničkih podataka radi personaliziranja proizvoda, ponuda, oglašavanja i cijena, uz poštovanje temeljnih prava dotičnih korisnika.

3.3.   Politika tržišnog natjecanja kojom se podupiru ciljevi EU-a u području niskougljične energije i zaštite okoliša

3.3.1.

EGSO je suglasan s ciljem Komisije o osiguravanju dugoročne konkurentnosti Europske unije održivošću i prelaskom na gospodarstvo koje je sigurno, klimatski neutralno i resursno učinkovitije te poticanjem i jačanjem kružnog gospodarstva.

3.3.2.

EGSO poziva na jačanje zelenog plana kao glavnog europskog sporazuma za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. Uloga organizacija civilnog društva i socijalnih partnera može biti odlučujuća u tom pogledu. Bilo bi dobro provesti provjere prikladnosti direktiva o zaštiti okoliša kako bi se ispunile obveze EU-a.

3.3.3.

EGSO daje prednost promicanju mjera državnih potpora u pogledu sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova nakon 2012. (Direktiva ETS). Podupire reviziju tog sustava državnih potpora i njegovu prilagodbu novom sustavu trgovanja emisijama EU-a za razdoblje 2021. – 2030. u koji se polažu velike nade.

3.3.4.

EGSO zagovara težnju za ostvarenjem „načela nulte razine onečišćenja” u EU-u te usvajanje i provedbu svih planiranih mjera energetske učinkovitosti. Mora se olakšati održivo ulaganje u EU-u. U tu svrhu trebalo bi što prije početi primjenjivati kriterije kojima će se utvrditi smatra li se određena gospodarska djelatnost okolišno održivom kako bi se odredio stupanj okolišne održivosti ulaganja (4).

3.3.5.

Kao što je već naveo o u prethodnim mišljenjima, EGSO potporu za uvođenje obnovljivih izvora energije smatra neophodnom. Uz istodobno jamčenje sigurnosti opskrbe državne potpore trebalo bi usmjeriti na podupiranje obnovljivih izvora energije te povećanje okolišnih, socijalnih i gospodarskih koristi javnih sredstava.

3.4.   Zaštita tržišnog natjecanja u proizvodnom sektoru

3.4.1.

Kriza prouzročena bolešću COVID-19 otkrila je slabosti europskog proizvodnog sektora, osobito u zdravstvenom sektoru u kojem EU ovisi o neeuropskim dobavljačima medicinske opreme, uključujući opremu za osobnu zaštitu kao što su maske i oprema za umjetno disanje te drugi ključni proizvodi u borbi protiv pandemije. EU-u je potreban snažan proizvodni sektor u kojem europska poduzeća zadovoljavaju potražnju na unutarnjem tržištu, posebno u ključnim sektorima. EGSO podupire koordinirane mjere koje je donijela Komisija, no želio bi da EU učini još više i predloži trajno rješenje za to pitanje u bliskoj suradnji s državama članicama. Privremene mjere koje se odnose na opskrbu određenim proizvodima s tržišta izvan EU-a treba zamijeniti trajnim rješenjem, posebno kada je riječ o uvozu neophodne medicinske opreme. Snažan i otporan proizvodni sektor trebao bi biti jedan od stupova politike tržišnog natjecanja.

3.4.2.

Kad je riječ o tržišnom natjecanju s poduzećima izvan EU-a, EGSO poziva na osiguravanje jednakih socijalnih i okolišnih pravila kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja.

3.5.   Jamčenje ravnopravnih uvjeta u području oporezivanja

3.5.1.

Kad je riječ o oporezivanju, EGSO pozdravlja mjere koje je Komisija donijela 2019. godine, no važno je da se i u tom području zajamči pošteno tržišno natjecanje među raznim zemljama. Konkretno, potrebno je više biti na oprezu u pogledu poreznih rješenja i nepoštene prednosti u tržišnom natjecanju stečene sporazumima između određenih zemalja i „velikih igrača”. Takvo ponašanje može narušiti slobodno tržište, šteti MSP-ovima i stvara nepošteno tržišno natjecanje među zemljama (5).

3.5.2.

Uređenje digitalnih usluga ključno je pitanje na koje se Komisija treba usredotočiti.

3.5.3.

Neophodno je usvojiti novi pristup prema GAFA-i kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti i promicala pravedna raspodjela poreznih prihoda koje uplaćuju ta društva.

3.6.   Jačanje otpornosti financijskog sektora u kontekstu bankovne unije

Kao rezultat financijske krize iz 2008. godine i njezina učinka na stvarno gospodarstvo i tržišno povjerenje, prakse u bankovnom sektoru pod stalnim su nadzorom zbog opravdane zabrinutosti da bi opet moglo doći do ozbiljnih poteškoća. Privremene državne potpore spasile su financijski sektor od kolapsa. Restrukturiranje sektora dovelo je do nestanka nekih institucija, ali i do koncentracija koje mogu biti zabrinjavajuće, ne samo u pogledu stabilnosti financijskog sektora u slučaju novih kriza već i u vezi s mogućim narušavanjem tržišnog natjecanja zbog veličine tih novih grupacija. EGSO poziva Komisiju na pozornost i oprez u vezi s mogućom zlouporabom dominantnog položaja koja bi mogla naštetiti interesima potrošača i financiranju poduzeća, posebice MSP-ova.

3.7.   Jamčenje poštenog tržišnog natjecanja u prehrambenom, potrošačkom i zdravstvenom sektoru

3.7.1.

U poljoprivrednom i prehrambenom sektoru važno je zaštititi proizvode s europskim oznakama izvornosti. Sektor sjemena i pesticida ključan je za poljoprivrednike i potrošače, ali ujedno otvara pitanja koja izlaze iz okvira zaštite potrošača, sigurnosti hrane i osiguravanja usklađenosti sa standardima u području okoliša i klime.

3.7.2.

Potrebno je postići ravnotežu između zaštite potrošača i mjera za potporu i promicanje inovativnih društava i MSP-ova na načine koji ne utječu negativno na dinamično tržišno natjecanje. To je glavni način za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i osiguravanje dinamičke održivosti proizvodnog sustava.

3.8.   Prijevoz i poštanske usluge

EGSO prepoznaje važnost prijevoza i poštanskih usluga i potrebu za stvaranjem ravnopravnih uvjeta kako bi ti sektori mogli djelovati u službi zajednice. Kad je riječ o prijevozu, preporučuje se da Komisija provjeri može li i u kojoj mjeri porezna olakšica na kerozin predstavljati neopravdanu pomoć zračnim prijevoznicima u odnosu na željeznički prijevoz.

4.   Udruživanje snaga radi poticanja globalne kulture tržišnog natjecanja

4.1.

Međunarodna dimenzija politike tržišnog natjecanja trebala bi biti ključna u definiranju i provedbi pravila. Politika tržišnog natjecanja razvija se na međunarodnoj sceni na kojoj su definicije i načela prava tržišnog natjecanja vrlo raznolika, pri čemu su europska poduzeća u lošijem položaju.

4.2.

Brojnim MSP-ovima probleme stvara neprikladnost pravila EU-a u usporedbi s njihovom međunarodnom konkurencijom. Nepošteno tržišno natjecanje pitanje je koje treba riješiti kako bi se zaštitili standardi EU-a. Europska društva podnose brojne žalbe (nedostatak fleksibilnosti). U nekim proizvodnim područjima u trećim zemljama zbog nedostatka provedbe okolišnih i socijalnih standarda EU-a narušava se tržište na štetu europskih poduzeća, uglavnom MSP-ova. Europa bi se trebala zabrinuti zbog toga.

4.3.

Model tržišnog natjecanja EU-a mora se promicati na međunarodnoj razini. EU mora biti predvodnik u globalnoj kulturi tržišnog natjecanja koja pruža sustav zaštite i poduzećima i radnicima. Potrebna nam je temeljita rasprava o pojmu prava tržišnog natjecanja u Europi u usporedbi s drugim gospodarskim područjima, konkretno SAD-om i Kinom, primjerice s obzirom na pitanja održivosti i okoliša.

4.4.

Kako bi se zajamčila ravnoteža između tržišne slobode i koncentracija, nije dovoljno pozivati se na konkurenciju drugih velikih svjetskih igrača, osobito ako oni dolaze iz zemalja koje nisu otvorene za konkurenciju stranih poduzeća. Odbor naglašava važnost dosljednog pristupa EU-a kojim bi se u poslovnim aktivnostima diljem svijeta povezali poštovanje ljudskih i radničkih prava, provedba ciljeva održivog razvoja i promicanje okolišnih standarda i održivih ulaganja. Povlaštene trgovinske i tarifne režime odobrene raznim trećim zemljama trebalo bi revidirati i u većoj mjeri uvjetovati djelotvornom provedbom standarda održivog razvoja kako bi se stvorili pošteni i konkurentni ravnopravni uvjeti za europska poduzeća. U tom pogledu Odbor predlaže da se, kao alternativa spajanjima društava kojima se slabi tržišno natjecanje, uvedu mjere potpore poduzećima da razvijaju održiva ulaganja na tržištima trećih zemalja. Te bi mjere mogle uključivati porezne poticaje za istraživanje i razvoj te poticanje sporazuma između europskih proizvođača o usklađivanju izvoznih i investicijskih strategija u inozemstvu u skladu s gospodarskim, socijalnim i okolišnim standardima EU-a.

---

(1)  Članci 7., 9., 11. i 12. UFEU-a.

(2)  SL L 186, 11.7. 2019., str. 57.

(3)  SL C 429, 11.12.2020., str. 173.

(4)  SL L 198, 22.6. 2020., str. 13.

(5)  SL C 97, 24.3.2020., str. 62.