This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018AE4092
Opinion of the European Economic and Social Committee on ‘Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council establishing the Instrument for Pre-accession Assistance (IPA III)’ (COM(2018) 465 final — 2018/0247 (COD))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (COM(2018) 465 final – 2018/0247 (COD))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (COM(2018) 465 final – 2018/0247 (COD))
EESC 2018/04092
SL C 110, 22.3.2019, p. 156–162
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
22.3.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 110/156 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)
(COM(2018) 465 final – 2018/0247 (COD))
(2019/C 110/28)
Izvjestitelj: |
Dimitris DIMITRIADIS |
Zahtjev za savjetovanje: |
Europski parlament, 2.7.2018. Europska komisija, 12.7.2018. Vijeće Europske unije, 18.7.2018. |
Pravni temelj: |
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za vanjske odnose |
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
23.11.2018. |
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
12.12.2018. |
Plenarno zasjedanje br.: |
539 |
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
181/1/1 |
1. Zaključci i preporuke
1.1. |
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027. |
1.2. |
EGSO također pozdravlja izjavu da bi uspješnost trebala biti u središtu interesa Instrumenta pretpristupne pomoći III, što bi omogućilo bolje usmjeravanje opće dodjele sredstava koje bi odražavalo predanost korisnika i napredak u reformama. Upotreba pokazatelja uspješnosti pridonijet će općoj ocjeni Instrumenta pretpristupne pomoći III te je u skladu s prethodnim preporukama za IPA II (1). |
1.3. |
EGSO je uvjeren da je uspostava Instrumenta pretpristupne pomoći u skladu s novom strategijom Europske komisije za zapadni Balkan „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom”, objavljenom 6. veljače 2018., i njezinih šest vodećih inicijativa, od jačanja vladavine prava i jačanja suradnje u području sigurnosti i migracija preko zajedničkih istražnih timova i europske granične i obalne straže do proširenja energetske unije EU-a na zapadni Balkan, smanjenja naknada za roaming i uvođenja širokopojasnog pristupa u toj regiji (2). Također je u skladu s politikom proširenja Europske unije imajući u vidu moguće pristupanje Turske u budućnosti. |
1.4. |
EGSO potvrđuje svoje stajalište zasnovano na članku 49. Ugovora o Europskoj uniji, kojim se utvrđuje da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. |
1.5. |
EGSO pozdravlja činjenicu da će prema prijedlogu Europske komisije referentni iznos predviđen u Prijedlogu uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći III za razdoblje 2021. – 2027. biti otprilike 14,5 milijardi EUR. |
1.6. |
EGSO također pozdravlja činjenicu da će se 25 % rashoda EU-a namijeniti ostvarenju klimatskih ciljeva. |
1.7. |
EGSO pozdravlja činjenicu da se u Instrumentu pretpristupne pomoći III uvodi veća fleksibilnost jer dodjela sredstava partnerima nije utvrđena na samom početku. Okvir za programiranje IPAe trebao bi se temeljiti na potrebama koje se mijenjaju i osigurati ravnotežu između predvidljivosti i financiranja zasnovanog na uspješnosti. |
1.8. |
EGSO naglašava da Europska komisija te zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje trebaju u potpunosti usvojiti napomene iznesene nakon evaluacije u sredini programskog razdoblja Instrumenta pretpristupne pomoći II (3), kao i brojne prethodne preporuke EGSO-a (4). |
1.9. |
EGSO naglašava važnost Instrumenta pretpristupne pomoći za promicanje gospodarskih reformi te stvaranje povoljnog i predvidljivog poslovnog okruženja radi poticanja poduzetništva, osnivanja poduzeća i pomaganja MSP-ovima da rastu, čime se jača konkurentnost, gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta. |
1.10. |
EGSO ističe važnost programâ gospodarskih reformi i svrhovitog sudjelovanja socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u procesu razvijanja i provedbe tih programa. EGSO poziva na izdvajanje dodatnih financijskih sredstava, uključujući organizacijska bespovratna sredstva, za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva kako bi oni mogli učinkovito sudjelovati u tom procesu. Potrebno je poticati poboljšanje kvalitete i sadržaja socijalnog dijaloga u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. |
1.11. |
EGSO smatra da je financiranje u okviru IPA III važno za integraciju gospodarstava zapadnog Balkana u EU. |
1.12. |
EGSO se slaže sa stajalištem da je napredak korisnika IPA-e u reformama od presudne važnosti za apsorpciju (koja se kreće od 64,3 % do 88,9 % za IPA-u II) i iskorištavanje tih sredstava te naglašava potrebu jačanja kulture suradnje među zemljama korisnicama na zapadnom Balkanu. Slučaj Turske daleko je složeniji i osjetljiviji. Financiranje zemlje u kojoj nije u potpunosti isključeno daljnje pogoršanje stanja u pogledu građanskih prava zahtijeva oprez i primjenu načela uvjetovanosti. |
1.13. |
EGSO naglašava da je pretpristupnu pomoć potrebno koristiti za povećanje kapaciteta uprava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kako bi ih se pripremilo za buduće korištenje strukturnih fondova i sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP). |
1.14. |
EGSO čvrsto vjeruje da bi EU trebao uspostaviti stroge i učinkovite mehanizme za praćenje raspodjele pretpristupne pomoći svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Posebno u slučaju Turske, potrebno je usmjeriti veću pozornost na sprečavanje kroničnog kašnjenja u raznim sektorima. |
1.15. |
EGSO predlaže da se provedba Instrumenta pretpristupne pomoći III ubrza, osobito tijekom prvih godina, kako bi se spriječili strukturni zastoji u ugovaranju i provedbi te kako bi se postupno apsorbirala trenutačna kašnjenja. Komisija bi trebala obratiti posebnu pozornost na neizravno upravljanje s korisnicima. Evaluacija u sredini razdoblja pokazala je da se učinak u pogledu povećanja osjećaja odgovornosti smatra pozitivnim, ali da je uspješnost ugovaranja slaba i da je došlo do znatnih kašnjenja u provedbi, osobito u Turskoj. |
1.16. |
EGSO naglašava da se praćenje mora provesti na temelju pokazatelja iz prijedloga Europske komisije. Relevantni pokazatelji uspješnosti bit će utvrđeni i uključeni u okvir za programiranje IPA-e, a za primatelje sredstava EU-a uvest će se razmjerni uvjeti izvješćivanja. Izvješća o proširenju bit će referentna točka pri procjeni rezultata Instrumenta pretpristupne pomoći III. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi osigurati djelotvorno, učinkovito i pravodobno prikupljanje podataka za praćenje provedbe i rezultata. |
1.17. |
EGSO smatra da bi Komisija trebala redovito pratiti svoje mjere i preispitivati napredak u ostvarivanju rezultata. Tim će se evaluacijama ocijeniti učinci instrumenta na terenu, na temelju odgovarajućih pokazatelja i ciljeva te detaljne analize u kojoj će se razmotriti u kojoj se mjeri instrument može smatrati relevantnim, djelotvornim i učinkovitim, pruža li dovoljnu dodanu vrijednost EU-a i je li dosljedan drugim politikama EU-a. Evaluacije će uključivati stečene spoznaje kako bi se utvrdili nedostaci/problemi ili mogućnosti za dodatno poboljšanje mjera ili njihovih rezultata te kako bi se doprinijelo maksimalnom povećanju njihove iskorištenosti/učinka. |
1.18. |
EGSO čvrsto vjeruje da je potrebno uspostaviti referentne vrijednosti te proširiti najbolje prakse u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kako bi se pospješila aktivna apsorpcija sredstava. |
1.19. |
EGSO naglašava da se u novom prijedlogu uredbe također pridaje važnost boljoj koordinaciji i suradnji s drugim donatorima i financijskim institucijama, uključujući privatni sektor. |
1.20. |
EGSO poziva Europsku komisiju da istraži mogućnost dugoročnije perspektive u provedbi. Na taj će se način povećati razina predvidljivosti i smanjiti pritisak zbog kratkih rokova, posebno u slučajevima znatnih kašnjenja do kojih je došlo u tekućem razdoblju. |
1.21. |
EGSO primjećuje da je potrebno poboljšati opću kvalitetu (radnih) dokumenata koji se koriste za sektorski pristup planiranju te razjasniti sektorski pristup planiranju sa svim relevantnim stranama. U tu svrhu preporučuje i poduzimanje mjera za unapređenje kapaciteta Europske komisije kako bi se horizontalna pitanja uključila u sve politike. Općenito je potrebno ojačati kapacitete svih institucija uključenih u pružanje pretpristupne pomoći. To bi trebalo uključivati i razmjernu upotrebu tehničke pomoći u cilju pružanja potpore tim institucijama u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. |
1.22. |
EGSO smatra da bi Instrument pretpristupne pomoći III trebalo iskoristiti za povećanje razumijevanja temeljnih vrijednosti EU-a, kao i za promicanje dodane vrijednosti pretpristupne pomoći među stanovništvom zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. To bi trebalo činiti s pomoću programa dodjele bespovratnih sredstava kojima upravljaju delegacije Europske unije. |
1.23. |
EGSO pozdravlja činjenicu da pretpristupna pomoć treba biti povezana s (a) vladavinom prava, (b) dobrim upravljanjem i temeljnim pravima, (c) socioekonomskim razvojem, (d) usvajanjem politika i pravne stečevine EU-a, (e) dobrosusjedskim odnosima i pomirenjem te (f) regionalnom suradnjom. |
2. Vladavina prava, dobro upravljanje i temeljna prava
2.1. |
EGSO naglašava da i dalje postoje velike razlike između standarda EU-a i standarda svih zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Čini se da je situacija u Turskoj teža no što je bila u prošlosti, posebno nakon neuspjelog državnog udara u srpnju 2016. i uvođenja izvanrednog stanja. |
2.2. |
EGSO smatra da bi se uz pomoć Instrumenta pretpristupne pomoći III trebalo nastaviti s ulaganjima u projekte povezane s vladavinom prava koji su zemljama pomogli da uspostave pouzdana i profesionalna tijela kaznenog progona i pravosudna tijela koja su neovisna i nisu podložna vanjskom utjecaju. |
2.3. |
EGSO također smatra da bi posebnu pozornost trebalo usmjeriti na uspostavljanje učinkovitog sustava zaštite granica, upravljanja migracijskim tokovima, sprečavanja humanitarnih kriza i pružanja azila potrebitima. Tehnička pomoć EU-a za podržavanje dobrih upravljačkih praksi na tim područjima mogla bi se pokazati vrlo korisnom. Nadalje, sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje moraju razviti mehanizme za sprečavanje organiziranog kriminala i zaustavljanje terorizma i nezakonitog useljavanja. Turska bi trebala pokazati veću predanost provedbi sporazuma koji je 28. ožujka 2016. potpisala s EU-om, a čiji je cilj zaustavljanje toka nezakonitih migracija preko Turske u Europu (5). |
2.4. |
EGSO naglašava da je javni sektor u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i dalje opterećen problemima kao što su klijentelizam, netransparentnost, korupcija i nejednakost. |
2.5. |
EGSO je svjestan činjenice da se manjine u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i dalje suočavaju s mnoštvom problema zbog diskriminacije u postupanju i stavovima. |
2.6. |
EGSO čvrsto vjeruje da u okviru pretpristupne pomoći prioritet treba davati inicijativama za reformu i depolitizaciju javnog sektora, promicanje transparentnosti i odgovornosti, jačanje e-uprave i poboljšanje upravljanja. U tom pogledu, pretpristupnu pomoć treba iskoristiti za stvaranje svrsishodnih prilika za uključivanje najšireg mogućeg spektra organizacija civilnog društva u oblikovanje vladinih politika. |
2.7. |
EGSO čvrsto vjeruje da je potrebno prepoznati kako je civilno društvo značajan čimbenik u osiguravanju vladavine prava, te da bi stoga u programima pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati inicijativama civilnog društva. |
2.8. |
EGSO također smatra da bi u okviru pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati i financiranju institucija koje promiču jednakost i poštovanje građanskih prava. |
3. Socioekonomski razvoj
3.1. |
EGSO uviđa da se potreba za pružanjem financijske pomoći tim partnerima očituje u trajno visokim stopama nezaposlenosti (npr. 21,6 % u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, 35,3 % na Kosovu (*1) u prvom tromjesečju 2018.) te sporom približavanju zemljama EU-a u pogledu BDP-a po stanovniku. |
3.2. |
EGSO je u potpunosti svjestan činjenice da siromaštvo, visoka stopa nezaposlenosti, siva ekonomija, niske plaće, korupcija, zloupotreba položaja, emigracija kvalificiranih radnika i odljev mozgova utječu na sve partnere na zapadnom Balkanu (6) i Tursku. |
3.3. |
EGSO smatra da je uloga obrazovanja u svim zemljama partnerima zapadnog Balkana i u Turskoj, uključujući jednak pristup obrazovnim sustavima, od presudne važnosti za promicanje europskih vrijednosti, njegovanje tolerancije prema manjinama, jačanje rodne ravnopravnosti, borbu protiv predrasuda i jačanje socijalne kohezije. |
3.4. |
EGSO također smatra da bi se uz pomoć IPA-e III trebao provesti „program socijalne kohezije” poboljšanjem učinkovitosti i djelotvornosti obrazovnih sustava i na taj način rješavanjem problema nedostatka i neusklađenosti vještina, kao i svladavanjem izazova na tržištu rada do kojih dolazi zbog digitalnih i tehnoloških promjena u gospodarstvu. Pojačana financijska potpora za programe strukovnog obrazovanja i sustave naukovanja i cjeloživotnog učenja, kao i veća uključenost socijalnih partnera i drugih relevantnih organizacija civilnog društva u njihovo osmišljavanje doprinijela bi rješavanju problema neusklađenosti vještina na tržištu rada i smanjenju nezaposlenosti kao i smanjenju broja nepopunjenih radnih mjesta. |
3.5. |
EGSO naglašava važnost toga da se putem pretpristupne pomoći uspostave mehanizmi za suzbijanje siromaštva i omogućavanje pristupa tržištu rada, posebno mladima, ženama i manjinskim skupinama, što bi spriječilo emigraciju i odljev mozgova. |
3.6. |
EGSO smatra da je produbljenje i širenje socijalnog dijaloga nužan preduvjet za socioekonomski razvoj. Socijalni partneri moraju imati važnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika. |
3.7. |
EGSO čvrsto vjeruje da prilikom raspodjele pretpristupne pomoći u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama prioritet mora biti jačanje kapaciteta za osnaživanje makroekonomske stabilnosti i podupiranje napretka na putu prema funkcionalnom tržišnom gospodarstvu koje je sposobno nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u okviru Unije. Međutim, razina poslovnosti gospodarstava u zemljama korisnicama IPA-e III također iziskuje posebnu pozornost. Ne smiju se zanemariti poduzetništvo, samozapošljavanje, MSP-ovi i mikrofinanciranje. |
3.8. |
EGSO poziva na to da se pri raspodjeli pretpristupne pomoći posebna pozornost posveti poboljšanju tržišne orijentacije privatnog sektora i konkurentnosti privatnih poduzeća. |
3.9. |
EGSO smatra da organizacijama civilnog društva u okviru IPA-e III treba staviti na raspolaganje operativna bespovratna sredstva koja pokrivaju najmanje 36 mjeseci. |
3.10. |
EGSO smatra da je potrebno dodatno povećati učinak malih programa prijenosa dodijeljenih sredstava koji su u okviru IPA-e II bili usmjereni na ruralne/lokalne i male organizacije civilnog društva, naročito putem znatno veće uključenosti organizacija civilnog društva u sve faze planiranja za svaki program prijenosa dodijeljenih sredstava. |
3.11. |
EGSO naglašava potrebu da se putem institucija pretpristupne pomoći pruža pomoć u uvođenju i širenju digitalnih tehnologija, zaštiti okoliša i uspostavljanju najviših standarda na području nuklearne sigurnosti. |
3.12. |
EGSO također smatra da bi pri odobravanju pretpristupne pomoći prioritet trebalo davati osnivanju institucija koje promiču jednak pristup osnovnom obrazovanju, razvijaju strukovno obrazovanje, poboljšavaju kvalitetu visokog obrazovanja i jačaju cjeloživotno učenje, kao i uvođenju mehanizama/tijela za uređivanje radnih odnosa, postupaka kolektivnog pregovaranja i rješavanja radnih sporova te strukturiranog dijaloga između socijalnih partnera. |
4. Usvajanje politika i pravne stečevine EU-a
4.1. |
EGSO je svjestan da postoje velike razlike između standarda EU-a i onoga što se primjenjuje u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. |
4.2. |
EGSO smatra da bi trebalo pridati važnost promicanju usklađivanja standarda, politika i praksi zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja s onima u Uniji, uključujući pravila o državnim potporama. |
4.3. |
EGSO ističe da će se zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, uz usklađivanje sa zakonodavnim dijelom pravne stečevine Unije, morati upoznati i eventualno uskladiti s politikama o kojima se trenutno raspravlja i koje se trenutno razvijaju u EU-u, kao što su europski stup socijalnih prava, milenijski razvojni ciljevi UN-a i Program održivog razvoja do 2030., kao i sa suradnjom među državama članicama EU-a u pogledu tokova izbjeglica i migranata te integriranog nadzora granica. |
5. Dobrosusjedski odnosi i pomirenje
5.1. |
U zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama zapadnog Balkana i Turskoj i dalje se osjećaju posljedice rata i sukoba, etničke mržnje, iredentističkih pokreta i zamrznutih sukoba koji opet mogu izbiti. Potrebno je snažno poticati rješavanje najprečih bilateralnih pitanja prije pristupanja tih zemalja EU-u iako bi insistiranje na rješavanju svih neriješenih pitanja moglo usporiti taj proces. Poticanje ponovnog uspostavljanja trgovinskih i drugih gospodarskih odnosa među tim zemljama moglo bi pridonijeti rješavanju sukoba i gospodarskom rastu. |
5.2. |
EGSO pozdravlja inicijative državnih obrazovnih i kulturnih ustanova, akademskih krugova i organizacija civilnog društva u području pomirenja, izgradnje dobrosusjedskih odnosa i usvajanja kritičkog pristupa prošlosti. |
5.3. |
EGSO naglašava da bi jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera, uključujući strukovna udruženja, i poticanje umrežavanja na svim razinama između organizacija sa sjedištem u EU-u i organizacija u zemljama korisnicama trebalo olakšati proces integracije. |
5.4. |
EGSO smatra da bi Instrumentom pretpristupne pomoći III trebalo osigurati sredstva za organizacije civilnog društva koje nastoje unaprijediti građanski prostor u pogledu angažmana i sudjelovanja. U okviru IPA-e III potrebno je proširiti potporu za infrastrukturu civilnog društva i regionalne tematske platforme i mreže civilnog društva. |
6. Regionalna suradnja
6.1. |
Energetske i prometne mreže trebaju biti čimbenici razvoja i međupovezanosti regije. Time bi se osiguralo da se građanima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja zapadnog Balkana i Turske pruža jasna slika o socijalnim, gospodarskim i okolišnim prednostima pristupanja EU-u. Primjerice, energetska učinkovitost i ušteda energije utječu na stvaranje poslovnih prilika, kao i na otvaranje kako „zelenih” tako i tradicionalnih radnih mjesta. |
6.2. |
EGSO smatra da u okviru pretpristupne pomoći prioritet treba dati institucijama i inicijativama koje stvaraju veze između zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u području energije, komunikacije, digitalizacije, inovacija, prometa i zaštite okoliša. Suradnja između bugarskog grada Kule i srpskog grada Boljevca, koji su željeli kupiti specijalizirana vozila, bespilotne letjelice i personaliziranu zaštitnu opremu za borbu protiv šumskih požara, mogla bi biti primjer dobre prakse (7). |
6.3. |
EGSO podržava Ugovor o osnivanju Prometne zajednice koji su EU i zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje zapadnog Balkana potpisali 12. srpnja 2017. i potiče potpisnike da ga nastave razvijati. U tom bi pogledu Europska komisija, Europska investicijska banka i partneri na zapadnom Balkanu trebali usmjeriti svoja ulaganja u povezivanje osnovne mreže TEN-T EU-a s infrastrukturom zapadnog Balkana. Zato je sada potreban zajednički program, s utvrđenim raspoloživim sredstvima i zajedničkim rasporedom. |
6.4. |
Poboljšanjem infrastrukture smanjit će se prometni i energetski troškovi te olakšati velika ulaganja na tom području, kao i trgovina unutar te regije. Nadalje, promicanje digitalne modernizacije i postupno smanjenje naknada za roaming na zapadnom Balkanu doprinijet će razvoju poduzeća, povećanoj produktivnosti i poboljšanju kvalitete života. Međutim, nedostatak infrastrukture nije glavna prepreka suradnji među partnerima na zapadnom Balkanu. Neprijateljstva iz prošlosti i neriješeni sporovi ograničili su opseg i sadržaj suradnje. To bi se stanje moglo djelomično popraviti poticanjem projekata prekogranične suradnje u okviru IPA-e. |
6.5. |
Potrebno je koristiti medije i druge oblike komunikacije kako bi se istaknula prisutnost i važnost aktivnosti EU-a u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Povrh toga, tijekom cijelog procesa pristupanja EU-u potrebno je razvijati sposobnost lokalnih državnih službenika za upravljanje projektima i njihovu provedbu. |
7. Posebne napomene o Prijedlogu uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći III
7.1. |
EGSO smatra da se predmetni prijedlog temelji na postignućima i iskustvima iz prethodnih programskih razdoblja i smatra da je prikladan za ostvarivanje svojih ciljeva. Međutim, ponavlja da su zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u usporedbi s državama članicama izložene poprilično različitim izazovima te da je stoga prijeko potrebna velika fleksibilnost. |
7.2. |
EGSO u potpunosti podržava navedene ciljeve IPA-e III, ali želi naglasiti da je u kratkoročnom razdoblju teško uočiti izravne učinke. Stoga preporučuje da se dodana vrijednost budućih intervencija temeljito procijeni u smislu opsega angažmana, političke težine i zastupanja interesa najvećeg mogućeg broja korisnika. Treba pohvaliti činjenicu da je proračunska potpora dodijeljena u tekućem programskom razdoblju bila katalizator institucijskih promjena i većeg političkog dijaloga u zemljama primateljicama (npr. Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji). |
7.3. |
Imajući na umu tešku situaciju u kojoj se nalazi velika većina zemalja korisnica, EGSO preporučuje da se osigura dostatna razina jednostavnosti kada je riječ o određivanju zahtjeva u vezi s dokumentima te da se težište stavi na podršku i osiguravanje toga da primatelji preuzimaju odgovornost za rezultate. U tu je svrhu potrebno nastaviti ulagati napore u dodatno razrađivanje načina neizravnog upravljanja u suradnji sa zemljama korisnicama te to popratiti mjerama za izgradnju kapaciteta kako bi se dionicima pomoglo da se konstruktivno uključe u cjelokupni proces programiranja. |
7.4. |
EGSO uviđa potrebu za jačanjem komplementarnosti IPA-e III s mjerama koje se u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama financiraju iz drugih izvora. |
7.5. |
EGSO predlaže da se tijekom procesa pregovora na nacionalnoj razini u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama poduzmu posebne mjere kako bi se prevladala kronična kašnjenja, uska grla i neučinkovitosti koje su se pojavile tijekom tekućeg programskog razdoblja. Naravno, treba uzeti u obzir relativno ograničen opseg sredstava IPA-e u usporedbi s nacionalnim proračunima nekih zemalja korisnica, kao i potrebu za stabilnim konsenzusom između Europske komisije i nacionalnih institucija predmetnih zemalja; to bi ujedno trebalo biti i temelj političkog dijaloga. |
8. Najbolje prakse
8.1. |
Predlošci za prijavu: postoji potreba za daljnjim pojednostavljenjem i posebno za objedinjavanjem u okviru programa IPA, kao i u odnosu na druge donatore i zahtjeve koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva. Previše je smjernica i uputa – postoji prostor za objedinjavanje, a posebnosti bi se mogle sažeti u zasebnom poglavlju. |
8.2. |
Potrebno je poboljšati kvalifikacije, znanja i vještine javnih naručitelja, kao i kontrolnih/revizorskih tijela, naročito kad je riječ o pitanjima koja je potrebno protumačiti i koja iziskuju puno vremena za odgovor. |
8.3. |
Za neke programe bespovratnih sredstava postoje prekomjerni zahtjevi u pogledu analize projektnog okruženja, situacije u regijama itd., što je vrlo zahtjevno za podnositelje zahtjeva. To bi se moglo promijeniti. Uprave zadužene za javnu nabavu mogu angažirati stručnjake za provođenje takvih analiza i procjenu održivosti projekta. |
8.4. |
Pristup prilagođeniji podnositeljima zahtjeva: paketi za prijavu mogu se pregledati unaprijed ili ih mogu razmotriti službenici iz predmetnih uprava (ili pružatelji tehničke pomoći), a za ispunjavanje administrativnih zahtjeva treba predvidjeti dodatno vrijeme. |
8.5. |
Izmjene ugovora: potrebno je osigurati fleksibilnost i bržu obradu. Program se najčešće definira tijekom jedne do dvije godine, nakon čega slijedi dugačak proces prijave. Stoga je potrebno uvođenje fleksibilnih načina za izmjenu ugovora. |
8.6. |
Odnosi s javnošću, brendiranje i vidljivost: postoji prostor za pojednostavljenje i optimizaciju zahtjeva. Povrh toga, mora se povećati vidljivost projekata koje financira EU. |
8.7. |
Potrebno je izmijeniti sektorsku i projektnu dokumentaciju koja se odnosi na ciljne vrijednosti pokazatelja kako bi je se uskladilo s razdobljem provedbe. |
8.8. |
Ugovori o sektorskoj reformi pridonijet će provedbi reformi politika i postizanju rezultata u pojedinim sektorima. Mjere koje eventualno treba poduzeti u okviru IPA-e III: angažiranje stručnog osoblja u operativnoj strukturi; pružanje odgovarajuće i stalne tehničke potpore operativnoj strukturi. Potrebno je među ključnim dionicima ojačati osjećaj odgovornosti za proces. Izazovi u pogledu programiranja: redoslijed ugovora u programu može dovesti do kršenja roka ugovora, a nakon toga se u postupku provedbe mogu pojaviti brojni problemi. |
8.9. |
Potencijalni rizici koji su se pojavili tijekom izvještajnog razdoblja za IPA-u II pokazali su da je potrebno osigurati predanost i učinkovitu suradnju i koordinaciju između ministarstava. To je potrebno zbog složenosti intervencija i odgovornosti podijeljene između relevantnih nacionalnih institucija budući da su predviđene reforme odgovornost različitih sektora vlade. |
8.10. |
Problemi u pripremi za javnu nabavu/sklapanje ugovora na razini projekta uglavnom se sastoje od teškoća u ispunjavanju postavljenih preduvjeta, izazova u pogledu koordinacije i utvrđivanja redoslijeda u odnosu na druge povezane projekte/ugovore, kao i nedostatnih kapaciteta za pravodobnu pripremu kvalitetne natječajne dokumentacije. |
8.11. |
Najvažnija iskustva koja treba dodatno razmotriti u pogledu sklapanja ugovora: nedostatni kapaciteti zbog fluktuacije osoblja u institucijama korisnicama; slaba kvaliteta dokumentacije koju podnose korisnici; nedostatak internih stručnjaka s iskustvom na području složenih projekata; potreba jačanja osjećaja odgovornosti za proces među ključnim dionicima; izazovi u pogledu redoslijeda ugovora u programu koji mogu dovesti do kršenja ugovora i/ili roka provedbe; pravodobno ispunjavanje preduvjeta itd. |
8.12. |
Čest je problem raskorak između pokazatelja navedenih u sektorskoj/projektnoj dokumentaciji i vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja programa. Osim toga, u nekim su slučajevima kvaliteta i opseg pokazatelja neodgovarajući, što sprečava učinkovito praćenje provedbe programa. |
8.13. |
Sadržaj nekih ugovora kojima upravljaju decentralizirane vlasti ovisi o rezultatima prethodnih ugovora koje su zaključili centralni javni naručitelji. Stoga postoji opasnost u pogledu pravovremenosti poziva na podnošenje ponuda i provedbe ugovora kojima upravljaju decentralizirane vlasti. |
Bruxelles, 12. prosinca 2018.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Luca JAHIER
(1) Mišljenje EGSO-a „Instrument za pretpristupnu pomoć/Europski instrument za susjedstvo”, (SL C 11, 15.1.2013., str. 77.).
(2) Komisija je osnovna načela strategije EU-a za zapadni Balkan utvrdila u Komunikaciji „A credible enlargement perspective for and enhanced EU engagement with the Western Balkans” od 6. veljače 2018., COM(2018) 65 final.
(3) https://ec.europa.eu/europeaid/evaluation-instrument-pre-accession-assistance-ipa-ii-draft-report_en
(4) Vidjeti referentni dokument u bilješci 1.
(5) http://www.europarl.europa.eu/legislative-train/theme-towards-a-new-policy-on-migration/file-eu-turkey-statement-action-plan.
(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
(6) Mišljenje EGSO-a „Ekonomska i socijalna kohezija i europska integracija Zapadnog Balkana – izazovi i prioriteti”, (SL C 262, 25.7.2018., str. 15.).
(7) https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/3/2018/EN/C-2018-3051-F1-EN-MAIN-PART-1.PDF.