točka (a): predložena trasa povezuje četiri države članice i Srbiju;

točka (b): pri provedbi predložene glavne trase na koridoru

većim dijelom bi se koristilo pruge koje su za predmetne države članice dio osnovne mreže TEN-T, a za Srbiju indikativne osnovne mreže (3). Ostale dionice koje su predviđene za provedbu glavne trase dio su sveobuhvatne mreže. Uz to, centralni dio RNE koridora C11 uključuje glavnu trasu predloženog željezničkog teretnog koridora od Salzburga do bugarsko-turske granice;

točka (e): predloženim će se koridorom dopuniti postojeće željezničke teretne koridore u regiji jugoistočne Europe, posebno tako što će biti moguć pristup regijama koje do sada nisu bile obuhvaćene mrežom željezničkih teretnih koridora. On će biti i alternativa za dva postojeća željeznička teretna koridora – Istočni/istočnomediteranski i Rajnsko-dunavski, čime će se povećati mogućnosti za upravljanje među koridorima u nepredviđenim slučajevima korištenjem dodatnih zaobilaznih trasa te tako povećati otpornost željezničkog prometa na poremećaje, posebno u slučaju većih poremećaja;

točka (f): predviđena trasa je ključna željeznička osovina za promet u regiji zapadnog Balkana. U prošlosti je teretni promet na najintenzivnije korištenim dionicama tog koridora bio znatno veći od procijenjenog sadašnjeg prometa. Realno postoji znatan potencijal za razvoj željezničkog teretnog prijevoza, to jest za promjenu sredstava prijevoza ili povećanje obujma prijevoza na dva tržišta koje željeznički teretni koridor Alpe–zapadni Balkan može opsluživati: s jedne strane, željeznički prijevoz tereta u regijama koje predmetni koridor izravno opslužuje i između tih regija i drugih dijelova Europe te, s druge strane, željeznički prijevoz koji je u tranzitu kroz koridor cijelom njegovom duljinom. Koridor posebno može zadovoljavati primjetnu potrebu za uslugama intermodalnog željezničkog prijevoza između Unije i Turske;

točka (g): koridor će biti temelj za bolju povezanost država članica i trećih zemalja u Europi tako što će uključiti Srbiju i olakšati vezu s Turskom na bugarsko-turskoj granici te će tako na raspolaganju biti izravna veza između zapadne/srednje Europe i Turske;

točka (h): tijekom ljeta 2017. provedena su savjetovanja s moguće zainteresiranim strankama na temu uspostave željezničkog teretnog koridora Alpe–zapadni Balkan. Dvadeset je poduzeća izrazilo potporu, što je dokumentirano u Prilogu III. pismu namjere. Trinaest od njih željeznička su poduzeća, tri su intermodalni operateri, tri su špediteri, a jedan je vlasnik vozilâ;

točka (i): predloženim se koridorom osigurava izravan pristup glavnim terminalima u predmetnim državama članicama. Intermodalni prijelazi na riječni prijevoz na Dunavu i Savi postoje na nekoliko lokacija. Uz to, pristup morskim lukama, posebno luci Koper i luci Rijeka, osiguran je tako što postoje veze s drugim željezničkim teretnim koridorima.