31.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 288/100

Izvjestiteljica:

Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Drugo izvješće o stanju energetske unije kao dio procesa praćenja provedbe i razvoja strategije energetske unije. EGSO ponavlja svoj poziv na vođenje bliskog energetskog dijaloga s civilnim društvom na razini EU-a kao i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se omogućile i ojačale opipljive mjere za stvaranje snažne energetske unije.

1.2.

EGSO je oduvijek smatrao da je energetska unija izuzetno važna za uspjeh Europske unije. Stoga napredak treba ocjenjivati ne samo u smislu elemenata same energetske unije, već i u smislu njezinih koristi za građane i poduzeća, uključujući MSP-ove.

1.3.

EGSO poziva Komisiju da napredak energetske unije razmotri iz različitih kutova, odnosno da razmotri njezine gospodarske koristi, napredak u svakodnevnom životu građana, sam energetski sustav, političke i društvene pokretače i upotrebu političkih instrumenata.

1.4.

EGSO poziva na neometano usvajanje dosad pokrenutih inicijativa i prije svega na njihovu pravovremenu provedbu na razini EU-a i u državama članicama. Nacionalni su planovi od ključne važnosti i države članice trebaju uzeti u obzir neizbježne posljedice svojih mjera na druge zemlje.

1.5.

EGSO ističe da se, unatoč postignutom napretku, i dalje javljaju značajni nedostaci što se tiče energetske infrastrukture i energetskih tržišta. Zadovoljavajuća i pouzdana energetska infrastruktura i proizvodni kapacitet, funkcionirajuća energetska tržišta i energetska učinkovitost daju ključan doprinos energetskoj sigurnosti. U tu svrhu potrebno je nastaviti provoditi inicijative regionalne suradnje, uz razvoj domaćih izvora energije i geografsku diversifikaciju uvozne energije.

1.6.

EGSO ističe važnost daljnjeg osiguravanja pozitivnog razvoja u području obnovljivih izvora energije. Značajne promjene unutar sustava električne energije uzrokovane naglim rastom promjenjivih i decentraliziranih izvora obnovljive energije zahtijevaju posebnu pozornost te je potrebno uspješno upravljati takvim promjenama.

1.7.

EGSO pozdravlja drugu fazu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao priliku za poticanje javnog i privatnog ulaganja. Kada je riječ o privatnim ulaganjima, tržišni su poticaji trenutno slabi, i to uglavnom zbog neusklađenih politika. U cilju osnaživanja privatnih ulagača nužno je osigurati predvidljivo investicijsko okruženje u kojem je dugoročni i stabilni karakter političkih odluka i zakonodavstva od ključne važnosti.

1.8.

EGSO poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu ocjenu postojećih instrumenata niskougljične politike kako bi se osiguralo korištenje odgovarajućih alata za postizanje ciljeva na najučinkovitiji način. Više naglaska potrebno je staviti na rješavanje problema koji se odnose na poreze i pristojbe koji podižu potrošačke cijene kao i na subvencije koje narušavaju energetska tržišta i signale za ulaganja.

1.9.

Društvene koristi iz energetske unije mogu se osigurati putem stvaranja radnih mjesta te izravnog i neizravnog korištenja energije tijekom raznovrsnih svakodnevnih aktivnosti građana. Međutim, realizacija niskougljičnog sustava ogroman je izazov kojim treba upravljati na način kojim će se osigurati pošten prijelaz.

1.10.

Kad je riječ o vodećoj ulozi u svijetu u pogledu prijelaza na čistu energiju, EU bi trebao nastojati maksimalno povećati svoj pozitivni globalni „ugljični otisak” umjesto da se isključivo usredotočuje na vlastite emisije. To sa sobom nosi naglašavanje uloge inovacijskih, trgovinskih i investicijskih politika, kao potrebu za promicanjem svjetskog određivanja cijena ugljika.

2.1.

Mišljenje se bavi Komisijinim Drugim izvješćem o stanju energetske unije i njegovim Dodacima, kao i Izvješćem Komisije o napretku u području obnovljive energije. Ti dokumenti prikazuju napredak postignut u različitim područjima energetske unije i ističu pitanja i područja na kojima je potrebno snažnije djelovati.

2.2.

U glavnom se izvješću ocjenjuje stanje energetske unije sa sljedećih stajališta: prijelaz na niskoguljično i energetski/resursno učinkovito gospodarstvo, osnaživanje potrošača, napredna infrastruktura, investicijski izazovi i vanjska dimenzija snažne energetske unije. U njemu se također ocjenjuje situacija u pogledu pet stupova energetske unije, odnosno u pogledu energetske solidarnosti i sigurnosti, energetskog tržišta, energetske učinkovitosti, dekarbonizacije i istraživanja, inovacija i konkurentnosti.

2.3.

U izvješću se najavljuje mogućnost posjeta Komisije državama članicama u svrhu obilaska energetske unije. Posjet se odnosi na pripremu nacionalnih energetskih i klimatskih planova, a cilj mu je obratiti se lokalnim akterima.

2.4.

Zasebno izvješće o napretku na području obnovljivih izvora energije opisuje stanje u državama članicama i u različitim sektorima, primjerice u sektorima električne energije, grijanja i hlađenja te prometa. Izvješće se bavi administrativnim preprekama pri uvođenju projekata obnovljive energije te se u njemu raspravlja o održivosti biogoriva i bioenergije.

2.5.

Kad je riječ o budućnosti, izvješća upućuju na mjere koje je Komisija predložila u svojem paketu „Čista energija za sve Europljane” u studenom 2016. Glavno izvješće također uključuje ažurirani plan za energetsku uniju koji se temelji na izvornom planu iz okvirne strategije za energetsku uniju 2015.

3.1.

EGSO je oduvijek smatrao da je energetska unija izuzetno važna za uspjeh Europske unije. U tu svrhu energetska unija treba odgovarati na potrebe europskih građana i poduzeća.

3.2.

Jedna od temeljnih ideja na kojima počiva energetska unija maksimalno je povećanje koristi uz pomoć suradnje između država članica. Politička dosljednost i jedinstvo bitan su i ključan preduvjet za ostvarivanje značajnog napretka. To vrijedi za razvoj jedinstvenog energetskog tržišta kao i za vanjske odnose u području energetike.

3.3.

To je sada još i važnije jer se EU suočava s mnogim nesigurnostima, opasnostima i prijetnjama na globalnoj razini. Na nacionalnoj se razini istovremeno rađaju nacionalizam i populizam koji bi mogli ugroziti napredak jedinstvenog energetskog tržišta. U najboljem slučaju energetska bi unija mogla imati važnu ulogu u povećanju sveopćeg jedinstva i posljedične globalne snage EU-a.

3.4.

Na području same energije, unutarnji i vanjski događaji energetsku uniju čine sve relevantnijom. Unutar država, međusobna ovisnost država članica i međusobne posljedice njihovih energetskih odluka jasno su vidljive u svakodnevnom životu dok je vanjska energetska scena sve nepredvidljivija.

3.5.

EGSO se slaže s primjedbom Komisije da energetska unija ne znači samo energiju i klimu. Energetska unija jedna je od temeljnih komponenti gospodarskog razvoja, otvaranja radnih mjesta i dobrobiti građana. Sve u svemu, riječ je o održivosti EU-a u pogledu gospodarskih, socijalnih i ekoloških koristi.

3.6.

Energetska unija može stvarati gospodarske koristi na nekoliko načina: gospodarskim aktivnostima koje stvaraju dodanu vrijednost korištenjem energije kao čimbenika u proizvodnji, kroz sami energetski sektor i uz pomoć gospodarskih aktera koji osiguravaju energiju i daju klimatska rješenja, bez obzira je li riječ o tehnologijama, uslugama ili novim poslovnim modelima. Kako bi se to dogodilo, energetska unija treba stvoriti stabilno i povoljno okruženje za europska trgovačka društva i poduzeća, uključujući uvjete za troškovnu konkurentnost i inovativnu diferencijaciju. To bi trebalo učiniti s ciljem da ih se osposobi i potiče na ulaganje i zapošljavanje, uz posvećivanje posebne pažnje potencijalu MSP-ova.

3.7.

Društvene koristi nastaju kada se otvaraju radna mjesta i kada građani izravno i neizravno koriste energiju tijekom raznovrsnih svakodnevnih aktivnosti. Međutim, realizacija niskougljičnog sustava ogroman je izazov kojim treba upravljati na način da se osiguraju pošten prijelaz i stvaranje pristojnih radnih mjesta, posebice u regijama koje su ovisne o visokougljičnim aktivnostima. EGSO ističe potrebu uključivanja mjera prilagodbe u nacionalne planove i poziva Komisiju da olakša te napore.

3.8.

Dostupnost i fizički pristup pristupačnoj energiji ključni su za izbjegavanje energetskog siromaštva, odnosno problema koji sprečava građane da prijeđu na niskougljična rješenja. Opservatorij za energetsko siromaštvo trebao bi napokon započeti s radom. Kao što je utvrđeno u mišljenju EGSO-a o Prvom izvješću o stanju energetske unije, „u očima građana uspjeh energetske unije mjerit će se također na temelju vrlo konkretnih elemenata kao što su cijena, dostupnost mreže, sigurnost opskrbe i informiranje potrošača o materijalima koji se koriste”.

3.9.

Kad je riječ o klimatskim pogodnostima, često se smatra da su energija i klima same po sebi ciljevi. Međutim, mora ih se shvatiti kao sredstva za postizanje krajnjeg cilja, a to je –u skladu sa zahtjevima iz Pariškog sporazuma – zadovoljavanje potreba građana i stvaranje gospodarske dobrobiti na način koji istovremeno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena. Osim toga, energetska unija doprinosi smanjenju onečišćenja zraka i time stvara pozitivne učinke za zdravlje.

3.10.

EGSO se slaže s Komisijinom tvrdnjom da je energetsku uniju nemoguće odvojiti od ostalih ključnih europskih politika kao što su digitalizacija, tržišta kapitala i ulaganja, vještine, kružno gospodarstvo i sigurnost. EGSO također naglašava usku povezanost energetske unije i prometnih politika. Energetske i klimatske aspekte prometa ne bi trebalo rješavati odvojeno od problema prometnog tržišta.

3.11.

Sve u svemu, EGSO ističe da su upravo trgovačka društva, radnici, potrošači i građani općenito ti koji donose promjene u praksi. EGSO stoga ponavlja svoj poziv na vođenje bliskog energetskog dijaloga s civilnim društvom. To bi se trebalo odvijati na svim razinama: u odnosu na izradu politika na razini EU-a, prilikom pripremanja energetskih i klimatskih planova na nacionalnoj razini i konačno, prilikom omogućavanja mjera na lokalnoj razini.

4.1.1.

Europska komisija definirala je 2016. godinu kao godinu ostvarivanja rezultata. Europska komisija već je objavila većinu planiranih inicijativa energetske unije. Međutim, većina tih brojnih inicijativa još uvijek čeka na usvajanje i provedbu. EGSO poziva na neometano usvajanje tih inicijativa i prije svega na pravovremenu provedbu mjera na razini EU-a i u državama članicama.

4.1.2.

Nacionalni energetski i klimatski planovi ključan su dio provedbenog procesa strategije za energetsku uniju. Uzimajući u obzir različite uvjete u državama članicama, priprema nacionalnih planova racionalan je pristup. U izradi planova potrebno je sudjelovati i surađivati. Istovremeno je važno izgraditi propisan mehanizam upravljanja kako bi se osigurala ne samo provedba tih planova, već i njihova dosljednost te usklađenost s općim ciljevima. Trebali bismo također osigurati jasnoću uloge i odgovornosti država članica, EU-a i drugih aktera.

4.1.3.

Odluke koje se donose u okviru energetske unije dugoročne su i djelomično nepovratne. Stoga EGSO naglašava da tijekom cijelog procesa treba voditi računa o dugoročnim cijevima. Istovremeno se mora osigurati dostatna fleksibilnost na nacionalnoj razini kao i na razini EU-a, s obzirom na to da se praktične mjere linearno ne nastavljaju iz godine u godine i da promjenjivi uvjeti zahtijevaju brze reakcije.

4.1.4.

Pri ocjenjivanju stanja energetske unije ne bi se trebalo isključivo usredotočiti na provedbu političkih ciljeva i zakonodavstva, već bi umjesto toga naglasak trebalo staviti na stvarnu situaciju na razini EU-a i u državama članicama. To je posebice važno s obzirom na složenost glavnih i brojčanih ciljeva kao i stupova energetske unije. EGSO očekuje da će Komisija u sljedećem izvješću o napretku energetske unije opisati postignuti konkretni napredak i dati primjere uspješno zaključenih projekata kao i planova za sljedeće korake kojima će se doprinijeti rastu međusobne povezanosti, boljem funkcioniranju tržišta i društvenoj prilagodbi prijelazu.

4.1.5.

S obzirom da je EGSO nedavno izradio mišljenja o različitim vidovima paketa „Čista energije za sve Europljane”, u ovom tekstu upućuje na ta mišljenja koja pružaju detaljniji uvid u upravljanje i različita područja energetske unije.

4.2.1.

Sam se energetski sustav, koji se nalazi u središtu energetske unije, mora pravilno razvijati i dobro funkcionirati. Sa stajališta građana i poduzeća, taj sustav treba ispuniti tri osnovna cilja – energetsku sigurnost, razumne troškove i cijene te ublažavanje klimatskih promjena.

4.2.2.

Energetska sigurnost ostaje ključni cilj jer suvremeno gospodarstvo i društvo bez energije ne mogu funkcionirati čak ni kraće vrijeme. Zadovoljavajuća i pouzdana energetska infrastruktura i proizvodni kapacitet, funkcionirajuća energetska tržišta i energetska učinkovitost daju ključan doprinos energetskoj sigurnosti. Energetsku sigurnost ne treba smatrati sinonimom za energetsku samodostatnost. Kao što je slučaj i s ostalom robom, prekograničnom se razmjenom, unutarnjom i vanjskom, zapravo poboljšava sigurnost opskrbe, dok se istovremeno pridonosi održavanju cijena na konkurentnoj razini. To ne isključuje činjenicu da postoje politički razlozi za izbjegavanje velikog stupnja ovisnosti o uvoznoj energiji. Razvoj domaćih energetskih izvora također je važan s aspekta stvaranja radnih mjesta.

4.2.3.

Prema podacima Komisije, ovisnost o uvozu energije smanjila se u nekoliko država članica, dok se u nekim drugim državama povećala zbog pada domaće proizvodnje fosilnih goriva. Većina država članica sada može zadovoljiti potražnju za plinom putem alternativnih kanala, zahvaljujući novim međudržavnim spojnim plinovodima i terminalima za UPP. Međutim, i dalje je potrebno ulaganje u infrastrukturu, kao i energetska diplomacija, koji je jedan od izvornih mehanizama dostupnih za potporu jačanju suradnje na području energije. EGSO upućuje na svoje ranije mišljenje o ovoj temi.

4.2.4.

Kad je riječ o jedinstvenom energetskom tržištu, još postoje regulativne i infrastrukturne prepreke koje otežavaju tržišno natjecanje i slobodni protok, posebice električne energije. Sustav električne energije mijenja se iz temelja, uglavnom zbog toga što se sve više uvode razni i decentralizirani izvori obnovljive energije. Regionalna suradnja i odgovarajući zajednički regulatorni okvir nužni su za rješavanje rastućeg broja izazova, s obzirom na to da mjere koje se provode u državama članicama imaju opipljive posljedice, u najmanju ruku u susjednim zemljama. Inicijative regionalne suradnje poput BEMIP-a (Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta) i CESEC-a (Plinska povezivost središnje i jugoistočne Europe) ključne su za rješavanje regulatornih i infrastrukturnih prepreka.

4.2.5.

Razvoj digitalnog gospodarstva duboko utječe i na energetske sustave. Povrh energetske infrastrukture mora se izgraditi i napredna digitalna infrastruktura. To uključuje pametno mjerenje koje će omogućiti postavljanje pametnih energetskih mreža. Digitalizaciju energetskih sustava također moraju pratiti mjere za poticanje kibersigurnosti i osiguravanje zaštite osobnih podataka, privatnosti i digitalne pismenosti.

4.2.6.

Kada je riječ o ulaganju u energetski sustav, postoji golema potreba za ulaganjima u energetsku infrastrukturu, ali i energetsku učinkovitost, posebice u obnovu zgrada. EGSO prepoznaje prilike koje osigurava Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) te pozdravlja poticanje suradnje javnog i privatnog sektora u drugoj fazi. U skladu s tim, države članice također trebaju dodijeliti javna sredstva za ulaganja na području energije.

4.2.7.

Kada je riječ o privatnim ulaganjima, tržišni su poticaji trenutno slabi, i to uglavnom zbog neusklađenih politika. U cilju poticanja privatnih ulagača nužno je osigurati stabilno i predvidljivo investicijsko okruženje. EGSO stoga naglašava ključnu važnost dugoročnih i stabilnih političkih odluka i zakonodavstva.

4.2.8.

EGSO naglašava sve veću ulogu građana u vezi s energetskim tržištima, uključujući sve veću ulogu kulture proizvođača-potrošača i lokalnu suradnju. Treba poticati i jačati mjere koje bi građanima omogućile da se ponašaju osvještenije te da postanu prozumenti. EGSO je razmotrio ove mjere u nekoliko prijašnjih mišljenja.

4.2.9.

U tu je svrhu nužno građanima svih dobnih skupina prenijeti odgovarajuću i razumljivu informaciju o energetskim pitanjima (primjerice označivanje energetske učinkovitosti). Nadalje, potrebno je poboljšati pravedan pristup energetskom tržištu i financiranje malih projekata. Pojednostavljenje propisa koji se odnose na energiju u okviru inicijative REFIT trebalo bi rezultirati opipljivim koristima za potrošače energije. Više naglaska potrebno je staviti na rješavanje problema koji se odnose na poreze i pristojbe koji povećavaju potrošačke cijene, unatoč razini veleprodajnih cijena energije, te time pridonose energetskom siromaštvu.

4.3.1.

EGSO pozdravlja Komisijino zasebno izvješće o napretku u području obnovljive energije i uvelike se slaže s analizama i izazovima koji su u njemu predstavljeni. Kada je riječ o preporukama, Odbor upućuje na svoja stajališta o različitim vidovima obnovljive energije koja je iznio u brojnim prijašnjim i nedavnim mišljenjima.

4.3.2.

Prema tom izvješću, EU u cjelini na dobrom je putu da dosegne cilj za 2020. iako je i dalje potrebno ulagati napore. EGSO nanovo ističe važnost daljnjeg pozitivnog razvoja u ovom području. EGSO skreće pozornost na činjenicu da je sektor grijanja i hlađenja najveći sektor u pogledu potpunog uvođenja energije iz obnovljivih izvora. EGSO također naglašava odlučujuću ulogu prometa u postizanju dugoročnih ciljeva smanjenja emisija koji predstavljaju izazov te podržava razvoj primjene obnovljive električne energije i naprednih biogoriva kako bi se smanjile emisije u prometu.

4.3.3.

U izvješću se ističe da i dalje postoje jasne administrativne prepreke uspostavljanju projekata obnovljive energije. Te su prepreke povezane s jedinstvenim kontaktnim mjestima, prijavama putem interneta, vremenskim rokovima za postupke, olakšavanjem manjih projekata i utvrđivanjem odgovarajućih stranica. EGSO poziva na hitne mjere za rješavanje tih prepreka, koje su česte i u drugim područjima.

4.3.4.

EGSO pozdravlja zaključak Komisije da se EU također nalazi na pravom putu da do 2020. postigne ciljeve povezane s energetskom učinkovitošću i emisijama stakleničkih plinova. Kad je riječ o političkim instrumentima kojima se nastoji olakšati prijelaz na niskougljično gospodarstvo, neodgovarajuća upotreba subvencija (uključujući zelene certifikate), sustavi za trgovanje emisijama i porezi doveli su do neučinkovitog djelovanja i nepovoljnih rezultata, i to zbog manjka tržišnih signala za poticanje ulaganja u energiju s malim udjelom fosilnih goriva.

4.3.5.

EGSO stoga poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu ocjenu postojećih instrumenata niskougljične politike kako bi se osiguralo korištenje odgovarajućih alata za postizanje ciljeva na najučinkovitiji način i bez prekomjernih troškova za korisnike energije.

4.3.6.

EGSO podržava cilj da EU osigura ulogu predvodnika prilikom prelaska na čistu energiju, čime će se stvoriti poslovne prilike i radna mjesta. Ovdje bi EU trebao nastojati maksimalno povećati svoj pozitivni globalni „ugljični otisak” umjesto da se isključivo usredotočuje na vlastite emisije. To se može postići razvijanjem i izvozom klimatskih rješenja i uz pomoć proizvoda na čiju je proizvodnju potrošeno manje emisija nego za proizvode konkurenata izvan EU-a, iako treba priznati da je konkurencija na svjetskoj razini vrlo oštra.

4.3.7.

Globalna vodeća uloga zahtijeva povećano ulaganje u inovacije, posebice u javnom sektoru, čiji se udio smanjio. EGSO također naglašava ulogu trgovinskih i investicijskih politika u ostvarivanju energetskih i klimatskih rješenja. Potrebno je uspostaviti svjetski sustav određivanja cijene ugljika kako bi se povećalo uvođenje nisokugljičnih rješenja na neutralan i učinkovit način. EGSO poziva Komisiju da aktivno radi na toj vrsti mehanizma čime bi se izjednačili uvjeti za europska poduzeća na izvoznim tržištima kao i u pogledu uvoza robe.

5.1.

Budući da se evaluacija energetske unije temelji na određenim ključnim pokazateljima, važno je osigurati da upravo ti pokazatelji budu najrelevantniji. EGSO pozdravlja Komisijine planove o razradi pokazatelja, na primjer pokazatelja kojima se mjeri osnaživanje potrošača. U svom mišljenju o Prvom izvješću o stanju energetske unije, EGSO je pozvao Komisiju da uključi socijalne aspekte u kriterije za ocjenjivanje energetske unije i učinak prijelaza na čistu energiju.

5.2.

Praćenje se trenutačno temelji na pet stupova energetske unije i na odgovarajućim političkim i regulativnim ciljevima. Imajući na umu da se „dobije ono što se izmjeri”, EGSO ističe kako je važno pratiti napredak postignut u pogledu ostvarivanja temeljnih ciljeva energetske unije, odnosno u pogledu koristi koje ona donosi za građane i poduzeća te samim time i za budućnost EU-a.

5.3.

EGSO stoga poziva Komisiju da prati razvoj gospodarskih aktivnosti koje se odnose na energiju kako bi dala naznaku gospodarske vrijednosti energetske unije. U skladu s tim, trebalo bi pratiti napredak postignut na području radnih mjesta povezanih s energijom. To bi trebalo uključivati i procjenu mogućih ulaganja i izmještanje radnih mjesta.

5.4.

Kako bi se energetska unija približila građanima, EGSO smatra da je važno pratiti napredak i obavješćivati o njemu sa stajališta svakodnevnog života potrošača. To uključuje uzimanje u obzir računa za potrošnju energije, energetskih informacija o proizvodu, uvođenje decentralizirane proizvodnje energije, pametnih brojila, stanica za punjenje električnih vozila, financijske potpore za prozumente, poticajnih mjera za energetsku učinkovitost na području sanacije kuća itd.

5.5.

Kako bi se uočili društveni pokretači, trebalo bi pratiti promjene u stavovima o energetskim pitanjima, uključujući rastuću zabrinutost zbog zagađenja zraka, sve veći interes za mogućnosti zapošljavanja povezane s energijom, posljedice tehnološkog razvoja ili pojavu novih aktera.

5.6.

Također bi bilo korisno ocijeniti mjere koje su poduzele države članice kako bi se utvrdilo promiču li usklađenost ili različitost na unutarnjem tržištu i u okviru vanjskih veza. U tom je pogledu najvažnije ocijeniti posljedice Brexita na energetsku uniju.

5.7.

Konačno, osiguravanje kvalitete podataka ključan je element poboljšanja mehanizma praćenja. Podaci bi trebali biti pravovremeni, točni, usporedivi i pouzdani, a to će zahtijevati neprekidan razvoj na području prikupljanja podataka i metoda obrade.