16.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 226/28

1.1

EGSO pozdravlja novu komunikaciju čiji je cilj državama članicama pružiti smjernice o tome kako mogu na najbolji način iskoristiti javne intervencije. U tome vidi priliku da se politike iznova revidiraju na temelju iskustava država članica te da se procesu integracije europskog tržišta električne energije da novi zamah jačim isticanjem koristi koje od njega mogu imati građani (naročito oni najosjetljiviji) te iskorjenjivanja energetskog siromaštva u EU-u.

1.2

EGSO preporuča da se razjasne pojmovi „javna intervencija” i „državna pomoć”. Smatra, nadalje, da izvlačenje najveće koristi iz jave intervencije ne smije automatski podrazumijevati njihovo smanjenje ili povećanje, već njihovo najprimjerenije korištenje.

1.3

EGSO poziva na veću usklađenost javnih intervencija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se izbjegao potencijalni kontraproduktivni učinak.

1.4

EGSO preporučuje Komisiji da pripazi da ciljevi njezine Komunikacije ne budu prepreka ostvarenju ciljeva strategije „Europa 2020.”.

1.5

Povezanije, stabilnije i protočnije tržište električne energije dugoročno bi trebalo donijeti korist i proizvođačima i potrošačima (uključujući i mala i srednja poduzeća, obrtnike i druge male proizvođače). Međutim, nacionalne granice i dalje predstavljaju značajne prepreke u smislu propisa, prijenosnih kapaciteta, strukture cijena, itd.

1.6

EGSO podsjeća da se hitno mora razviti prijenosna infrastruktura i ojačati međusobna povezanost elektroenergetskih sustava.

1.7

EGSO podržava ideju europeizacije programa potpore za obnovljive izvore energije i preporuča Komisiji da još više pojednostavi mehanizme suradnje između država članica i tako potakne prekograničnu pomoć.

1.8

EGSO se slaže da se podrška novim tehnologijama treba preispitivati kako se one razvijaju. Smatra da Komisija treba pružiti jasnu definiciju onoga što smatra „razvijenim izvorom energije” jer je to definicija koja se s vremenom može promijeniti.

1.9

EGSO se slaže da unutarnje tržište električne energije nije samo po sebi cilj. Ono se treba graditi za dobrobit svih potrošača, a naročito onih najosjetljivijih. EGSO podržava ideju uspostave inicijativa na europskoj razini koje bi korisnicima omogućile da postanu ključni dionici na europskom tržištu električne energije i aktivni potrošači. EGSO poziva Europsku komisiju da pojača svoje aktivnosti u tom smislu te da usvoji mjere i inicijative kojima će omogućiti bolje iskorištavanje javnih intervencija kako bi se iskorijenilo energetsko siromaštvo.

1.10

EGSO ističe da je električna energija osnovno dobro od ključnog značaja te da se njome mora upravljati u skladu s time. U općem gospodarskom interesu, neka država članica može odlučiti primijeniti izvjesne obaveze pružanja javnih usluga. Univerzalni pristup energiji mora biti u srcu europske energetske politike i ugrađen u europske ugovore. Izvlačenje najveće koristi iz javnih intervencija ne smije, zbog brige za očuvanje nenarušenog tržišnog natjecanja, dovesti do smanjenja ili ograničenja obveze pružanja javnih usluga koje su države članice već odlučile uspostaviti. EGSO poziva Komisiju da tom pitanju pristupi vrlo oprezno te da poduzme mjere koje će dodatno osigurati i ojačati obvezu pružanja javnih usluga, bez obzira na postojeće mjere štednje.

2.1

Europska unija je 2008. godine odredila ambiciozne ciljeve na području klime i energije (3x20). Novi europski okvir za klimu i energiju za 2030. godinu od 22. siječnja 2014. bit će predmet jednog od budućih EGSO-ovih mišljenja. Države članice ostvarile su napredak u postizanju ciljeva na području energije iz obnovljivih izvora, vrlo često zahvaljujući javnim intervencijama.

2.2

Nadalje, u veljači 2011. predsjednici država i vlada EU-a izjavili su da je cilj unutarnje tržište energije dovršiti do 2014. U međuvremenu je Komisija objavila veći broj dokumenata kako bi potaknula kretanja u tom smjeru. Dana 15. studenog 2012. Komisija je objavila Komunikaciju „Učinkovito unutarnje tržište energije” koja sadrži prvu ocjenu unutarnjeg tržišta energije i akcijski plan za dovršenje njegove integracije. Nakon te komunikacije uslijedilo je javno savjetovanje o unutarnjem tržištu energije, prikladnosti kapaciteta energetske proizvodnje i mehanizmima za razvoj kapaciteta.

2.3

Dana 5. studenog 2013. Komisija je objavila Komunikaciju „Uspostava jedinstvenog tržišta električne energije i optimalno iskorištavanje javnih intervencija”, zajedno s pet popratnih dokumenata službi Komisije koji sadrže smjernice u vezi s mehanizmima za razvoj kapaciteta, instrumentima potpore za obnovljive izvore energije, mehanizmima suradnje između država članica na području obnovljivih izvora energije te rješenjima zasnovanim na reakcijama na strani potražnje.

2.4

Komisija primjećuje da je u procesu stvaranja unutarnjeg tržišta i ostvarenja ciljeva na području klime i energije došlo do novih izazova koji zahtijevaju nove oblike javnih intervencija, većinom na nacionalnoj razini: značajan razvoj obnovljivih izvora energije i pitanje pomoći koja se za njih dodjeljuje, prikladnost kapaciteta proizvodnje, itd.

2.5

Namjera je Komisije ovom komunikacijom državama članicama pružiti smjernice o tome kako mogu na najbolji način iskoristiti javne intervencije, prilagoditi postojeće intervencijske mjere te osmisliti nove. Ukoliko nisu dobro osmišljene, javne intervencije mogu znatno narušiti funkcioniranje tržišta i dovesti do povećanja cijene energije, kako za kućanstva tako i za poduzeća. Stoga Komunikacija sadrži popis radnji koje trebaju prethoditi svakoj javnoj intervenciji. Potrebno je: utvrditi konkretan problem i njegov uzrok te dokazati da ga tržište ne može riješiti; napraviti procjenu utjecaja na druge ciljeve energetske politike i uskladiti različite instrumente javne politike; napraviti procjenu alternativnih opcija; svesti na najmanju moguću mjeru utjecaj na sustave električne energije; pripaziti na troškove intervencijskih mjera; uzeti u obzir troškove za industriju i za privatne osobe; pratiti, ocjenjivati te s vremenom ukidati te intervencijske mjere kad se cilj postigne.

2.6

Komisija smatra da je cilj postepeno graditi europsko energetsko tržište na kojem će ponuda i potražnja ispravno funkcionirati, gdje će cjenovni signali biti usklađeni sa strateškim ciljevima, gdje će dionici imati ravnopravan položaj, a proizvodnja energije biti učinkovita. Kako se tehnologije razvijaju, postepeno će ih trebati izlagati tržišnim cijenama te će se naposljetku potpore dodijeljene putem programa pomoći trebati ukinuti. To će u praksi podrazumijevati postepeno ukidanje poticajnih cijena u korist poticajnih premija i drugih instrumenata potpore koji potiču proizvođače da se prilagode kretanjima na tržištu. Komisija također poziva države članice da bolje usklade svoje strategije na području obnovljivih izvora energije kako bi se za potrošače ograničili troškovi koji se tiču cijena i oporezivanja energije. Potrebno je uložiti napore kako bi se ostvarila veća usklađenost programa pomoći.

2.7

Ova komunikacija, iako nije pravno obavezujuća, definira glavna načela koja će Komisija primjenjivati u okviru ocjenjivanja javnih intervencija koje se odnose na programe pomoći za obnovljive izvore energije, mehanizme koji se tiču kapaciteta ili mjere prilagođavanja potražnje potrošača. Ta će načela, dakle, utjecati na provedbu pravila Europske unije na području državne pomoći te na zakone Unije na području energije. Komisija također namjerava ponuditi pravne instrumente koji će osigurati da se ta načela provode u cijelosti.

3.2

EGSO je uvijek odobravao inicijative Europske komisije za dovršenje unutarnjeg tržišta energije. Podsjeća, uostalom, da u tom smislu podržava načelo stvaranja europske energetske zajednice (EEZ). EEZ će omogućiti da se na najprikladniji način ojača zajedničko upravljanje energetskim pitanjima promicanjem solidarnosti, suradnje i povezivanja, naročito na području tržišta i infrastrukture.

3.3

Sve dok u trgovini energijom postoje nacionalne granice ne može postojati unutarnje tržište energije. Stoga bi na prekogranični kapacitet trebalo gledati potpuno jednako kao na bilo koje druge vodove ili cijevi koje ne prelaze granice. Komunikacija bi trebala naglasiti da i pristup prekograničnim kapacitetima, a ne samo razlike u nacionalnim propisima, znatno otežava značajnu prepreku za de facto uklanjanje barijera na unutarnjem tržištu energije. Primjerice, opća primjena „ulazno-izlazne” („entry-exit”) metode utvrđivanja cijena i dodjele prijenosnih kapaciteta u svim državama članicama mogla bi olakšati prekograničnu trgovinu te bi bila prikladnija od modela „od točke do točke” („point to point”), budući da se njome potiče operatere prijenosnih sustava da ulažu u uklanjanje uskih grla na granicama područja koja oni pokrivaju. Takva opća primjena donijela bi korist svim dionicima na tržištu, uključujući i dionike na tržištu nestalnih obnovljivih izvora energije. Osim toga, Europska mreža operatera prijenosnih sustava (ENTSO), Komisija te Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) trebaju preispitati instrumente dodjeljivanja, a operaterima prijenosnih sustava nametnuti odgovornosti u pogledu trgovine električnom energijom. Preispitivanje je potrebno kako bi se osiguralo da eventualna „umjetna uska grla” na nacionalnim granicama ne ograničavaju protok energije između država članica. Takva „umjetna uska grla” mogu biti posljedica protekcionističkih nacionalnih politika kojima je cilj uvesti jedinstvene nacionalne tarife, ili eventualnih trgovačkih zloupotreba nacionalnih operatera prijenosnih sustava koji uska grla pomiču na granice područja koja pokrivaju. Takva pravila potaknula bi operatere prijenosnih sustava da svoja ulaganja usmjere na poboljšanje prekogranične povezanosti prijenosnih mreža.

3.4

EGSO zagovara jačanje međusobne povezanosti elektroenergetskih sustava kako bi se dovršilo unutarnje tržište energije. EGSO podržava sve inicijative namijenjene postizanju veće protočnosti i učinkovitosti elektroenergetskih mreža imajući u vidu razvoj obnovljivih izvora energije; također odobrava vidove suradnje kao što je Coreso, koji predstavlja začetak europske službe za opskrbu električnom energijom.

3.5

EGSO je, štoviše, uvijek smatrao da treba povećati korištenje obnovljive energije. (2) Podržava ciljeve plana za 2050.

3.6

Instrumenti potpore za obnovljive izvore energije bili su uspostavljeni u doba kad je udio obnovljive energije bio nizak a njena tehnologija u povojima. Danas je udio obnovljivih izvora energije u cjelokupnoj kombinaciji energetskih izvora znatno veća te će dugoročno nastaviti rasti. EGSO dijeli mišljenje Komisije da javne intervencije treba ocjenjivati s obzirom na stupanj razvijenosti izvora energije i tehnologija, poštujući pritom načelo supsidijarnosti. Smatra, međutim, da Europska komisija treba pružiti jasnu definiciju „razvijenog izvora energije” koju će zatim biti potrebno revidirati u svjetlu budućeg tehnološkog napretka. Također napominje da ocjenjivanje i prilagođavanje instrumenata potpore za obnovljivu energiju treba provoditi tako da potrošači, naročito oni najosjetljiviji, mogu uživati koristi europskog tržišta u potpunosti. EGSO poziva na oprez kako to prilagođavanje potpora ne bi otežalo, ili čak ugrozilo, ostvarenje ciljeva strategije „Europa 2020”. Preporučuje Komisiji da tijekom pripreme novih glavnih smjernica Unije za državnu pomoć na području zaštite okoliša i energije vodi računa o tom aspektu.

3.7

Nadalje, EGSO u tom smislu odobrava postupno ukidanje potpora za obnovljive izvore energije kad je riječ o tehnologijama koje su se u međuvremenu razvile, ali i njihovo temeljito usklađivanje s razvojem funkcionalnog tržišta emisija. Slaže se s Komisijom da potpore obnovljivim izvorima energije trebaju biti fleksibilne, razmjerne, da se postepeno trebaju smanjivati, te da trebaju biti konkurentne i omogućiti obnovljivim izvorima energije da u sve većoj mjeri odgovaraju na signale tržišta i konkuriraju konvencionalnim izvorima energije. Izravne potpore obnovljivim izvorima energije postepeno bi trebao zamijeniti dobro funkcionirajući sustav trgovanja emisijama, te bi ih na taj način trebalo postepeno ukinuti.

3.8

EGSO pozdravlja Komisijine inicijative za europeizaciju programa potpora za obnovljivu energiju. Komisija bi trebala dodatno pojednostaviti mehanizme suradnje među državama članicama kako bi promicala prekograničnu pomoć koja se trenutno malo koristi. Malo je vjerojatno da će se europeizacija potpora ostvariti sve dok države članice budu imale mogućnost stvarati vlastite politike, djelovati na svoju ruku ili nametati negativne obaveze susjednim državama (na primjer, potpore brzom razvoju obnovljive energije u Njemačkoj izazivaju tokove u petlji u Poljskoj i u Češkoj Republici, što podrazumijeva dodatne troškove za električnu energiju u tim zemljama kako bi se uravnotežila i osigurala opskrba). Te je probleme jednostavnije rješavati sada, dok je sustav još relativno nov, nego kasnije, kad posljedice povijesne ovisnosti postanu izraženije.

3.9

Činjenica da je proizvodnja obnovljive energije promjenjiva, da zahtijeva uravnoteživanje te pomoćne ili rezervne kapacitete predstavlja poteškoću za integraciju izvora obnovljive energije. Komunikacija upozorava na opasnost da se potporama koje države članice dodjeljuju za pomoćne kapacitete zapravo podrže neučinkovite elektrane ili subvencioniraju fosilna goriva. Tu je opasnost potrebno smanjiti, u prvom redu razvijanjem učinkovitih dnevnih i uravnotežujućih tržišta te tržišta pomoćnih usluga. Ukoliko su ta tržišta zaista učinkovita i prekogranična te daju ispravne cjenovne signale, ona u konačnici mogu dovoljno regulirati tržište, te mehanizam za dodatni kapacitet više neće biti potreban. Svi mehanizmi za osiguravanje rezervi ili kapaciteta moraju biti tržišno utemeljeni, tehnološki neutralni, nediskriminirajući te otvoreni za prekogranično sudjelovanje. (3)

3.10

Standardi i mehanizmi za osiguravanje prikladnosti proizvodnje razlikuju se između pojedinih država članica, budući da se problemi vezani uz postizanje ravnoteže između ponude i potražnje također razlikuju. Javna intervencija nužna je kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i osigurale se rezerve, koje su nacionalne prirode. Međutim, budući da su tržišta sve više međusobno povezana i međuovisna te kako bi se izbjeglo istodobno postojanje različitih fragmentiranih sustava, potrebno je ohrabriti dogovaranje i suradnju među državama, naročito unutar Koordinacijske skupine za električnu energiju, a Komisija bi trebala ispitati izvedivost europskog tržišta kapaciteta na temelju dosadašnjih pozitivnih iskustava.

3.11

EGSO se slaže s Komisijom da javne intervencije imaju značajnu ulogu u ostvarenju ciljeva europske energetske i klimatske politike. Smatra da optimalno korištenje javnih intervencija ne podrazumijeva nužno njihovo smanjenje ili povećanje, već prije optimizaciju aktivnosti javnih vlasti. EGSO smatra da bi ta vrsta intervencije morala imati još važniju ulogu u borbi protiv energetskog siromaštva. Drži da je potrebno na najbolji mogući način iskoristiti javne intervencije na tom području te poziva Komisiju da iznese prijedloge i inicijative s tim u vezi.

3.12

EGSO međutim naglašava da je važno osigurati da javne intervencije na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini budu dosljedne u cijelom EU-u; u određenim slučajevima, naime, one mogu imati kontraproduktivni učinak na europskoj razini.

3.13

EGSO istovremeno podsjeća da kombinacija izvora energije potpada pod nacionalni suverenitet sve dok znatno ne narušava tržišno natjecanje te poštuje pravila o državnoj pomoći. S obzirom da ta vrsta intervencija utječe na druge europske države, EGSO smatra da bi trebalo pojačati suradnju između država članica, posebno unutar Koordinacijske skupine za električnu energiju, kako bi se postigla veća dosljednost na europskoj razini.

3.14

S tim u vezi EGSO ističe da bi bilo uputno da Komisija uspostavi jasnu razliku između javnih intervencija i državne pomoći.

3.15

Javne intervencije utječu na troškove i cijene električne energije. Komisija uviđa da je teško odrediti troškove svake od energetskih tehnologija na usporedivoj osnovi te na taj način procijeniti razinu potrebne intervencije. EGSO će u jednom od budućih mišljenja pomno razmotriti izvješće i Komunikaciju Komisije o cijenama i troškovima energije u Europi, objavljene 22. siječnja 2014. EGSO ponovo preporučuje Komisiji da u to izvješće uključi analizu energetskog siromaštva u EU-u, kao i strategiju i plan za borbu protiv njega.

3.16

Što je tržište električne energije značajnije, solidnije i protočnije, to će biti stabilnije te će se potreba za različitim vrstama ad hoc i privremenih javnih intervencija koje danas uzrokuju poteškoće u usklađivanju smanjiti.

3.17

Komisija je, posve ispravno, ukazala na aspekte kao što su sigurnost opskrbe ili smanjenje cjenovne konkurentnosti gospodarstva EU-a, koji nisu uvijek u skladu s ciljevima „20-20-20” ili ciljevima za 2050. godinu. Tako ostvarenje ciljeva iz paketa mjera za klimu povećava troškove energije za građane i industriju te je prepreka konkurentnosti. Osim toga, potpore obnovljivim izvorima energije mogu uzrokovati pretjerano niske veleprodajne cijene električne energije i poremetiti signale za ulaganja u rezervne kapacitete. Instrumente za postizanje ciljeva „20-20-20” je potrebno na prikladan način pratiti kako bi se izbjeglo da takve smetnje ne budu veće od prednosti.

3.18

S druge strane, prijedlog Komisije za poticanje dugoročnih ugovora za izgradnju novih elektrana, koje bi sklapali proizvođači električne energije i budući krajnji korisnici kako bi se zajamčila konkurentnost industrija s velikom potrošnjom energije, uzrok je nove zabrinutosti. Komisija priznaje da postoji opasnost od zatvaranja tržišta. Stoga je te ugovore potrebno pomno ispitati kako bi se vidjelo je li korist veća od troškova te da li oni zapravo narušavaju tržišno natjecanje. Osim toga, intenzivni potrošači energije obično su više zainteresirani za konvencionalne elektrane na fosilna goriva koje su pouzdani opskrbljivači energijom. Takve potpore mogu biti u suprotnosti s drugim europskim politikama, od potpora za obnovljive izvore energije do poštivanja direktive o industrijskim emisijama. U iznimnim situacijama, donositelj odluke nalazi se u naročito nezgodnoj situaciji ako se industrijski potrošač, iz ovog ili onog razloga, na kraju odluči preseliti postrojenje.

3.19

EGSO se slaže da unutarnje tržište električne energije nije samo po sebi cilj. Tržište električne energije mora koristiti svima, a naročito najosjetljivijim osobama. Potrebno je uložiti napore kako bi se dovršilo tržište koje je trenutno previše fragmentirano. Ta fragmentarnost negativno utječe na slobodu europskih potrošača da odaberu opskrbljivača, na njihov proračun (uslijed previsokih cijena), na sigurnost opskrbe te na nastojanja povezana s borbom protiv klimatskih promjena i energetskom tranzicijom. Europska energetska politika trebala bi pojačati napore da iskorijeni energetsko siromaštvo.

3.20

Odgovor na potražnju i energetska učinkovitost predstavljaju veliki potencijal za ograničavanje razdoblja najveće potrošnje, ali se, unatoč tehnološkom napretku, i dalje nedovoljno koriste. EGSO preporučuje da se potrošačima omogući da sami oblikuju svoju potrošnju energije i postanu aktivni potrošači. Tehnologije poput pametnih brojila trebaju biti osmišljene za sve potrošače, uključujući i one najosjetljivije, te trebaju biti u potpunosti učinkovite i korisne, zahvaljujući čitkoj i transparentnoj informaciji koju pružaju, te ne smiju uzrokovati dodatne troškove, omogućujući na taj način inteligentnu prilagodbu potražnje za energijom (i jamčeći sigurnost, odnosno povjerljivost podataka). EGSO podržava promicanje istraživanja i razvoja u sektoru energije (naročito na području pametnih instrumenata i pohranjivanja energije).

3.21

Javne intervencije imaju odlučujuću ulogu i zato što upravljanje potražnjom i odgovor na potražnju često neopravdano terete osjetljive potrošače. Stoga je potrebno odmah prilagoditi posebnoj situaciji osjetljivih potrošača vrstu pomoći koja im se nudi te odrediti pravedne i predvidive uvjete za dobivanje pomoći.

3.22

EGSO smatra da mehanizmi upravljanja potražnjom i odgovora na potražnju nisu sami po sebi dovoljni kako bi se potražnja prilagodila i smanjila. Preporučuje da se na europskoj razini poveća osviještenost i znanje građana putem raznih inicijativa koje bi se financirale iz fonda za energetsku solidarnost. (4) EGSO podupire termičku renovaciju zgrada (sa stručnom energetskom certifikacijom) kako bi se na tržištu iskorijenile loše izolirane zgrade i postupno ih se prestalo prodavati i iznajmljivati.

3.23

Europski potrošači energije jedni su od najnezadovoljnijih na tržištu. Što se tiče potrošača, potrebno je riješiti važna pitanja kako bi se podržao razvoj dobro funkcionirajućeg tržišta energije, naročito: pristup energiji; pružanje objektivnih i pouzdanih informacija o ponudi, uključujući i neovisne usporedbe; transparentnost klauzula ugovora; zaštita protiv nepoštenih ili agresivnih trgovačkih praksi; jedinstveni kontakt za informacije; razumljive informacije za potrošače; djelotvorna provedba direktive o energetskoj učinkovitosti; jednostavna promjena opskrbljivača; učinkovita pravna sredstva u slučaju opravdane tužbe (5) te mjere za borbu protiv energetskog siromaštva. Neovisan nadzor energetskih tržišta je također ključan za osiguranje poštenog tržišnog natjecanja i koristi za potrošače. Napredak na tim područjima mogao bi ojačati opću političku i društvenu podršku energetskim politikama EU-a.

3.24

EGSO podržava lokalnu proizvodnju obnovljive energije od strane potrošača (potrošača-proizvođača). (6) Taj se fenomen brzo razvija u brojnim zemljama, naročito u Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Ključan je za energetsku ravnotežu u Europi, jeftiniju opskrbu energijom i smanjenje emisija CO2. Uloga potrošača-proizvođača na tržištu energije povezana je s borbom protiv energetskog siromaštva. Zahvaljujući pametnim mrežama i brojilima, potrošači-proizvođači mogu ponuditi razmjenu energetskih usluga koje proizvode male elektrane. Do kraja 2020. godine u Ujedinjenoj Kraljevini će biti približno 8 milijuna takvih instalacija, koje će proizvoditi oko 40 GW električne energije. Broj zaposlenih u tom sektoru premašit će 1 00  000. Potrošači-proizvođači trebali bi primati javnu pomoć za uklanjanje pravnih prepreka, kao i financijsku i operativnu pomoć u obliku usluga montaže i održavanja te, naročito, na području ulaganja. Međutim, nužni su i učinkoviti propisi kako bi se zajamčilo preuzimanje odgovornosti potrošača-proizvođača za eventualnu neravnotežu nastalu opskrbom sustava energijom, kao i da bi se razvili tržišno utemeljeni instrumenti i cjenovni mehanizmi koji bi ih potaknuli da što više ograniče takve neravnoteže.

3.25

Električna energija nije poput bilo koje druge robe. Ona je zajedničko dobro od ključnog značaja, te njome treba upravljati u skladu s time. U općem gospodarskom interesu, neka država članica može odlučiti primijeniti izvjesne obaveze pružanja javnih usluga. EGSO je više puta zahtijevao da se opći pristup energiji uvrsti među ciljeve energetske politike EU-a i uključi u Ugovor. Stoga naglašava da je potrebno pripaziti da, kad države članice temeljem direktive 2009/72/EZ uspostave obaveze javnih usluga koje su u općem interesu (naročito sigurnost, pristup energiji i cjenovno dostupnoj energiji, redovitost, kvalitetu i cijenu električne energije, kao i zaštitu okoliša, uključujući energetsku učinkovitost i zaštitu klime u smislu članka 3. stavka 2. i članka 3. stavka 3. te direktive), one ne budu oslabljene u procesu racionalizacije javnih intervencija s ciljem očuvanja načela tržišnog natjecanja. EGSO zahtijeva da Europska komisija vrlo oprezno pristupi tom pitanju te je poziva da svake godine izvještava o tom ključnom aspektu uključujući u svoje godišnje izvješće o unutarnjem tržištu specifičniju i temeljitiju ocjenu načina na koji države članice ispunjavaju obaveze javnih usluga, te da predloži posebne inicijative kako bi se te obaveze dodatno zajamčilo, pa čak i ojačalo, na europskoj razini.

3.26

Transparentnost i integritet trgovine energijom na veliko u konačnici su ključni za zaštitu interesa svih, kako bi se izbjeglo da krajnji potrošači plaćaju pretjerano visoke račune i potaklo dobro upravljanje energetskim poduzećima, bilo državnim ili privatnima. Komisija bi trebala napraviti ocjenu provedbe uredbe REMIT i po potrebi predložiti rješenja. Transparentnost trgovine na veliko omogućila bi brzo otkrivanje problema poput zloupotrebe tržišta ili nekonkuretnog ponašanja.