(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Ukrajine razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva (EPS) i Istočnog partnerstva. Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine (2) („Sporazum o pridruživanju”), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA), stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi s ciljem stabiliziranja gospodarstva i poboljšanja životnih uvjeta građana. Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedbu tih reformi podržalo je pet uzastopnih programa makrofinancijske pomoći u okviru kojih je Ukrajina primila pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 5 milijardi EUR. Zadnjom makrofinancijskom pomoći, koja je stavljena na raspolaganje u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 na temelju Odluke (EU) 2020/701 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Ukrajini su pruženi zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR te je ona dovršena u rujnu 2021.

(3)

Gospodarstvo Ukrajine pogođeno je recesijom u 2020. prouzročenom pandemijom bolesti COVID-19 i dugotrajnim sigurnosnim prijetnjama na njezinoj granici s Rusijom. Stalno povećanje nesigurnosti u zadnje je vrijeme rezultiralo gubitkom povjerenja, što je negativno utjecalo na gospodarske izglede, te, od sredine siječnja 2022., gubitkom pristupa međunarodnim tržištima kapitala. Pogoršani uvjeti financiranja doprinijeli su znatnom preostalom manjku u vanjskom financiranju koji se stalno povećava, a što se negativno odražava na ulaganja i time smanjuje otpornost Ukrajine na buduće gospodarske i političke šokove.

(4)

Ukrajinska vlada pokazala je snažnu predanost provedbi dodatnih reformi, stavljajući u ovom kritičnom trenutku kratkoročni naglasak na ključna područja politike, kao što su gospodarska otpornost i stabilnost, upravljanje i vladavina prava te energija.

(5)

Zahvaljujući obnovljenoj predanosti provedbi takvih reformi i snažnoj političkoj volji ukrajinske su vlasti od ljeta 2021. ubrzale provedbu reformi. Time je Ukrajini omogućeno i da uspješno dovrši provedbu makrofinancijske pomoći u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 jer su provedene sve reformske mjere dogovorene s Unijom u Memorandumu o razumijevanju.

(6)

Kako bi se omogućila veća fleksibilnost politika u kontekstu krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19, Međunarodni monetarni fond (MM”) odobrio je u lipnju 2020. 18-mjesečni stand-by aranžman za Ukrajinu u protuvrijednosti od 5 milijardi USD. Taj je aranžman usmjeren na četiri prioriteta: i. ublažavanje gospodarskih posljedica krize, među ostalim pružanjem potpore kućanstvima i poduzećima; ii. osiguravanje kontinuirane neovisnosti središnje banke i fleksibilnog deviznog tečaja; iii. očuvanje financijske stabilnosti uz povrat troškova sanacije banaka; i iv. nastavak provedbe ključnih mjera u području upravljanja i suzbijanja korupcije radi očuvanja i produbljivanja ostvarenog napretka. Zbog neujednačenih rezultata provedbe prva revizija programa, u okviru koje je dogovoreno i produljenje programa do kraja lipnja 2022., dovršena je tek u studenome 2021. Time su ukupne isplate u okviru aktualnog programa MMF-a dosegnule 2,8 milijardi USD. Još su dvije revizije predviđene do kraja drugog tromjesečja 2022.

(7)

S obzirom na velike rizike povezane s financiranjem proračuna te u kontekstu sporog oporavka od krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19 i ubrzane inflacije, Ukrajina je 16. studenoga 2021. od Unije zatražila novi dugoročni program makrofinancijske pomoći u iznosu do 2,5 milijarde EUR. Takva hitna makrofinancijska pomoć prije svega je odgovor na nagli i neočekivani rast potreba za vanjskim financiranjem Ukrajine uzrokovan de facto gubitkom pristupa financijskim tržištima i na povezane neposredne izazove.

(8)

Budući da je Ukrajina obuhvaćena EPS-om, trebala bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(9)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izniman financijski instrument nevezane i nenamjenske potpore platnoj bilanci čija je svrha zadovoljiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere za neposrednu prilagodbu i strukturne reforme radi kratkoročnog poboljšanja stanja platne bilance i srednjoročnog poboljšanja gospodarske otpornosti korisnika.

(10)

S obzirom na to da je zbog gubitka pristupa tržištu i odljeva kapitala došlo do znatnog preostalog manjka vanjskog financiranja u platnoj bilanci Ukrajine koji premašuje sredstva koja su osiguraliMMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je brza makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini zbog trenutačnih iznimnih okolnosti prikladan kratkoročni odgovor na velike rizike kojima je izložena ta zemlja. Makrofinancijska pomoć Unije poduprla bi gospodarsku stabilizaciju Ukrajine s ciljem jačanja neposredne otpornosti te zemlje te jačanja, gdje je to trenutačno izvedivo, strukturnih reformi Ukrajine, nadopunjujući sredstva stavljena na raspolaganje u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(11)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, čime bi se podupro i njezin gospodarski i društveni razvoj.

(12)

Očekuje se da će se makrofinancijska pomoć Unije pružati usporedno s isplatama proračunske potpore u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(13)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, posebno međunarodnim pričuvama kojima raspolaže. Makrofinancijskom pomoći Unije trebali bi se dopuniti programi i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(14)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima te mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(15)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se koordinirala vanjska politika Unije i osigurala njezina dosljednost.

(16)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti predanost Ukrajine vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(17)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi ojačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama te potaknuti strukturne reforme za postizanje održivog i uključivog rasta, stvaranje pristojnih radnih mjesta i fiskalnu konsolidaciju. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i ostvarenje tih ciljeva.

(18)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevare, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti.

(19)

Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.

(20)

Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć Unije trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima predviđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(21)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu te pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(22)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(23)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s ukrajinskim vlastima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U skladu s tom uredbom u svim bi se slučajevima u pravilu trebao primjenjivati savjetodavni postupak, osim ako je u toj uredbi predviđeno drukčije. Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći veće od 90 milijuna EUR za iznose koji prelaze taj prag prikladno je primijeniti postupak ispitivanja kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 182/2011. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći.

(24)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest osiguravanje hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini osobito radi potpore njezinoj gospodarskoj otpornosti i stabilnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(25)

Uzimajući u obzir hitnost koja proizlazi iz iznimnih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 i s time povezanih gospodarskih posljedica, smatra se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(26)

Kako bi se omogućila brza primjena mjera utvrđenih ovom Odlukom, ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,