—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) sklopljenu 10. prosinca 1982. i koja je na snazi od 16. studenoga 1994. i Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC),

—

uzimajući u obzir Sporazum donesen u Parizu na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime održane 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum) te glasovanje Europskog parlamenta o ratifikaciji Sporazuma 4. listopada 2016. (1),

—

uzimajući u obzir Minamatsku konvenciju, Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Protokol iz Göteborga, Stockholmsku konvenciju, Arhušku konvenciju i Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

—

uzimajući u obzir Sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” (2),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972. godine,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Ilulissata koju je na konferenciji o Arktičkom oceanu održanoj 28. svibnja 2008. u Ilulissatu na Grenlandu objavilo pet obalnih država Arktičkog oceana,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o načelima razvoja resursa Vijeća Inuita polarnog kruga u Inuit Nunaatu (3),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a 61/295 o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) koju je donijela Opća skupština UN-a 13. rujna 2007.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća koji se odnose na pitanja Arktika, posebno one od 20. lipnja 2016., 12. svibnja 2014., 8. prosinca 2009. i 8. prosinca 2008.,

—

uzimajući u obzir globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. o „Zajedničkoj viziji, zajedničkom djelovanju: Jača Europa”. kao i „Izvješće o ZVSP-u – naši prioriteti u 2016.” koje je Vijeće odobrilo 17. listopada 2016.,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 27. travnja 2016. o integriranoj politici Europske unije za Arktik (JOIN(2016)0021), zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice od 26. lipnja 2012. o razvoju politike Europske unije prema arktičkoj regiji (JOIN(2012)0019) i komunikaciju Komisije od 20. studenoga 2008. o Europskoj uniji i arktičkoj regiji (COM(2008)0763),

—

uzimajući u obzir nacionalne strategije za Arktik arktičkih država, posebno strategije Kraljevine Danske (2011.), Švedske (2011.) i Finske (2013.) te strategije ostalih država članica EU-a i zemalja članica EGP-a,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/137/EU od 14. ožujka 2014. o odnosima između Europske unije, s jedne strane, i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o uspostavi Arktičkog vijeća i trenutačni program Arktičkog vijeća za razdoblje 2015. – 2017. pod predsjedanjem Sjedinjenih Američkih Država,

—

uzimajući u obzir izjavu povodom 20. godišnjice euroarktičke suradnje za regiju Barentsovog mora, podnesenu u Kirkenesu u Norveškoj 3. i 4. lipnja 2013.,

—

uzimajući u obzir izjave Konferencije parlamentarnih zastupnika arktičke regije (CPAR) i Konferencije parlamentarnih zastupnika regije Barentsovog mora (BPC), posebno izjavu s Konferencije donesenu na 12. sjednici Konferencije parlamentaraca arktičke regije u Ulan Udeu u Rusiji 14. – 16. lipnja 2016.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu s trećeg ministarskog sastanka obnovljene Sjeverne dimenzije održanog u Bruxellesu 18. veljače 2013.,

—

uzimajući u obzir izjave donesene na Parlamentarnom forumu Sjeverne dimenzije u Reykjaviku na Islandu u svibnju 2015., u Arhangelsku Rusiji u studenome 2013., u Tromsøu u Norveškoj u veljači 2011. i u Bruxellesu u rujnu 2009.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama koji je donijela međunarodna pomorska organizacija (IMO),

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL),

—

uzimajući u obzir Konvenciju o izljevima nafte, Fond za izljeve nafte i Dodatni fond,

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 21. studenoga 2013. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici) (4), od 12. rujna 2013. o pomorskoj dimenziji zajedničke sigurnosne i obrambene politike (5), od 22. studenoga 2012. o ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike u slučaju krize izazvane klimatskim promjenama i prirodnim nepogodama (6), i od 12. rujna 2012. o godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (7),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije koje se odnose na Arktik, posebno rezolucije od 12. ožujka 2014. o strategiji EU-a za Arktik (8), od 20. siječnja 2011. o održivoj politici EU-a za krajnji sjever (9) i od 9. listopada 2008. o upravljanju Arktikom (10),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 2. veljače 2016. o reviziji strategije EU-a o biološkoj raznolikosti u sredini razdoblja (11) i od 12. svibnja 2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030. (12),

—

uzimajući u obzir relevantne preporuke Izaslanstva za odnose sa Švicarskom i Norveškom te Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Islanda i Zajednički parlamentarni odbor Europskoga gospodarskog prostora (Izaslanstvo SINEAA),

—

uzimajući u obzir Svemirsku strategiju za Europu (COM(2016)0705) koju je Komisija objavila 26. listopada 2016.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1775 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o trgovini proizvodima od tuljana,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ribarstvo (A8-0032/2017),

A.

budući da je Europska unija globalni akter; budući da je Europska unija povijesno, geografski, gospodarski i u pogledu istraživanja već dugo aktivno prisutna na Arktiku; budući da su njezine tri države članice, Danska, Finska i Švedska, arktičke zemlje; budući da je Arktik okružen međunarodnim vodama i budući da građani i vlade diljem svijeta, uključujući Europsku uniju, imaju odgovornost podupirati zaštitu Arktika;

B.

budući da je angažman EU-a u sjevernoj regiji i na Arktiku započeo već ranih 1990-ima sudjelovanjem Unije u uspostavi Vijeća za regiju Baltičkog mora (CBSS) i Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora (BEAC) te punim članstvom Komisije u tim tijelima;

C.

budući da se politika Sjeverne dimenzije, koja obuhvaća i unutarnje poslove i vanjske odnose EU-a, razvila u ravnopravno partnerstvo između EU-a, Rusije, Norveške i Islanda; budući da uz navedene partnere još nekoliko multilateralnih organizacija sudjeluje u Sjevernoj dimenziji, među kojima su Arktičko vijeće, Vijeće za regiju Baltičkog mora i Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora, dok Kanada i SAD imaju status promatrača; budući da je tom politikom pokriveno široko geografsko područje i da ona u praksi ima važnu ulogu u regionalnoj suradnji u pogledu održivog razvoja, javnog zdravlja i društvenog blagostanja, kulture, zaštite okoliša te logistike i prijevoza;

D.

budući da je Europska unija postupno izgradila i unaprijedila svoju politiku za Arktik; budući da se sve veća uključenost i zajednički interesi Europske unije najbolje osiguravaju primjenom dobro koordiniranih zajedničkih sredstava; budući da izazovi u vezi s Arktikom zahtijevaju zajednički odgovor i na regionalnoj i na međunarodnoj razini;

E.

budući da se Arktik suočava s jedinstvenim socijalnim, ekološkim i gospodarskim izazovima;

F.

budući da je europski dio Arktika slabo naseljen i da se prostire na širokom području koje karakterizira slaba prometna povezanost cestom i željeznicom te, u smjeru istok – zapad, zračnim putem; budući da u se u europski dio Arktika nedovoljno ulaže;

G.

budući da se na Arktik primjenjuje opsežan međunarodni pravni okvir;

H.

budući da je Arktičko vijeće primarni forum za suradnju u pogledu Arktika; budući da je Arktičko vijeće, u svojih 20 godina postojanja, pokazalo da može održavati suradnju na konstruktivnoj razini i u pozitivnom duhu te se prilagođavati novim izazovima i preuzimati nove odgovornosti;

I.

budući da arktičke države imaju suverenitet i jurisdikciju na svojem teritorijalnom području i u svojim vodama; budući da se pravo stanovništva Arktika na održivu održivo korištenje njegovih prirodnih resursa mora poštovati;

J.

budući da se interes za Arktik i njegove resurse povećava zbog promjena u okolišu tog područja i manjka resursa; budući da geopolitička važnost te regije raste; budući da učinci klimatskih promjena, sve veća konkurencija u pogledu pristupa Arktiku i njegovim prirodnim resursima te rast gospodarskih aktivnosti za posljedicu imaju rizike za regiju, uključujući izazove koji se odnose na okoliš i sigurnost ljudi, ali pružaju i nove mogućnosti, poput visoko razvijenog i održivog biogospodarstva; budući da će se kao posljedica klimatskih promjena otvoriti novi plovni putovi te da bi nova ribolovna područja i prirodni resursi mogli dovesti do povećanja ljudske aktivnosti i ekoloških izazova u toj regiji;

K.

budući da je Arktik dugo bio područje konstruktivne međunarodne suradnje i budući da postoji potreba za očuvanjem Arktika kao područja niske razine napetosti;

L.

budući da je dobra povezanost ruralnih krajeva sjeverne regije s ostatkom EU-a preduvjet za održiv i konkurentan gospodarski razvoj u sjevernim centrima rasta, uzimajući u obzir sve veću pozornost ulagača i dionika usmjerenu na njihove neiskorištene resurse i s time povezane ekološke izazove;

M.

budući da je Ruska Federacija od 2015. uspostavila najmanje šest novih baza sjeverno od Arktičkog kruga, što uključuje i šest luka dubokog gaza i 13 uzletišta, i da ona pojačava prisutnost svojih kopnenih snaga na Arktiku;

N.

budući da je stabilan, zdrav i održiv arktički ekosustav u kojem žive održive zajednice strateški važan za političku i gospodarsku stabilnost Europe i svijeta; ističe da se na Arktiku nalazi polovica svjetskih močvara te da on ima ključnu ulogu u pročišćavanju vode; budući da Arktik doprinosi postizanju cilja dobrog stanja vode u Europskoj uniji iz Okvirne direktive o vodama; budući da, kada je riječ o zaštiti arktičkih društveno-ekoloških sustava, troškovi nedjelovanja eksponencijalno rastu;

O.

budući da se arktički morski led znatno smanjio od 1981., da su područja vječnog leda sve manja (čime se povećava opasnost od popratnog otpuštanja velikih količina ugljikovog dioksida (13) i metana u atmosferu), da se snježni pokrivač i dalje smanjuje i da otapanje ledenjaka pridonosi globalnom povećanju razine mora; budući da je primijećeno da morski led nestaje i brže nego što je predviđeno znanstvenim modelima, pri čemu se obujam morskog leda u ljetnom razdoblju smanjio za više od 40 % u 35 godina; budući da je proces klimatskih promjena u polarnim regijama dvostruko brži i da se i dalje ubrzava, uzrokujući nepoznate i nepredvidljive promjene u svjetskim ekosustavima;

P.

budući da su tri države članice (Danska, Finska i Švedska) i jedna prekomorska zemlja i područje (Grenland) članovi osmočlanog Arktičkog vijeća i budući da je sedam drugih država članica (Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) u statusu promatrača; budući da Europska unija iščekuje konačnu potvrdu svoga službenog statusa promatrača u Arktičkom vijeću;

Q.

budući da su zaštita okoliša i održivi razvoj dva glavna načela Deklaracije iz Ottawe kojom su 1996. položeni temelji za Arktičko vijeće;

R.

budući da u arktičkoj regiji živi četiri milijuna ljudi, od kojih su otprilike 10 % autohtoni narodi; budući da se osjetljiv arktički okoliš, ali i temeljna prava autohtonih naroda, moraju poštovati i zaštiti strožim zaštitnim mjerama; budući da treba zajamčiti pravo autohtonih naroda da sudjeluju u postupku donošenja odluka u pogledu iskorištavanja prirodnih resursa i da odobre te odluke; budući da porast onečišćujućih tvari i teških metala na Arktiku ima negativne posljedice na prehrambeni lanac jer su prisutni u životinjskom i biljnom svijetu, osobito ribama, te da predstavljaju znatan zdravstveni problem za lokalno stanovništvo, ali i za potrošače proizvoda ribarstva u drugim dijelovima svijeta;

S.

budući da su ekosustavi na Arktiku, uključujući njegovu floru i faunu, posebno osjetljivi na poremećaje, s obzirom na to da je za njihov oporavak potrebno relativno dugo razdoblje; budući da su negativne posljedice na okoliš često kumulativne i nepovratne te da one imaju geografski širi učinak na okoliš (primjerice negativan utjecaj na oceanske ekosustave);

T.

budući da je posljednjih nekoliko desetljeća stopa porasta temperature na Arktiku dvostruko viša od prosječne stope na globalnoj razini;

U.

budući da povećane količine stakleničkih plinova i onečišćenje zraka u atmosferi pridonose klimatskim promjenama na Arktiku; budući da onečišćenje prisutno u klimi na Arktiku najvećim dijelom dolazi od azijskih, sjevernoameričkih i europskih zagađivača, pa mjere smanjenja emisija u EU-u imaju važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena na Arktiku;

V.

budući da su rizici od uporabe teškog loživog ulja (HFO) u arktičkom pomorskom prometu višestruki: u slučaju izljeva to vrlo gusto gorivo emulgira i tone te može biti preneseno na iznimno velike udaljenosti ako ostane zarobljeno u ledu; izljevi teškog loživog ulja predstavljaju ogroman rizik za sigurnost opskrbe hranom arktičkih autohtonih zajednica čija prehrana ovisi o ribolovu i lovu; izgaranje teškog loživog ulja stvara sumporove okside i teške metale te velike količine crnog ugljika koji, nakon taloženja u arktičkom ledu, potiču apsorpciju vrućine u ledenoj masi i time ubrzavaju topljenje leda i klimatske promjene; budući da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zabranila prijevoz i uporabu teških loživih ulja u morima oko Antarktike;

W.

budući da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u raspravama i pregovorima u međunarodnim tijelima kako bi svi dionici preuzeli odgovornost u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari i kako bi se riješio rastući problem održivog upravljanja prirodnim resursima;

X.

budući da je potrebno uzeti u obzir rizike koji proizlaze iz uporabe nuklearne energije u ledolomcima i obalnim objektima i budući da je te rizike potrebno svesti na najmanju moguću mjeru u svim aktivnostima koje se odnose na pripravnost i odgovor;

Y.

budući da odlaganje bilo kakvog otpada u arktički vječni led nije, ni u kakvim okolnostima, održivo rješenje za upravljanje otpadom, kako je dokazano najnovijim nalazima u bazi Camp Century na Grenlandu;

Z.

budući da bi politika EU-a u arktičkoj regiji trebala u većoj mjeri odražavati ciljeve održivog razvoja koje se EU obvezao ostvariti do 2030.;

AA.

budući da je donošenje odluka na temelju znanstvenih podataka, uključujući na temelju lokalnih znanja i znanja autohtonih naroda, ključno za zaštitu osjetljivih ekosustava Arktika, smanjenje rizika, omogućavanje prilagodbe lokalnih zajednica i promicanje održivog razvoja; budući da je Europska unija vodeći svjetski ulagač u istraživanja Arktika i da ona promiče slobodnu razmjenu rezultata;

AB.

budući da uravnotežena kombinacija industrijske stručnosti i specijaliziranosti za područje Arktika, s jedne strane, i predanost ekološkim i održivim razvojnim ciljevima, s druge strane, potencijalno mogu potaknuti ekološke inovacije, simbiozu industrija i djelotvorno upravljanje otpadom u području Arktika i time pridonijeti da se u tom području očuva netaknuti okoliš i razvije potencijal za nove poslovne prilike i rast radnih mjesta, čime se također doprinosi zapošljavanju mladih i rješavanju izazova koji predstavlja starenje stanovništva;

AC.

budući da bi tehnički kapaciteti postojećih satelitskih komunikacijskih sustava u Europskoj uniji, na razini usluga i infrastrukture koje pružaju sustavi Copernicus ili Galileo, mogli zadovoljiti potrebe korisnika koji se nalaze na Arktiku;

AD.

budući da je uključenost lokalnih zajednica od ključne važnosti za uspješno upravljanje prirodnim resursima i jačanje otpornosti ranjivih ekosustava;

AE.

budući da je Parlament svjestan da je važno da se u postupku donošenja odluka na Arktiku uzimaju u obzir tradicionalna i lokalna znanja;

AF.

budući da se kulture naroda Sami, Neneci, Hanti, Evenki, Čukči, Aleuti, Jupik i Inuiti moraju zaštititi u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP); budući da autohtono stanovništvo Arktika ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa na svojem području te da bi ono stoga trebalo biti uključeno u sve buduće planove u vezi s gospodarskim ribolovom;

AG.

budući da se sve ribolovne aktivnosti u arktičkoj regiji moraju provoditi u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima kojima se regulira to područje, uključujući Ugovor iz Spitsbergena iz 1920., i, konkretnije, svim pravima država potpisnica tog ugovora, te također u skladu s povijesnim ribolovnim pravima;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.