OBRAZLOŽENJE

1. KONTEKST PRIJEDLOGA

Eurojust je osnovan Odlukom Vijeća 2002/187/PUP[1] u cilju jačanja borbe protiv teških oblika organiziranog kriminala u Europskoj uniji. Od svojeg je osnivanja Eurojust olakšavao koordinaciju i suradnju između nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona u predmetima koji su uključivali različite države članice. Pomogao je u izgradnji međusobnog povjerenja i premošćivanju različitih pravnih sustava i tradicija diljem EU-a. Brzim rješavanjem pravnih pitanja i utvrđivanjem nadležnih tijela u drugim zemljama, Eurojust je olakšao izvršavanje zahtjeva za suradnju i instrumenata uzajamnog priznavanja. Tokom godina ta se organizacija dalje razvijala u organizaciju koja je danas glavni subjekti u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.

Borba protiv organiziranog kriminala i zaustavljanje djelovanja kriminalnih organizacija i dalje su izazov s kojim se svakodnevno susreće. Nažalost, posljednjih je godina došlo do naglog porasta prekograničnog kriminala. Neki od primjera su trgovina drogom, trgovina ljudima, terorizam i kibernetički kriminal, uključujući dječju pornografiju. Zajedničko je obilježje svih tih kaznenih djela prekogranična dimenzija te činjenica da ih počinjavaju vrlo mobilne i fleksibilne skupine koje djeluju u više nadležnosti i kaznenih sektora. Za učinkovitu borbu protiv tih skupina potreban je koordinirani paneuropski odgovor.

Sve veća prekogranična dimenzija kriminala i diversifikacija na aktivnosti koje uključuju više kaznenih djela otežavaju pojedinim državama članicama otkrivanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, posebno organiziranog kriminala. U tom je kontekstu od ključne važnosti Eurojustova uloga unaprijeđenja pravosudne suradnje i koordinacije između nadležnih pravosudnih tijela država članica i pomaganje u istragama u koje su uključene treće zemlje.

Lisabonskim ugovorom uvedene su nove mogućnosti jačanja Eurojustove učinkovitosti u suzbijanju tih oblika kriminala. U članku 85. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) izričito se priznaje Eurojustova misija da podupire i ojača usklađivanje i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kriminalitetom koji pogađa dvije ili više država članica ili koji zahtijeva zajednički kazneni progon. Stoga je važno osigurati da se Eurojust iskoristi u najboljoj mogućnoj mjeri i da se uklone prepreke njegovu učinkovitom radu[2].

Tijekom sveobuhvatne reforme Eurojusta u 2008. godini donesena je Odluka o jačanju Eurojusta.[3] Rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo bio je 4. lipnja 2011. Pravilna provedba izmijenjene Odluke važna je, ali njome se ne bi trebao sprječavati napredak u suočavanju s novim izazovima i unaprjeđivanju rada Eurojusta, zadržavajući pritom one elemente kojima je ojačana njegova operativna učinkovitost.

Člankom 85. UFEU-a propisuju se i Eurojustov ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće koje će se utvrditi uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U tom se članku zahtjeva i da se tim uredbama utvrde rješenja za uključivanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta.

Nadalje, nakon Komisijine Komunikacije „Europske agencije: kako napredovati“[4], Europski parlament, Vijeće i Komisija složili su se oko pokretanja međuinstitucionalnog dijaloga u cilju poboljšanja dosljednosti, učinkovitosti i funkcioniranja decentraliziranih agencija, što je dovelo do osnivanja Međuinstitucionalne radne skupine (IIWG) u ožujku 2009. Ona se bavila nizom ključnih pitanja, uključujući ulogu i položaj agencija u EU-ovoj institucionalnoj strukturi, njihovo osnivanje, ustroj i funkcioniranje, financiranje, proračun, nadzor i upravljanje.

Te su aktivnosti dovele do zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a koji su donijeli Europski parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. i koji se mora uzeti u obzir prilikom donošenja svih budućih odluka o decentraliziranim agencijama EU-a, nakon analize pojedinačnih predmeta.

Ovim prijedlogom Uredbe uzimaju se u obzir svi ti elementi i daje jedinstven i obnovljen pravni okvir za novu Agenciju za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) koja je pravni slijednik Eurojusta osnovanog Odlukom Vijeća 2002/187/PUP.

Zadržavajući one elemente koji su se pokazali učinkovitima u Eurojustovu upravljanju i funkcioniranju, ovom se Uredbom modernizira njegov pravni okvir i racionalizira njegovo funkcioniranje i ustrojstvo u skladu s Lisabonskim ugovorom i zahtjevima zajedničkog pristupa, u mjeri u kojoj to dopušta njegova priroda.

Budući da se prijedlog ove Uredbe donosi u isto vrijeme kao i prijedlog Uredbe o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, uključene su odredbe kojima se osigurava osnivanje tog Ureda od Eurojusta, kako se zahtijeva člankom 86. UFEU-a, i mogućnost da mu Eurojust pruža potporu.

2. REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA

Kako bi pripremila ovu Uredbu, Komisija se u nekoliko prilika savjetovala sa stručnim dionicima. Cilj je ovog prijedloga iskoristiti priliku koja se nudi Lisabonskim ugovorom i modernizirati Eurojust dajući mu poboljšanu upravljačku strukturu kojom će se smanjiti administrativni teret kojim je trenutačno opterećen Kolegij i omogućiti mu da se usredotoči na svoju glavnu misiju.

Dana 18. listopada 2012. Komisija je organizirala savjetovanje sa stručnjacima iz država članica, predstavnicima tajništva Vijeća, Europskog parlamenta i Eurojusta o pitanjima u vezi s mogućom reformom u skladu s člankom 85. UFEU-a. Pitanja su uključivala bolje upravljanje, uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata i moguće dodatne ovlasti te povezanost s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (UEJT). Na sastanku je pružena potpora poboljšanju upravljačke strukture i učinkovitosti Eurojusta.

Eurojust je isto tako izravno sudjelovao u postupku savjetovanja dajući svoj doprinos i sastajući se s Komisijom. Osim toga, rasprave o reformi odvijale su se i u okviru različitih seminara, kao što su strateški seminar „Eurojust i Lisabonski ugovor: prema učinkovitijem djelovanju“ (Bruges 20.­ 22. rujna 2010.) i konferencija Eurojust-ERA „10 godina Eurojusta: operativna postignuća i budući izazovi“ koja je održana u Haagu 12. i 13. studenoga 2012.. Nadalje, o Eurojustovoj se budućnosti raspravljalo na posebnom neformalnom sastanku Vijeća prilikom Eurojustove desete godišnjice, u veljači 2012.

Stajališta dionika prikupljena su i putem „Studije o jačanju Eurojusta“[5], koju je zatražila Komisija i u kojoj je dan dobar pregled postojećih pitanja i prikazano nekoliko mogućnosti politika za njihovo rješavanje.

3. PRIJEDLOG 3.1. Pravna osnova

Članak 85. UFEU-a pravna je osnova prijedloga. U njemu je propisano da se mora koristiti Uredba.

3.2. Supsidijarnost i proporcionalnost

Postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a jer predviđene mjere imaju svojstvenu europsku dimenziju, budući da podrazumijevaju osnivanje tijela čija je misija podržati i ojačati usklađivanje i suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica ili koja zahtijevaju zajednički kazneni progon. Taj se cilj može ostvariti samo na razini Unije, u skladu s načelom supsidijarnosti.

U skladu s načelom proporcionalnosti, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

3.3. Obrazloženje prijedloga po poglavljima

Glavni su ciljevi prijedloga sljedeći:

· poboljšati učinkovitost Eurojusta novom upravljačkom strukturom,

· poboljšati operativnu učinkovitost Eurojusta istovrsnom definicijom položaja i ovlasti nacionalnih članova,

· propisati ulogu Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenjivanju Eurojustovih aktivnosti u skladu s Lisabonskim ugovorom,

· uskladiti Eurojustov pravni okvir sa zajedničkim pristupom, poštujući pritom u potpunosti njegovu posebnu ulogu u koordinaciji istraga koje su u tijeku;

· osigurati da Eurojust može blisko surađivati s Uredom europskog javnog tužitelja, nakon njegova osnivanja.

3.3.1. Poglavlje I.: Ciljevi i zadaće

Tim se poglavljem uređuje osnivanje Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) kao pravnog slijednika Eurojusta koji je osnovan Odlukom Vijeća 2002/187/PUP. U njemu se definiraju i njegove zadaće i nadležnost. Ovo potonje je posebno definirano u nacrtu Uredbe u Prilogu.

3.3.2. Poglavlje II.: Struktura i ustrojstvo Eurojusta

To poglavlje sadržava neke od glavnih elemenata reforme.

Odjeljak II. posvećen je nacionalnim članovima Eurojusta. Reformom se zadržava njihova povezanost s državom članicom podrijetla, ali se istovremeno izričito navode operativne ovlasti koje svi oni imaju. To im omogućuje učinkovitiju međusobnu suradnju i suradnju s nacionalnim vlastima.

Odjeljcima III., IV. i V. uspostavlja se nova struktura Eurojusta i uređuju Kolegij, Izvršni odbor i upravni direktor. Eurojustova uprava poboljšava se jasnim razlikovanjem između dva sastava Kolegija, ovisno o tome izvršava li operativne ili upravljačke funkcije. Operativne se funkcije odnose na glavnu djelatnost Eurojusta da podupire i koordinira nacionalne istrage. Upravljačke su funkcije povezane, primjerice, s donošenjem programa rada agencije, godišnjeg proračuna ili godišnjeg izvješća. Novo tijelo, Izvršni odbor, osnovano je radi pripreme odluka uprave Kolegija te radi preuzimanja određenih administrativnih zadaća. Komisija je predstavljena u Kolegiju kada on izvršava svoje upravljačke funkcije i u Izvršnom odboru. Naposljetku, postupak imenovanja, odgovornosti i zadaće Upravnog direktora jasno su opisani.

Na taj se način uvodi dvostruka razina upravljanja predviđena u zajedničkom pristupu i zadržava Eurojustova posebna priroda i štiti njegova neovisnost. To je troškovno učinkovit pristup koji pridonosi Eurojustovoj učinkovitosti jer nacionalni članovi dobivaju pomoć u proračunskim i administrativnim pitanjima, što im omogućuje da se usredotoče na svoje operativne zadaće.

3.3.3. Poglavlje III.: Operativna pitanja

U tom se poglavlju zadržavaju postojeći mehanizmi za operativnu učinkovitost Eurojusta, uključujući Dežurni koordinacijski ured (OCC) i Nacionalni koordinacijski sustav Eurojusta (ENCS), razmjenu informacija i daljnje djelovanje u skladu sa zahtjevima Eurojusta. Arhitektura Eurojustova sustava vođenja predmeta ostaje ista.

3.3.4. Poglavlje IV.: Obrada podataka

U tom se poglavlju upućuje na Uredbu 45/2001[6] kojom se propisuje režim koji se primjenjuje na obradu svih osobnih podataka u Eurojustu. Nadalje, u toj se Uredbi podrobno opisuje i nadopunjuje Uredba 45/2001 u odnosu na operativne osobne podatke uzimajući u obzir posebnost aktivnosti pravosudne suradnje i potrebu za dosljednošću i sukladnošću s mjerodavnim načelima zaštite podataka. Ograničenja obrade osobnih podataka i dalje su moguća.

U poglavlju se usklađuju i odredbe o pravima subjekata obrade podataka s Uredbom 45/2001 i uzimaju u obzir standardi zaštite predviđeni paketom reforme zaštite podataka koji je Komisija donijela u siječnju 2012. Nadalje, u poglavlju se predviđa i važna promjena u mehanizmu nadzora. Utvrđuju se odgovornosti Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) u odnosu na nadzor svake obrade osobnih podataka u Eurojustu. EDPS preuzima zadaće zajedničkog nadzornog tijela koji je osnovan Odlukom Vijeća o Eurojustu.

3.3.5. Poglavlje V.: Odnosi s partnerima

To poglavlje odražava važnost partnerstva i suradnje između Eurojusta i drugih institucija, tijela i agencija EU-a u borbi protiv kriminala. To se u prvom redu odnosi na odnose s tajništvima Europske pravosudne mreže, Stručne mreže zajedničkih istražnih timova i Mreže za genocid koji se sastaju u Eurojustu. Uključena je i posebna odredba o odnosima s Uredom europskog javnog tužitelja.

Kao drugo, suradnja s Europolom od posebne je važnosti, posebno u vezi s njegovom ulogom davanja informacija Eurojustu u skladu s člankom 85. UFEU-a. Uvedena je posebna odredba kojom se definira povlašteni odnos između dvije agencije u cilju jačanja njihove učinkovitosti u borbi protiv teških oblika međunarodnog kriminala u njihovoj nadležnosti. To uključuje mehanizam uzajamne provjere njihovih informacijskih sustava i osiguravanje razmjene podataka. Praktične pojedinosti utvrdit će se sporazumom.

U slučajevima teškog i organiziranog kriminala često postoji povezanost s trećim zemljama zbog čega je bliska suradnja s takvim zemljama od ključne važnosti. Lisabonskim ugovorom promijenjen je način na koji Europska unija vodi svoje vanjske odnose i te promjene utječu i na njezine agencije. Uslijed toga, agencije više neće moći same pregovarati o međunarodnim sporazumima. Takvi će se sporazumi morati sklapati u skladu s člankom 218. UFEU-a. Međutim, Eurojust će moći sklapati sporazume o suradnji radi jačanja suradnje s nadležnim tijelima trećih zemalja, uključujući razmjenom informacija. Postojeći međunarodni sporazumi ostaju na snazi.

3.3.6. Poglavlje VI.: Financijske odredbe

Cilj je tih odredaba modernizirati proračun Eurojusta, njegovu uspostavu i provedbu, podnošenje financijskih izvještaja i davanje razrješnice.

3.3.7. Poglavlje VII.: Odredbe o osoblju

Te odredbe odražavaju načela zajedničkog pristupa, pritom vodeći računa o posebnostima Eurojusta. Hibridna priroda Eurojusta i važnost operativnih veza između nacionalnih centara i država članica podrijetla ukazuju na to da su države članice odgovorne za plaće i prihode osoblja koje obavlja te poslove. Upravnog direktora Eurojusta i dalje će imenovati Kolegij Eurojusta, ali na temelju užeg popisa kandidata koji je pripremila Komisija na temelju javnog i transparentnog natječaja. Na taj se način poštuje neovisnost agencije i jamči strogo ocjenjivanje kandidata. Sličan je postupak predviđen za razrješenje dužnosti Upravnog direktora.

3.3.8. Poglavlje VIII.: Ocjenjivanje i izvješćivanje

Tim se poglavljem usklađuje pravni okvir Eurojusta sa sve većom demokratskom legitimnošću Eurojusta koja se zahtijeva Lisabonskim ugovorom. Opisuje se uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenjivanje aktivnosti Eurojusta. To se obavlja na troškovno učinkovit način, na temelju godišnjeg izvješća Eurojusta i pritom se zadržava njegova operativna neovisnost. Predviđena je i povremena ukupna ocjena Eurojusta u skladu sa zajedničkim pristupom.

3.3.9. Poglavlje IX.: Opće i završne odredbe

U tom se poglavlju nalaze odredbe kojima se Uredba o Eurojustu usklađuje sa zajedničkim pristupom i odredbe koje se odnose na stupanje na snagu Uredbe.

4. UTJECAJ NA PRORAČUN

Reforma upravljanja nema nikakvih troškovnih implikacija (administrativne funkcije Kolegija) i u prijedlogu nisu predviđene nove zadaće za Eurojust, osim pružanja potpore Uredu europskog javnog tužitelja što će se obavljati bez dodatnih troškova.

2013/0256 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Eurojust je osnovan Odlukom Vijeća 2002/187/PUP[7] kao tijelo Europske unije koje ima pravnu osobnost s ciljem da potakne i poboljša koordinaciju i suradnju među nadležnim pravosudnim tijelima država članica, posebno u vezi s teškim oblicima organiziranog kriminala. Odlukom Vijeća 2003/659/PUP[8] i Odlukom Vijeća 2009/426/PUP[9] o jačanju Eurojusta izmijenjen je pravni okvir Eurojusta.

(2) Člankom 85. Ugovora predviđa se da se Eurojust uređuje uredbom donesenom u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Njime se zahtjeva i utvrđivanje aranžmana za uključivanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta.

(3) U članku 85. Ugovora propisano je i da je misija Eurojusta poduprijeti i ojačati usklađivanje i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kriminalitetom koji pogađa dvije ili više država članica ili koji zahtijeva zajednički kazneni progon, na temelju provedenih radnji i informacija koje su pribavila tijela država članica i Europol.

(4) Budući da se Ured europskog javnog tužitelja treba osnovati od Eurojusta, ova Uredba uključuje nužne odredbe za uređivanje odnosa između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja.

(5) Dok Ured europskog javnog tužitelja treba imati isključivu nadležnost za istragu i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, Eurojust treba biti u mogućnosti pružiti potporu nacionalnim tijelima pri provođenju istrage i kaznenom progonu takvih oblika kriminala u skladu s Uredbom o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja.

(6) Kako bi Eurojust mogao ispuniti svoju misiju i razviti svoj potencijal u borbi protiv teških oblika prekograničnog kriminala, njegove operativne funkcije trebalo bi ojačati smanjenjem administrativnog opterećenja nacionalnih članova, a njegovu europsku dimenziju ojačati sudjelovanjem Komisije u upravljanju agencijom i većim uključivanjem Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu njegovih aktivnosti.

(7) Prema tome, Odluku Vijeća 2002/187/PUP potrebno je staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom kojom se utvrđuju aranžmani za uključivanje parlamenata, modernizira njegova struktura i pojednostavnjuje postojeći pravni okvir Eurojusta, zadržavajući one elemente koji su se pokazali učinkovitima u njegovom radu.

(8) Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata posebno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(9) Potrebno je propisati oblike teških kaznenih djela koja pogađaju dvije ili više država članica, a koja su u nadležnosti Eurojusta. Nadalje, potrebno je definirati slučajeve koji ne uključuju dvije ili više država članica, ali zahtijevaju zajednički kazneni progon. Takvi slučajevi trebaju uključivati istrage i kazneni progon koji pogađaju samo jednu državu članicu i treću zemlju te slučajeve koji pogađaju samo jednu državu članicu i Uniju.

(10) Dok obnaša svoje operativne funkcije u odnosu na specifične kaznene predmete, na zahtjev nadležnih tijela država članica ili na vlastitu inicijativu, Eurojust treba djelovati ili putem jednog ili više nacionalnih članova ili kao Kolegij.

(11) Kako bi se osiguralo da Eurojust može pružiti odgovarajuću potporu i koordinirati prekogranične istrage, nužno je da svi nacionalni članovi imaju iste operativne ovlasti radi učinkovitije međusobne suradnje i suradnje s nacionalnim tijelima Nacionalnim članovima trebaju se dodijeliti one ovlasti kojima se omogućuje Eurojustu da ostvaruje svoju misiju na odgovarajući način. Te ovlasti trebaju uključivati pristup mjerodavnim informacijama u nacionalnim javnim registrima, izdavanje i izvršavanje zahtjeva za uzajamnu pomoć i priznavanje, izravno kontaktiranje i razmjena informacija s nadležnim tijelima, sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima i, u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelom ili u hitnim slučajevima, nalaganje istražnih mjera i kontroliranih isporuka.

(12) Nužno je Eurojustu dati administrativnu i upravljačku strukturu kojom mu se omogućuje da izvršava zadaće na učinkovitiji način i koja je u skladu s načelima koja se primjenjuju na agencije Unije, zadržavajući pritom posebna obilježja Eurojusta i štiteći njegovu neovisnost u obnašanju svojih operativnih funkcija. U tom je cilju potrebno pojasniti funkcije nacionalnih članova, Kolegija i upravnog direktora te uspostaviti Izvršni odbor.

(13) Potrebno je propisati odredbe u cilju jasnog razlikovanja između operativnih i upravljačkih funkcija Kolegija, smanjenja administrativnog opterećenja nacionalnih članova na minimum kako bi mogli naglasak staviti na operativne poslove Eurojusta. Upravljačke zadaće Kolegija trebaju uključivati donošenje programa rada Eurojusta, proračuna, godišnjeg izvješća o radu, odgovarajućih financijskih pravila i sporazuma o suradnji s partnerima. On bi trebao imati ovlast imenovanja osoblja agencije, uključujući upravnog direktora.

(14) Radi poboljšanja upravljanja Eurojustom i racionalizacije postupaka, potrebno je uspostaviti Izvršni odbor koji će Kolegiju pomagati s upravljačkim funkcijama i omogućiti racionalizirano donošenje odluka o neoperativnim i strateškim pitanjima.

(15) Komisiju trebaju predstavljati Kolegij, kada izvršava svoje upravljačke funkcije, i Izvršni odbor, kako bi se osigurao neoperativni nadzor i strateško vodstvo Eurojusta.

(16) Kako bi se osiguralo učinkovito svakodnevno upravljanje Eurojustom, upravni direktor treba biti njegov pravni zastupnik i upravitelj koji za svoj rad odgovara Kolegiju i Izvršnom odboru. Upravni direktor treba pripremati i provoditi odluke Kolegija i Izvršnog odbora.

(17) Osnivanje Dežurnog koordinacijskog ureda (OCC) u okviru Eurojusta, nužno je radi osiguravanja dostupnosti Eurojusta 24 sata dnevno i omogućivanja njegove intervencije u hitnim slučajevima. Svaka država članica treba biti odgovorna osigurati da su njezini predstavnici u OCC-u sposobni djelovati 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.

(18) U državama članicama trebaju se osnovati nacionalni koordinacijski sustavi Eurojusta koji će koordinirati rad nacionalnih dopisnika za Eurojust, nacionalnog dopisnika za Eurojust za pitanja terorizma, nacionalnog dopisnika za Europsku pravosudnu mrežu i do tri druge kontaktne točke, te predstavnika u Mreži zajedničkih istražnih timova i drugim mrežama koje su uspostavljene Odlukom Vijeća 2002/494/PUP od 13. lipnja 2002. o osnivanju europske mreže kontaktnih točaka u vezi s osobama odgovornima za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine[10], Odlukom Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji među uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom[11] i Odlukom Vijeća 2008/852/PUP od 24. listopada 2008. o mreži kontaktnih točaka u borbi protiv korupcije[12].

(19) U svrhu poticanja i jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istrage i kazneni progon, od ključne je važnosti da Eurojust od nacionalnih tijela primi informacije koje su nužne za izvršavanje njegovih zadaća. U tom cilju, nacionalna nadležna tijela trebaju obavijestiti svoje nacionalne članove o osnivanju i rezultatima zajedničkih istražnih timova, o predmetima koji su u nadležnosti Eurojusta i izravno uključuju barem tri države članice i u odnosu na koje su poslani zahtjevi ili odluke o pravosudnoj suradnji barem dvjema državama članicama kao i, u određenim okolnostima, informacije o sukobima nadležnosti, kontroliranim isporukama i stalnim problemima u pravosudnoj suradnji.

(20) Dok se na obradu osobnih podataka u Eurojustu primjenjuje Uredba (EZ) 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka[13], na obradu osobnih podataka od strane država članica i prijenos takvih podataka Eurojustu primjenjuje se Konvencija Vijeća Europe br. 108 [koju će zamijeniti mjerodavna direktiva na snazi u trenutku donošenja].

(21) Kada Eurojust prenosi osobne podatke nadležnom tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ili Interpolu na temelju međunarodnog sporazuma koji je sklopljen u skladu s člankom 218. Ugovora, odgovarajućim mehanizmima zaštite privatnosti i temeljnih prava i sloboda pojedinaca mora se osigurati poštovanje odredaba za zaštitu podataka ove Uredbe.

(22) Eurojust treba biti ovlašten obrađivati određene osobne podatke o osobama koje su, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predmete države članice, osumnjičene da su počinile ili da su sudjelovale u počinjenju kaznenog djela koje je u nadležnosti Eurojusta, ili koje su osuđene za počinjenje takvog kaznenog djela. Nije predviđeno da Eurojust provodi automatiziranu usporedbu DNK profila ili otisaka prstiju.

(23) Eurojustu je potrebno dati mogućnost za produženje rokova pohrane osobnih podataka uz poštovanje načela ograničenja svrhe koje se primjenjuje na obradu osobnih podataka u kontekstu svih Eurojustovih aktivnosti, u cilju ostvarenja njegovih ciljeva. Takve se odluke trebaju donositi na temelju pažljivog razmatranja svih interesa, uključujući interese subjekata obrade podataka. O produženju rokova za obradu osobnih podataka, ako je došlo do zastare u odnosu na kazneni progon u svim predmetnim državama članicama, odlučuje se samo ako postoji posebna potreba za pružanjem pomoći u skladu s ovom Uredbom.

(24) Eurojust treba održati povlašteni odnos s Europskom pravosudnom mrežom koji se temelji na savjetovanju i nadopunjavanju. Ovom se Uredbom treba pomoći u pojašnjavanju uloga Eurojusta i Europske pravosudne mreže te njihovih međusobnih odnosa pri čemu treba poštovati posebnosti Europske pravosudne mreže.

(25) Eurojust treba nastaviti suradnju s drugim tijelima i agencijama Unije, Uredom europskog javnog tužitelja, nadležnim tijelima trećih zemalja te međunarodnim organizacijama u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća.

(26) U cilju jačanja operativne suradnje između Eurojusta i Europola, a posebno radi povezivanja podataka koje jedno ili oba ta tijela već posjeduju, Eurojust treba omogućiti Europolu pristup i pretraživanje podataka koji su dostupni u Eurojustu.

(27) Eurojust treba biti u mogućnosti razmjenjivati osobne podatke s drugim tijelima Unije u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća.

(28) Treba predvidjeti mogućnost da Eurojust šalje suce za vezu u treće zemlje u cilju ostvarenja ciljeva koji su slični ciljevima sudaca za vezu koje države članice upućuju na temelju Zajedničke akcije Vijeća 96/277/PUP od 22 travnja 2006. u pogledu sustava za razmjenu sudaca za vezu, za poboljšanje pravosudne suradnje između država članica Europske unije[14].

(29) Treba omogućiti da Eurojust koordinira izvršavanja zahtjeva za pravosudnu suradnju koje je izdala treća zemlja kada se ti zahtjevi odnose na jednu istragu i zahtijevaju izvršavanje u barem dvije države članice.

(30) U cilju jamčenja potpune neovisnosti i autonomije Eurojusta treba mu odobriti neovisan proračun koji će se puniti na temelju doprinosa iz proračuna Unije, osim u odnosu na plaće i prihode nacionalnih članova i pomoćnog osoblja, za koje su odgovorne države članice podrijetla. Proračunski postupak Unije treba se primjenjivati u odnosu na doprinos Unije i druge subvencije koje se isplaćuju iz općeg proračuna. Reviziju financijskih izvještaja treba obavljati Revizorski sud.

(31) U cilju povećanja transparentnosti i demokratskog nadzora Eurojusta, nužno je osigurati mehanizme za uključivanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenjivanje aktivnosti Eurojusta. To ne bi smjelo utjecati na načela neovisnosti u vezi s radnjama koje se poduzimaju u posebnim operativnim slučajevima ili obvezu diskrecije i povjerljivosti.

(32) Prikladno je vršiti redovne ocjene primjene ove Uredbe.

(33) Uredba (EU, EURATOM) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[15] treba se primjenjivati na Eurojust.

(34) Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)[16] treba se primjenjivati na Eurojust.

(35) Nužne odredbe o smještaju za Eurojust u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, odnosno u Nizozemskoj, i posebna pravila koja se primjenjuju na svo osoblje Eurojusta i članove njihovih obitelji trebaju biti propisana u sporazumu o sjedištu. Nadalje, država članica domaćin treba osigurati najbolje moguće uvjete za pravilno funkcioniranje Eurojusta, uključujući škole za djecu i prijevoz, kako bi privukla najkvalitetnije ljudske potencijale iz što šireg zemljopisnog područja.

(36) Budući da Eurojust koji se osniva ovom Uredbom zamjenjuje i nasljeđuje Eurojust koji je osnovan Odlukom 2002/187/PUP, on treba biti Eurojustov pravni slijednik u odnosu na sve njegove ugovorne obaveze, uključujući ugovore o radu, obveze i stečenu imovinu. Međunarodni ugovori koje je sklopio Eurojust osnovan tom Odlukom trebaju ostati na snazi.

(37) Budući da države članice ne mogu u potpunosti ostvariti cilj ove Uredbe, odnosno, osnivanje tijela koje je odgovorno za pružanje potpore i jačanje koordinacije i suradnje među pravosudnim tijelima država članica u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički progon, i stoga se, zbog opsega i učinaka djelovanja, ti ciljevi mogu lakše ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je predviđeno u tome članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(38) [U skladu s člankom 3. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te su države članice prijavile želju sudjelovanja u donošenju i primjeni ove Uredbe.] ILI [Ne dovodeći u pitanje članak 4. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe i ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.]

(39) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona nije obvezujuća za Dansku niti se na nju primjenjuje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I. CILJEVI I ZADAĆE

Članak 1. Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu

1.           Ovime se osniva Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust).

2.           Eurojust, osnovan ovom Uredbom, pravni je slijednik Eurojusta osnovanog Odlukom Vijeća 2002/187/PUP.

3.           U svakoj od država članica Eurojust uživa najširu mogućnu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog zakonodavstva. On posebno može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu i njome raspolagati te biti stranka u pravnim postupcima.

Članak 2. Zadaće

1.           Eurojust podupire i jača usklađivanje i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon, na temelju radnji koje provode i informacija koje dostavljaju nadležna tijela država članica i Europol.

2.           U provedbi svojih zadaća Eurojust čini sljedeće:

a)      uzima u obzir zahtjeve nadležnog tijela države članice ili podatke koje dostavlja bilo koje tijelo nadležno na temelju odredaba donesenih u okviru Ugovora ili koje je prikupio sam Eurojust;

b)      olakšava izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, uključujući one utemeljene na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

3.           Eurojust izvršava svoje zadaće na zahtjev nadležnih tijela država članica ili na vlastitu inicijativu.

Članak 3. Nadležnost Eurojusta

1.           Nadležnost Eurojusta obuhvaća oblike kaznenih djela iz Priloga 1. Međutim, on nije nadležan za kaznena djela za koja je nadležan Ured europskog javnog tužitelja.

2.           Nadležnost Eurojusta obuhvaća povezana kaznena djela. Sljedeća se kaznena djela smatraju povezanim kaznenim djelima:

a)      kaznena djela koja su počinjena kako bi se osigurala sredstva za počinjenje kaznenih djela navedenih u Prilogu 1.;

b)      kaznena djela koja su počinjena kako bi se olakšala ili izvršila djela navedena u Prilogu 1.;

c)      kaznena djela koja su počinjena kako bi se osiguralo nekažnjavanje za djela navedena u Prilogu 1.

3.           Na zahtjev nadležnog tijela države članice, Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu koji pogađa samo tu državu članicu i treću zemlju ako je s tom trećom zemljom sklopljen sporazum o suradnji ili dogovor o suradnji u skladu s člankom 43. ili kada u posebnom slučaju postoji bitan interes za pružanje takve pomoći.

4.           Na zahtjev nadležnog tijela države članice ili Komisije, Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu koji pogađa samo tu državu članicu i Uniju.

Članak 4. Operativne funkcije Eurojusta

1.           Eurojust radi sljedeće:

a)      informira nadležna tijela države članice o istragama i kaznenom progonu o kojima je obaviješten i koji imaju posljedice na razini Unije ili koji mogu pogađati druge države članice, osim onih na koje se izravno odnose;

b)      pomaže nadležnim tijelima država članica da se osigura najbolja moguća koordinacija istraga i kaznenog progona;

c)      pruža potporu u cilju unaprjeđenja suradnje među nadležnim tijelima država članica, posebno na temelju Europolovih analiza;

d)      surađuje i savjetuje se s Europskom pravosudnom mrežom u kaznenim stvarima, uključujući korištenjem dokumentarne baze podataka Europske pravosudne mreže i pridonošenjem njezinu unaprjeđenju;

e)      pruža operativnu, tehničku i financijsku potporu prekograničnim operacijama i istragama država članica, uključujući zajedničke istražne timove.

2.           Prilikom obavljanja svojih zadaća, Eurojust može, uz obrazloženje, tražiti od nadležnih tijela predmetnih država članica da:

a)      provedu istragu ili kazneni progon određenih djela;

b)      prihvate da je jedna od njih možda u boljem položaju da provede istragu ili da kazneno progoni određena djela;

c)      uspostave koordinaciju među nadležnim tijelima dotičnih država članica;

d)      uspostave zajednički istražni tim u skladu s mjerodavnim instrumentima za suradnju;

e)      mu dostave sve informacije koje su nužne za obavljanje njegovih zadaća;

f)       poduzmu posebne istražne mjere;

g)      poduzmu sve druge mjere koje su opravdane za istragu ili kazneni progon;

3.           Eurojust isto tako može:

a)      davati Europolu mišljenja na temelju analiza koje provodi Europol;

b)      pružati logističku potporu, uključujući pomoć za prijevod, tumačenje i organizaciju koordinacijskih sastanaka.

4.           Ako se dvije ili više država članica ne mogu dogovoriti oko toga koja bi od njih trebala provesti istragu ili kazneni progon na temelju zahtjeva dostavljenog u skladu s točkom (b) stavkom 2., Eurojust o tome priprema pisano mišljenje. Mišljenje se odmah prosljeđuje dotičnim državama članicama.

5.           Na zahtjev nadležnog tijela, Eurojust priprema pisano mišljenje o stalnom odbijanju zahtjeva ili teškoćama u vezi s izvršavanjem zahtjeva za pravosudnu suradnju i odlukama o tome, uključujući one utemeljene na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, pod uvjetom da se to nije moglo riješiti međusobnim sporazumom između nadležnih nacionalnih vlasti ili uključivanjem dotičnih nacionalnih članova. Mišljenje se odmah prosljeđuje dotičnim državama članicama.

Članak 5. Izvršavanje operativnih funkcija

1.           Prilikom poduzimanja bilo koje od radnji iz članka 4. stavka 1. ili 2. , Eurojust djeluje putem jednog ili više dotičnih nacionalnih članova.

2.           Eurojust djeluje kao Kolegij:

a)      pri poduzimanju bilo koje radnje iz članka 4. stavka 1. ili 2.:

(i)      kada tako zatraže jedan ili više nacionalnih članova na koje se odnosi predmet kojim se bavi Eurojust;

(ii)      kada predmet uključuje istrage ili kazneni progon koji imaju posljedice na razini Unije ili bi mogli pogoditi države članice osim onih koje su izravno uključene;

b)      pri poduzimanju bilo kojih radnji iz članka 4. stavaka 3., 4. ili 5.;

c)      kada se radi o općem pitanju koje se odnosi na ostvarenje njegovih operativnih ciljeva;

d)      ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi.

3.           Pri obavljanju svojih zadaća, Eurojust navodi djeluje li putem jednog ili više nacionalnih članova ili kao Kolegij.

POGLAVLJE II. STRUKTURA I USTROJSTVO EUROJUSTA

Odjeljak I. Struktura

Članak 6. Struktura Eurojusta

Struktura Eurojusta obuhvaća:

a)           nacionalne članove;

b)           Kolegij;

c)           Izvršni odbor;

d)           upravnog direktora.

Odjeljak II. Nacionalni članovi

Članak 7. Položaj nacionalnih članova

1.           Svaka država članica upućuje jednog nacionalnog člana u Eurojust u skladu s svojim pravnim sustavom i njegovo je stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta.

2.           Svakom nacionalnom članu pomažu jedan zamjenik i jedan pomoćnik. Zamjenik i pomoćnik imaju stalno radno mjesto u Eurojustu. Nacionalnom članu može pomagati više zamjenika ili pomoćnika i oni mogu, ako je to potrebno i uz suglasnost Kolegija, imati stalno radno mjesto u Eurojustu.

3.           Nacionalni članovi i zamjenici imaju položaj tužitelja, suca ili policijskih službenika jednake nadležnosti. Nadležna nacionalna tijela dodjeljuju im ovlasti utvrđene u ovoj Uredbi kako bi mogli obavljati svoje zadaće.

4.           Zamjenik može djelovati u ime ili kao zamjena nacionalnog člana. Pomoćnik isto može djelovati u ime ili kao zamjena nacionalnog člana ako on ima položaj iz stavka 3.

5.           Operativne informacije koje razmjenjuju Eurojust i države članice upućuju se putem nacionalnih članova.

6.           Nacionalni se članovi obraćaju izravno nadležnim tijelima države članice.

7.           Plaće i prihodi nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika isplaćuju njihove države članice podrijetla.

8.           Ako nacionalni članovi, zamjenici i pomoćnici djeluju u okviru Eurojustovih zadaća, odgovarajući rashodi povezani s tim aktivnostima smatraju se operativnim rashodima.

Članak 8. Ovlasti nacionalnih članova

1.           Nacionalni članovi imaju sljedeće ovlasti:

a)      olakšati ili na neki drugi način poduprijeti odobravanje i izvršavanje zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć ili zahtjeva za uzajamno priznavanje ili ih sami odobravaju i izvršavaju;

b)      izravno se obraćati i razmjenjivati informacije s bilo kojim nacionalnim nadležnim tijelom države članice;

c)      izravno se obraćati i razmjenjivati informacije s bilo kojim nadležnim međunarodnim tijelom u skladu s međunarodnim obvezama njihove države članice;

d)      sudjelovati u zajedničkim istražnim timovima, uključujući u njihovu osnivanju.

2.           U dogovoru s nadležnim nacionalnim tijelom, nacionalni članovi:

a)      nalažu provedbu istražnih mjera;

b)      odobravaju i koordiniraju kontrolirane isporuke u državi članici u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

3.           U hitnim slučajevima kada nije moguće postići pravovremeni dogovor, nacionalni članovi nadležni su za poduzimanje mjera iz stavka 2. te što prije moguće moraju obavijestiti nadležno nacionalno tijelo.

Članak 9. Pristup nacionalnim evidencijama

Nacionalni članovi imaju, u skladu s nacionalnim pravom, pristup podacima ili barem mogućnost pribavljanja podataka iz sljedećih vrsta evidencija svoje države članice:

a)           kaznene evidencije;

b)           evidencija uhićenih osoba;

c)           evidencija istraga;

d)           evidencija DNK uzoraka;

e)           drugih evidencija javnih tijela svojih država članica ako su te informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća.

Odjeljak III. Kolegij

Članak 10. Sastav Kolegija

1.           Kolegij se sastoji od:

a)      svih nacionalnih članova kada Kolegij obnaša svoje operativne funkcije u skladu s člankom 4.;

b)      svih nacionalnih članova i dva predstavnika Komisije kada Kolegij obnaša svoju upravljačku funkciju u skladu s člankom 14.

2.           Mandat članova i njihovih zamjenika traje najmanje četiri godine i može se jednom obnoviti. Po isteku mandata ili u slučaju ostavke, članovi ostaju na svome položaju sve do obnove mandata ili dok ne budu zamijenjeni.

3.           Upravni direktor prisustvuje sastancima Kolegija, ali nema pravo glasa.

4.           Kolegij može pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti važno da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač.

5.           U skladu s odredbama Poslovnika, članovima Kolegija mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Članak 11. Predsjednik i potpredsjednik Eurojusta

1.           Kolegij bira predsjednika i dva potpredsjednika među nacionalnim članovima dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

2.           Potpredsjednici zamjenjuju predsjednika ako on ili ona ne mogu obavljati svoje zadaće.

3.           Mandat predsjednika i potpredsjednika traje četiri godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom. Kada je nacionalni član izabran za predsjednika ili potpredsjednika Eurojusta, njegov se mandat nacionalnog člana produžuje kako bi se osiguralo da može obnašati svoju funkciju predsjednika ili potpredsjednika.

Članak 12. Sastanci Kolegija

1.           Sastanke Kolegija saziva predsjednik.

2.           Kolegij održava barem jedan operativni sastanak mjesečno. Radi obnašanja svoje upravljačke funkcije, Kolegij održava barem dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev barem jedne trećine njegovih članova.

3.           Europski javni tužitelj dobiva dnevni red svih sastanaka Kolegija i ima pravo sudjelovati u tim sastancima, bez prava glasa, kada se raspravlja o pitanjima koja smatra važnima za rad Ureda europskog javnog tužitelja.

Članak 13. Pravila glasovanja u Kolegiju

1.           Osim ako je drukčije navedeno, Kolegij donosi odluke većinom glasova svojih članova.

2.           Svaki član ima jedan glas. Ako je član s pravom glasa odsutan, zamjenik ima pravo ostvariti pravo glasovanja.

3.           Predsjednik i potpredsjednik imaju pravo glasa.

Članak 14. Upravljačke funkcije Kolegija

1.           Kolegij obnaša upravljačke funkcije na sljedeći način:

a)      svake godine donosi programski dokument Eurojusta dvotrećinskom većinom glasova svojih članova i u skladu s člankom 15.;

b)      dvotrećinskom većinom glasova svojih članova donosi godišnji proračun Eurojusta i obnaša druge funkcije u odnosu na Eurojustov proračun u skladu s Poglavljem VI:;

c)      donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu u vezi s aktivnostima Eurojusta i šalje ga do [datum predviđen u uredbi o financijskom okviru (FFR)] sljedeće godine Europskom parlamentu, nacionalnim parlamentima, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i objavljuje konsolidirano godišnje izvješće o radu;

d)      donosi plan sredstava za osoblje kao dio programskog dokumenta;

e)      donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Eurojust u skladu s člankom 52.;

f)       donosi pravila za sprječavanje i rješavanje sukoba interesa u odnosu na svoje članove;

g)      u skladu sa stavkom 2., izvršava, u odnosu na osoblje Agencije, ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju[17] dodijeljene tijelu za imenovanje i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika[18] tijelu ovlaštenom za sklapanje Ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanje”);

h)      imenuje upravnog direktora i, ako je potrebno, produžuje njegov mandat ili ga razrješava dužnosti u skladu s člankom 17.;

i)       imenuje računovodstvenog dužnosnika i službenika za zaštitu podataka koji će biti funkcionalno neovisni u obavljaju svojih dužnosti;

j)       donosi sporazume o radu koji su sklopljeni u skladu s člankom 43.;

k)      bira predsjednika i potpredsjednike u skladu s člankom 11.;

l)       donosi svoj poslovnik.

2.           Kolegij donosi, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju, odluku koja se temelji na članku 2. stavku 1. Pravilnika o osoblju i članku 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom delegira odgovarajuće ovlasti imenovanja upravnom direktoru i definira uvjete na temelju kojih je moguće obustaviti delegiranje ovlasti. Upravni direktor može te ovlasti dalje delegirati.

3.           Ako je potrebno u iznimnim okolnostima, Kolegij može privremeno odlučiti obustaviti delegiranje ovlasti tijela za imenovanje upravnom direktoru i ovlasti koje je on dalje delegirao te ih sam izvršavati ili ih delegirati jednome od svojih članova ili članu osoblja koji nije upravni direktor.

4.           Kolegij donosi odluke o imenovanju, produženju mandata i razrješenju upravnog direktora dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

Članak 15. Godišnji i višegodišnji programi

1.           Do [30. studenoga svake godine] Kolegij donosi programski dokument koji sadržava višegodišnje i godišnje programe, na temelju nacrta koji priprema upravni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije. On ga prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna i, ako je potrebno, može se u skladu s tim prilagoditi.

2.           Godišnji program rada sadržava podroban opis ciljeva i očekivanih rezultata, uključujući pokazatelje uspješnosti. U njemu se nalazi i opis aktivnosti koje će se financirati te se navode financijska sredstva i ljudski potencijali dodijeljeni svakoj aktivnosti u skladu s načelima pripreme proračuna na temelju aktivnosti i upravljanja. Godišnji program rada mora biti u skladu s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu se jasno navodi koje su zadaće dodane, promijenjene ili brisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

3.           Kolegij izmjenjuje doneseni godišnji program rada kada Agencija dobije novu zadaću. Sve velike izmjene godišnjeg programa rada donose se istim postupkom kao i početni godišnji program rada. Kolegij može upravnom direktoru delegirati ovlast manjih izmjena godišnjeg programa rada.

4.           U višegodišnjem programu rada navodi se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. On sadržava i plan sredstava, uključujući i višegodišnji proračun i osoblje. Planovi sredstava ažuriraju se svake godine. Strateški programi ažuriraju se prema potrebi te posebno radi uključivanja rezultata ocjene iz članka 56.

Odjeljak IV. Izvršni odbor

Članak 16. Funkcioniranje izvršnog odbora

1.           Kolegiju pomaže izvršni odbor. Izvršni odbor nije uključen u operativne funkcije Eurojusta iz članaka 4. i 5.

2.           Izvršni odbor radi sljedeće:

a)      priprema odluke koje će donijeti Kolegij u skladu s člankom 14.;

b)      donosi strategiju borbe protiv prijevare, koja je razmjerna rizicima od prijevara uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje će se provoditi;

c)      donosi prikladna provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

d)      osigurava daljnje mjere u odnosu na nalaze i preporuke iz unutarnjih i vanjskih revizorskih izvješća, ocjena i istraga, uključujući one Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) i Europskog ureda za borbu protiv prijevare (OLAF);

e)      donosi sve odluke o osnivanju i, ako je potrebno, izmjenama unutarnje administrativne strukture Eurojusta;

f)       ne dovodeći u pitanje odgovornosti upravnog direktora, kako je utvrđeno u članku 18. pomaže mu i daje mu savjete u vezi s provedbom odluka Kolegija, u cilju jačanja nadzora upravnog i proračunskog upravljanja;

g)      donosi sve druge odluke koje se ne pripisuju izričito Kolegiju u člancima 5. ili 14. ili koje nisu u nadležnosti Upravnog direktora u skladu s člankom 18.;

h)      donosi svoj poslovnik.

3.           Ako je potrebno, u hitnim slučajevima, Izvršni odbor može donositi određene privremene odluke u ime Kolegija o administrativnim i proračunskim pitanjima koje Kolegij mora potvrditi.

4.           Izvršni odbor sastavljen je od predsjednika i potpredsjednika Kolegija, jednog predstavnika Komisije i još jednog člana Kolegija. Predsjednik Kolegija predsjednik je Izvršnog odbora. Izvršni odbor donosi svoje odluke većinom glasova svojih članova pri čemu svaki član ima jedan glas. Upravni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa.

5.           Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine, osim člana Kolegija koji se imenuje na temelju sustava rotacije od dvije godine. Mandat članova Izvršnog odbora završava sa završetkom njihova mandata kao nacionalnih članova.

6.           Izvršni odbor sastaje se redovno barem jednom u svaka tri mjeseca. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev Komisije ili barem dva druga člana.

7.           Europski javni tužitelj prima dnevni red za sve sastanke Izvršnog odbora i može u njima sudjelovati, bez prava glasa, kada se raspravlja o pitanjima za koja smatra da su od važnosti za rad Ureda europskog javnog tužitelja.

8.           Europski javni tužitelj može Izvršnom odboru uputiti pisana mišljenja na koja Izvršni odbor odgovara u pisanom obliku bez nepotrebne odgode.

Odjeljak V. Upravni direktor

Članak 17. Položaj Upravnog direktora

1.           Upravni direktor zaposlen je kao privremeni djelatnik Eurojusta u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske nije.

2.           Upravnog direktora imenuje Kolegij s popisa kandidata koji je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira. U svrhu potpisivanja ugovora s upravnim direktorom, Eurojusta predstavlja predsjednik Kolegija.

3.           Mandat upravnog direktora traje pet godina. Do kraja tog razdoblja, Komisija će provesti ocjenu u kojoj se uzima u obzir ocjena rada Izvršnog direktora.

4.           Kolegij, koji djeluje na prijedlog Komisije koja uzima u obzir ocjenu iz stavka 3., može jednom produžiti mandat upravnog direktora za najviše pet godina.

5.           Upravni direktor čiji je mandat produžen ne može na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

6.           Upravni direktor odgovara Kolegiju i Izvršnom odboru.

7.           Upravni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Kolegija donesene na prijedlog Komisije.

Članak 18. Odgovornosti Upravnog direktora

1.           U administrativne svrhe, Eurojustom upravlja upravni direktor.

2.           Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Kolegija ili Izvršnog odbora, upravni je direktor neovisan u obavljanju svojih dužnosti i ne smije tražiti niti primati upute od bilo kojeg vladinog ili nekog drugog tijela.

3.           Upravni direktor pravni je zastupnik Eurojusta.

4.           Upravni direktor odgovoran je za provedbu upravnih zadaća dodijeljenih Eurojustu. Upravni direktor posebno je odgovoran za:

a)      svakodnevno upravljanje Eurojustom;

b)      provedbu odluka koje su donijeli Kolegij i Izvršni odbor;

c)      pripremu programskog dokumenta i njegovo podnošenje Izvršnom odboru i Kolegiju nakon savjetovanja s Komisijom;

d)      pripremu programskog dokumenta i izvješćivanje Izvršnom odboru i Kolegiju o njegovoj provedbi;

e)      pripremu godišnjeg izvješća o radu u vezi s aktivnostima Eurojusta i njegovo podnošenje Izvršnom odboru radi dovršavanja i Kolegiju na odobrenje;

f)       pripremu akcijskog plana koji se nastavlja na zaključke izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji, ocjenama i istragama, uključujući one Europskog nadzornika za zaštitu podataka i OLAF-a i izvješćivanje o napretku dva puta godišnje Izvršnom odboru, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka;

g)      zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako su utvrđene nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa i, ako je potrebno, nametanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih upravnih i novčanih kazni;

h)      pripremu strategije protiv prijevare za Eurojust i njezino podnošenje Izvršnom odboru na odobrenje;

i)       pripremu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Eurojust;

j)       pripremu nacrta izvješća Eurojusta o procjeni prihoda i rashoda i provedbu proračuna.

POGLAVLJE III. OPERATIVNA PITANJA

Članak 19. Dežurni koordinacijski ured (OCC)

1.           Kako bi mogao izvršavati svoje zadaće u hitnim slučajevima, Eurojust vodi Dežurni koordinacijski ured koji može primati i obrađivati zahtjeve koji su mu upućeni u bilo koje vrijeme. Dežurni koordinacijski ured moguće je kontaktirati putem jedinstvene kontaktne točke za Dežurni koordinacijski ured u Eurojustu 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.

2.           Dežurni koordinacijski ured ima jednog predstavnika (predstavnik Dežurnog koordinacijskog ureda) po državi članici koji može biti nacionalni član, njegov zamjenik ili pomoćnik koji može zamjenjivati nacionalnog člana. Predstavnik Dežurnog koordinacijskog ureda mora biti u mogućnosti djelovati 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.

3.           Predstavnici Dežurnog koordinacijskog ureda djeluju bez odlaganja u vezi s izvršavanjem zahtjeva u svojim državama članicama.

Članak 20. Nacionalni koordinacijski sustav Eurojusta

1.           Svaka država članica određuje jednog ili više nacionalnih dopisnika za Eurojust.

2.           Svaka država članica osniva nacionalni koordinacijski sustav Eurojusta kako bi osigurala koordinaciju poslova koje obavljaju:

a)      nacionalni dopisnici za Eurojust;

b)      nacionalni dopisnik za Eurojust za pitanja terorizma;

c)      nacionalni dopisnik za Europsku pravosudnu mrežu u kaznenim stvarima i do tri druge kontaktne točke navedene Europske pravosudne mreže;

d)      nacionalni članovi ili kontaktne točke Mreže zajedničkih istražnih timova koja je osnovana Odlukom 2002/494/PUP, Odlukom 2007/845/PUP i Odlukom 2008/852/PUP.

3.           Osobe iz stavaka 1. i 2. zadržavaju svoje radno mjesto i položaj u skladu s nacionalnim pravom.

4.           Nacionalni dopisnici za Eurojust odgovorni su za rad nacionalnog koordinacijskog sustava Eurojusta. Ako je određeno nekoliko dopisnika za Eurojust, jedan od njih odgovoran je za rad nacionalnog koordinacijskog sustava Eurojusta.

5.           Nacionalni koordinacijski sustav Eurojusta olakšava, u okviru države članice, provedbu zadaća Eurojusta, posebno:

a)      osigurava da sustav vođenja predmeta iz članka 24. prima informacije povezane s predmetnom državom članicom na učinkovit i pouzdan način;

b)      pomaže utvrditi treba li se predmet rješavati uz pomoć Eurojusta ili Europske pravosudne mreže;

c)      pomaže nacionalnom članu da utvrdi nadležna tijela za izvršavanje zahtjeva za, i odluka o, pravosudnoj suradnji, uključujući one koje se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja;

d)      održava bliske odnose s Nacionalnom jedinicom Europola.

6.           U cilju ispunjavanja ciljeva iz stavka 5., osobe iz stavka 1. i točaka (a), (b) i (c) stavka 2. moraju, a osobe iz točke (d) stavka 2. mogu, biti povezane sa sustavom za vođenje predmeta u skladu s ovim člankom i člancima 24., 25., 26. i 30. Troškovi povezanosti sa sustavom vođenja predmeta na teret su općeg proračuna Europske unije.

7.           Uspostava Nacionalnog koordinacijskog sustava Eurojusta i označavanje nacionalnih dopisnika ne sprječava izravne kontakte između nacionalnog člana i nadležnih tijela njegove države članice.

Članak 21. Razmjene podataka s državama članicama i između nacionalnih članova

1.           Nadležna tijela država članica razmjenjuju s Eurojustom sve podatke koji su potrebni za izvršavanje njegovih zadaća u skladu s člancima 2. i 4. te s pravilima o zaštiti podataka propisanima u ovoj Uredbi. To uključuje barem podatke iz stavaka 5., 6. i 7.

2.           Prijenos podataka Eurojustu tumači se kao zahtjev za pomoć Eurojustu u određenom predmetu samo ako je tako navelo nadležno tijelo.

3.           Nacionalni članovi razmjenjuju podatke koji su potrebni za izvršavanje zadaća Eurojusta, bez prethodnog odobrenja, međusobno i s nadležnim tijelima svojih država članica. Posebice, nadležna nacionalna tijela bez odlaganja obavješćuju svoje nacionalne članove o predmetu koji je od važnosti za njih.

4.           Nacionalna nadležna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o osnivanju zajedničkih istražnih timova i rezultatima rada takvih timova.

5.           Nacionalna nadležna tijela bez odlaganja obavješćuju svoje nacionalne članove o predmetu koji se odnosi na kaznena djela u nadležnosti Eurojusta koja pogađaju barem tri države članice i u odnosu na koje su barem dvjema državama članicama predani zahtjevi za pravosudnu suradnju ili odluke o pravosudnoj suradnji, uključujući one utemeljene na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

6.           Nacionalna nadležna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o:

a)      predmetima u kojima je došlo ili bi moglo doći do sukoba nadležnosti;

b)      kontroliranim isporukama koje se odnose na barem tri zemlje, od kojih su barem dvije države članice;

c)      učestalim poteškoćama ili odbijanjima u pogledu izvršenja zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, uključujući one utemeljene na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

7.           Nacionalna tijela nisu obvezna u određenom slučaju dostaviti podatke, ako bi time mogla:

a)      naštetiti bitnim interesima nacionalne sigurnosti; ili

b)      ugroziti sigurnost pojedinaca.

8.           Ovim se člankom ne dovode u pitanje uvjeti iz dvostranih ili višestranih sporazuma ili sporazuma između država članica i trećih zemalja, uključujući uvjete koje su odredile treće zemlje u vezi s uporabom dostavljenih podataka.

9.           Podaci iz ovog članka dostavljaju se u strukturiranom obliku koji utvrđuje Eurojust.

Članak 22. Informacije koje Eurojust daje nadležnim nacionalnim tijelima

1.           Eurojust daje nadležnim nacionalnim tijelima informacije o rezultatima obrade podataka, uključujući o postojanju povezanosti s predmetima koji su već pohranjeni u sustavu vođenja predmeta. Te informacije mogu uključivati osobne podatke.

2.           Ako nadležno nacionalno tijelo zatraži od Eurojusta da mu dostavi informacije, Eurojust te informacije dostavlja u roku koji je odredilo to tijelo.

Članak 23. Odgovori na zahtjeve i mišljenja Eurojusta

Nadležna nacionalna tijela bez odlaganja odgovaraju na zahtjeve i mišljenja Eurojusta pripremljene u skladu s člankom 4. Ako nadležna tijela država članica odluče da neće ispuniti zahtjev iz članka 4. stavka 2. ili odluče da neće postupiti u skladu s pisanim mišljenjem iz članka 4. stavaka 4. ili 5., ona Eurojust bez odlaganja obavješćuju o svojoj odluci i razlozima za takvu odluku. Ako nije moguće dati razloge za odbijanje postupanja u skladu sa zahtjevom jer bi se time mogli ugroziti bitni interesi nacionalne sigurnosti i sigurnost pojedinaca, nadležna tijela država članica mogu navesti operativne razloge.

Članak 24. Sustav vođenja predmeta, indeks i privremeni radni dosjei

1.           Eurojust uspostavlja sustav vođenja predmeta sastavljen od privremenih radnih dosjea i indeksa koji sadržava osobne podatke iz Priloga 2. i podatke koji nisu osobne prirode.

2.           Sustav vođenja predmeta ima svrhu:

a)      pružiti potporu vođenju i koordinaciji istraga i progona u kojima Eurojust pomaže, posebno unakrsnim upućivanjem podataka;

b)      olakšati pristup podacima o istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku;

c)      olakšati nadzor zakonitosti i usklađenosti s odredbama ove Uredbe u vezi s obradom osobnih podataka.

3.           Sustav vođenja predmeta može se povezati sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke 2008/976/PUP.

4.           Indeks sadržava upućivanja na privremene radne dosjee koje se obrađuju u okviru rada Eurojusta i ne smije sadržavati nikakve osobne podatke osim onih navedenih u točkama (a) do (i), (k) i (m) stavka 1. i u točki 2. Priloga 2.

5.           U obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, nacionalni članovi mogu obrađivati podatke o pojedinim predmetima na kojima rade u privremenoj radnoj datoteci. Oni dopuštaju službeniku za zaštitu podataka pristup privremenoj radnoj datoteci. Nacionalni član obavješćuje službenika za zaštitu podataka o otvaranju svakog novog privremenog radnog dosjea koji sadržava osobne podatke.

6.           Za obradu operativnih osobnih podataka, Eurojust ne smije otvoriti nikakvu automatsku datoteku osim sustava vođenja predmeta ili privremenog radnog dosjea.

7.           Sustav vođenja predmeta i njegovi privremeni radni dosjei moraju biti dostupni za korištenje Uredu europskog javnog tužitelja

8.           Odredbe o pristupu sustavu vođenja predmeta i privremenim radnim dosjeima primjenjuju se mutatis mutandis na Ured europskog javnog tužitelja. Međutim, podaci koje je u sustav vođenja predmeta, privremene radne dosjee i indeks unio Ured europskog javnog tužitelja nisu dostupni na nacionalnoj razini.

Članak 25. Funkcioniranje privremenih radnih dosjea i indeksa

1.           Dotični nacionalni član otvara privremenu radnu datoteku za svaki predmet u vezi s kojim su mu preneseni podaci ako je taj prijenos u skladu s ovom Uredbom i drugim primjenjivim pravnim instrumentima. Nacionalni član odgovoran je za upravljanje privremenim radnim dosjeima koje je otvorio.

2.           Nacionalni član koji je otvorio privremeni radni dosje odlučuje, ovisno o konkretnom predmetu, hoće li zadržati ograničen pristup privremenom radnom dosjeu ili će dati pristup cijelom ili dijelovima tog dosjea drugim nacionalnim članovima ili osoblju Eurojusta koje je ovlastio Upravni direktor kako bi se Eurojustu omogućilo izvršavanje svojih zadaća.

3.           Nacionalni član koji je otvorio privremeni radni dosje odlučuje koji će se podaci povezani s tim privremenim radnim dosjeom unijeti u indeks.

Članak 26. Pristup sustavu vođenja predmeta na nacionalnoj razini

1.           Osobe iz članka 20. stavka 2., ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta, imaju pristup samo:

a)      indeksu, osim ako nacionalni član koji je odlučio unijeti podatke u indeks izričito uskrati taj pristup;

b)      privremenim radnim dosjeima koje je otvorio nacionalni član iz njihove države članice;

c)      privremenim radnim dosjeima koje su otvorili nacionalni članovi drugih država članica i kojima je nacionalnih član njihove države članice dobio pristup, osim ako nacionalni član koji je otvorio privremeni radni dosje izričito uskrati taj pristup.

2.           U okviru ograničenja propisanih u stavku 1. nacionalni član odlučuje o opsegu pristupa privremenim radnim dosjeima koji je dan u njegovoj državi članici osobama iz članka 20. stavka 2. u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom vođenja predmeta.

3.           Svaka država članica odlučuje, nakon savjetovanja sa svojim nacionalnim članom, o opsegu pristupa indeksu koji je odobren u toj državi članici osobama iz članka 20. stavka 2. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta. Države članice obavješćuju Eurojust i Komisiju o svojoj odluci u pogledu provedbe ovog stavka. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

4.           Osobe kojima je odobren pristup u skladu sa stavkom 2. imaju barem pristup indeksu u opsegu koji je potreban za pristup privremenim radnim dosjeima za koje im je odobren pristup.

POGLAVLJE IV. OBRADA PODATAKA

Članak 27. Obrada osobnih podataka

1.           U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje svoje izričito navedene zadaće, Eurojust može, u okviru svoje nadležnosti i radi izvršavanja svojih operativnih funkcija, obraditi automatskim putem ili u strukturnim ručnim dosjeima u skladu s ovom Uredbom samo osobne podatke iz točke 1. Priloga 2., o osobama koje su u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dotičnih država članica osumnjičene da su počinile ili da su sudjelovale u počinjenju kaznenog djela u nadležnosti Eurojusta ili su optužene za to kazneno djelo.

2.           Kada se radi o osobama koje se, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dotičnih država članica, smatraju svjedocima ili žrtvama u istrazi ili progonu u vezi s jednim ili više vrsta zločina i kaznenih djela iz članka 3., ili o maloljetnim osobama, Eurojust može obrađivati samo osobne podatke iz točke 2. Priloga 2. Obrada takvih podataka moguća je samo ako je to nužno za ostvarenje izričito navedene zadaće Eurojusta, u okviru njegove nadležnosti i radi izvršavanja njegovih operativnih funkcija.

3.           U iznimnim slučajevima, Eurojust može, na ograničeno vrijeme koje ne prelazi vrijeme potrebno za zaključenje predmeta u vezi s kojim se obrađuju podaci, obrađivati osobne podatke osim onih navedenih u stavcima 1. i 2. u vezi s okolnostima kaznenog djela ako su ti podaci od neposredne važnosti za istrage ili su uključeni u istrage koje Eurojust koordinira ili pomaže koordinirati i ako je njihova obrada neophodna u svrhe iz stavka 1. Službenik za zaštitu podataka iz članka 31. odmah se obavješćuje o primjeni ovog stavka i o posebnim okolnostima koje opravdavaju obradu takvih osobnih podataka. Ako se ti podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donose zajedno barem dva nacionalna člana.

4.           Eurojust može obrađivati osobne podatke, koji se obrađuju automatskim ili drugim sredstvima i koji otkrivaju podatke o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim uvjerenjima, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima, članstvu u sindikatima i podatke o zdravlju ili seksualnom životu samo kada su ti podaci neophodni za dotične nacionalne istrage i za koordinaciju unutar Eurojusta i ako se njima nadopunjuju drugi već obrađeni osobni podaci. Službenik za zaštitu podataka odmah se obavješćuje o primjeni ovog stavka. Takvi se podaci ne mogu obrađivati u Indeksu iz članka 24. stavka 4. Ako se takvi drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donosi Kolegij.

5.           Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane Eurojusta u kontekstu njegovih aktivnosti. Ovom se Uredbom podrobno opisuje i nadopunjuje Uredba (EZ) br. 45/2001 u odnosu na osobne podatke koje Eurojust obrađuje u svrhu svojih operativnih zadaća.

Članak 28. Vremenski rokovi za pohranu osobnih podataka

1.           Osobni podaci koje obrađuje Eurojust ne smiju se pohranjivati duže od prvog primjenjivog datuma između sljedećih datuma:

a)      datuma kada je zabranjen progon zbog zastare u svim državama članicama koje su uključene u istragu i progon;

b)      datuma kada je osoba oslobođena i kada je sudska odluka postala konačna;

c)      tri godine nakon datuma kada je sudska presuda u posljednjoj državi članici koja je uključena u istragu ili kazneni progon postala konačna;

d)      datuma kada su Eurojust i dotične države članice zajedno utvrdile ili se usuglasile da više nije potrebno da Eurojust koordinira istragu i kazneni progon, osim ako postoji obveza da se Eurojustu dostave ti podaci u skladu s člankom 21. stavkom 5. ili 6.;

e)      tri godine nakon datuma kada su podaci preneseni u skladu s člankom 21. stavkom 6. ili 7.

2.           Poštovanje rokova za pohranu iz točaka (a), (b), (c) i (d) stavka 1. stalno se provjerava prikladnom automatskom obradom. Ipak, svake se tri godine od unosa podataka preispituje potreba za njihovom pohranom. Ako su podaci o osobama iz članka 27. stavka 4. pohranjeni duže od pet godina, o tome mora biti obaviješten Europski nadzornik za zaštitu podataka.

3.           Kada jedan od rokova za pohranu iz točaka (a), (b), (c) i (d) stavka 1. istekne, Eurojust preispituje potrebu da podatke pohrani dulje kako bi omogućio postizanje svojih ciljeva te iznimno može odlučiti te podatke pohraniti do sljedećeg preispitivanja. Razlozi za daljnju pohranu moraju biti opravdani i zabilježeni. Ako nije donesena odluka o daljnjoj pohrani osobnih podataka, ti se podaci nakon tri godine automatski brišu. Međutim, kada u svim dotičnim državama članicama nastupi zastara, kako je navedeno u točki (a) stavka 1., podaci se mogu pohranjivati samo ako su potrebni Eurojustu da može pružiti pomoć u skladu s ovom Uredbom.

4.           Ako su, u skladu sa stavkom 3., podaci pohranjeni nakon datuma iz stavka 1., Europski nadzornik za zaštitu podataka svake tri godine preispituje potrebu za pohranom tih podataka.

5.           Ako postoji dosje koji sadržava neautomatizirane i nestrukturirane podatke, nakon isteka roka za pohranu posljednjeg automatiziranog podatka iz tog dosjea, svi dokumenti iz dosjea vraćaju se tijelu koje ih je dostavilo, a svi se primjerci uništavaju.

6.           Ako je Eurojust koordinirao istragu ili kazneni progon, dotični nacionalni članovi obavješćuju Eurojust i druge uključene države članice o svim pravomoćnim sudskim odlukama koje se odnose na predmet kako bi se , između ostalog, mogao primijeniti stavak 1. točka (b).

Članak 29 Evidentiranje i dokumentacija

1.           U svrhe provjere zakonitosti obrade podataka, samopraćenja i osiguravanja odgovarajućeg integriteta i sigurnosti podataka, Eurojust vodi evidenciju o svakom prikupljanju, izmjeni, pristupu, otkrivanju, kombiniranju ili brisanju osobnih podataka koji se koriste u operativne svrhe. Takva evidencija ili dokumentacija briše se nakon 18 mjeseci, osim ako su podaci potrebni i dalje za kontrolu koja je u tijeku.

2.           Evidencija i dokumentacija pripremljena u skladu sa stavkom 1. priopćuje se na zahtjev Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka te informacije koristi samo u svrhu nadzora zaštite podataka, osiguravanja odgovarajuće obrade podataka te integriteta i sigurnosti podataka.

Članak 30. Ovlašteni pristup osobnim podacima

Samo nacionalni članovi, njihovi zamjenici i njihovi pomoćnici, osobe iz članka 20. stavka 2. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta i ovlašteno osoblje Eurojusta mogu, u svrhe ispunjavanja zadaća Eurojusta i u okvirima propisanima u člancima 24., 25. i 26. imati pristup osobnim podacima koje obrađuje Eurojust u svrhu svojih operativnih zadaća.

Članak 31.  Imenovanje službenika za zaštitu podataka

1.           Izvršni odbor imenuje službenika za zaštitu podataka u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2.           Kako bi ispunio obveze iz članka 24. Uredbe (EZ) br. 45/2001, službenik za zaštitu podataka mora:

a)      osigurati čuvanje pisane evidencije o prijenosu osobnih podataka;

b)      surađivati s osobljem Eurojusta koje je odgovorno za postupke, osposobljavanje i savjete o obradi podataka;

c)      pripremiti godišnje izvješće i to izvješće priopćiti Kolegiju i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

3.           Prilikom izvršavanja svojih zadaća, službenik za zaštitu podataka ima pristup svim podacima koje obrađuje Eurojust i svim prostorijama Eurojusta.

4.           Osoblje Eurojusta koje pomaže službeniku za zaštitu podataka u izvršavanju njegovih dužnosti ima pristup osobnim podacima koje Eurojust obrađuje i prostorijama Eurojusta u mjeri u kojoj je to nužno za izvršavanje njihovih zadaća.

5.           Ako službenik za zaštitu podataka smatra da se ne poštuju odredbe Uredbe (EZ) br. 45/2001 ili ove Uredbe u vezi s obradom osobnih podataka, on obavješćuje Upravnog direktora i traži od njega da riješi problem nepoštovanja u određenom roku. Ako Upravni direktor ne riješi problem nepoštovanja u određenom roku, službenik za zaštitu podataka obavješćuje Kolegij i dogovara s Kolegijem rok za odgovor. Ako Kolegij ne riješi problem nepoštovanja obrade u određenom roku, službenik za zaštitu podataka predmet upućuje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

6.           Izvršni odbor donosi provedbena pravila iz članka 24. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 32. Načini ostvarivanja prava pristupa

1.           Svaki subjekt obrade podataka koji želi ostvariti pravo pristupa osobnim podacima može u tu svrhu besplatno podnijeti zahtjev tijelu koje je imenovano u tu svrhu u državi članici po njegovom izboru. To tijelo zahtjev bez odlaganja upućuje Eurojustu, a, u svakom slučaju, u roku od mjesec dana od primitka.

2.           Eurojust bez odlaganja odgovara na zahtjev, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca otkad ga je zaprimio.

3.           Eurojust se savjetuje s nadležnim tijelima dotičnih država članica o odluci koju će donijeti. Odluka o pristupu podacima uvjetovana je bliskom suradnjom između Eurojusta i država članica na koje se priopćavanje takvih podataka izravno odnosi. Ako država članica ima prigovor na predloženi odgovor Eurojusta, ona o razlozima svojeg prigovora obavješćuje Eurojust.

4.           Ako je pravo pristupa ograničeno u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe br. 45/2001, Eurojust pisanim putem obavješćuje subjekt obrade podataka u skladu s člankom 20. stavkom 3. te Uredbe. Informacije o glavnim razlozima mogu se izostaviti ako bi davanje takvih informacija ograničenje lišilo njegova učinka. Subjekt obrade podataka mora biti obaviješten barem o tome da su izvršene sve potrebne provjere od strane Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

5.           Eurojust bilježi osnove za izostavljanje priopćavanja glavnih razloga na kojima se temelji ograničenje iz stavka 4.

6.           Nacionalni članovi na koje se zahtjev odnosi rješavaju zahtjev i donose odluku u ime Eurojusta. Zahtjev se rješava u potpunosti u roku od tri mjeseca od primitka. Ako članovi nisu postigli dogovor, oni predmet upućuju Kolegiju, koji donosi odluku dvotrećinskom većinom glasova.

7.           Ako prilikom primjene članaka 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europski nadzornik za zaštitu podataka provjerava zakonitost obrade koju izvršava Eurojust, on obavješćuje subjekt obrade podataka barem o tome da su izvršene sve nužne provjere od strane Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Članak 33. Pravo na ispravljanje, brisanje i ograničenja obrade

1.           Ako je Eurojust osobne podatke koji se moraju ispraviti, brisati ili čija se obrada mora ograničiti u skladu s člancima 14., 15. i 16. Uredbe (EZ) br. 45/2001 dobio od trećih zemalja, međunarodnih organizacija, privatnih stranaka, privatnih osoba ili su rezultat analize koju je proveo sam Eurojust, Eurojust ispravlja, briše ili ograničava obradu takvih podataka.

2.           Ako je Eurojust osobne podatke koji se moraju ispraviti, brisati ili čija se obrada mora ograničiti u skladu s člancima 14., 15. i 16. Uredbe (EZ) br. 45/2001 dobio izravno od država članica, Eurojust ispravlja, briše ili ograničava obradu takvih podataka u suradnji s državama članicama.

3.           Ako su netočni podaci preneseni na drugi prikladan način ili ako su greške u podacima koje su dostavile države članice posljedica manjkavog prijenosa ili prijenosa protivnog ovoj Uredbi ili su rezultat unosa, preuzimanja ili pohrane od strane Eurojusta na neispravan način ili protivno ovoj Uredbi, Eurojust ispravlja ili briše podatke u suradnji s dotičnim državama članicama.

4.           U slučajevima iz članaka 14., 15. ili 16. Uredbe (EZ) br. 45/2001, svi adresati takvih podataka odmah se o tome obavješćuju u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 45/2001. U skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju, adresati zatim ispravljaju, brišu ili ograničavaju obradu tih podataka u njihovim sustavima.

5.           Eurojust obavješćuje subjekt obrade podataka u pisanom obliku bez odlaganja i u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva da su podaci koji se odnose na njega ispravljeni, izbrisani ili je njihova obrada ograničena.

6.           Eurojust obavješćuje subjekt obrade podataka pisanim putem o odbijanju ispravka, brisanja ili ograničenja obrade i o mogućnosti podnošenja žalbe Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i traženja pravnog lijeka.

Članak 34. Odgovornost u pitanjima obrade podataka

1.           Eurojust obrađuje osobne podatke na takav način da se može utvrditi koje je tijelo dostavilo podatke ili odakle su dobiveni osobni podaci.

2.           Za kvalitetu osobnih podataka odgovorna je država članica koja je dostavila osobne podatke Eurojustu, a Eurojust je odgovoran za kvalitetu osobnih podataka koje su dostavila tijela EU-a, treće zemlje ili međunarodne organizacije, te osobnih podataka koje je Eurojust dobio iz javno dostupnih izvora.

3.           Eurojust je odgovoran za poštovanje Uredbe (EZ) br. 45/2001 i ove Uredbe. Odgovornost za zakonitost prijenosa osobnih podataka koje su države članice dostavile Eurojustu snosi država članica koja je dostavila osobne podatke i Eurojust za osobne podatke koje je dostavio državama članicama, tijelima EU-a i trećim zemljama ili organizacijama.

4.           U skladu s drugim odredbama ove Uredbe, Eurojust je odgovoran za sve podatke koje obrađuje.

Članak 35. Suradnja između Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih tijela za zaštitu podataka

1.           Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima koja su odgovorna za nadzor zaštite podataka u pogledu posebnih pitanja koja zahtijevaju uključenost nacionalnih tijela, posebno ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno tijelo odgovorno za nadzor podataka utvrde velike razlike među praksama država članica ili potencijalne nezakonite prijenose putem komunikacijskih kanala Eurojusta ili u kontekstu pitanja koja postavljaju jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2.           U slučajevima iz stavka 1., Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna tijela nadležna za nadzor zaštite podataka, mogu, djelujući u okviru svojih nadležnosti, razmjenjivati odgovarajuće podatke, međusobno si pomagati u izvršavanju revizija i inspekcija, ispitivati probleme u tumačenju ili primjeni ove Uredbe, proučavati probleme u vezi s izvršavanjem neovisnog nadzora ili u vezi s izvršavanjem prava subjekata obrade podataka, pripremati usklađene prijedloge za zajednička rješenja za sve probleme i promicati svijest o pravima na zaštitu podataka, u skladu s potrebama.

3.           Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se u svrhe navedene u ovom članku prema potrebi. Troškovi i servisiranje tih sastanaka idu na račun Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi.

Članak 36. Pravo podnošenja pritužbi Europskom nadzorniku za zaštitu podataka

1.           Ako subjekt obrade podataka uloži pritužbu u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 koja se odnosi na odluku iz članaka 32. i 33., Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s nacionalnim nadzornim tijelima ili nadležnim pravosudnim tijelom u državi članici koja je bila izvor podataka ili državom članicom koja je izravno uključena. Odluka Europskog nadzornika za zaštitu podataka, koja može uključivati odbijanje pružanja informacija, donosi se u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadležnim pravosudnim tijelom.

2.           Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje je država članica dostavila Eurojustu, Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava ispravnu provedbu provjera u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom države članice koja je dostavila podatke.

3.           Ako se prigovor odnosi na obradu podataka koje su Eurojustu dostavila tijela EU-a, treće zemlje ili organizacije ili privatne stranke, Europski nadzornik za zaštite podataka osigurava da je Eurojust proveo sve nužne provjere.

Članak 37. Odgovornost za neovlaštenu ili neispravnu obradu podataka

1            Eurojust odgovara, u skladu s člankom 340. Ugovora, za bilo kakvu štetu koju je uzrokovao pojedincu kao rezultat neovlaštene ili neispravne obrade podataka.

2.           Prigovori protiv Eurojusta u odnosu na odgovornost iz stavka 1. podnose se Sudu EU-a u skladu s člankom 268. Ugovora.

3.           Svaka država članica odgovorna je, u skladu s nacionalnim pravom, za štetu uzrokovanu osobi, a koja je rezultat njezine neovlaštene ili neispravne obrade podataka koji su priopćeni Eurojustu.

POGLAVLJE V. ODNOSI S PARTNERIMA

ODJELJAK I. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 38. Zajedničke odredbe

1.           Ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća, Eurojust može uspostaviti i održavati odnose suradnje s tijelima i agencijama Unije u skladu s ciljevima tih tijela ili agencija, nadležnim tijelima trećih zemalja, međunarodnim organizacijama i Međunarodnom organizacijom kriminalističke policije (Interpol).

2.           Ako je to važno za izvršavanje njegovih zadaća i u skladu s ograničenjima iz članka 21. stavka 8., Eurojust može izravno razmjenjivati sve informacije, osim osobnih podataka, s tijelima iz stavka 1.

3.           Eurojust može, u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 45/2001,,primati i obrađivati osobne podatke koje primi od tijela iz stavka 1. u mjeri u kojoj je to nužno za izvršavanje njegovih zadaća i u skladu s odredbama odjeljka IV.

4.           Eurojust može prenositi osobne podatke trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i Interpolu samo ako je to potrebno za sprječavanje i suzbijanje kaznenih djela koja su u nadležnosti Eurojusta i u skladu s ovom Uredbom. Ako je podatke koji se prenose dostavila država članica, Eurojust traži pristanak države članice, osim ako:

a)      se može pretpostaviti da je odobrenje dano jer država članica nije izričito ograničila mogućnost daljnjeg prenošenja; ili

b)      je država članica dala prethodnu suglasnost za daljnje prenošenje ili općenito ili na temelju određenih uvjeta. Takva se suglasnost može u bilo kojem trenutku povući.

5.           Daljnje prenošenje trećim osobama osobnih podataka koje su države članice dobile od Eurojusta, tijela ili agencija Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija ili Interpola zabranjeno je osim ako je Eurojust dao izričitu suglasnost nakon razmatranja okolnosti pojedinog predmeta i u posebne svrhe koje nisu u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci preneseni.

ODJELJAK II. ODNOSI S PARTNERIMA

Članak 39. Suradnja s Europskom pravosudnom mrežom i drugim mrežama u Europskoj uniji koje su uključene u suradnju u kaznenim stvarima

1.           Eurojust i Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima održavaju povlaštene međusobne odnose koji se temelje na savjetovanju i nadopunjavanju, posebno između nacionalnog člana, kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže iste države članice i nacionalnih dopisnika za Eurojust i Europsku pravosudnu mrežu. U cilju osiguranja učinkovite suradnje, poduzimaju se sljedeće mjere:

a)      nacionalni članovi obavješćuju, ovisno o slučaju, kontaktne točke Europske pravosudne mreže o svim predmetima za koje smatraju da bi ih Mreža mogla bolje rješavati;

b)      tajništvo Europske pravosudne mreže dio je osoblja Eurojusta. Ono djeluje kao posebna jedinica. Može koristiti administrativne resurse Eurojusta koji su potrebni za obavljanje zadaća Europske pravosudne mreže, uključujući za pokrivanje troškova plenarnih sjednica Mreže;

c)      kontaktne točke Europske pravosudne mreže mogu se pozivati da sudjeluju na sastancima Eurojusta ovisno o slučaju.

2.           Tajništvo Mreže za zajedničke istražne timove i mreže koja je osnovana Odlukom 2002/494/PUP čini dio osoblja Eurojusta. Ta tajništva rade kao odvojene jedinice. Ona mogu koristiti administrativne resurse Eurojusta koji su potrebni za obavljanje njihovih zadaća. Eurojust osigurava koordinaciju između tajništava. Ovaj se stavak primjenjuje na tajništvo bilo koje nove mreže koja je osnovana odlukom Vijeća, ako je u toj odluci propisano da će Eurojust osigurati tajništvo.

3.           Mreža osnovana u skladu s Odlukom 2008/852/PUP može tražiti od Eurojusta da joj osigura tajništvo. U slučaju takvog zahtjeva, primjenjuje se stavak 2.

Članak 40. Odnosi s Europolom

1. Eurojust poduzima sve potrebne mjere da omogući Europolu, u okviru njegova mandata, izravan pristup informacijama dostavljenim Eurojustu na temelju sustava rezultat/nema rezultata, ne dovodeći u pitanje ograničenja koja su navele države članice, tijela Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije ili Interpol koji su dostavili podatke. U slučaju pronađenih rezultata, Eurojust započinje postupak za razmjenu podataka koji su doveli do rezultata, u skladu s odlukom države članice, tijela Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije ili Interpola koji su dostavili podatke Europolu.

2. Pretrage podataka u skladu sa stavkom 1. mogu se vršiti samo kako bi se utvrdilo jesu li podaci koji su dostupni u Eurojustu u skladu s podacima koje obrađuje Europol.

3. Eurojust dopušta pretragu u skladu sa stavkom 1. tek nakon što od Europola dobije informaciju o tome koji su zaposlenici ovlašteni za vršenje takvih pretraga.

4. Ako tijekom aktivnosti obrade informacija u Eurojustu u odnosu na pojedinu istragu, Eurojust ili država članica utvrde da postoji potreba za koordinacijom, suradnjom ili potporom u skladu s mandatom Europola, Eurojust ih o tome obavješćuje i započinje postupak razmjene podataka u skladu s odlukom države članice koja je dostavila podatke. U tom se slučaju Eurojust savjetuje s Europolom.

5. Europol poštuje sva ograničenja pristupa ili uporabe, općenito ili pod određenim uvjetima, koja odrede države članice, tijela ili agencije Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije ili Interpol.

Članak 41. Odnosi s Uredom europskog javnog tužitelja

1.           Eurojust uspostavlja i održava poseban odnos s Uredom europskog javnog tužitelja na temelju bliske suradnje i razvoja veza u području operativnih i administrativnih pitanja i pitanja upravljanja navedenih u nastavku. U tu svrhu, Europski javni tužitelj i predsjednik Eurojusta sastaju se redovito kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa.

2.           Eurojust bez odlaganja rješava svaki zahtjev za potporu koji mu uputi Ured europskog javnog tužitelja i s tim zahtjevima postupa, ako je primjereno, kao da su primljeni od nacionalnog tijela nadležnog za pravosudnu suradnju.

3.           Ako je potrebno, Eurojust koristi nacionalne koordinacijske sustave Eurojusta u skladu s člankom 20. te odnose koje je uspostavio s trećim zemljama, uključujući suce za vezu, u potporu suradnje uspostavljene u skladu s člankom 1.

4.           Suradnja koja je uspostavljena u skladu sa stavkom 1. podrazumijeva razmjenu informacija, uključujući osobne podatke. Svi tako razmijenjeni podaci koriste se samo u svrhe u koje su dostavljeni. Svako drugo korištenje podataka dopušteno je samo ako je u okviru mandata tijela koje je primatelj podataka i uz prethodno odobrenje tijela koje je dostavilo podatke.

5.           Kako bi se utvrdilo podudaraju li se podaci koji su dostupni u Eurojustu s podacima koje je obradio Ured europskog javnog tužitelja, Eurojust uspostavlja mehanizam za automatsku uzajamnu provjeru podataka unesenih u sustav vođenja predmeta. Kada se podaci koje je u sustav vođenja predmeta unio Ured europskog javnog tužitelja podudaraju s podacima koje je unio Eurojust, činjenica da postoji podudaranje priopćava se Eurojustu i Uredu europskog javnog tužitelja te državi članici koja je dostavila podatke Eurojustu. Ako je podatke dostavila treća osoba, Eurojust o podudaranju obavješćuje samo tu treću osobu uz pristanak Ureda europskog javnog tužitelja.

6.           Eurojust određuje koji će zaposlenici moći imati pristup rezultatima mehanizma uzajamne provjere i o tome obavješćuje Ured europskog javnog tužitelja.

7.           Eurojust pruža potporu radu Ureda europskog javnog tužitelja putem usluga koje pruža njegovo osoblje. Takva potpora u svakom slučaju uključuje:

a)      tehničku potporu za pripremu godišnjeg proračuna, programskog dokumenta koji sadržava godišnje i višegodišnje programe i plana upravljanja;

b)      tehničku potporu za zapošljavanje i upravljanje karijerom;

c)      sigurnosne usluge;

d)      usluge informacijske tehnologije;

e)      usluge financijskog upravljanja, računovodstva i revizije;

f)       i sve druge usluge od općeg interesa.

Pojedinosti usluga koje će se pružati propisuju se sporazumom između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja.

8.           Europski javni tužitelj može upućivati pisana mišljenja Kolegiju na koja Kolegij bez odgode odgovara u pisanom obliku. Takva pisana mišljenja u svakom se slučaju daju kada Kolegij donosi godišnji proračun i program rada.

Članak 42. Odnosi s drugim tijelima i agencijama Unije

1.           Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s Europskom mrežom za pravosudnu izobrazbu.

2.           OLAF može pridonijeti koordinacijskim aktivnostima Eurojusta u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije, u skladu sa svojim mandatom propisanim Uredbom (EU, Euratom) Europskog parlamenta i Vijeća br. .../2013 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1074/1999.

3.           U svrhe primanja i prijenosa informacija između Eurojusta i OLAF-a, i ne dovodeći u pitanje članak 8., države članice osiguravaju da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju nadležnim tijelima samo u svrhu Uredbe (EZ) br. 1073/1999 i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999[19]. Razmjena informacija između OLAF-a i nacionalnih članova ne dovodi u pitanje obvezu pružanja podataka drugim nadležnim tijelima u skladu s tim Uredbama.

ODJELJAK III. MEĐUNARODNA SURADNJA

Članak 43. Odnosi s vlastima trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama

1.           Eurojust može sklapati sporazume o suradnji s tijelima iz članka 38. stavka 1.

2.           U dogovoru s nadležnim tijelima, Eurojust može u trećim zemljama odrediti kontaktne točke u cilju lakše suradnje.

ODJELJAK IV. PRIJENOS OSOBNIH PODATAKA

Članak 44. Prijenos osobnih podataka tijelima ili agencijama Unije

Podložno mogućim ograničenjima iz članka 21. stavka 8., Eurojust može izravno prenositi osobne podatke tijelima ili agencijama Unije ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća ili zadaća tijela ili agencije Unije primatelja podataka.

Članak 45. Prijenos osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.           Eurojust može prenijeti osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ili Interpolu, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, samo na temelju:

a)      odluke Komisije koja je donesena u skladu s člancima 25. i 31. Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[20] da ta zemlja ili međunarodna organizacija ili sektor za obradu u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osigurava odgovarajuću razinu zaštite (odluka o prikladnosti); ili

b)      međunarodnog sporazuma koji je sklopljen između Unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 218. Ugovora kojim se osiguravaju prikladni zaštitni mehanizmi u vezi sa zaštitom privatnosti i temeljnih prava i sloboda ljudi; ili

c)      sporazuma o suradnji između Eurojusta i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 27. Odluke 2002/187/PUP.

Za takve prijenose nije potrebno dodatno odobrenje. Eurojust može sklapati sporazume o suradnji za provedbu takvih sporazuma ili odluka o prikladnosti.

2.           Odstupajući od stavka 1., Eurojust može odobriti prijenos osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ili Interpolu, u odnosu na pojedine predmete ako:

a)      je prijenos podataka neophodan radi zaštite bitnih interesa jedne ili više država članica u okviru opsega ciljeva Eurojusta;

b)      je prijenos podataka neophodan radi sprječavanja neposredne opasnosti povezane sa zločinom ili terorističkim kaznenim djelima;

c)      je prijenos nužan ili propisan zakonom radi važnog općeg javnog interesa Unije ili njezinih država članica, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, ili radi podnošenja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva; ili

d)      je prijenos nužan radi zaštite vitalnih interesa subjekta obrade podataka ili druge osobe.

3.           Nadalje, Kolegij može, u dogovoru s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, odobriti niz prijenosa u skladu s navedenim točkama a) do d), uzimajući u obzir postojanje zaštitnih mehanizama u odnosu na zaštitu privatnosti i temeljnih prava i sloboda osoba u razdoblju koje ne prelazni jednu godinu, i koje je obnovljivo.

4.           Europski nadzornik za zaštitu podataka obavješćuje se o slučajevima primjene stavka 3.

5.           Eurojust može prenositi upravne osobne podatke u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 46. Suci za vezu upućeni u treće zemlje

1.           U svrhu lakše pravosudne suradnje s trećim zemljama u predmetima u kojima Eurojust pruža pomoć u skladu s ovom Uredbom, Kolegij može uputiti suce za vezu u treću zemlju u skladu sa sporazumom o suradnji iz članka 43. s tom trećom zemljom.

2.           Sudac za vezu iz stavka 1. mora imati radno iskustvo u radu s Eurojustom i odgovarajuće znanje o pravosudnoj suradnji i načinu rada Eurojusta. Sudac za vezu upućuje se na rad u ime Eurojusta uz prethodnu suglasnost suca i njegove države članice.

3.           Ako se sudac za vezu kojeg upućuje Eurojust bira između nacionalnih članova, zamjenika ili pomoćnika:

a)      država članica zamjenjuje ga drugom osobom na radnom mjestu nacionalnog člana, zamjenika ili pomoćnika;

b)      on nema pravo izvršavati ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu s člankom 8.

4.           Ne dovodeći u pitanje članak 110. Pravilnika o osoblju, Kolegij priprema pravila o upućivanju sudaca za vezu i donosi potrebne provedbene mjere na temelju savjetovanja s Komisijom.

5.           Aktivnosti sudaca za vezu koje upućuje Eurojust pod nadzorom su Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Suci za vezu izvješćuju Kolegij koji Europski parlament i Vijeće u godišnjem izvješću i na odgovarajući način obavješćuje o njihovim aktivnostima. Suci za vezu obavješćuju nacionalne članove i nacionalna nadležna tijela o svim predmetima koji se odnose na njihovu državu članicu.

6.           Nadležna tijela država članica i suci za vezu iz stavka 1. mogu biti u izravnom kontaktu. U tim slučajevima, sudac za vezu obavješćuje predmetnog nacionalnog člana o takvim kontaktima.

7.           Suci za vezu iz stavka 1. povezani su sa sustavom vođenja predmeta.

Članak 47. Zahtjevi za pravosudnu suradnju upućeni trećim zemljama i primljeni od trećih zemalja

1.           Eurojust koordinira izvršenje zahtjeva za pravosudnu suradnju koje su uputile treće zemlje ako su ti zahtjevi dio iste istrage i ako se njima zahtjeva izvršenje u barem dvije države članice. Takve zahtjeve Eurojustu može prenositi i nadležno nacionalno tijelo.

2.           U slučaju hitnosti i u skladu s člankom 19., Dežurni koordinacijski ured (OCC) može zaprimati i obrađivati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka koje je uputila treća zemlja koja je sklopila sporazum o suradnji s Eurojustom.

3.           Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3., u slučaju zahtjeva za pravosudnu suradnju koji se odnose na istu istragu i koji se moraju izvršiti u trećoj zemlji, Eurojust olakšava pravosudnu suradnju s tom trećom zemljom.

POGLAVLJE VI. FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 48. Proračun

1.           Procjene svih prihoda i rashoda Eurojusta pripremaju se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u Eurojustovu proračunu.

2.           Proračun Eurojusta uravnotežen je u smislu prihoda i rashoda.

3.           Ne dovodeći u pitanje druge resurse, proračun Eurojusta obuhvaća:

a)      doprinos Unije unesen u opći proračun Europske unije;

b)      sve dobrovoljne financijske doprinose država članica;

c)      naknade za publikacije i usluge koje pruža;

d)      ad-hoc bespovratna sredstva.

4.           Rashodi Eurojusta uključuju naknade osoblju, administrativne i infrastrukturne rashode, operativne troškove.

Članak 49. Donošenje proračuna

1.           Svake godine upravni direktor priprema nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, i šalje ga Kolegiju.

2.           Kolegij na temelju tog nacrta priprema privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu.

3.           Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta šalje se Europskoj komisiji najkasnije 31. siječnja svake godine. Kolegij do 31. ožujka Komisiji šalje konačni nacrt procjene, koji uključuje nacrt plana radnih mjesta.

4.           Komisija izvješće o procjeni šalje Europskom parlamentu i Vijeću (tijelu nadležnom za proračun) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

5.           Na temelju izvješća o procjeni, Komisija unosi u nacrt općeg proračuna Europske unije procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i za iznos doprinosa koji će se naplatiti iz općeg proračuna, koje dostavlja tijelu nadležnom za proračun u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

6.           Tijelo nadležno za proračun odobrava sredstva za doprinose Eurojusta.

7.           Tijelo nadležno za proračun donosi plan radnih mjesta Eurojusta.

8.           Kolegij donosi proračun Eurojusta. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Proračun se prilagođava prema potrebi.

9.           O svakom građevinskom projektu koji bi mogao imati znatan utjecaj na proračun, Eurojust obavješćuje Europski parlament i Vijeće što je prije moguće u skladu s odredbama članka 203. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

10.         Osim u slučajevima više sile iz članka 203. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, Europski parlament i Vijeće odlučuju o građevinskom projektu u roku od četiri tjedna od njegova primitka od obiju institucija.

              Građevinski projekt smatra se odobrenim po isteku tog razdoblja od četiri tjedna, osim ako Europski parlament i Vijeće u tome roku donesu odluku kojom odbijaju prijedlog.

              Ako Europski parlament ili Vijeće izraze opravdanu zabrinutost u roku od ta četiri tjedna, to se razdoblje produžava jednom za dva tjedna.

              Ako Europski parlament i Vijeće donesu odluku protiv građevinskog projekta, Eurojust povlači prijedlog i može podnijeti novi.

11.         Eurojust može financirati projekt stjecanja objekta zajmom koji podliježe prethodnom odobrenju proračunskog tijela. u skladu s člankom 203. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 50. Izvršavanje proračuna

Upravni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje u Eurojustu i izvršava proračun Eurojusta u okviru svoje nadležnosti i u rokovima odobrenima u proračunu.

Članak 51. Podnošenje financijskih izvještaja i razrješnica

1.           Do 1. ožujka nakon svake financijske godine, računovodstveni službenik Eurojusta dostavlja privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu.

2.           Eurojust izvještaj o proračunskom i financijskom upravljanju dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka sljedeće financijske godine.

3.           Do 31. ožujka nakon svake financijske godine, računovodstveni službenik Komisije dostavlja Revizorskom sudu privremeni financijski izvještaj Eurojusta konsolidiran s financijskim izvještajem Komisije.

4.           U skladu s člankom 148. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, Revizorski sud do 1. lipnja sljedeće godine daje svoja opažanja o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta.

5.           Po primitku opažanja Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta u skladu s člankom 148. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, upravni direktor sastavlja završni financijski izvještaj Eurojusta u okvirima svoje nadležnosti i dostavlja ih Kolegiju da donese mišljenje.

6.           Kolegij daje mišljenje na završni financijski izvještaj Eurojusta.

7.           Upravni direktor, do 1. srpnja nakon svake financijske godine, dostavlja završni financijski izvještaj Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem Kolegija.

8.           Završni financijski izvještaj Eurojusta objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

9.           Upravni direktor dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja najkasnije do 30. rujna sljedeće godine. Upravni direktor dostavlja svoj odgovor i Kolegiju i Komisiji.

10.         Upravni direktor izvješćuje Europski parlament, na njegov poziv, o obavljanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati upravnog direktora da podnese izvješće o obavljaju svojih dužnosti.

11.         Upravni direktor Europskom parlamentu, na njegov zahtjev, podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

12.         Na preporuku Vijeća, koje djeluje kvalificiranom većinom, Europski parlament, prije 15. svibnja godine N + 2, daje razrješnicu upravnom direktoru u odnosu na provedbu proračuna za godinu N.

Članak 52. Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Eurojust donosi Kolegij u skladu s [Uredbom 2343/2002 od 23. prosinca 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica] i nakon savjetovanja s Komisijom. Oni ne odstupaju od [Uredbe 2343/2002] osim ako je to odstupanje potrebno za rad Eurojusta i ako je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

POGLAVLJE VII. ODREDBE O OSOBLJU

Članak 53. Opće odredbe

Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije i pravila koja se donose u dogovoru između institucija Europske unije za provedbu tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika primjenjuju se na osoblje Eurojusta.

Članak 54. Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1.           Eurojust može koristiti upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u Eurojustu.

2.           Kolegij donosi odluku o pravilima za upućivanje nacionalnih stručnjaka u Eurojust.

POGLAVLJE VIII. OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVAJE

Članak 55. Uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata

1.           Eurojust dostavlja svoje godišnje izvješće Europskom parlamentu koji može dati svoje primjedbe i zaključke.

2.           Predsjednik Kolegija nastupa pred Europskim parlamentom, na zahtjev Parlamenta, radi rasprave o pitanjima u vezi s Eurojustom te posebno radi predstavljanja svojih godišnjih izvješća, uzimajući u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti. Rasprave se ne odnose izravno ili neizravno na konkretne aktivnosti u odnosu na posebne operativne predmete.

3.           Uz druge obveze informiranja i savjetovanja iz ove Uredbe, Eurojust Europskom parlamentu dostavlja na znanje sljedeće:

a)      rezultate studija i strateških projekata koje je razradio ili naručio Eurojust;

b)      sporazume o suradnji sklopljene s trećim osobama;

c)      godišnja izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

4.           Eurojust podnosi godišnje izvješće nacionalnim parlamentima. Eurojust dostavlja nacionalnim parlamentima i dokumente iz stavka 3.

Članak 56. Ocjenjivanje i revizija

1.           Najkasnije [5 godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svakih 5 godina nakon toga, Komisija naručuje ocjenu provedbe i učinaka ove Uredbe te ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti Eurojusta i njegovog rada. Poseban naglasak ocjene bit će na mogućnost izmjena mandata Eurojusta i financijskih učinaka tih izmjena.

2.           Komisija izvješće o ocjeni prosljeđuje zajedno sa svojim zaključcima Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima, Vijeću i Kolegiju. Nalazi se ocjene objavljuju.

3.           Pri svakoj drugoj ocjeni Komisija procjenjuje i rezultate koje je Eurojust ostvario u odnosu na svoje ciljeve, mandat i zadaće.

POGLAVLJE IX. OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57. Povlastice i imuniteti

Na Eurojust i njegove zaposlenike primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 58.

Uređivanje pitanja jezika

1.           Na Eurojust se primjenjuje Uredba br. 1[21].

2.           Usluge prevođenja za potrebe funkcioniranja Eurojusta pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 59. Povjerljivost

1.           Na nacionalne članove, njihove zamjenike i njihove pomoćnike iz članka 7., osoblje Eurojusta, nacionalne dopisnike i službenika za zaštitu podataka primjenjuje se obveza povjerljivosti u odnosu na podatke koje su saznali tijekom izvršavanja njihovih zadaća.

2.           Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve osobe i sva tijela koja su pozvana da rade s Eurojustom.

3.           Obveza povjerljivosti primjenjuje se i nakon prestanka mandata ili radnog odnosa ili prestanka rada osoba iz stavaka 1. i 2.

4.           Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve podatke koje je primio Eurojust, osim ako su ti podaci već objavljeni ili su dostupni javnosti.

5.           Na članove i osoblje Europskog nadzornika za zaštitu podataka primjenjuje se obveza povjerljivosti u odnosu na sve podatke koje su saznali tijekom izvršavanja svojih zadaća.

Članak 60. Transparentnost

1.           Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje se na dokumente koji se odnose na upravne zadaće Eurojusta.

2.           Kolegij, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi podrobna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3.           Odluke koje Eurojust donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmet prigovora Ombudsmanu ili postupka pred Sudom Europske unije, u skladu s uvjetima iz članaka 228. i 263. Ugovora.

Članak 61. OLAF i Europski revizorski sud

1.           U cilju lakše borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti navedenih u Uredbi (EZ) br. 1073/1999, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe, Eurojust pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Eurojusta na temelju predloška iz Priloga tome Sporazumu.

2.           Europski revizorski sud ima ovlasti revizije, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije od Eurojusta.

3.           OLAF može provoditi istrage, uključujući terenske provjere i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima koji su propisani u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96[22] kako bi utvrdio postoje li nepravilnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s rashodima koje financira Eurojust.

4.           Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i Interpolom, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Eurojusta sadržavaju odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u izričito daju ovlasti vršenja takvih revizija i istraga, u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 62. Sigurnosna pravila o zaštiti povjerljivih podataka

Eurojust primjenjuje sigurnosna načela sadržana u sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom[23]. To, između ostalog, obuhvaća odredbe o razmjeni, obradi i pohrani takvih podataka.

Članak 63. Upravne istrage

Upravne aktivnosti Eurojusta podložne su istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. Ugovora.

Članak 64. Odgovornost osim odgovornosti za neovlaštenu ili nepravilnu obradu podataka

1.           Na ugovorne odgovornosti Eurojusta primjenjuje se pravo koje se odnosi na predmetni ugovor.

2.           Sud Europske unije nadležan je donositi presude u skladu s odredbom o arbitraži koja je sadržana u ugovoru koji je sklopio Europol.

3.           U slučaju odgovornosti koja nije ugovorna, Eurojust mora, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica i neovisno o odgovornosti u skladu s člankom 37., ispraviti štetu koju su uzrokovali Kolegij ili osoblje Eurojusta prilikom izvršavanja svojih zadaća.

4.           Stavak 3. primjenjuje se i na štetu koju su uzrokovali nacionalni član, zamjenik ili pomoćnik u obavljanju svojih dužnosti. Međutim, ako on djeluje na temelju ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu s člankom 8., njegova država članica podrijetla nadoknađuje Eurojustu iznose koje je Eurojust platio kao naknadu štete.

5.           Sud Europske unije nadležan je za sporove u vezi s naknadom štete iz stavka 3.

6.           Nacionalni sudovi država članica koji su nadležni za rješavanje sporova u vezi s odgovornošću Eurojusta iz ovog članka utvrđuju se upućivanjem na Uredbu Vijeća (EZ) br. 44/2001[24].

7.           Na osobnu odgovornost osoblja prema Eurojustu primjenjuje se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja koji se na njih odnose.

Članak 65 Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

Sjedište Eurojusta je u Haagu, Nizozemska.

Potrebna rješenja u vezi sa smještajem koji se će osigurati za Eurojust u Nizozemskoj i objektima koje će Nizozemska osigurati kao i posebna pravila koja se u Nizozemskoj primjenjuju na upravnog direktora, članove Kolegija, osoblje Eurojusta i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu koji Eurojust i Nizozemska sklapaju nakon što ishode odobrenje Kolegija.

Nizozemska osigurava najbolje moguće uvjete kako bi omogućila funkcioniranje Eurojusta, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje i odgovarajuće prometne veze.

Članak 66. Prijelazna rješenja

1.           Eurojust je opći pravni slijednik u odnosu na sve sklopljene ugovore, nastale obveze i stečenu imovinu Eurojusta osnovanog Odlukom Vijeća 2002/187/PUP.

2.           Nacionalni članovi Eurojusta koje je svaka država članica uputila u skladu s Odlukom 2002/187/PUP preuzimaju ulogu nacionalnih članova Eurojusta u skladu s poglavljem II. ove Uredbe. Njihov se mandat može produžiti jednom u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe nakon njezina stupanja na snagu, bez obzira na prethodno produženje.

3.           Predsjednik i potpredsjednici Eurojusta u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe preuzimaju ulogu predsjednika i zamjenika predsjednika Eurojusta u skladu s člankom 11. do isteka njihova mandata u skladu s Odlukom 2002/187/PUP. Oni se mogu jednom ponovno izabrati nakon stupanja na snagu ove Uredbe u skladu s člankom 11. stavkom 3. ove Uredbe, bez obzira na to jesu li prethodno bili ponovno izabrani.

4.           Upravni direktor koji je zadnji imenovan u skladu s člankom 29. Odluke 2002/187/PUP preuzima ulogu upravnog direktora u skladu s člankom 17. do isteka svojega mandata utvrđenog u skladu s Odlukom 2002/187/PUP. Mandat upravnog direktora može se jednom produžiti nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

5.           Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazuma koje je sklopio Eurojust osnovan Odlukom 2002/187/PUP. Posebice, svi međunarodni sporazumi koje je sklopio Eurojust i koji su stupili na snagu prije stupanja na snagu ove Uredbe, ostaju pravno valjani.

Članak 67. Stavljanje izvan snage

1.           Ovom se Uredbom zamjenjuju i stavljaju izvan snage Odluke 2002/187/PUP, 2003/659/PUP i 2009/426/PUP.

2.           Upućivanja na Odluke Vijeća iz stavka 1. koje su stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 68. Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

PRILOG 1.

Popis vrsta teških kaznenih djela koje je Eurojust nadležan rješavati u skladu s člankom 3. stavkom 1.;

– organizirani kriminal,

– terorizam,

– trgovanje drogom,

– pranje novca,

– korupcija,

– kaznena djela protiv financijskih interesa Unije,

– ubojstvo, teške tjelesne ozljede,

– otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje taoca,

– seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje žena i djece, dječja pornografija i nagovaranje djece u seksualne svrhe,

– rasizam i ksenofobija,

– organizirana pljačka,

– kaznena djela u vezi s motornim vozilima,

– prijevara i obmana,

– reketarenje i iznuđivanje,

– krivotvorenje i piratstvo proizvoda,

– krivotvorenje i trgovina administrativnim ispravama,

– krivotvorenje novca i sredstava plaćanja,

– računalni kriminal,

– trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje financijskim tržištem,

– krijumčarenje nezakonitih useljenika,

– trgovanje ljudima,

– nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivom,

– nezakonita trgovina hormonskim tvarima i ostalim stimulansima rasta,

– nezakonita trgovina kulturnim dobrima, uključujući starine i umjetnička djela,

– nezakonita trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima,

– nezakonita trgovina ugroženim životinjskim vrstama,

– nezakonita trgovima ugroženim biljnim vrstama i sortama,

– kaznena djela protiv okoliša,

– onečišćenje s brodova,

– kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima,

– genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini. PRILOG 2.

Kategorije osobnih podataka iz članka 27.

1.           a)       prezime, djevojačko prezime, ime i aliasi ili pseudonimi;

b)      datum i mjesto rođenja;

c)      državljanstvo;

d)      spol;

e)      prebivalište, zanimanje i boravište predmetne osobe;

f)       osobni identifikacijski broj, vozačke dozvole, identifikacijske isprave i podaci iz putovnice, carinski i porezni brojevi;

g)      podaci o pravnim osobama ako uključuju podatke o osobama koje su identificirane ili se mogu identificirati i koje su predmetom istrage ili kaznenog progona;

h)      bankovni računi i računi u drugim financijskim institucijama;

i)       opis i priroda navodnih kaznenih djela, datum kada su počinjena, kategorija kaznenih djela u kaznenom pravu i napredak istrage;

j)       činjenice koje upućuju na međunarodnu dimenziju predmeta;

k)      podaci o navodnom članstvu u zločinačkoj organizaciji;

l)       telefonski brojevi, adrese elektroničke pošte, podaci o prometu i lokaciji te povezani podaci koji su nužni za identifikaciju pretplatnika ili korisnika;

m)     podaci o registraciji vozila;

n)      profili DNK-a koji su utvrđeni iz nekodiranog dijela DNK-a, fotografije i otisci prstiju;

2.           a)       prezime, djevojačko prezime, ime i aliasi ili pseudonimi;

b)      datum i mjesto rođenja;

c)      državljanstvo;

d)      spol;

e)      prebivalište, zanimanje i boravište predmetne osobe;

f)       opis i priroda kaznenih djela koja se na njih odnose, datum kada su počinjena, kategorija kaznenih djela u kaznenom pravu i napredak istraga.

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. 1.       OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Cilj/ciljevi

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predviđena metoda/metode upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

              3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

              3.2.3. Procijenjeni utjecaj na ljudske potencijale [tijela]

              3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

              3.2.5. Sudjelovanje trećih strana u financiranju

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 1.1. Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST)

1.2. Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[25]

Područje politike: 33 - Pravosuđe

Aktivnost: 33.03 – Pravosuđe u kaznenim i građanskim stvarima (od 2014.: 33.03 – Pravosuđe)

1.3. Vrsta prijedloga/inicijative

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja[26]

þ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4. Ciljevi 1.4.1. Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Eurojust je osnovan na inicijativu države članice Odlukom 2002/187/PUP kao tijelo Unije koje ima pravnu osobnost radi jačanja borbe protiv teških kazneni djela. Člankom 85. UFEU-a predviđeno je da se Eurojust uređuje Uredbom koja se donosi u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Njegova je misija da podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica Europske unije. Ovim prijedlogom Uredbe predviđa se jedinstven obnovljen pravni okvir za novu Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, koja je pravni slijednik Eurojusta.

1.4.2. Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 2: Ojačati pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i tako pridonijeti stvaranju istinskog europskog područja pravde

Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

33.03 – Pravosuđe u kaznenim i građanskim stvarima

1.4.3. Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Okupljajući više državne odvjetnike i suce iz svih država članica EU-a, Eurojust ima glavnu ulogu u razvoju europskog područja pravde. Ima važnu ulogu i u borbi protiv prekograničnog kriminala u EU-u kao tijelo koje učinkovito olakšava pravosudnu suradnju i čija je pomoć sve traženija na nacionalnoj razini. Očekivani učinci uključuju:

1. Operativne aktivnosti Eurojusta

Eurojust podržava i jača pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima. Nacionalni članovi, djelujući neovisno ili kao Kolegij, interveniraju u konkretnim kaznenim predmetima kada je nacionalnim nadležnim tijelima potrebna pojačana koordinacija ili moraju prevladati poteškoće s praktičnom uporabom instrumenata pravosudne suradnje i uzajamnog priznavanja. Eurojust je pomogao stvoriti most između mnogobrojnih i različitih pravnih sustava i tradicija EU-a, što predstavlja kamen temeljac za instrumente uzajamnog priznavanja brzim rješavanjem jezičnih ili pravnih problema ili utvrđivanjem nadležnih tijela u drugim zemljama.

2. Centar Eurojusta za pravnu stručnost za učinkovito djelovanje protiv teških prekograničnih kaznenih djela

Eurojust ima važnu ulogu u borbi protiv prekograničnog kriminala. Eurojust organizira koordinacijske sastanke na kojima se nacionalne vlasti okupljaju kako bi se dogovorile oko zajedničkog pristupa istragama, pripremile zahtjeve za pomoć, riješile ili predvidjele odgovore na pravna pitanja ili odlučile o istovremenom djelovanju. Eurojust je uključen u osnivanje Zajedničkih istražnih timova i sudjelovanje u njima pružajući potporu državama članicama.

3. Suradnja Eurojusta s partnerima

Eurojust surađuje s drugim agencijama, posebno s Europolom, OLAF-om i trećim zemljama i ugošćava tajništva Europske pravosudne mreže, Stručne mreže zajedničkih istražnih timova i Mreže za genocid, u skladu s Odlukom Vijeća.

4. Odnosi Eurojusta s Uredom europskog javnog tužitelja

U skladu s člankom 86. UFEU-a, Ured europskog javnog tužitelja mora biti osnovan „od Eurojusta“. Cilj je ovog prijedloga stoga urediti odnose između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja. Administrativna potpora UEJT-u pruža se bez dodatnih troškova.

1.4.4. Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

U skladu s Planom za provedbu zajedničkog pristupa agencijama, Komisija priprema smjernice za definiranje ključnih pokazatelja uspješnosti za agencije. Očekuje se da će biti dovršen u 2013.

1.5. Osnova prijedloga/inicijative 1.5.1. Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno/dugoročno ispuniti

Kratkoročno se očekuje da će Eurojust nastaviti sa svojim glavnim aktivnostima, uglavnom onima izravno povezanima s podupiranjem i jačanjem suradnje i koordinacije između nacionalnih tijela nadležnih za istrage i kazneni progon u slučajevima teškog prekograničnog kriminala. Potrebno je poboljšati protok informacija i ojačati veze između nacionalnih vlasti i Eurojusta.

Srednjoročno će se ovim prijedlogom ojačati ustrojstvo, rad, zadaće i parlamentarni nadzor Eurojusta u skladu s člankom 85. UFEU-a. Postoje i zahtjevi povezani s člankom 86. UFEU-a i osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja od Eurojusta: od Eurojusta se zahtjeva da Uredu europskog javnog tužitelja pruža usluge administrativne potpore.

1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Dodana vrijednost djelovanja koje je razvio Eurojust: olakšavanje pravosudne suradnju između nacionalnih tijela država članica i jačanje koordinacije u cilju učinkovitije borbe protiv organiziranog kriminala imaju europske razmjere i mogu se ostvariti samo na razini EU-a.

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Godišnja izvješća Eurojusta potvrđuju da postoji stalna potreba za koordinacijom u EU-u i međunarodnom koordinacijom i potporom u području teškog prekograničnog kriminala. U posljednjem desetljeću došlo je do naglog rasta organiziranog kriminala, kao što su trgovanje drogom, trgovanje ljudima, terorizam i kibernetički kriminal, uključujući dječju pornografiju. Nastaje novo zločinačko okruženje koje obilježavaju vrlo pokretne i fleksibilne skupine koje djeluju u više nadležnosti i kaznenih sektora i pomaže im raširena, nezakonita uporaba interneta. Države članice ne mogu se učinkovito boriti protiv njih na nacionalnoj razini te su stoga koordinacija i pomoć od presudne važnosti. Eurojust je jedina agencija EU-a koja pruža potporu nacionalnim pravosudnim tijelima u učinkovitoj istrazi i progonu takvih kaznenih djela.

1.5.4. Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Jačanje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ključan je element stvaranja područja slobode, sigurnosti i pravde. Misija Eurojusta olakšavanja koordinacije i suradnje razvijena je u okviru drugih pravnih instrumenata u području kao što je Konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći iz 2000., Okvirna odluka Vijeća o europskom uhidbenom nalogu ili Okvirna odluka Vijeća o sukobu nadležnosti. Treba imati na umu sinergije s ostalim agencijama PUP-a, posebno s Europolom, kako bi se izbjeglo udvostručivanje zadaća i pojačala suradnja. Jasna sinergija dio je suradnje i između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja.

1.6. Trajanje i financijski utjecaj

¨ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– ¨  prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

– ¨  financijski utjecaj od GGGG do GGGG

x Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– provedba s razdobljem osnivanja od GGGG do GGGG,

– nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7. Predviđena metoda/metode upravljanja[27]

Izravno upravljanje od strane Komisije

– njezinih odjela, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

– ¨  izvršnih agencija;

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na:

– ¨ treće zemlje ili tijela koja su odredile;

– ¨ međunarodne agencije i njihove organizacije (navesti);

– ¨EIB i Europski investicijski fond;

– X tijela navedena u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

– ¨ javnopravna tijela;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ tijela na koja se primjenjuje privatno pravo države članice i kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ osobe kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

– Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene“.

Napomene

Cilj je ovog zakonodavnog prijedloga modernizirati pravni okvir Eurojusta i usmjeriti njegovo funkcioniranje.

Pripremljen je u duhu neutralnog utjecaja na proračun. Zbog toga financijski plan za Eurojust koji je pripremljen za razdoblje 2014. ­ 2020. koji je Komisija donijela u srpnju 2013. vrijedi za ovaj zakonodavni prijedlog.

Međutim, postoji novi element koji je uveden ovom Uredbom, a koji se odnosi na odnose s Uredom europskog javnog tužitelja: kao što je utvrđeno ovom Uredbom, Eurojust bi osigurao strukture administrativne potpore Uredu europskog javnog tužitelja, uključujući financije, ljudske potencijale, sigurnost i IT.

Usporedno s time, Eurojust više ne bi radio na kaznenim djelima koja utječu na financijske interese EU-a i koja predstavljaju između 5 i 10 % trenutačnog broja predmeta. Stoga se, radi pružanja potpore funkciji UEJT-a, radna mjesta mogu preraspodijeliti unutar agencije.

Prema tome, ovaj prijedlog nema financijski utjecaj na proračun i njime se ne mijenja ukupan broj radnih mjesta iz financijskog plana za razdoblje 2014. ­ 2020.

2. MJERE UPRAVLJANJA 2.1. Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Predsjednik Eurojusta svake godine, u ime Kolegija, prosljeđuje Europskom parlamentu godišnje izvješće o radu Eurojusta te informacije o sporazumima o suradnji sklopljenima s trećim osobama, kao i godišnje izvješće Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga, Komisija će zatražiti vanjsku neovisnu ocjenu provedbe ove Uredbe i rada Eurojusta.

2.2. Sustav upravljanja i kontrole 2.2.1. Utvrđeni rizik/rizici

U ovoj fazi nisu utvrđeni posebni rizici u sustavima upravljanja i kontrole.

2.2.2. Predviđena metoda/metode kontrole

Eurojust podliježe upravnoj kontroli, uključujući proračunsku kontrolu, unutarnju reviziju, godišnja izvješća Revizorskog suda i godišnju razrješnicu za izvršenje proračuna EU-a.

2.3. Mjere za sprečavanje prijevare i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevare.

U svrhu borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbi (EZ) br. 1073/1999 primjenjuju se na Agenciju bez ograničenja.

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3.1. Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Opis………………………...……….] || Dif./nedif. [28] || zemalja EFTA-e[29] || zemalja kandidatkinja[30] || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

3 || 33.0304 Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST) || Dif. || NE || DA Nakon sporazuma || NE || NE

· Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj [Naslov……………………………………..] || Dif./nedif. || zemalja EFTA-e || zemalja kandidatkinja || trećih zemalja || u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe

|| || Dif. || NE || NE || NE || NE

3.2. Procijenjeni utjecaj na rashode 3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: || Broj 3 || Sigurnost i građanstvo

EUROJUST || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

Naslov 1 || Preuzete obveze || (1) || || || || || || || ||

Plaćanja || (2) || || || || || || || ||

Naslov 2 || Preuzete obveze || (1a) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

Plaćanja || (2a) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

Naslov 3 || Preuzete obveze || (3a) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

|| Plaćanja || (3b) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

UKUPNA odobrena sredstva za EUROJUST || Preuzete obveze || =1+1a +3a || || || || || || || ||

Plaćanja || =2+2a +3b || || || || || || || ||

Program za pravosuđe || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

33 03 02 – Unaprjeđenje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima || Preuzete obveze || (1) || || || || || || 0,400 || || 0,400

Plaćanja || (2) || || || || || || 0,400 || || 0,400

UKUPNO Program za pravosuđe[31] || Preuzete obveze || (1) || || || || || || 0,400 || || 0,400

Plaćanja || (2) || || || || || || 0,400 || || 0,400

Ovaj izračun temelji se na pretpostavci da strukture administrativne potpore koje Eurojust osigurava Uredu europskog javnog tužitelja, uključujući financije, ljudske potencijale, sigurnost i IT, nemaju utjecaja na proračun i neće biti potrebno dodatno osoblje iz plana radnih mjesta Eurojusta jer je predviđena preraspodjela zaposlenika unutar Eurojusta zbog prestanka određenih aktivnosti nakon osnivanja Ureda Europskog javnog tužitelja.

U praksi, administrativna struktura Eurojusta pokrivat će potrebe Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja. Ta će administrativna struktura osigurati koordinirano planiranje i izvršavanje proračuna, razne vidove upravljanja zaposlenicima i druge usluge potpore.

Očekuje se da će računovođa Eurojusta biti računovođa Ureda europskog javnog tužitelja.

Troškovi ocjene provedbe i učinka ove uredbe, te učinkovitosti i djelotvornosti Eurojusta, trebaju biti obuhvaćeni novim programom za pravosuđe.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi“

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

Glavna uprava: za PRAVOSUĐE ||

Ÿ Ljudski potencijali || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

Ÿ Ostali administrativnih rashodi || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

 GLAVNA UPRAVA ZA PRAVOSUĐE UKUPNO || Odobrena sredstva || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0

milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 5 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || || || || || || 0,400 || || 0,400

Plaćanja || || || || || || 0,400 || || 0,400

3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

– X  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje

–      ¨Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ò || || || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

REZULTATI

Vrsta rezultata[32] || Prosječni trošak po rezultatu || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Broj rezultata || Trošak || Ukupni broj rezultata || Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 …[33] || || || || || || || || || || || || || || || ||

-Rezultat || || || || || || || || || || || || || || || || || ||

POSEBNI CILJ br. 2… || || || || || || || || || || || || || || || ||

- Rezultat || || || || || || || || || || || || || || || || || ||

POSEBNI CILJ br. 3 … || || || || || || || || || || || || || || || ||

Rezultat || || || || || || || || || || || || || || || ||

UKUPNI TROŠAK || || || || || || || || || || . || || || || || ||

3.2.3. Procijenjeni utjecaj na ljudske potencijale [tijela] 3.2.3.1. Sažetak

– þ  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje administrativnih odobrenih sredstava

– o  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje administrativnih odobrenih sredstava, kako je objašnjeno u nastavku:

U ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV

Ljudski potencijali || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || UKUPNO

Radna mjesta iz Plana radnih mjesta (po glavi) || || || || || || || ||

- od čega AD || || || || || || || ||

- od čega AST || || || || || || || ||

Vanjsko osoblje (EPRV) || || || || || || || ||

- od čega ugovorno osoblje || || || || || || || ||

- od čega upućeni nacionalni stručnjaci (UNS) || || || || || || || ||

Ukupno osoblje || || || || || || || ||

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Rashodi za osoblje || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020. || Ukupno

Plan radnih mjesta || || || || || || || ||

- od čega AD || || || || || || || ||

- od čega AST || || || || || || || ||

Vanjsko osoblje || || || || || || || ||

- od čega ugovorno osoblje || || || || || || || ||

- od čega upućeni nacionalni stručnjaci (UNS) || || || || || || || ||

Ukupno rashodi za osoblje || || || || || || || ||

3.2.3.2. Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala za matičnu GU

– X  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje dodatnih ljudskih potencijala.

– Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

|| || Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Godina 2018. || Godina 2019. || Godina 2020.

Ÿ Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) ||

|| XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) || || || || || || ||

|| XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || ||

|| XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || ||

|| 10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || ||

|| || || || || || || ||

|| Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[34] ||

|| XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „opće omotnice”) || || || || || || ||

|| XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || || ||

|| XX 01 04 yy [35] || - u sjedištima[36] || || || || || || ||

|| -u delegacijama || || || || || || ||

|| XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO, – neizravna istraživanja) || || || || || || ||

|| 10 01 05 02 (UO, UNS, UsO, – izravna istraživanja) || || || || || || ||

|| Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || ||

|| UKUPNO || || || || || || ||

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna

Potrebe za ljudskim potencijalima ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje || Pripremanje politika i davanje savjeta agenciji, proračunski i financijski savjeti agenciji i plaćanja, davanje razrješnica, postupci izrade nacrta proračuna

Vanjsko osoblje ||

Opis izračuna troška za ekvivalent EPRV-a treba biti uključen u Prilog, odjeljak 3.

3.2.4. Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

– X  Prijedlog/inicijativa u skladu je sa sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom.

– ¨  Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira[37].

Objasniti što je potrebno te navesti naslove i proračunske linije i odgovarajuće iznose.

3.2.5. Doprinos trećih strana

– X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih strana.

– Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

|| Godina 2014. || Godina 2015. || Godina 2016. || Godina 2017. || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju || || || || || || || ||

UKUPNA sredstva sufinanciranja || || || || || || || ||

3.3. Procijenjeni utjecaj na prihode

– X  Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode

– ¨  Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

– ¨         na vlastita sredstva

– ¨         na razne prihode

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Utjecaj prijedloga/inicijative[38]

Godina 2014 || Godina 2015 || Godina 2016 || Godina 2017 || Umetnuti onoliko stupaca koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6)

Članak …………. || || || || || || || ||

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/linije u okviru rashoda

Navesti metodu izračunavanja utjecaja na prihode.

[1]               Odluka Vijeća od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela izmijenjena Odlukom Vijeća 2003/659/PUP i odlukom Vijeća 2009/426/PUP od 16. prosinca 2008. o jačanju Eurojusta.           SL L 063, 6.3.200.2, str. 1.

[2]               Pojačana policijska suradnja i pomoć u sprječavanju i borbi protiv teškog kriminaliteta predmet su nacrta prijedloga nove Uredbe o Europolu.

[3]               Odluka Vijeća 2009/426/PUP od 16. prosinca 2008., SL L 138, 4.6.2009., str. 14.

[4]               Vidi COM(2008) 135

[5]               „Studija o jačanju Eurojusta” koju je proveo GHK.

[6]               SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

[7]               SL L 63, 6.3.2002., str. 1.

[8]               SL L 245, 29.9.2003., str. 44.

[9]               SL L 138, 4.6.2009., str. 14.

[10]             SL L 167, 26.6.2002., str. 1

[11]             SL L 332, 18.12.2007., str. 103.

[12]             SL L 301, 12.11.2008., str. 38.

[13]             SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

[14]             SL L 105, 27.04.1996, str. 1.

[15]             SL L 298, 26.10.2012, str. 1.

[16]             SL L 136, 31.5.1999, str. 1.

[17]             Uredba Vijeća br. 31 (EEZ), 11 (EZAE) od 18. prosinca 1961. godine o Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju , SL P 045, 14.6.1962., str. 1385., kako je izmijenjena, posebno Uredbom Vijeća 259/68, od 29. veljače 1968. (SL L 56, 4.3.1968., str. 1), koja je naknadno izmijenjena.

[18]             Uredba Vijeća br. 31 (EEZ), 11 (EZAE) od 18. prosinca 1961. godine o Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju , SL P 045, 14.6.1962., str. 1385., kako je izmijenjena, posebno Uredbom Vijeća 259/68, od 29. veljače 1968. (SL L 56, 4.3.1968., str. 1), koja je naknadno izmijenjena.

[19]             SL L 136, 31.5.1999., str. 8.

[20]             SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

[21]             SL L 17, 6.10.1958., str. 385.

[22]             SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

[23]             SL L 317, 3.12.2011., str. 1.

[24]             SL L 12, 16.1.2001., str. 1. Uredba (EZ) br. 44/2001 zamjenjuje se Uredbom (EU) br. 1215/2012 od 10. siječnja 2015.

[25]             ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[26]             Kako je navedeno u članku 49. stavku 6. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

[27]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html.

[28]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[29]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[30]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[31]             U članku 56. nacrta Uredbe predviđa se obveza Komisije da dostavi izvješće o provedbi Uredbe. Izvješće se temelji na vanjskoj studiji.

[32]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[33]             Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.

[34]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama;

[35]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

[36]             U prvom redu za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za ribarstvo (EFR).

[37]             Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucijskog sporazuma.

[38]             Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.