(1)

Člankom 10. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 od država članica zahtijeva se da utvrde obvezujuće ciljeve performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora („FAB-ova”) za svako referentno razdoblje programa performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije. Ti ciljevi performansi moraju biti u skladu s ciljevima performansi na razini Unije koje je Komisija donijela za predmetno referentno razdoblje.

(2)

Zbog učinka pandemije bolesti COVID-19 na pružanje usluga u zračnoj plovidbi Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1627 (3) utvrđuju se izvanredne mjere odstupanja od Provedbene uredbe (EU) 2019/317 za treće referentno razdoblje. Na temelju toga Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/891 (4) utvrđuju se revidirani ciljevi performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje.

(3)

Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska zajednički su na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora središnje Europe („FABEC”) donijeli nacrt plana performansi za treće referentno razdoblje („nacrt plana performansi”) i dostavili ga Komisiji u listopadu 2021. Nakon procjene Komisija je u Provedbenoj odluci (EU) 2022/728 (5) zaključila da su ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate rutnih naknada u Belgiji i Luksemburgu („zona naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu”) navedeni u tom nacrtu plana performansi neusklađeni s ciljevima performansi na razini Unije i donijela je preporuke za reviziju tih lokalnih ciljeva performansi. Švicarska je također članica FABEC-a i sudjelovala je u izradi nacrta plana performansi za FABEC. Kao treća zemlja na koju se primjenjuje program performansi i sustav utvrđivanja naknada u skladu sa Sporazumom o zračnom prijevozu između EU-a i Švicarske, Švicarska je o neusklađenosti lokalnih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću u Belgiji i Luksemburgu navedenih u nacrtu plana performansi za FABEC obaviještena zasebno, Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2022/780 (6) od 13. travnja 2022.

(4)

Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska Komisiji su 13. srpnja 2022. dostavili revidirani nacrt plana performansi za FABEC („revidirani nacrt plana performansi”) za treće referentno razdoblje.

(5)

Komisija je 24. listopada 2022. Odlukom (EU) 2022/2255 (7) pokrenula detaljno ispitivanje iz članka 15. stavka 3. Provedbene Uredbe (EU) 2019/317 („detaljno ispitivanje”) revidiranih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću predloženih za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu i navedenih u revidiranom nacrtu plana performansi.

(6)

Francuska, Njemačka i Nizozemska Komisiju su 28. listopada 2022., 3. studenoga 2022. i 4. studenoga 2022. obavijestile da su se povukle iz revidiranog nacrta plana performansi koji je zajednički utvrđen na razini FABEC-a. Istodobno su Komisiji dostavile pojedinačne revidirane nacrte nacionalnih planova performansi za treće referentno razdoblje.

(7)

Komisija je nakon nove ocjene utvrdila da su njihovi revidirani nacionalni ciljevi performansi usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije, a o tome je Francusku, Njemačku i Nizozemsku obavijestila u odlukama Komisije (EU) 2023/176 (8), (EU) 2023/177 (9) i (EU) 2023/179 (10). Švicarska je 4. studenoga 2022. također obavijestila Komisiju da se povukla iz revidiranog nacrta plana performansi te joj je istodobno dostavila revidirani nacrt nacionalnog plana performansi. Komisija je utvrdila da su ciljevi performansi navedeni u revidiranom nacrtu nacionalnog plana performansi Švicarske usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije i o tome je Švicarsku obavijestila u Odluci Komisije (EU) 2022/178 od 14. prosinca 2022.

(8)

Belgija i Luksemburg nisu obavijestili Komisiju o zasebnim nacionalnim planovima performansi. Stoga revidirani nacrt plana performansi, koji je prethodno utvrđen na razini FAB-a i koji je predmet detaljnog ispitivanja Komisije pokrenutog Odlukom (EU) 2022/2255, i dalje predstavlja temelj za ocjenu ciljeva performansi za Belgiju i Luksemburg.

(9)

Stoga bi ovu Odluku trebalo uputiti samo Belgiji i Luksemburgu jer su se Francuska, Njemačka i Nizozemska povukle iz revidiranog nacrta plana performansi dostavljenog za FABEC i dostavile zasebne nacionalne planove performansi. Komisija je utvrdila da su ti planovi usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije (vidjeti odluke Komisije iz uvodne izjave 7.).

(10)

Službe Komisije 27. listopada 2022. poslale su Belgiji prvi zahtjev za informacije o elementima obuhvaćenima detaljnim ispitivanjem. Dopis službi Komisije poslan Belgiji 27. listopada 2022. istodobno je poslan i Luksemburgu samo u informativne svrhe. Kao odgovor na taj zahtjev belgijska tijela 6. studenoga 2022. i 9. studenoga 2022. službama Komisije dostavila su informacije primljene od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi („ANSP-ovi”).

(11)

Službe Komisije sastale su se s belgijskim tijelima 9. studenoga 2022.

(12)

Službe Komisije 11. studenoga 2022. poslale su Belgiji drugi zahtjev za informacije, a 28. studenoga 2022. primile su dodatne dokumente od belgijskih tijela. Dopis službi Komisije poslan Belgiji 11. studenoga 2022. istodobno je poslan i Luksemburgu samo u informativne svrhe.

(13)

Službe Komisije 29. studenoga 2022. od Belgije su zatražile dodatne informacije. Belgijska tijela 8. prosinca 2022. odgovorila su na taj zahtjev te dopunila podatke i informacije koje su dostavila 28. studenoga 2022. Dopis službi Komisije poslan Belgiji 29. studenoga 2022. istodobno je poslan i Luksemburgu samo u informativne svrhe.

(14)

Službe Komisije sastale su se s belgijskim tijelima 8. prosinca 2022. i 15. prosinca 2022.

(15)

Službe Komisije poslale su Belgiji zadnji zahtjev za informacije 20. prosinca 2022. Kao odgovor na taj zahtjev 12. siječnja 2023. belgijska tijela dostavila su dodatne informacije. Dopis službi Komisije poslan Belgiji 20. prosinca 2022. istodobno je poslan i Luksemburgu samo u informativne svrhe.

(16)

Službe Komisije 3. veljače 2023. pozvale su Luksemburg da dostavi sve relevantne dodatne primjedbe ili komentare na materijale koje je Belgija dostavila kao odgovor na zahtjeve za informacije iz uvodnih izjava 10., 12., 13. i 15. Luksemburška tijela nisu dostavila nikakve informacije kao odgovor na zahtjev službi Komisije.

(17)

Službe Komisije 2. ožujka 2023. sastale su se s belgijskim i luksemburškim tijelima.

(18)

Tijelo za reviziju performansi („PRB”) koje pomaže Komisiji u provedbi programa performansi u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 Komisiji je dostavilo izvješća o ocjeni revidiranog nacrta plana performansi i o detaljnom ispitivanju revidiranih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću koji su predloženi za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu.

(19)

Komisija napominje da se ciljevi performansi povezani sa sigurnošću, kapacitetom i okolišem utvrđeni u revidiranom nacrtu plana performansi nisu promijenili. Komisija nije iznijela nalaze o tim ciljevima performansi u svojoj Provedbenoj odluci (EU) 2022/758 i Odluci (EU) 2022/2255. Stoga se u ovoj Odluci ne iznose daljnje primjedbe o ocjeni ciljeva performansi povezanih sa sigurnošću, kapacitetom i okolišem.

(20)

Detaljno ispitivanje omogućilo je Komisiji da dodatno analizira ciljeve performansi povezane s troškovnom učinkovitošću koje su predložili Belgija i Luksemburg (kako je prikazano u tablici u nastavku) s obzirom na sumnje o njihovoj usklađenosti s ciljevima performansi na razini Unije iznesene u Odluci (EU) 2022/2255.

(21)

Detaljno ispitivanje uključivalo je elemente utvrđene u Prilogu Odluci (EU) 2022/2255, a bilo je usmjereno na usluge povezane s belgijskim zračnim prostorom. Stoga su službe Komisije zahtjeve za informacije (vidjeti uvodne izjave od 10. do 15.) uputile belgijskim tijelima, a relevantnim luksemburškim tijelima poslale su ih samo u informativne svrhe.

(22)

Komisija je usklađenost revidiranih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću iz uvodne izjave 18. s ciljevima performansi na razini Unije ocijenila u skladu s kriterijima za ocjenjivanje navedenima u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 uzimajući u obzir nalaze detaljnog ispitivanja navedene u uvodnim izjavama od 26. do 67.

(23)

Kad je riječ o kriterijima utvrđenima u točki 1.4. podtočkama (a) i (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da su ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu slabiji i od kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije u trećem referentnom razdoblju i od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije u drugom i trećem referentnom razdoblju zajedno. Kretanje utvrđenog jediničnog troška u trećem referentnom razdoblju, koje je u Belgiji i Luksemburgu iznosilo +1,9 %, ne dostiže kretanje na razini Unije, koje je iznosilo +1,0 % u istom razdoblju, dok je njihovo dugoročno kretanje utvrđenog jediničnog troška, koje je iznosilo +1,1 %, znatno iznad razine odgovarajućeg kretanja na razini Unije, odnosno –1,3 %.

(24)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija je utvrdila da je polazna vrijednost utvrđenog jediničnog troška u Belgiji i Luksemburgu od 83,26 EUR u EUR2017 za 13,2 % viša od prosječne polazne vrijednosti od 73,53 EUR u EUR2017 relevantne usporedne skupine.

(25)

Komisija je u okviru detaljnog ispitivanja svoju ocjenu ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću u Belgiji i Luksemburgu na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 dodatno potkrijepila analizom sljedećih elemenata:

(26)

Komisija primjećuje da revidirani nacrt plana performansi dovodi do utvrđenog jediničnog troška od 89,87 EUR (u EUR2017) za 2024. za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18. To je najviša razina utvrđenog jediničnog troška za 2024. od svih zona naplate rutnih naknada obuhvaćenih programom performansi i sustavom utvrđivanja naknada.

(27)

Tri ANSP-a, odnosno skeyes, Centar gornje oblasne kontrole u Maastrichtu („MUAC”) i Uprava Luksemburga za zračnu plovidbu („ANA Luksemburg”), pružaju usluge u zoni naplate naknada koja se ispituje. Osim toga, utvrđeni troškovi nastaju u odnosu na nacionalna nadzorna tijela Belgije i Luksemburga.

(28)

U tablici u nastavku prikazano je kako je troškovna osnovica za zonu naplate naknada raščlanjena po subjektu i kako su se troškovi tih subjekata s vremenom mijenjali.

(29)

Kad je riječ o utvrđenim troškovima za 2024., Komisija primjećuje da 59 % utvrđenih troškova za zonu naplate naknada snosi skeyes, dok MUAC čini 33 % troškovne osnovice. ANA Luksemburg te nacionalna nadzorna tijela Belgije i Luksemburga zajedno snose 8 % utvrđenih troškova.

(30)

Komisija potvrđuje da su u revidiranom nacrtu plana performansi ukupni utvrđeni troškovi za zonu naplate naknada smanjeni za 19,3 milijuna EUR (u EUR2017) za 2024. u odnosu na nacrt plana performansi. Komisija primjećuje da skeyes uvelike doprinosi tom smanjenju jer su njegovi troškovi smanjeni za 16 milijuna EUR (u EUR2017). Belgija tvrdi da je skeyes to smanjenje troškova ostvario:

(31)

S druge strane, Komisija napominje da su troškovi MUAC-a za zonu naplate naknada ostali gotovo nepromijenjeni u revidiranom nacrtu plana performansi jer je primijenjeno samo malo smanjenje troškova u iznosu od 0,3 milijuna EUR (u EUR2017).

(32)

Komisija na temelju evaluacije PRB-a primjećuje da su skeyes i MUAC znatno povećali svoje troškove u realnim vrijednostima u drugom referentnom razdoblju i da su ti troškovi nastavili rasti u trećem referentnom razdoblju, uglavnom zbog većih troškova osoblja i drugih operativnih troškova. U 2024. planira se povećanje troškova osoblja pružatelja usluga skeyes za 6,9 % u odnosu na razinu iz 2019., što je razlika od 6,5 milijuna EUR (u EUR2017). Povećanje troškova osoblja MUAC-a za zonu naplate naknada u usporedbi sa stanjem iz 2019. još je znatnije jer se planira da će oni 2024. biti 30 % viši nego 2019., što je povećanje od 15,0 milijuna EUR (u EUR2017).

(33)

Utvrđeni troškovi za ANA Luksemburg i nacionalna nadzorna tijela Belgije i Luksemburga nisu sporni.

(34)

Komisija je za pružatelja usluga skeyes, koji ima najveći udio utvrđenih troškova u zoni naplate naknada, primila dodatnu analizu sustavnog vrednovanja od PRB-a. Ta analiza pokazuje da su se performanse pružatelja usluga skeyes povezane s troškovnom učinkovitošću pogoršale u usporedbi s LVNL-om (14), koji ima vrlo slično operativno okruženje i dio je iste usporedne skupine za potrebe ocjenjivanja ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću (15). Na kraju drugog referentnog razdoblja jedinični trošak pružatelja usluga skeyes za 2019. bio je 2,2 % viši od jediničnog troška LVNL-a (16). Nakon prilagodbe jediničnog troška pružatelja usluga skeyes s obzirom na jednokratno smanjenje troškova u iznosu od 6,5 milijuna EUR (u EUR2017) iz uvodne izjave 30. očekuje se da će njegov jedinični trošak do kraja trećeg referentnog razdoblja 2024. biti za 9,4 % veći od jediničnog troška LVNL-a.

(35)

Evaluacija PRB-a pokazuje da su troškovi osoblja glavni razlog za tu razliku u troškovnoj učinkovitosti između pružatelja usluga skeyes i LVNL-a. Prema revidiranom nacrtu plana performansi skeyes 2024. na troškove osoblja po jedinici rutnih usluga planira potrošiti 23 % više od LVNL-a. Izraženo u novcu i prilagođeno godišnjoj troškovnoj osnovici pružatelja usluga skeyes ta razlika predstavljala bi dodatnu naknadu naplaćenu korisnicima zračnog prostora u iznosu od 18,7 milijuna EUR (u EUR2017) za tu godinu.

(36)

Nadalje, Komisija primjećuje da na troškovnu učinkovitost pružatelja usluga skeyes znatno utječu troškovi koji proizlaze iz sustava prijevremenog umirovljenja pod nazivom „sustav funkcionalne dostupnosti DISPO” („program DISPO” ili „DISPO”), koji u skladu s belgijskim pravom (17) kontrolorima zračnog prometa koji rade za skeyes omogućuje da se povuku s dužnosti pet godina prije zakonskog datuma umirovljenja. Tih pet godina primaju naknadu u iznosu od 75 % do 85 % svoje zadnje plaće. Prema informacijama iz revidiranog nacrta plana performansi kontrolori zračnog prometa trenutačno se uključuju u program DISPO u dobi od 56 godina, a ta će se dobna granica povećati na 57 godina od 2025.

(37)

Komisija napominje da troškove programa DISPO u potpunosti snosi skeyes, koji ih putem svojih rutnih i terminalnih troškovnih osnovica prenosi na korisnike zračnog prostora. Povijesni podaci o troškovima i detaljne buduće procjene troškova za treće referentno razdoblje koje je dostavila Belgija pokazuju da rutni troškovi koji proizlaze iz programa DISPO iznose ukupno 29 milijuna EUR (u EUR2017) u trećem referentnom razdoblju i gotovo su se udvostručili u odnosu na drugo referentno razdoblje. Belgija je navela da utvrđeni rutni troškovi za 2024. koji proizlaze iz programa DISPO iznose 8,7 milijuna EUR (u EUR2017).

(38)

Komisija je svjesna da troškovi programa DISPO s vremenom rastu jer sve više kontrolora zračnog prometa ostvaruje prava iz tog programa. Naime, za pružatelja usluga skeyes u cjelini Belgija je 2022. prijavila ukupno 43 EPRV-a u okviru programa DISPO, a očekuje se da će taj broj dosegnuti 71 EPRV 2024. Belgija očekuje postupno i stabilno povećanje broja EPRV-a u okviru programa DISPO čak i nakon trećeg referentnog razdoblja, barem do 2030.

(39)

Komisija napominje da su kontrolori zračnog prometa koji su se povukli s dužnosti u okviru programa DISPO i dalje na raspolaganju pružatelju usluga skeyes, koji ih u bilo kojem trenutku može pozvati natrag u službu, uz punu naknadu, kako bi obavljali zadaće koje nisu zadaće aktivnog kontrolora zračnog prometa. Međutim, informacije koje je dostavila Belgija pokazuju da je skeyes ponovno pozvao u službu samo mali broj kontrolora zračnog prometa koji su se povukli s dužnosti u okviru programa DISPO. Od 2015. u službu je ponovno pozvano 17 kontrolora zračnog prometa, neki od njih više puta za različite funkcije. Uzimajući u obzir procjene PRB-a, kontrolori zračnog prometa koji su ponovno pozvani u službu aktivnostima povezanima s pružanjem rutnih usluga dali su 2022. doprinos od otprilike četiri EPRV-a. Ta četiri EPRV-a čine samo desetinu ukupnog broja EPRV-a koji je mogao biti dostupan iz programa DISPO. To ukazuje na činjenicu da skeyes vrlo ograničeno upotrebljava osoblje dostupno u okviru programa DISPO.

(40)

Belgija u revidiranom nacrtu plana performansi nije predložila mjere ublažavanja kako bi ograničila rastući financijski učinak programa DISPO na troškovnu osnovicu za treće referentno razdoblje.

(41)

Komisija je nadalje ispitala kako države članice na koje se primjenjuje Sporazum o MUAC-u (18), odnosno Belgija, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska („države MUAC-a”), raspodjeljuju ukupne utvrđene troškove MUAC-a na svoje zone naplate naknada.

(42)

Komisija u tom pogledu napominje da se utvrđeni troškovi MUAC-a raspodjeljuju među državama MUAC-a na temelju samo jednog kriterija, odnosno broja kvalificiranih kontrolora zračnog prometa koji su u službi ili se planira da budu u službi u tri sektorske skupine (19) MUAC-a 1. siječnja svake godine. Komisija nadalje napominje da je 92 % troškova sektorske skupine Bruxelles („sektor Bruxelles”) raspodijeljeno na zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu. Druge dvije sektorske skupine MUAC-a, „sektorska skupina DECO” i „sektorska skupina Hannover”, nalaze se izvan zemljopisnog područja zone naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu, stoga ne stvaraju troškove raspodijeljene na tu zonu naplate naknada.

(43)

Komisija razumije da je metodologija raspodjele troškova utvrđena u Sporazumu o MUAC-u i da se temelji na pretpostavci da broj kontrolora zračnog prometa u svakom sektoru odražava radno opterećenje za pružanje tih usluga, a stoga i troškove usluga i složenost svakog sektora.

(44)

Međutim, Komisija napominje da je u proteklih nekoliko godina Belgija upozorila na učinke te metodologije raspodjele troškova na njezinu zonu naplate naknada. Belgija osobito tvrdi da je njezin udio u ukupnim troškovima MUAC-a, izračunan na temelju broja kontrolora zračnog prometa u sektoru Bruxelles, nerazmjerno visok kad se uzme u obzir da sektor Bruxelles stvara manji broj jedinica usluga i manji povezani prihod u usporedbi s druga dva sektora MUAC-a. Belgija nadalje napominje da se veći trošak po jedinici usluga u sektoru Bruxelles u usporedbi s druga dva sektora MUAC-a može objasniti većom složenošću belgijskog zračnog prostora, zbog koje kontrolori zračnog prometa imaju dodatno radno opterećenje.

(45)

Komisija na temelju evaluacije PRB-a primjećuje da se udio ukupnih troškova MUAC-a dodijeljenih Belgiji i Luksemburgu s vremenom doista povećao jer se povećao broj kontrolora zračnog prometa u sektoru Bruxelles. Stoga je udio Belgije i Luksemburga u troškovima MUAC-a 2014. iznosio 32 %, ali u trećem referentnom razdoblju porastao je na 34 %. Učinak te promjene na troškovnu osnovicu zone naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu dodatno je pogoršan povećanjem ukupnih troškova MUAC-a. Komisija napominje su utvrđeni troškovi MUAC-a za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu 2024 za 39 % veći u realnim vrijednostima u odnosu na 2014. (20), dok se predviđa da će udio jedinica usluga za tu zonu naplate naknada 2024. porasti za samo 11 % u odnosu na razinu iz 2014.

(46)

Komisija uzima u obzir izjavu koju je Belgija dala za vrijeme detaljnog ispitivanja, u kojoj se navodi da se metodologija za financiranje troškova MUAC-a utvrđena 1986. „temelji na sustavu povrata troškova” i „ne slijedi gospodarsku regulaciju uvedenu programom performansi”. Prema povezanim opažanjima PRB-a MUAC de facto ostvaruje korist od takozvanog sustava potpunog povrata troškova. Stoga, iako je MUAC pružatelj usluga u zračnoj plovidbi na kojeg se primjenjuje program performansi i sustav utvrđivanja naknada u skladu s člankom 1. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2019/317, on ne snosi financijske rizike i ne primjenjuje financijske poticaje koji proizlaze iz mehanizma podjele rizika povezanog s prometom utvrđenog u članku 27. Provedbene uredbe (EU) 2019/317, mehanizam podjele rizika povezanog s troškovima utvrđen u članku 28. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 i poticaje za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom utvrđene u članku 11. stavku 3. te provedbene uredbe.

(47)

Komisija napominje da informacije koje su prvi put dobivene za vrijeme detaljnog ispitivanja provedbe programa performansi i sustava utvrđivanja naknada u pogledu MUAC-a dovode u pitanje usklađenost s relevantnim pravnim zahtjevima. Ovim se zaključkom ne dovodi u pitanje nijedan postupak zbog povrede koji Komisija može pokrenuti u vezi s tim pitanjem.

(48)

Komisija napominje da su u drugom referentnom razdoblju i skeyes i MUAC odgodili ili otkazali nekoliko planiranih ulaganja u dugotrajnu imovinu koja su bila dio plana performansi za drugo referentno razdoblje. Ta su ulaganja djelomično naplaćena korisnicima zračnog prostora u okviru troškovne osnovice za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu iako nisu dovršena i stoga nisu pružila očekivane operativne koristi. Prema izračunima PRB-a skeyes je na temelju toga ostvario dobitak od 7,8 milijuna EUR, a MUAC dobitak od 2,1 milijun EUR, u nominalnim vrijednostima i za drugo referentno razdoblje u cjelini. Belgija je navela da korisnicima zračnog prostora ne namjerava nadoknaditi iznose naplaćene u drugom referentnom razdoblju za planirana ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nisu dovršena jer smatra da to zakonski nije obvezna učiniti za drugo referentno razdoblje.

(49)

Ako se dio ulaganja planiranih za drugo referentno razdoblje dovrši u budućnosti, u skladu s člankom 22. stavkom 7. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 nacionalna nadzorna tijela Belgije i Luksemburga trebaju osigurati da se svi povezani iznosi, koji su već naplaćeni u drugom referentnom razdoblju, korisnicima zračnog prostora ne naplate drugi put u trećem referentnom razdoblju ili u narednim referentnim razdobljima.

(50)

Belgija i Luksemburg tvrde da je složenost zračnog prostora ključan čimbenik odstupanja njihovih predloženih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću od kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. Posebno su objasnili da je zbog složenosti zračnog prostora u Belgiji i Luksemburgu povećano relativno radno opterećenje kontrolora zračnog prometa i da ona stoga negativno utječe na produktivnost kontrolora zračnog prometa i na rutnu troškovnu osnovicu.

(51)

Komisija s obzirom na nalaze PRB-a prihvaća da je zračni prostor u zoni naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu izrazito složen zbog velikog broja letova i kombinacije putanja leta. MUAC i skeyes stoga posluju u složenim uvjetima.

(52)

Međutim, Komisija napominje da Belgija i Luksemburg nisu dostavili dokaze da su operacije u trećem referentnom razdoblju postale složenije nego u drugom referentnom razdoblju ili da će se njihova složenost dodatno povećati u preostalim mjesecima trećeg referentnog razdoblja.

(53)

Na temelju dostupnih informacija, koje je PRB dodatno analizirao, složenost operacija pružatelja skeyes i MUAC u drugom referentnom razdoblju bila je relativno stabilna. Za 2020. i 2021. nije moguće donijeti smislene zaključke o složenosti operacija zbog iznimno niskih razina prometa uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Za ostatak trećeg referentnog razdoblja nema dokaza na temelju kojih bi se moglo pretpostaviti da će se složenost znatno razlikovati od situacije zabilježene u drugom referentnom razdoblju.

(54)

S obzirom na to da je relativno visoka složenost operacija u zoni naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu bila postojana tijekom vremena u uobičajenim prometnim uvjetima, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 52. i 53., Komisija smatra da se takva složenost ne može smatrati opravdanjem za povećanje troškova u trećem referentnom razdoblju. Stoga ostaje pri nalazima iz uvodne izjave 23. u pogledu kriterija za ocjenjivanje navedenih u točki 1.4. podtočkama (a) i (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(55)

Nadalje, Komisija podsjeća da je složenost operacija već uzeta u obzir pri utvrđivanju usporednih skupina ANSP-ova koje se upotrebljavaju za potrebe kriterija za ocjenjivanje utvrđenog u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Aktualne usporedne skupine sastoje se od ANSP-ova sa sličnim operativnim i gospodarskim uvjetima, a u usporednoj skupini Belgije i Luksemburga nalaze se Austrija, Švicarska i Nizozemska, koje sve imaju relativno složeno operativno okruženje. Komisija stoga ostaje pri nalazu iz uvodne izjave 24. u pogledu kriterija za ocjenjivanje navedenog u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV.

(56)

Belgija i Luksemburg u revidiranom nacrtu plana performansi objasnili su da sektor Bruxelles MUAC-a uključuje prekogranično pružanje usluga u zračnom prostoru Francuske i Njemačke. Belgija i Luksemburg dodatno su naveli da se jedinice rutnih usluga za letove pod kontrolom MUAC-a u tim prekograničnim područjima bilježe u zonama naplate naknada tih država članica, dok se troškovi tih pruženih usluga naplaćuju korisnicima koji lete u zoni naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu. Belgija i Luksemburg ističu da ta situacija dovodi do povećanja utvrđenog jediničnog troška u njihovoj zoni naplate naknada.

(57)

Komisija je u okviru detaljnog ispitivanja analizirala dogovore o prekograničnom pružanju usluga povezane sa zonom naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu. Komisija je utvrdila da MUAC u trima prekograničnim područjima u Francuskoj i Njemačkoj pruža usluge koje su važne za radno opterećenje i za koje MUAC ne prima financijsku naknadu od država članica koje su delegirale pružanje usluga. Isto se može utvrditi za dva prekogranična područja koja se nalaze u zračnom prostoru Nizozemske u kojima je pružanje usluga delegirano pružatelju usluga skeyes.

(58)

Komisija na temelju dodatne analize PRB-a procjenjuje da su usluge koje su MUAC i skeyes pružili u prekograničnim područjima iz uvodne izjave 57. predstavljale ukupni trošak od približno 12,2 milijuna EUR (u EUR2017) 2019., pri čemu udio MUAC-a iznosi 6,8 milijuna EUR (u EUR2017), a udio pružatelja usluga skeyes 5,4 milijuna EUR (u EUR2017).

(59)

Međutim, Komisija napominje da Belgija nije izvijestila o promjenama u uslugama koje skeyes i MUAC pružaju u prekograničnim područjima za drugo ili treće referentno razdoblje. Opseg tih aktivnosti nije se proširio i one nisu stvorile dodatno radno opterećenje za ANSP-ove u drugom i trećem referentnom razdoblju. S obzirom na to da su povezani troškovi ostali razmjerno stabilni kao udio u ukupnoj troškovnoj osnovici za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu, usluge koje skeyes i MUAC pružaju u prekograničnim područjima nemaju znatan učinak na izračun kretanja troškovne učinkovitosti. Komisija stoga ostaje pri nalazima iz uvodne izjave 23. u pogledu kriterija za ocjenjivanje navedenih u točki 1.4. podtočkama (a) i (b) Priloga IV.

(60)

Naposljetku, iako ispitani dogovori o prekograničnom pružanju usluga imaju znatne prednosti jer smanjuju složenost operacija i povećavaju učinkovitost usluga, načelo „korisnik plaća” iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 550/2004 podrazumijeva da „bi korisnici zračnog prostora trebali platiti troškove koje stvaraju na samom mjestu uporabe ili što je moguće bliže tom mjestu” (21). U skladu s člankom 21. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 zone naplate moraju biti „u skladu s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi” i „mogu uključivati usluge koje pruža pružatelj usluga u zračnoj plovidbi s poslovnim nastanom u drugoj državi članici u odnosu na prekogranični zračni prostor”. U članku 22. stavku 1. te provedbene uredbe nadalje se navodi da se troškovna osnovica za zonu naplate „sastoji […] utvrđenih troškova povezanih s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi u predmetnoj zoni naplate”.

(61)

S obzirom na navedeno u uvodnoj izjavi 60. Komisija smatra da aranžmani financiranja uspostavljeni za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u prekograničnim područjima iz uvodne izjave 57. nisu u skladu s pravnim zahtjevima na kojima se temelji program performansi i sustav utvrđivanja naknada. Ovim se zaključkom ne dovodi u pitanje nijedan postupak zbog povrede koji bi Komisija mogla pokrenuti u vezi s tim pitanjem.

(62)

S obzirom na to da nije u skladu s pravnim odredbama iz uvodne izjave 60., financiranje usluga koje se pružaju u prekograničnim područjima ne može biti opravdanje prilagodbe polazne vrijednosti za 2019. za potrebe kriterija za ocjenjivanje iz točke 1.4. podtočke (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Nadalje, uzimajući u obzir nalaze PRB-a, čak i da je polazna vrijednost za 2019. za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu prilagođena s obzirom na usluge pružene u prekograničnim područjima, to bi i dalje dovelo do razlike od +5,9 % za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu u odnosu na prosječnu polaznu vrijednost usporedne skupine. Komisija stoga ostaje pri nalazu iz uvodne izjave 24. u pogledu kriterija za ocjenjivanje navedenog u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV.

(63)

Belgija je u trećem referentnom razdoblju uvela revidiranu metodologiju raspodjele troškova za raspodjelu utvrđenih troškova između rutnih i terminalnih usluga za to razdoblje. Promjene se odnose na raspodjelu troškova usluga prilazne kontrole („troškovi prilaza”) nastalih za skeyes i raspodjelu troškova nastalih za belgijsko nacionalno nadzorno tijelo. Komisija napominje da je Belgija svoje troškove prilaza odlučila gotovo u potpunosti raspodijeliti na rutne usluge, što dovodi do prijenosa dodatnih utvrđenih troškova na zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu u trećem referentnom razdoblju.

(64)

Komisija primjećuje da su Belgija i Luksemburg u revidiranom nacrtu plana performansi prilagodili polazne vrijednosti za 2014. i 2019. s obzirom na promjene u raspodjeli troškova između rutnih i terminalnih usluga. Stoga te promjene ne utječu izravno na ocjenu ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(65)

Međutim, uzimajući u obzir evaluaciju PRB-a, Komisija napominje da je Belgija polaznu vrijednost za 2019. za zonu naplate rutnih naknada povećala za 14,3 milijuna EUR (u EUR2017), dok je polaznu vrijednost za zonu naplate terminalnih naknada, koja obuhvaća zračnu luku Brussels Airport (EBBR), smanjila za 4,4 milijuna EUR (u EUR2017). Komisija je svjesna da skeyes snosi i troškove za usluge prilaza koje se pružaju u regionalnim zračnim lukama, a koje su izvan područja primjene plana performansi u trećem referentnom razdoblju. Međutim, Komisija smatra da Belgija nije na odgovarajući način objasnila i opravdala veliku razliku između prilagodbi primijenjenih na rutne i terminalne polazne vrijednosti jer se preraspodijeljeni troškovi prilaza povezani s regionalnim zračnim lukama izvan područja primjene plana performansi doimaju nerazmjernima.

(66)

Nadalje, Komisija smatra da Belgija troškove prilaza nije razmjerno raspodijelila između rutnih i terminalnih usluga na temelju transparentne metodologije jer ih je gotovo u cijelosti uključila u rutnu troškovnu osnovicu. Komisija smatra da takva raspodjela troškova prilaza nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 15. stavku 2. točki (e) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i u članku 22. stavku 5. Provedbene uredbe (EU) 2019/317.

(67)

Stoga, s obzirom na primjedbe u uvodnim izjavama od 63. do 66., ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje nijedan postupak zbog povrede koji bi Komisija mogla pokrenuti u pogledu promjena u metodologiji raspodjele troškova koje je Belgija primijenila u trećem referentnom razdoblju.

(68)

S obzirom na prethodno navedene primjedbe Komisija zaključuje da ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu ne ispunjavaju nijedan od kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(69)

Nadalje, u skladu s točkom 1.4. podtočkom (d) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 Komisija mora ispitati jesu li odstupanja od kriterija utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) tog priloga potrebna i razmjerna kako bi se omogućilo postizanje ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom ili kako bi se provele mjere restrukturiranja u smislu članka 2. stavka 18. Provedbene uredbe (EU) 2019/317. Komisija je ponajprije provjerila jesu li zapažena odstupanja od kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije i dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije isključivo posljedica dodatnih utvrđenih troškova za mjere povezane s kapacitetom.

(70)

Uzimajući u obzir izračune PRB-a, Komisija napominje da procijenjena razlika između utvrđenih rutnih troškova za treće referentno razdoblje za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu za 2024. i utvrđenih troškova koji bi bili potrebni za dostizanje kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije u trećem referentnom razdoblju iznosi približno 8,2 milijuna EUR u EUR2017, dok je u odnosu na dugoročno kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije zabilježena odgovarajuća razlika od približno 43,7 milijuna EUR u EUR2017.

(71)

Komisija napominje da revidirani nacrt plana performansi sadržava sedam mjera („mjere povezane s kapacitetom”) koje Belgija i Luksemburg smatraju potrebnima za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom i koje, prema tvrdnjama Belgije i Luksemburga, opravdavaju odstupanja njihovih ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću od ciljeva performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću na razini Unije.

(72)

Na temelju nalaza o tim mjerama povezanima s kapacitetom utvrđenih u Odluci (EU) 2022/2255 Komisija je te mjere dodatno analizirala.

(73)

Prva mjera povezana s kapacitetom („mjera 1”) odnosi se na zapošljavanje i osposobljavanje kontrolora zračnog prometa koje provodi skeyes kako bi kontrola zračnog prometa imala dovoljno osoblja u trećem i četvrtom referentnom razdoblju. Belgija i Luksemburg objašnjavaju da je mjera 1 ključna za rješavanje pitanja starenja kontrolora zračnog prometa i posljedičnog velikog broja umirovljenja koja se očekuju u trećem i četvrtom referentnom razdoblju. Ta umirovljenja posebno proizlaze iz primjene programa DISPO iz uvodne izjave 36.

(74)

Belgija je za vrijeme detaljnog ispitivanja dodatno naglasila da bi se bez aktivnosti osposobljavanja i zapošljavanja predviđenih u okviru mjere 1 broj kontrolora zračnog prometa u operacijama pružatelja usluga skeyes do kraja trećeg referentnog razdoblja smanjio za 15 %. Belgija smatra da bi to dovelo do znatnog smanjenja kapaciteta.

(75)

S obzirom na informacije koje je dostavila Belgija Komisija se slaže da je osposobljavanje i zapošljavanje kontrolora zračnog prometa koje provodi skeyes potrebno kako bi se održao i povećao broj osoblja u kontroli zračnog prometa i kako bi kontrolora zračnog prometa bilo dovoljno s obzirom na predviđeni budući razvoj prometa. Međutim, Komisija također napominje da potreba za takvim opsežnim osposobljavanjem novih kontrolora zračnog prometa u velikoj mjeri proizlazi iz prijevremenog umirovljenja u okviru programa DISPO.

(76)

Ukupni troškovi mjere 1 povećali su se u revidiranom nacrtu plana performansi i iznose približno 27 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. U usporedbi s početnim nacrtom plana performansi troškovi mjere 1 nominalno su viši 22,4 % za 2022., 49,0 % za 2023. i 36,8 % za 2024.

(77)

Belgija tvrdi da se povećani troškovi mjere 1 mogu opravdavati većom inflacijom i točnijom procjenom stvarnih troškova zapošljavanja novog osoblja zbog bržeg oporavka zračnog prometa i stope neuspjeha kandidata koji se osposobljavaju za kontrolu zračnog prometa, koja je u ciklusima osposobljavanja koji su već završeni u trećem referentnom razdoblju bila veća od očekivane. Konkretno, Belgija objašnjava da je skeyes svoj poslovni plan ažurirao prije podnošenja revidiranog nacrta plana performansi i da sad planira zaposliti dodatne kontrolore zračnog prometa u skladu s maksimalnim kapacitetom osposobljavanja u razdoblju 2022.–2024.

(78)

Komisija za usporedbu napominje da se u revidiranom nacrtu plana performansi 2024. planira 6 % manje kontrolora zračnog prometa u službi nego u početnom nacrtu plana performansi. Komisija pretpostavlja da je to posljedica veće od očekivane stope neuspjeha kandidata koji se osposobljavaju za kontrolu zračnog prometa u okviru osposobljavanja koje provodi skeyes, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 77.

(79)

Komisija primjećuje da su povećanja troškova u vezi s mjerom 1 navedena u uvodnoj izjavi 76. znatno veća od promjena indeksa inflacije uvrštenog u revidirani nacrt plana performansi. Komisija napominje da su troškovi koji su prvotno izneseni u nacrtu plana performansi u vezi s mjerom 1 bili ograničeni na osposobljavanje kontrolora za potrebe rutnih usluga koje skeyes pruža unutar zone naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu. Međutim, informacije koje je Belgija dostavila za vrijeme detaljnog ispitivanja pokazuju da povećani troškovi mjere 1 sadržani u revidiranom nacrtu plana performansi obuhvaćaju i osposobljavanje kontrolora koje provodi skeyes radi pružanja terminalnih usluga u zračnoj plovidbi. Troškovi povezani sa zonom naplate terminalnih naknada ne bi trebali biti uključeni u mjeru 1.

(80)

Stoga Komisija smatra da Belgija, iako je to od nje zatraženo, nije na odgovarajući način objasnila kako su planirane aktivnosti osposobljavanja kontrolora zračnog prometa i planirano povećanje broja kandidata koje skeyes osposobljava za kontrolu zračnog prometa u vezi s rutnim uslugama prilagođene između izrade nacrta plana performansi i revidiranog nacrta plana performansi. Osim toga, u vezi s rutnim uslugama Belgija nije potkrijepila procijenjene troškove pružatelja usluga skeyes po kandidatu koji se osposobljava za kontrolu zračnog prometa i nije objasnila zašto se ti troškovi uvelike razlikuju iz godine u godinu. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija nije mogla kvantificirati doprinos planiranog povećanja broja kandidata koje skeyes osposobljava za kontrolu zračnog prometa, navedenog u uvodnoj izjavi 77., promjeni troškova mjere 1 iz uvodne izjave 76. u pogledu rutnih usluga.

(81)

Čak i pod pretpostavkom da bi skeyes doista snosio veće troškove osposobljavanja koji nastaju u vezi s rutnim uslugama i zbog većeg broja kandidata koji se osposobljavaju za kontrolu zračnog prometa u razdoblju 2022.–2024., Komisija smatra da su ti veći troškovi osposobljavanja barem u znatnoj mjeri ublaženi smanjenjem troškova osoblja zbog planiranog manjeg broja kontrolora zračnog prometa u operacijama u istom razdoblju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78.

(82)

Komisija napominje da troškovi nastali za mjeru 1 de facto u znatnoj mjeri proizlaze iz programa DISPO, koji je Belgija sama odlučila donijeti i primjenjivati na kontrolore zračnog prometa koji rade za skeyes. Očito je da program DISPO u trećem referentnom razdoblju dovodi do velikog broja prijevremenih umirovljenja kontrolora zračnog prometa, a njihova istodobna zamjena novim kontrolorima zračnog prometa predstavlja znatno operativno i financijsko opterećenje za skeyes. Međutim, s obzirom na evaluaciju PRB-a i prijeku potrebu da skeyes zajamči sigurno i trajno pružanje potrebnih kapaciteta u trećem referentnom razdoblju, Komisija u konačnici smatra da je mjera 1 potrebna da bi se ostvarili lokalni ciljevi performansi povezani s kapacitetom. Međutim, Komisija smatra da Belgija nije uspjela dokazati da je znatno povećanje troškova navedeno u revidiranom nacrtu plana performansi za mjeru 1 u odnosu na nacrt plana performansi opravdano i razmjerno, osim u pogledu učinka prognozirane veće inflacije na te troškove. Stoga, kad je riječ o dodatnim troškovima koji se smatraju razmjernima i potrebnima za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom, Komisija zaključuje da su troškovi koje treba uzeti u obzir u vezi s mjerom 1 oni troškovi koji su izneseni u nacrtu plana performansi, izraženi u realnim vrijednostima.

(83)

Druga mjera povezana s kapacitetom („mjera 2”) odnosi se na činjenicu da skeyes svoj sustav upravljanja zračnim prometom („ATM”) planira zamijeniti jedinstvenim, integriranim i usklađenim sustavom upravljanja zračnim prometom koji će razviti s MUAC-om i belgijskim Ministarstvom obrane u okviru projekta „Shared Air Traffic Services System” („projekt SAS 3”). Međutim, početak upotrebe tog novog sustava ATM-a pružatelja usluga skeyes planira se tek nakon trećeg referentnog razdoblja, možda ne prije 2030., stoga se za treće referentno razdoblje planiraju samo pripremne aktivnosti.

(84)

Mjera 2 uključuje i nadogradnju radi povećanja korisnosti trenutačnog sustava ATM-a pružatelja usluga skeyes koja bi trebala postati operativna u prijelaznoj fazi prije uvođenja novog sustava ATM-a iz projekta SAS 3. Belgija je za vrijeme detaljnog ispitivanja razjasnila da nadogradnja radi povećanja korisnosti sustava obuhvaća i tehničku i funkcionalnu nadogradnju, za koju se očekuje da će povećati kapacitete u četvrtom referentnom razdoblju.

(85)

Ukupni troškovi mjere 2 smanjili su se u revidiranom nacrtu plana performansi i iznose približno 7,4 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. U usporedbi s početnim nacrtom plana performansi troškovi mjere 2 nominalno su niži 1,9 % za 2022., 9,5 % za 2023. i 11,9 % za 2024. Belgija je pojasnila da te promjene bolje prikazuju stvarnu vrijednost ugovora koji je skeyes potpisao u prosincu 2021. za nadogradnju radi povećanja korisnosti trenutačnog sustava ATM-a.

(86)

Belgija je za vrijeme detaljnog ispitivanja također pojasnila da u trećem referentnom razdoblju neće nastati troškovi amortizacije povezani s novim sustavom ATM-a iz projekta SAS 3. Međutim, iz informacija koje je dostavila Belgija očito je da se trošak kapitala za „novi sustav ATM-a” planira naplatiti već u trećem referentnom razdoblju iako će se taj sustav uvesti tek nekoliko godina nakon završetka tog referentnog razdoblja.

(87)

Komisija smatra da su planirana nadogradnja i naknadna zamjena trenutačnog sustava ATM-a pružatelja usluga skeyes kao takve opravdane s operativnog stajališta i da se mogu smatrati potrebnima za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom.

(88)

Međutim, Komisija napominje da je vrlo upitno hoće li se mjera 2 pravovremeno provesti. Naime, za vrijeme detaljnog ispitivanja treće strane obavijestile su Komisiju da skeyes razmatra povlačenje iz projekta SAS 3, na kojem se temelji planirana izrada novog sustava ATM-a. Belgijska tijela tu informaciju nisu osporila, ali su naglasila da uključene strane i dalje raspravljaju o budućnosti projekta. S obzirom na ta opažanja Komisija smatra da Belgija nije pružila odgovarajuće jamstvo da će se projekt SAS 3 provesti ili da će se primijeniti neko zamjensko rješenje ako se taj projekt ne ostvari.

(89)

Nadalje, Komisija napominje da troškovi mjere 2 obuhvaćaju velik dio drugih operativnih troškova, posebno projektnih troškova povezanih s pripremom nadogradnje postojećeg sustava ATM-a radi povećanja njegove korisnosti i s novim sustavom. Komisija smatra da su takvi operativni troškovi povezani s normalnim radom ANSP-a i da se, za razliku od samih sustava ATM-a i njihovih sastavnih dijelova, ne može smatrati da su nastali izravno radi ostvarivanja ciljeva povezanih s kapacitetom.

(90)

Stoga, kad je riječ o dodatnim troškovima koje se smatra razmjernima i potrebnima za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom, Komisija zaključuje da bi troškovi koje treba uzeti u obzir u vezi s mjerom 2 trebali biti samo troškovi amortizacije i trošak kapitala koji su nastali za nadogradnju radi povećanja korisnosti sustava ATM-a pružatelja usluga skeyes.

(91)

Treća mjera povezana s kapacitetom („mjera 3”) odnosi se na izmjenu općih uvjeta zapošljavanja koji se primjenjuju na kontrolore zračnog prometa koji rade u MUAC-u („paket mjera za opće uvjete zapošljavanja”) nakon što je 2019. sklopljen kolektivni ugovor prije pandemije bolesti COVID-19. Mjera 3 uključuje povećanje naknade za rad kontrolora zračnog prometa koji rade u MUAC-u za 10,75 % u zamjenu za fleksibilniju organizaciju rada.

(92)

Informacije iz revidiranog nacrta plana performansi pokazuju da odredbe o fleksibilnosti uvedene u okviru mjere 3 uključuju povećanje godišnjeg radnog vremena novozaposlenih kontrolora zračnog prometa, nova pravila o organizaciji smjena, mogućnost ugovaranja dodatnih radnih dana kontrolora zračnog prometa, fleksibilnije planiranje godišnjeg radnog vremena i odmora, kao i mogućnost da se s već zaposlenim kontrolorima zračnog prometa postigne dogovor o potencijalnom podizanju dobne granice za umirovljenje na 60 godina.

(93)

Komisija napominje da je svrha mjere 3 u biti povećati dostupnost kontrolora zračnog prometa i fleksibilnost raspoređivanja osoblja radi zadovoljavanja potražnje u prometu. Belgija je naglasila da se očekivalo da će se mjerom 3 u prometnim uvjetima prije pandemije bolesti COVID-19 smanjiti kašnjenja u upravljanju protokom zračnog prometa i tako izbjeći troškovi za korisnike zračnog prostora koji iz njih proizlaze. Belgija je nadalje pojasnila da je prvotno procijenjeno da će mjera 3 MUAC-u omogućiti da uvede dodatne smjene za kontrolore zračnog prometa, što bi dovelo do 1 050 dodatnih smjena 2019., odnosno 3 150 dodatnih smjena 2024.

(94)

PRB je u analizi koju je dostavio Komisiji zaključio da mjera 3 doista omogućuje MUAC-u da korisnicima zračnog prostora ponudi dodatne kapacitete u kalendarskim godinama 2023. i 2024., stoga doprinosi ostvarivanju ciljeva povezanih s kapacitetom u trećem referentnom razdoblju u okolnostima u kojima je opseg prometa usporediv s opsegom prije pandemije.

(95)

Ukupni troškovi mjere 3 povećali su se u revidiranom nacrtu plana performansi i iznose približno 13,2 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. U usporedbi s početnim nacrtom plana performansi troškovi mjere 3 nominalno su viši 7,4 % za 2022., 9,0 % za 2023. i 9,2 % za 2024. Informacije koje je Belgija dostavila za vrijeme detaljnog ispitivanja pokazuju da su ta povećanja troškova posljedica inflacije koja je veća od očekivane i koja uzrokuje indeksaciju plaća kontrolora zračnog prometa koji rade u MUAC-u.

(96)

Belgija navodi da su procijenjeni troškovi mjere 3 u trenutku kad je odobrena bili jednaki troškovima zapošljavanja dodatnih kontrolora zračnog prometa kako bi se riješio problem manjka kontrolora u MUAC-u. Međutim, tu tvrdnju nije potkrijepila podacima ili dokazima o ukupnom učinku mjere 3 na troškovnu osnovicu za treće referentno razdoblje. Komisija stoga nije mogla potvrditi da bi trošak mjere 3 u trećem referentnom razdoblju bio jednak trošku koji bi MUAC snosio za zapošljavanje dodatnih kontrolora zračnog prometa radi osiguravanja istih kapaciteta.

(97)

Komisija primjećuje da je PRB utvrdio da su troškovi koje su Belgija i Luksemburg naveli u okviru mjere 3 opravdani i razmjerni koristima za korisnike zračnog prostora, uključujući izbjegavanje kašnjenja u upravljanju protokom zračnog prometa i posljedičnih negativnih operativnih i financijskih učinaka na korisnike zračnog prostora, uključujući putnike i okoliš.

(98)

Konkretno, PRB naglašava da postoje dokazi da je paket mjera za opće uvjete zaposlenja sadržan u okviru mjere 3 MUAC-u omogućio da ostvari znatno bolje performanse povezane s kapacitetom u prvoj godini provedbe, odnosno 2019., čime su izbjegnuti neizravni troškovi za korisnike zračnog prostora zbog kašnjenja u upravljanju protokom zračnog prometa procijenjeni na 30 milijuna EUR. PRB nadalje napominje da je 2020. i 2021. zbog velikog pada prometa zbog pandemije bolesti COVID-19 došlo do izvanrednih okolnosti u kojima odredbe o dodatnoj fleksibilnosti iz mjere 3 nisu bile potrebne. Međutim, PRB smatra da je MUAC na odgovarajući način ublažio učinak mjere 3 u odnosu na 2020. i 2021. s obzirom na to da se u revidiranom nacrtu plana performansi navodi da je „dio viška smjena iz 2020. i prvog tromjesečja 2021.” raspoređen na ostatak trećeg referentnog razdoblja bez dodatnih troškova. PRB zaključuje da je mjera 3 u trećem referentnom razdoblju općenito opravdana razlozima povezanima s kapacitetom jer doprinosi boljoj dostupnosti resursa i maksimalnom povećanju dostupnih kapaciteta u vrijeme velike potražnje u prometu.

(99)

Komisija stoga zaključuje da je mjera 3 potrebna za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom i da su njezini troškovi razmjerni s obzirom na njihov pozitivan operativni učinak na pružanje kapaciteta.

(100)

Četvrta mjera povezana s kapacitetom („mjera 4”) uključuje poboljšani proces analize nakon operacija koji će MUAC uspostaviti s pomoću relevantnih alata i „kapaciteta za analizu poslovnih podataka”. Belgija i Luksemburg navode da je svrha mjere 4, koja se u revidiranom planu performansi navodi kao „projekt PABI”, omogućiti daljnju optimizaciju planiranja dnevnih operacija MUAC-a.

(101)

Informacije iz revidiranog nacrta plana performansi pokazuju da bi mjera 4 trebala doprinijeti zadovoljavanju buduće potražnje u prometu i izbjegavanju nepotrebnih operativnih ograničenja za korisnike zračnog prostora (koja se u revidiranom nacrtu nazivaju „prekomjerna regulacija”), a koja uzrokuju kašnjenja u upravljanju protokom zračnog prometa. Komisija napominje da je Belgija navela da će se mjera 4 početi primjenjivati 2022., ali Belgija to nije izričito potvrdila za vrijeme detaljnog ispitivanja.

(102)

Uzimajući u obzir evaluaciju PRB-a, Komisija se slaže da kapaciteti operativne analize predstavljeni u okviru mjere 4 doprinose najboljem iskorištavanju dostupnih resursa radi maksimalnog povećanja kapaciteta dostupnih korisnicima zračnog prostora, posebno u vrijeme velike potražnje u prometu.

(103)

Ukupni troškovi mjere 4 iznose približno 0,9 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje i nisu se promijenili od nacrta plana performansi dostavljenog 2021. Komisija napominje da je PRB preispitao troškove mjere 4 te ih smatra opravdanima.

(104)

Komisija stoga zaključuje da je mjera 4 potrebna kako bi se pridonijelo kontinuiranom ostvarivanju ciljeva povezanih s kapacitetom i smatra da su troškovi te mjere razmjerni s obzirom na procijenjene strukturne i operativne koristi od te mjere.

(105)

Peta mjera povezana s kapacitetom („mjera 5”) odnosi se na početno osposobljavanje novih kontrolora zračnog prometa u bruxelleskom sektoru MUAC-a. Prema revidiranom nacrtu plana performansi aktivnosti osposobljavanja kontrolora zračnog prometa obuhvaćene mjerom 5 eksternalizirane su vanjskoj organizaciji za osposobljavanje sa sjedištem u Francuskoj.

(106)

Belgija objašnjava da je kontinuirano zapošljavanje kontrolora zračnog prometa i početno osposobljavanje kontrolora koje provodi MUAC potrebno kako bi se izbjegla ograničenja kapaciteta u trećem referentnom razdoblju i narednim referentnim razdobljima. S obzirom na informacije koje je dostavila Belgija Komisija se slaže da je osposobljavanje novih kontrolora zračnog prometa koje provodi MUAC-a potrebno kako bi se održao i povećao broj osoblja u kontroli zračnog prometa i kako bi kontrolora zračnog prometa bilo dovoljno s obzirom na predviđeni budući razvoj prometa.

(107)

Ukupni troškovi mjere 5 iznose približno 14,2 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. Belgija je za vrijeme detaljnog ispitivanja dostavila raščlambu troškova mjere 5 na tri kategorije: troškovi osoblja za osobe koje se osposobljavaju za kontrolu zračnog prometa, troškovi pilota simulatora i troškovi koje naplaćuje organizacija za osposobljavanje. Komisija napominje da je PRB preispitao troškove mjere 5 te ih smatra opravdanima.

(108)

Komisija stoga zaključuje da je mjera 5 potrebna za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom i da su njezini troškovi razmjerni s obzirom na njihov operativni učinak na pružanje kapaciteta.

(109)

Šesta mjera povezana s kapacitetom („mjera 6”) odnosi se na zapošljavanje dodatnih kontrolora zračnog prometa u sektoru Bruxelles MUAC-a radi zadovoljavanja potražnje u prometu u trećem referentnom razdoblju i narednih godina.

(110)

Prema informacijama iz revidiranog nacrta plana performansi planira se da će u trećem referentnom razdoblju broj tih kontrolora zračnog prometa znatno porasti sa 106 na 119. Belgija navodi da će zapošljavanje dodatnih kontrolora zračnog prometa omogućiti produljeno radno vrijeme i veću operativnu fleksibilnost sektora. S obzirom na informacije koje je dostavila Belgija Komisija se slaže da je MUAC-u potrebno zapošljavanje dodatnih kontrolora kako bi se pridonijelo ostvarivanju ciljeva povezanih s kapacitetom.

(111)

Ukupni troškovi mjere 6 iznose približno 4,4 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. Ti se troškovi odnose na naknadu za rad dodatnih kontrolora zračnog prometa koji stupe u službu u trećem referentnom razdoblju. Komisija napominje da je PRB preispitao troškove mjere 6 te ih smatra opravdanima.

(112)

Komisija stoga smatra da je mjera 6 potrebna za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom i da su njezini troškovi razmjerni s obzirom na njihov operativni učinak na pružanje kapaciteta.

(113)

Sedma mjera povezana s kapacitetom („mjera 7”) odnosi se na novi sustav planiranja radne snage koji će izraditi MUAC radi lakše provedbe novih operativnih zahtjeva. Mjera 7 uključuje izradu novog okvira za planiranje radne snage, moderniziranog alata za raspoređivanje osoblja i drugih alata za planiranje radne snage potrebnih za provedbu novih operativnih zahtjeva.

(114)

Uzimajući u obzir evaluaciju PRB-a, Komisija se slaže da će povećanje učinkovitosti zahvaljujući novom sustavu planiranja radne snage doprinijeti poboljšanju operativnih performansi i učinkovitijem pružanju usluga.

(115)

Ukupni troškovi mjere 7 iznose približno 0,8 milijuna EUR (u EUR2017) za treće referentno razdoblje. Komisija napominje da je PRB preispitao troškove mjere 7 te ih smatra opravdanima.

(116)

Komisija stoga smatra da je mjera 7 potrebna za ostvarivanje ciljeva povezanih s kapacitetom i da su njezini troškovi razmjerni s obzirom na njihov operativni učinak na pružanje kapaciteta.

(117)

Komisija je dodatno analizirala sedam mjera povezanih s kapacitetom koje su predstavili Belgija i Luksemburg kako bi utvrdila njihov ukupni učinak i ocijenila je li istovremena provedba svih tih mjera potrebna da bi se ostvarili lokalni ciljevi performansi povezani s kapacitetom.

(118)

U tom pogledu Komisija uzima u obzir nalaze PRB-a, prema kojima je tih sedam mjera povezanih s kapacitetom, kad se razmatra zajedno, primjereno i opravdano s obzirom na ukupan očekivani operativni ishod i posljedični kombinirani učinak na osiguravanje kapaciteta. Prema analizi PRB-a zajednička provedba tih mjera pružateljima usluga skeyes i MUAC omogućuje da djelotvorno upravljaju predviđenim razinama prometa u vrijeme najveće potražnje u prometu, uz istodobno jačanje fleksibilnosti i otpornosti pružanja usluga u slučaju nepredviđenih ili nestabilnih okolnosti. PRB nadalje potvrđuje da zajednička provedba tih mjera povezanih s kapacitetom ne dovodi do prekapacitiranosti usluga u zračnoj plovidbi koje će se pružati u zračnom prostoru Belgije i Luksemburga u preostalim mjesecima trećeg referentnog razdoblja (22). Naposljetku, PRB naglašava da su mjere predstavljene u revidiranom nacrtu plana performansi koje se odnose na osposobljavanje i zapošljavanje dodatnih kontrolora zračnog prometa komplementarne s organizacijskim i tehničkim mjerama kojima se omogućuje osiguravanje više kapaciteta.

(119)

Kad je riječ o kriteriju iz točke 1.4. podtočke (d) podpodtočke i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija na temelju nalaza iz uvodnih izjava od 71. do 118. zaključuje da su troškovi koje su Belgija i Luksemburg iznijeli za mjere 1 i 2 djelomično potrebni i razmjerni za ostvarivanje ciljeva performansi povezanih s kapacitetom, dok su troškovi izneseni za mjere od 3 do 7 u potpunosti potrebni i razmjerni za ostvarivanje tih ciljeva.

(120)

U tablici u nastavku prikazan je posljedični doprinos mjera povezanih s kapacitetom razlikama u odnosu na kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije navedenima u uvodnoj izjavi 70. za relevantnu godinu, odnosno 2024.

(121)

Kako je prikazano u tablici u uvodnoj izjavi 120., mjere povezane s kapacitetom opravdavaju prekoračenje od 19,2 milijuna EUR (u EUR2017) u odnosu na kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. To je prekoračenje veće od procijenjenog odstupanja u odnosu na kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije u trećem referentnom razdoblju, koje iznosi 8,2 milijuna EUR (u EUR2017), ali je manje od procijenjenog odstupanja u iznosu od 43,7 milijuna EUR (u EUR2017) u odnosu na dugoročno kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. Stoga Belgija i Luksemburg i dalje imaju neopravdanu razliku od 24,5 milijuna EUR (u EUR2017) u odnosu na dugoročno kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije.

(122)

Stoga Komisija zaključuje da kriterij utvrđen u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 nije ispunjen kad je riječ o Belgiji i Luksemburgu.

(123)

Nadalje, Komisija napominje da Belgija i Luksemburg u revidiranom nacrtu plana performansi nisu predstavili mjere restrukturiranja koje bi opravdale odstupanje od kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije ili od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije u skladu s kriterijem utvrđenim u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki ii. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(124)

S obzirom na ocjenu iz uvodnih izjava od 22. do 123. Komisija zaključuje da ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću za zonu naplate naknada u Belgiji i Luksemburgu nisu usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije.

(125)

U Provedbenoj odluci (EU) 2022/728 Komisija je izrazila zabrinutost u vezi s terminalnim ciljevima performansi povezanih s troškovnom učinkovitošću koje je Belgija predložila u nacrtu plana performansi. Ti ciljevi povezani s troškovnom učinkovitošću primjenjuju se samo za terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se pružaju u zračnoj luci Brussels Airport. Komisija je u toj provedbenoj odluci smatrala da je Belgija trebala dodatno obrazložiti te ciljeve ili ih revidirati na nižu vrijednost.

(126)

Komisija napominje da revidirani nacrt plana performansi sadržava poboljšane terminalne ciljeve performansi povezane s troškovnom učinkovitošću za Belgiju za kalendarske godine od 2022. do 2024., uključujući smanjenje utvrđenih troškova u realnim vrijednostima za te kalendarske godine. Komisija primjećuje da je kretanje terminalnog utvrđenog jediničnog troška od +4,5 % u trećem referentnom razdoblju i dalje više od kretanja utvrđenog rutnog jediničnog troška od +1,9 % u trećem referentnom razdoblju i više od stvarnog kretanja terminalnog utvrđenog jediničnog troška od +0,5 % zabilježenog u drugom referentnom razdoblju. Nadalje, Komisija primjećuje da je utvrđeni jedinični trošak za terminalne usluge u zračnoj plovidbi u zračnoj luci Brussels Airport i dalje znatno viši, za procijenjenih 55 %, od medijana terminalnog utvrđenog jediničnog troška relevantne usporedne skupine zračnih luka.

(127)

S obzirom na ocjenu iz uvodnih izjava 125. i 126. Komisija zaključuje da revidirani terminalni ciljevi performansi povezani s troškovnom učinkovitošću koje je predložila Belgija i dalje izazivaju zabrinutost. Komisija stoga ponavlja svoje stajalište, kako je izneseno u Provedbenoj odluci (EU) 2022/728, da bi Belgija trebala odgovarajuće obrazložiti te ciljeve ili ih revidirati na nižu vrijednost.

(128)

Komisija je u Provedbenoj odluci (EU) 2022/728 zaključila da Belgija i Luksemburg trebaju revidirati svoje programe poticaja za ostvarenje ciljeva povezanih s kapacitetom na ruti i kapacitetom terminala tako da se maksimalna financijska nepogodnost koja proizlazi iz tih programa poticaja utvrdi na razini koja znatno utječe na prihode izložene riziku. Komisija napominje da Belgija i Luksemburg u revidiranom nacrtu plana performansi nisu izmijenili te programe poticaja.

(129)

Komisija stoga zaključuje da programi poticaja koje su Belgija i Luksemburg utvrdili u revidiranom nacrtu plana performansi i dalje izazivaju zabrinutost. Stoga ponavlja svoje stajalište da bi Belgija i Luksemburg trebali revidirati svoje programe poticaja za ostvarenje ciljeva povezanih s kapacitetom na ruti i kapacitetom terminala tako da se maksimalne financijske nepogodnosti koje proizlaze iz tih programa poticaja odrede na razini koja ima znatan utjecaj na prihode izložene riziku, kako je propisano člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2019/317. Komisija smatra da bi revidirani program poticaja trebao dovesti do maksimalne financijske nepogodnosti koja je jednaka ili veća od 1 % utvrđenih troškova.

(130)

S obzirom na prethodno navedeno Belgija i Luksemburg trebali bi poduzeti korektivne mjere u smislu članka 11. stavka 3. točke (c) treće podtočke Uredbe (EZ) br. 549/2004. Te korektivne mjere Belgiji i Luksemburgu trebale bi omogućiti da postignu usklađenost s ciljevima performansi povezanima s troškovnom učinkovitošću na razini Unije za treće referentno razdoblje, što na temelju ocjene Komisije utvrđene u ovoj Odluci odgovara smanjenju utvrđenih troškova za zonu naplate rutnih naknada u Belgiji i Luksemburgu za 24,5 milijuna EUR, izraženo u realnim vrijednostima cijena iz 2017.

(131)

Komisija napominje da Belgija planira preispitati usklađenost performansi pružatelja usluga skeyes i MUAC te da je pozvala službe Komisije da u tome sudjeluju kao promatrači. Komisija razumije da će to preispitivanje usklađenosti Belgiji pomoći da izradi nacrt završnog plana performansi u kojem bi se trebale uzeti u obzir korektivne mjere. Ako se za vrijeme tog preispitivanja usklađenosti pojave novi dokazi, Komisija ih namjerava uzeti u obzir.

(132)

Određene korektivne mjere koje Belgija i Luksemburg trebaju provesti u skladu s ovom Odlukom zbog svoje prirode možda neće imati puni učinak u trećem referentnom razdoblju. Međutim, Belgija i Luksemburg i dalje bi ih trebali početi provoditi u trećem referentnom razdoblju na temelju preuzetih obveza koje će se utvrditi u nacrtima njihovih završnih planova performansi, čak i ako se tim mjerama troškovna učinkovitost poboljša u sljedećem referentnom razdoblju.

(133)

Korektivne mjere trebalo bi uspostaviti u okviru nacrta završnih planova performansi koje Komisiji treba dostaviti u roku od tri mjeseca od datuma donošenja ove Odluke, u skladu s člankom 15. stavkom 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/317. Luksemburg i Belgija te nacrte završnih planova performansi trebali bi donijeti pojedinačno na nacionalnoj razini s obzirom na to da su aktivnosti utvrđivanja ciljeva performansi na razini FABEC-a prekinute zbog povlačenja Francuske, Njemačke i Nizozemske iz revidiranog nacrta plana performansi za FABEC, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 6.

(134)

S obzirom na nalaze iz ove Odluke Belgija i Luksemburg ponajprije bi na odgovarajući način trebali riješiti sljedeća pitanja:

(135)

Odbor za jedinstveno nebo nije dostavio mišljenje. Smatralo se potrebnim donijeti provedbeni akt te je predsjednik odbora podnio nacrt provedbenog akta žalbenom odboru na daljnje razmatranje. Žalbeni odbor nije donio mišljenje,