Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017R0724

    Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/724 оd 24. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

    C/2017/2481

    SL L 107, 25.4.2017, p. 4–23 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 14/07/2023

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/724/oj

    25.4.2017   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 107/4


    PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/724

    оd 24. travnja 2017.

    o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

    EUROPSKA KOMISIJA,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

    budući da:

    1.   POSTUPAK

    1.1.   Mjere na snazi

    (1)

    Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 248/2011 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”). Ta se antidampinška pristojba temelji na razini uklanjanja štete, a iznosila je između 7,3 % i 13,8 %.

    (2)

    Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1379/2014 (3) nakon antisubvencijskog ispitnog postupka i djelomične privremene revizije antidampinških mjera izmijenila prvotnu antidampinšku pristojbu na vrijednosti u rasponu od 0 % do 19,9 % te uvela dodatnu kompenzacijsku pristojbu u rasponu od 4,9 % do 10,3 %.

    (3)

    Posljedične kombinirane kompenzacijske i antidampinške mjere u obliku pristojbi ad valorem stoga su iznosile između 4,9 % i 30,2 %.

    1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

    (4)

    Nakon objave obavijesti o skorom isteku antidampinških mjera na snazi, Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

    (5)

    Zahtjev je 14. prosinca 2015. podnijelo Europsko udruženje proizvođača staklenih vlakana (APFE) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana u Uniji.

    (6)

    Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom antidampinških mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete industriji Unije.

    1.3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

    (7)

    Nakon što je utvrdila da postoji dovoljno dokaza za pokretanje revizije, Komisija je 15. ožujka 2016. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (4) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

    1.4.   Zainteresirane strane

    (8)

    Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera pozvala zainteresirane strane na sudjelovanje u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila APFE, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i nadležna tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

    (9)

    U Obavijesti o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je navela da je kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Tursku („analogna zemlja”). Komisija je navela i da se prema njoj dostupnim podacima ostali proizvođači s tržišnim gospodarstvom mogu nalaziti, među ostalim, u Maleziji, Egiptu i Tajvanu.

    (10)

    Komisija je poslala obavijesti tijelima u Egiptu, Japanu, Maleziji, Tajvanu, Turskoj i SAD-u u kojima ih je obavijestila o pokretanju ispitnog postupka i od njih zatražila informacije o proizvodnji i prodaji određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana u tim zemljama. Nakon toga su svim poznatim proizvođačima poslani dopisi u kojima se traži njihovo sudjelovanje u reviziji i koji su sadržavali upitnik.

    (11)

    Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

    1.5.   Odabir uzorka

    (12)

    U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

    Odabir uzorka proizvođača izvoznika u NRK-u

    (13)

    Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u i jednog udruženja u NRK-u zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od nadležnih tijela NRK-a zatražila da navedu ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupe u kontakt s njima.

    (14)

    Ukupno je pet proizvođača izvoznika u NRK-u dostavilo zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je prvotno predložila uzorak od triju proizvođača izvoznika na temelju najvećeg obujma izvoza koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu.

    (15)

    U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima NRK-a. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

    (16)

    Najveće od triju trgovačkih društava u uzorku povuklo je svoju suradnju ubrzo nakon zaprimanja upitnika. Komisija ga je zamijenila sa sljedećim najvećim proizvođačem izvoznikom na temelju obujma izvoza.

    Odabir uzorka proizvođača iz Unije

    (17)

    Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg obujma prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije.

    (18)

    Taj se uzorak sastojao od triju grupacija trgovačkih društava s proizvodnim pogonima koji se nalaze u Belgiji, Francuskoj, Italiji i Slovačkoj i koje čine približno 74 % ukupne prodaje na tržištu Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu dostavljene nikakve primjedbe. Stoga je Komisija zaključila da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

    Odabir uzorka uvoznika

    (19)

    Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

    (20)

    Osam uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri uvoznika na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

    1.6.   Odgovori na upitnik

    (21)

    Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, trima uvoznicima u uzorku, proizvođačima izvoznicima u uzorku i poznatim proizvođačima izvoznicima iz Egipta, Japana, Malezije, Tajvana, Turske i SAD-a.

    (22)

    Zaprimljeni su odgovori na upitnik triju proizvođača iz Unije, dvaju uvoznika i triju proizvođača iz Japana, Malezije i Turske. Nijedan kineski proizvođač izvoznik u uzorku nije dostavio odgovor na upitnik.

    (23)

    Komisija je poslala upitnike i na adrese 64 poznatih korisnika i zaprimila 19 odgovora.

    1.7.   Posjeti radi provjere

    (24)

    Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za taj ispitni postupak. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

    (a)

    Proizvođači iz Unije

    3B Fibreglass SPRL, Belgija,

    European Owens Corning Fibreglass SPRL, Belgija,

    Johns Manville Slovakia a.s., Slovačka;

    (b)

    proizvođač izvoznik u analognoj zemlji:

    Nippon Electric Glass Co., Ltd., Japan.

    1.8   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

    (25)

    Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

    (26)

    Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

    2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

    2.1.   Predmetni proizvod

    (27)

    Predmetni su proizvod sječene niti od staklenih vlakana, duljine od najviše 50 mm; roving prediva od staklenih vlakana, osim onih koja su impregnirana i prevučena te imaju gubitak mase pri žarenju veći od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887); te podloge izrađene od filamentnih staklenih vlakana, osim podloga od staklene vune, trenutačno razvrstane u oznake KN 7019 11 00, ex 7019 12 00 (oznake TARIC 7019120021, 7019120022, 7019120023, 7019120025, 7019120039) i 7019 31 00 i podrijetlom iz NRK-a.

    (28)

    Predmetni je proizvod sirovina koja se najčešće upotrebljava za pojačanje termoplastičnih i termoaktivnih smola u industriji kompozitnih materijala. Tako nastali kompozitni materijali (materijali ojačani filamentnim staklenim vlaknima) upotrebljavaju se u mnogim industrijama: industriji prijevoza (automobilska industrija, industrija pomorskog prijevoza, industrija zračnog prijevoza i vojna industrija), električnoj i elektroničkoj industriji, industriji povezanoj s energijom vjetra, građevinskoj industriji i građevinarstvu, industriji spremnika/cijevi, industriji potrošačke robe itd.

    2.2.   Istovjetni proizvod

    (29)

    Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

    (a)

    predmetni proizvod;

    (b)

    proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Japana, koji je služio kao analogna zemlja; i

    (c)

    proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

    (30)

    Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

    3.   DAMPING

    3.1.   Vjerojatnost ponavljanja ili nastavka dampinga

    (31)

    U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li trenutačno damping te je li vjerojatan nastavak ili ponavljanje dampinga nakon mogućeg isteka mjera koje su na snazi za uvoz iz NRK-a.

    3.1.1.   Uobičajena vrijednost i analogna zemlja

    (32)

    U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. Stoga je Komisija morala odabrati analognu zemlju.

    (33)

    Komisija je od poznatih proizvođača izvoznika istovjetnog proizvoda iz Egipta, Japana, Malezije, Tajvana, Turske i SAD-a zatražila da dostave informacije odgovaranjem na upitnik za analognu zemlju te je zaprimila odgovore od triju proizvođača iz Japana, Malezije i Turske (5).

    (34)

    Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka APFE je dostavio primjedbe u kojima je dao potporu odluci da se Turska upotrijebi kao analogna zemlja.

    (35)

    Komisija je u početnom ispitnom postupku iz 2011. upotrijebila Tursku kao analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. U početnom ispitnom postupku od Turske je zaprimila samo jedan odgovor.

    (36)

    Komisija je za potrebe odabira analogne zemlje uzela u obzir sve pouzdane informacije koje je imala na raspolaganju u vrijeme odabira, pri čemu je, među ostalim, razmotrila i elemente kao što su domaća prodaja, veličina tržišta i konkurentno okruženje na domaćem tržištu.

    (37)

    Domaća prodaja japanskog proizvođača je na razini oznaka KN gotovo u cijelosti odgovarala vrstama proizvoda koje izvozi NRK. Podudarnost u slučaju Turske bila je manja od 50 %. Razina podudarnosti domaće prodaje proizvođača izvoznika iz Malezije bila je toliko niska da je Komisija morala isključiti Maleziju kao analognu zemlju.

    (38)

    Komisija je procijenila da je japansko tržište istovjetnog proizvoda približno tri puta veće od turskog tržišta. Komisija je utvrdila da je japansko tržište konkurentnije jer na njemu djeluje šest poznatih lokalnih proizvođača u usporedbi sa samo jednim poznatim proizvođačem u Turskoj. U Japanu se ne naplaćuje carina za istovjetni proizvod, u usporedbi s carinom od 7 % te antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama koje zajedno iznose između 24,5 % i 35,75 % na istovjetne proizvode iz NRK-a u Turskoj.

    (39)

    Komisija je na temelju prethodno navedenog razmatranja zaključila da je Japan najprimjerenija analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

    (40)

    Komisija nakon odabira Japana nije zaprimila dodatne primjedbe u vezi s analognom zemljom..

    (41)

    Informacije koje je dostavio proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje upotrijebljene su kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

    (42)

    Uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju domaćih cijena u uobičajenom tijeku trgovine japanskog proizvođača koji surađuje.

    3.1.2.   Izvozna cijena

    (43)

    Komisija nije zaprimila nijedan odgovor na upitnik ni od jednog proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku. Kao posljedicu nesuradnje, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je proizvođače izvoznike iz NRK-a te tijela NRK-a obavijestila da u slučaju nedovoljne suradnje proizvođača izvoznika Komisija može temeljiti svoje nalaze na raspoloživim podacima. Komisija je naglasila i da bi nalaz temeljen na raspoloživim podacima mogao biti nepovoljniji za zainteresirane strane. Nije dostavljen nikakav odgovor. Komisija je stoga utvrdila izvoznu cijenu na temelju Eurostatovih statističkih podataka o uvozu (COMEXT) na razini relevantnih kodova KN.

    3.1.3.   Usporedba

    (44)

    U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe u rasponu od 0 do 7 % za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara te popratne troškove, troškove kredita i pakiranja.

    3.1.4.   Dampinška marža

    (45)

    Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da se kontrolni brojevi proizvoda zatraženi u upitniku Komisije ne mogu povezati s oznakama TARIC. Komisija je stoga usporedila izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost na temelju oznaka KN (7019 11 00 za sječene niti, 7019 12 00 za roving prediva i 7019 31 00 za podloge).

    (46)

    Komisija je na temelju toga utvrdila da razina dampinške marže, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi više od 70 %.

    3.2.   Kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

    (47)

    Kao posljedicu nesuradnje Komisija je, u skladu s člankom 18. stavkom 5. Osnovne uredbe, prilikom svojih utvrđivanja upotrijebila informacije iz zahtjeva za reviziju i informacije od ostalih raspoloživih neovisnih izvora, kao što su objavljeni cjenici, službeni statistički podatci o uvozu ili informacije dobivene od zainteresiranih strana tijekom ispitnog postupka i informacije dobivene tijekom prethodnih ispitnih postupaka.

    3.2.1.   Kapacitet

    (48)

    Kako bi se utvrdilo moguće kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage, Komisija je analizirala dostupne informacije u pogledu kapaciteta, proizvodnje i potrošnje proizvoda od staklenih vlakana na domaćem tržištu NRK-a te uvoza iz NRK-a. Izvor informacija u tom pogledu uglavnom je bio ograničen na informacije koje je dostavio APFE (6). Te informacije temeljile su se na trgovinskim statističkim podacima (uvoz/izvoz) i poslovnim informacijama koje su prikupili članovi udruženja. Komisija ih je provjerila s obzirom na informacije iz drugih neovisnih raspoloživih izvora i nije našla dodatne dokaze. Informacije koje je dostavio APFE u vezi s kapacitetom druge zainteresirane strane nisu osporavale.

    (49)

    Ukupna proizvodnja staklenih vlakana u NRK-u u razdoblju ispitnog postupka revizije premašivala je domaću potrošnju za više od 700 tisuća metričkih tona, od čega je približno 90 % izvezeno u druge treće zemlje, a približno 10 % u Uniju. Višak kapaciteta u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije procijenjen je na približno 150 tisuća metričkih tona, što je ekvivalent količine veće od 15 % ukupne potrošnje u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 68.). Na temelju procjena višak se kapaciteta u NRK-u 2016. više nego udvostručio na približno 300 tisuća tona ili 30 % ukupne potrošnje Unije.

    (50)

    Unatoč tom višku kapaciteta i predviđenom usporavanju rasta domaće potražnje u 2016., kineski su proizvođači staklenih niti nastavili povećavati kapacitet u NRK-u i u ostalim trećim zemljama usmjeren na tržište Unije.

    (51)

    Višak kapaciteta u NRK-u i usporedba s potrošnjom u Uniji povećavaju vjerojatnost da će se uvoz u slučaju stavljanja izvan snage antidampinških mjera znatno povećati.

    3.2.2.   Cijene na tržištu Unije

    (52)

    Kako bi se utvrdilo moguće kretanje izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage, Komisija je analizirala privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene.

    (53)

    Komisija je analizirala podatke o izvozu iz NRK-a na razini oznaka KN (7) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Roving prediva bila su staklene niti s najvećim obujmom izvoza iz NRK-a. Tržište Unije drugo je najvažnije tržište za izvoz roving prediva, nakon tržišta SAD-a. Cijene, iako slične diljem svijeta, bile su najviše u Uniji te su iznosile 1 USD po kilogramu. Za usporedbu, u SAD-u su cijene iznosile 0,99 USD, dok su u Maleziji i Indiji bile niske, pri čemu su najniže iznosile 0,85 USD po kilogramu (8). Cijene u Uniji bile su među najvišima na deset najvažnijih izvoznih tržišta (9).

    (54)

    Tržište Unije bilo je peto najvažnije tržište za izvoz sječenih niti iz NRK-a. Cijene u Uniji bile su znatno više u usporedbi s glavnim izvoznim tržištima, a prema redoslijedu važnosti to su SAD, Koreja, Japan i Indija.

    (55)

    Tržište Unije bilo je najvažnije tržište za podloge od staklenih te su cijene u Uniji bile najprivlačnije u odnosu na glavna izvozna tržišta NRK-a. Drugo najvažnije tržište za podloge od staklenih niti bilo je tržište SAD-a, na kojemu je prosječna razina cijena bila nešto viša. Ta je cijena na ostalim tržištima bila niža ili znatno niža nego cijena na tržištu Unije, a prema redoslijedu važnosti to su Vijetnam, Indonezija, Ujedinjeni Arapski Emirati.

    (56)

    Komisija je prethodno navedenu analizu temeljila na podacima na razini carinskog broja (razina oznaka KN). Zbog nedostatka suradnje kineskih proizvođača izvoznika, Komisija nije raspolagala s podacima na razini kontrolnog broja proizvoda. Podaci o cijenama na razini kontrolnog broja proizvoda bili bi precizniji te ne bi bili podložni mogućim netočnostima uzrokovanim velikim varijacijama u cijenama unutar iste kategorije proizvoda (npr. sječene niti različitih promjera).

    (57)

    Unatoč tom ograničenju, raspoloživi podaci pokazuju da su cijene u razdoblju ispitnog postupka revizije na većini drugih tržišta bile niže od cijena na tržištu Unije. S obzirom na privlačne cijene na tržištu Unije, vjerojatno je da bi se znatne količine koje se trenutačno prodaju na ostalim tržištima u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage preusmjerile na tržište Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., više od 600 tisuća tona izvezeno je na druga tržišta i stoga bi se barem djelomično moglo preusmjeriti na tržište Unije.

    (58)

    Privlačnost tržišta Unije potvrđuju i ulaganja kineskih izvoznika u trećim zemljama, osobito u Egiptu. Procijenjeni kapacitet peći ugrađenih u Egiptu iznosio je 80 tisuća metričkih tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Procjenjuje se da će do kraja 2017. dosegnuti 160 tisuća metričkih tona, a do 2019. 200 tisuća metričkih tona (10).

    (59)

    Komisija je na temelju razina cijena na tržištu Unije i njegove važnosti za izvoz iz NRK-a zaključila da je tržište Unije privlačno proizvođačima staklenih niti iz NRK-a. Postoji velika vjerojatnost da će se uvoz znatno povećati ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

    3.2.3.   Ostala razmatranja

    (60)

    Tijekom Komisijina antisubvencijskog ispitnog postupka iz 2014. potvrđen je određen broj poticaja koji su dostupni industriji staklenih niti u NRK-u, što ukazuje na činjenicu da je NRK spreman pružiti potporu širenju industrije staklenih niti i njezinoj prisutnosti diljem svijeta. Stoga se može očekivati povećanje izvoza na tržište Unije ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

    (61)

    Indija je u rujnu 2016. produljila svoje antidampinške pristojbe na uvoz staklenih niti iz NRK-a. Turska je produljila antidampinške pristojbe na takav uvoz u studenom 2016. Antidampinškim pristojbama na ostalim tržištima smanjuje se privlačnost tih tržišta kineskim proizvođačima.

    (62)

    U pogledu kineske politike određivanja cijena, Komisija smatra da je postojanje antidampinških mjera u ostalim trećim zemljama dodatna naznaka dampinških praksi kineskih proizvođača izvoznika.

    3.2.4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

    (63)

    Na temelju prethodno navedenoga, Komisija očekuje da bi se kineski dampinški izvoz nastavio u većem obujmu i da bi doveo do većeg pritiska na cijene na tržištu Unije ako bi se postojeće mjere stavile izvan snage.

    4.   ŠTETA

    4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

    (64)

    Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo je sedam proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

    (65)

    Komisija je na temelju informacija koje je o industriji Unije dostavio APFE utvrdila da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno 652 tisuće tona.

    (66)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., Komisija je odabrala uzorak proizvodnih pogona triju proizvođača iz Unije koji čine 74 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i 68 % ukupne proizvodnje u Uniji.

    4.2.   Potrošnja u Uniji

    (67)

    Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju i. količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije na temelju podataka koje je dostavio APFE i ii. uvoza iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata (COMEXT).

    (68)

    Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

    Tablica 1.

    Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Ukupna potrošnja u Uniji

    750 645

    813 760

    897 396

    960 818

    Indeks (2012. = 100)

    100

    108

    120

    128

    Izvor: podaci udruženja APFE; Eurostat (COMEXT).

    (69)

    Potrošnja u Uniji snažno se razvila tijekom razmatranog razdoblja. Taj rast označava povratak na razinu aktivnosti prije financijske krize. Rast je potaknut snažnim razvojem termoplastične industrije i znatnim povećanjem potražnje za laganim i trajnim materijalima.

    4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

    4.3.1.   Obujam i tržišni udjel uvoza iz predmetne zemlje

    (70)

    Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

    Tablica 2.

    Količina uvoza (u metričkim tonama), tržišni udio

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Obujam uvoza iz NRK-a

    101 953

    121 634

    148 796

    77 669

    Indeks (2012. = 100)

    100

    119

    146

    76

    Tržišni udjel (%)

    14

    15

    17

    8

    Indeks (2012. = 100)

    100

    107

    121

    57

    Izvor: Eurostat (COMEXT).

    (71)

    Rast obujma uvoza između 2012. i 2014. ukazuje na ograničen učinak prvotne antidampinške pristojbe uvedene 2011. Povećanje razine mjera 2014., zajedno s aprecijacijom američkog dolara, dovelo je do promjene te tendencije. Proizvođači izvoznici u NRK-u navode svoje cijene u američkim dolarima te je njegova aprecijacija učinila uvoz manje privlačnim uvoznicima iz Unije.

    4.3.2.   Cijene uvoza iz predmetne zemlje i sniženje cijena

    (72)

    Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata.

    (73)

    Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

    Tablica 3.

    Uvozne cijene iz NRK-a (EUR/tona)

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Uvozne cijene (EUR/tona)

    912

    821

    874

    1 146

    Indeks (2012. = 100)

    100

    90

    96

    126

    Izvor: Eurostat (COMEXT).

    (74)

    Prosječna cijena predmetnog proizvoda se u razdoblju 2012. – 2014. smanjila za 4 %, no zatim je u razdoblju ispitnog postupka revizije zabilježila povećanje od 31 %.

    (75)

    Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući sljedeće:

    (76)

    ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

    (77)

    statističke podatke o uvozu prema oznakama KN koji se temelje na podacima Eurostata, a utvrđeni su na osnovi cijena troškova, osiguranja i vozarine („CIF”), uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe i troškove nastale nakon uvoza.

    (78)

    Rezultat usporedbe izražen je kao postotak pretpostavljenog prometa industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

    (79)

    Unatoč povećanju prosječne cijene kineskih uvoza u 2015., tako utvrđena razina snižavanja iznosila je 15 %.

    4.4.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

    4.4.1.   Obujam i tržišni udjel uvoza iz ostalih trećih zemalja

    (80)

    Obujam uvoza u Uniju iz ostalih trećih zemalja razvijao se kako slijedi:

    Tablica 4.

    Obujam uvoza (u metričkim tonama), tržišni udjel – ostale zemlje

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Obujam uvoza iz Malezije

    60 571

    64 188

    53 398

    68 774

    Indeks (2012. = 100)

    100

    106

    88

    114

    Tržišni udjel Malezije (%)

    8

    8

    6

    7

    Indeks

    100

    98

    74

    89

    Obujam uvoza iz Egipta

    0

    0

    12 835

    45 516

    Indeks

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Tržišni udjel Egipta (%)

    0

    0

    1

    5

    Indeks

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Obujam uvoza iz Norveške

    33 260

    35 255

    35 496

    41 619

    Indeks

    100

    106

    107

    125

    Tržišni udjel Norveške (%)

    4

    4

    4

    4

    Indeks

    100

    98

    89

    98

    Obujam uvoza iz Turske

    20 940

    17 619

    19 252

    19 703

    Indeks

    100

    84

    92

    94

    Tržišni udjel Turske (%)

    3

    2

    2

    2

    Indeks

    100

    78

    77

    74

    Obujam uvoza iz drugih zemalja

    46 148

    47 624

    59 493

    73 795

    Indeks

    100

    103

    129

    160

    Tržišni udjel drugih zemalja (%)

    6

    6

    7

    8

    Indeks

    100

    95

    108

    125

    Izvor: Eurostat (COMEXT).

    (81)

    Glavni izvori opskrbe za Uniju bili su Malezija, Egipat, Norveška i Turska.

    (82)

    Tržišni udjel ostalih trećih zemalja povećao se s 21 % na 26 % tijekom razmatranog razdoblja.

    (83)

    Najznatnije se povećao uvoz iz Egipta. U prvim godinama razmatranog razdoblja nije bilo uvoza, no 2015. uvoz iz Egipta, gdje jedan veliki proizvođač s poslovnim nastanom u NRK-u i dalje znatno ulaže, dosegnuo je 5 % tržišnog udjela.

    4.4.2.   Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja

    (84)

    Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja kretale su se kako slijedi:

    Tablica 5.

    Uvozne cijene (EUR/tona)

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Uvozna cijena, Malezija

    999

    946

    918

    941

    Indeks (2012. = 100)

    100

    95

    92

    94

    Uvozna cijena, Egipat

    823

    997

    Indeks

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Nije primjenjivo

    Uvozna cijena, Norveška

    912

    821

    874

    1 146

    Indeks

    100

    90

    96

    126

    Uvozna cijena, Turska

    912

    821

    874

    1 146

    Indeks

    100

    90

    96

    126

    Uvozne cijene, ostale zemlje

    874

    827

    1 206

    1 310

    Indeks

    100

    95

    138

    150

    Izvor: Eurostat (COMEXT).

    (85)

    Na temelju usporedbe oznaka KN može se zaključiti da su cijene uvoza iz Malezije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile više od cijena uvoza iz NRK-a. Malezijske su se cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago smanjile, za razliku od cijene uvoza iz ostalih zemalja.

    (86)

    Budući da je norveški proizvođač povezan s jednim proizvođačem iz Unije, cijene iz Norveške u znatnoj su mjeri transferne cijene između povezanih strana pa ih stoga Komisija ne može smatrati pouzdanima za smislenu usporedbu.

    (87)

    Prosječne statističke cijene nisu naznaka stvarnih cijena jer se cijene različitih vrsta proizvoda znatno razlikuju i jer asortiman vrsta proizvoda nije poznat. Stoga se ne može doći do zaključka u pogledu uvoznih cijena iz ostalih trećih zemalja.

    4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

    4.5.1.   Opće napomene

    (88)

    U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

    (89)

    Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

    (90)

    Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe i zahtjeva za reviziju te iz naknadnih podnesaka koje je radi provjere usporedila sa statističkim podacima kad je to bilo moguće. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

    (91)

    Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

    (92)

    Utvrđeno je da su podaci iskorišteni za izračun pokazatelja reprezentativni za gospodarsko stanje industrije Unije.

    (93)

    Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

    (94)

    Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

    4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

    4.5.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

    (95)

    Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

    Tablica 6.

    Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Proizvodnja u tonama

    536 878

    584 197

    616 382

    652 857

    Indeks

    100

    109

    115

    122

    Proizvodni kapacitet u tonama

    645 229

    690 737

    698 182

    725 960

    Indeks

    100

    107

    108

    113

    Iskorištenost kapaciteta (%)

    83

    85

    88

    90

    Indeks

    100

    102

    106

    108

    Izvor: odgovori na upitnike, APFE.

    (96)

    Godinu 2012. obilježili su nizak obujam proizvodnje, niska razina kapaciteta i niska stopa iskorištenosti kapaciteta. Proizvodnja se u nadolazećim godinama postupno povećala, pozitivno reagiravši na rastuću potražnju. U razdoblju nakon 2012. bilo je i manje ponovnih izgradnji peći. Kad se zajedno razmotre, svi su ti čimbenici doprinijeli povoljnom razvoju kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta.

    4.5.2.2.   Obujam prodaje, tržišni udjel, rast

    (97)

    Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

    Tablica 7.

    Obujam prodaje i tržišni udjel (u metričkim tonama)

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Obujam prodaje na tržištu Unije

    487 774

    527 441

    568 126

    633 743

    Indeks

    100

    108

    116

    130

    Tržišni udjel (%)

    65

    65

    63

    66

    Indeks

    100

    100

    97

    102

    Izvor: odgovori na upitnike, APFE.

    (98)

    Rastuća potražnja postupno je potaknula rast obujma prodaje, koji je 2015. zabilježio povećanje od 30 % u usporedbi s niskom početnom razinom 2012.

    (99)

    Međutim, povećanje prodaje industrije Unije bilo je sporije od razvoja potrošnje u Uniji do 2014. zbog prisutnosti kineskog uvoza sa sniženim cijenama. Tržišni udjel industrije Unije smanjio se sa 65 % na 63 % između 2012. i 2014. te se povećao na 66 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, nakon povećanja mjera 2014.

    4.5.2.3.   Zaposlenost i produktivnost

    (100)

    Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

    Tablica 8.

    Zaposlenost i produktivnost

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Broj zaposlenika

    3 580

    3 456

    3 366

    3 404

    Indeks

    100

    97

    94

    95

    Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

    150

    169

    183

    192

    Indeks

    100

    113

    122

    128

    Izvor: odgovori na upitnike, APFE.

    (101)

    Zaposlenost se smanjila za 5 % između 2012. i 2015., unatoč pozitivnom razvoju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Restrukturiranje industrije, napori koje je industrija uložila u inoviranje i optimiziranje proizvodnih procesa te povećanje iskorištenosti kapaciteta dovelo je do znatnog poboljšanja produktivnosti tijekom razmatranog razdoblja.

    4.5.2.4.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

    (102)

    U ispitnom je postupku utvrđeno da dampinška marža iznosi više od 70 %. Učinak veličine stvarnih dampinških marži na industriju Unije ublažen je povećanjem mjera 2014. Industrija Unije počela je u potpunosti ostvarivati korist od tih mjera 2015.

    (103)

    Kombinirane mjere koje su uspostavljene doprinijele su smanjenju kineskog uvoza i omogućile industriji Unije da zadrži svoj tržišni udjel. Međutim, cijene industrije Unije ostale su niske te su u prosjeku bile niže od razina iz 2012.

    (104)

    Stoga se može zaključiti da je industrija Unije uspjela ostvariti korist od mjera na snazi te se počela oporavljati od štete nanesene prethodnim dampingom kineskih proizvođača izvoznika.

    4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

    4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

    (105)

    Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

    Tablica 9.

    Prodajne cijene nepovezanim kupcima u Uniji

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Prosječna jedinična prodajna cijena nepovezanim kupcima na razini franko tvornica u Uniji (EUR/tona)

    1 107

    1 064

    1 059

    1 079

    Indeks

    100

    96

    96

    97

    Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

    (106)

    Prosječne prodajne cijene nisu se znatnije promijenile od 2012., iako su 2015. zabilježile blago smanjenje od 3 % u usporedbi sa 2012.

    4.5.3.2.   Prosječan jedinični trošak proizvodnje

    (107)

    Jedinični trošak proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja razvijao se na sljedeći način:

    Tablica 10.

    Jedinični trošak proizvodnje

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Jedinični trošak proizvodnje (EUR/mjerna jedinica)

    1 188

    1 082

    1 055

    1 005

    Indeks

    100

    91

    89

    85

    Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

    (108)

    Jedinični trošak proizvodnje smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. Ta se tendencija može objasniti povećanjem iskorištenosti kapaciteta, koje doprinosi smanjenju jediničnog troška proizvodnje u toj kapitalno intenzivnoj industriji. Korist od niskih cijena sirovina i energije ostvarila je i industrija Unije.

    4.5.3.3.   Troškovi rada

    (109)

    Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

    Tablica 11.

    Prosječni troškovi rada po zaposleniku

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

    52 316

    53 849

    57 443

    59 099

    Indeks

    100

    103

    110

    113

    Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

    (110)

    Blago rastuće plaće i otpuštanje slabije plaćenih radnika uzrokovano projektom povećanja učinkovitosti jednog od proizvođača u uzorku dovelo je do povećanja prosječnih troškova rada po zaposleniku.

    4.5.3.4.   Zalihe

    (111)

    Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

    Tablica 12.

    Zalihe (u metričkim tonama)

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Završne zalihe

    111 626

    119 813

    105 740

    92 914

    Indeks

    100

    107

    95

    83

    Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

    (112)

    Završne su se zalihe prvo blago povećale u 2013. i zatim nastavile dodatno smanjivati tijekom razmatranog razdoblja potaknute rastućom potražnjom.

    (113)

    Povećanje razine mjera 2014. imalo je učinak na smanjenje koje se dogodilo pri kraju razmatranog razdoblja.

    4.5.3.5.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

    (114)

    Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

    Tablica 13.

    Profitabilnost

     

    2012.

    2013.

    2014.

    2015. (RIPR)

    Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

    – 13,7

    – 3,3

    0,4

    8,6

    Indeks

    – 100

    – 24

    3

    63

    Novčani tok (u tisućama EUR)

    – 25 623

    – 17 008

    635

    47 361

    Indeks

    – 100

    – 66

    2

    185

    Ulaganja (u tisućama EUR)

    39 573

    34 088

    41 500

    49 664

    Indeks

    100

    86

    105

    126

    Povrat ulaganja (%)

    – 10

    – 3

    0

    8

    Indeks

    – 100

    – 27

    4

    82

    Izvor: Podaci proizvođača iz Unije u uzorku.

    (115)

    Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku počela se postupno poboljšavati tijekom razmatranog razdoblja te je postala pozitivna tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

    (116)

    Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Proizvođači iz Unije suočili su se s negativnim novčanim tokovima 2012. i 2013. Stanje se postupno poboljšalo tijekom razmatranog razdoblja i proizvođači iz Unije počeli su ostvarivati pozitivne novčane tokove od 2014.

    (117)

    Ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku pratila su rast tijekom razmatranog razdoblja. To je povećanje bilo znatnije kako se približavala 2015. Ulaganja su u velikoj mjeri bila potaknuta ponovnim izgradnjama peći.

    (118)

    Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja razvijao se u skladu s profitabilnošću. Oporavak povrata ulaganja posljedica je poboljšanog gospodarskog stanja industrije Unije na kraju razmatranog razdoblja.

    (119)

    Slabi financijski rezultati industrije Unije između 2012. i 2014. ograničili su njezinu sposobnost prikupljanja kapitala. Industriji Unije potrebna su znatna i dugoročna ulaganja kako bi mogla ponovo izgraditi peći u redovitim vremenskim intervalima i nastaviti svoje poslovanje.

    4.5.4.   Zaključak o stanju industrije Unije

    (120)

    Godinu 2012. obilježili su niska razina potražnje, niska razina kapaciteta zbog ponovnih izgradnji peći, niska stopa iskorištenosti kapaciteta, visoke razine zaliha, mjere restrukturiranja i niske cijene uzrokovane prethodnim dampingom, što je zajedno dovelo do golemih gubitaka i novčanih odljeva za trgovačka društva u uzorku.

    (121)

    Posljedično, između 2012. i 2014. snažan razvoj potražnje potakao je razvoj prodaje, koja se pretvorila u povećanu proizvodnju i niže razine zaliha. Povećali su se kapacitet i iskorištenost kapaciteta. Bolja apsorpcija fiksnih troškova, poboljšanje produktivnosti i deflacija nekih važnih sirovina omogućili su trgovačkim društvima u uzorku da znatno smanje troškove proizvodnje.

    (122)

    Ipak, početne antidampinške mjere nametnute 2011. nisu u cijelosti nadoknadile sniženje cijena uzrokovano kineskim uvozom, koji se povećao za 46 % između 2012. i 2014. Ta je situacija narušila oporavak industrije Unije.

    (123)

    Kako bi zadržala svoj tržišni udjel, industrija Unije morala je izdržati daljnje smanjenje cijena te je jedva prešla prag isplativosti 2014.

    (124)

    Nakon povećanja mjera 2014., tržišni udjel i cijene industrije Unije oporavili su se i počeli pokazivati tendenciju rasta. Jedinični trošak proizvodnje dodatno se smanjio zbog povećanog obujma proizvodnje, što je omogućilo industriji Unije da ostvari dobit od 8,6 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Svi su pokazatelji uspješnosti postali pozitivni, uključujući onaj za stvaranje radnih mjesta.

    (125)

    Kako je utvrđeno ispitnim postupkom iz 2014., industrija Unije nastavila je trpjeti materijalnu štetu tijekom rujna 2013. Štetni učinak dampinškog i subvencioniranog uvoza nastavio se 2014. Industrija Unije počela je ponovno ostvarivati dobit i otvarati radna mjesta tek nakon povećanja mjera.

    (126)

    Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da se industrija Unije nakon povećanja mjera 2014. djelomično oporavila od štete uzrokovane prethodnim dampingom i da nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

    4.6.   Vjerojatnost ponavljanja štete

    (127)

    Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 49., procijenjeni neiskorišteni kapaciteti proizvođača iz NRK-a predstavljali su znatan iznos ukupne potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Neiskorišteni kapaciteti 2016. su se u odnosu na 2015. udvostručili. Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 59., zbog tog povećanja i velike privlačnosti tržišta Unije vjerojatno bi se uvoz iz NRK-a u slučaju stavljanja mjera izvan snage nastavio u velikom opsegu.

    (128)

    Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 75., kineski su uvoznici nastavili znatno snižavati cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, unatoč nepovoljnom kretanju deviznog tečaja između EUR i USD.

    (129)

    Oporavak cijena staklenih niti bio je ograničen. Cijene industrije Unije i dalje su niže od razina iz 2012., a učinak povećanja razina mjera 2014. ublažio je rastući pritisak uvoza iz Egipta. Nakon dosezanja razina prije financijske krize, očekuje se postupno usporavanje rasta potrošnje u Uniji.

    (130)

    Proizvodnja staklenih niti veoma je kapitalno intenzivna industrija. Proizvođači u uzorku u razmatranom su razdoblju uložili 165 milijuna EUR u svoje proizvodne kapacitete. Njihov je novčani tok poslovanja u istom razdoblju dosegnuo samo 5 milijuna EUR. Zbog tih razloga bi se stavljanjem mjera izvan snage stvorila razina rizika i financijsko opterećenje kojima bi se dodatno ugrozila ekonomska opravdanost tih dugoročnih ulaganja. Industrija Unije bila bi prisiljena zatvoriti svoje peći. To bi dovelo u opasnost njezino postojanje. Nadalje, ova je industrija veoma osjetljiva na promjenu obujma proizvodnje zbog velikog udjela fiksnih troškova. To znači da bi relativno malo smanjenje proizvodnje moglo uzrokovati velike gubitke. Nedavno poboljšanje stanja industrije Unije u velikoj je mjeri povezano s boljom apsorpcijom fiksnih troškova zbog povećane iskorištenosti kapaciteta do koje je prvenstveno došlo zbog uspostavljenih mjera, osobito nakon 2014.

    (131)

    Uz to, na uspješnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja pozitivno su utjecali vanjski čimbenici kao što su cijene energije i sirovina, koje su bile relativno niske. Dugoročno nije vjerojatno da bi cijene tih sirovina ostale na tako niskoj razini. Povećanje cijena tih sirovina dodatno bi negativno utjecalo na profitabilnost industrije Unije.

    (132)

    Iako se stanje industrije Unije poboljšalo 2015., ono je stoga i dalje osjetljivo i obilježavaju ga postojanost niskih cijena, nestabilni troškovi proizvodnje i veliki zahtjevi u pogledu kapitala. U tom kontekstu, velike količine kineskog dampinškog uvoza sa sniženim cijenama vjerojatno bi pogoršale financijske rezultate industrije Unije.

    (133)

    Komisija je na temelju toga zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja štete ako se antidampinške mjere stave izvan snage, a kompenzacijska pristojba ostane na razini koja se već pokazala neučinkovitom u ograničavanju dolaska velikih količina uvoza sa sniženim cijenama.

    5.   INTERES UNIJE

    (134)

    U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju zadržavanje postojećih antidampinških mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđena vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i izvoznika.

    5.1.   Interes industrije Unije

    (135)

    Proizvođači iz Unije pokazali su veoma velik stupanj suradnje prilikom ovog ispitnog postupka.

    (136)

    Industrija Unije pokazala je da je njezino poslovanje održivo kada nije podložno nepoštenom tržišnom natjecanju zbog dampinškog i subvencioniranog uvoza, a mjerama na snazi omogućio joj se djelomičan oporavak od prijašnje štete.

    (137)

    Istodobno, uklanjanje mjera vrlo bi vjerojatno dovelo do povećanja nepoštenog tržišnog natjecanja zbog dampinškog kineskog uvoza, čime bi se doveo u opasnost nastavak poslovanja preostalih proizvođača iz Unije.

    (138)

    Stoga se zaključuje da je u interesu Unije da se zadrže mjere na snazi.

    5.2.   Interes nepovezanih uvoznika

    (139)

    Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20., osam nepovezanih uvoznika odgovorilo je na obrazac za odabir uzorka. Uzorkom su obuhvaćena tri najveća uvoznika, od kojih su dva surađivala. Oni su činili 5 % kineskog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nijedan od uvoznika koji su se prijavili kao zainteresirane strane u ovom ispitnom postupku nije iznio svoje stajalište u korist ili protiv mjera obuhvaćenih revizijom.

    (140)

    Uvoznici i trgovci imaju pristup velikom broju izvora opskrbe unutar i izvan Unije. Uz to, predmetni je proizvod u velikoj mjeri standardiziran, a izvori opskrbe tog proizvoda mogu se učinkovito zamijeniti.

    (141)

    Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da bi produljenje antidampinške pristojbe imalo ograničen učinak na stanje uvoznika.

    5.3.   Interes korisnika

    (142)

    Proizvod iz ispitnog postupka ima velik broj primjena, npr. u industriji prijevoza (automobilska industrija, industrija pomorskog prijevoza, industrija zračnog prijevoza i vojna industrija), električnoj i elektroničkoj industriji, industriji povezanoj s energijom vjetra, građevinskoj industriji i građevinarstvu, industriji spremnika/cijevi i industriji potrošačke robe. Velik broj različitih korisnika surađivao je u postupku.

    (143)

    Na Komisijin upitnik odgovorilo je 19 od 64 korisnika koji su se prijavili kao zainteresirane strane. Oni čine otprilike 10 % ukupne potrošnje u Uniji.

    (144)

    Četrnaest trgovačkih društava bilo je protiv produljenja mjera, tri su trgovačka društva bila za zadržavanje mjera, a dva su bila suzdržana. Jedno je udruženje korisnika izrazilo svoje protivljenje mjerama.

    (145)

    Nekoliko je korisnika tvrdilo da se uspostavljenim mjerama uzrokuje nekonkurentnost proizvoda na kraju proizvodnog lanca u usporedbi s istim proizvodima proizvedenima u Aziji. Tvrdili su i da ne mogu apsorbirati odgovarajuće povećanje troška, niti ga proslijediti svojim potrošačima.

    (146)

    Komisija je nakon povećanja mjera 2014. povećala razinu pristojbi uvedenih na predmetni proizvod na razinu koja je otprilike dva puta veća od razine početne antidampinške pristojbe. Komisija je procijenila da učinak takvog povećanja na profitabilnost industrija korisnika neće premašiti jedan postotni bod, iako je priznala da su neki sektori industrije bili više izloženi od drugih.

    (147)

    To je potvrđeno trenutačnim ispitnim postupkom. Podaci koje su dostavili korisnici koji surađuju doista upućuju na to da se trošak staklenih niti, bez obzira na njihovo podrijetlo, povećao od 2014. do 2015. u iznosu koji čini 0,5 % njihova prometa. U međuvremenu je došlo do povećanja prometa, dobiti i broja radnih mjesta povezanih s predmetnim proizvodom. Samo su dva trgovačka društva prijavila smanjenje prometa i zaposlenosti, a četiri trgovačka društva smanjenje dobiti.

    (148)

    Neki su korisnici tvrdili i da industrija Unije nema dovoljno proizvodnog kapaciteta kako bi zadovoljila potražnju u Uniji, da ne povećava kapacitete i da nije konkurentna jer ima stariju opremu i veće troškove energije i rada.

    (149)

    Ispitnim je postupkom utvrđeno da te tvrdnje nisu utemeljene. Kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama, industrija Unije uložila je znatna sredstva, unaprijedila svoju produktivnost i povećala proizvodne kapacitete unatoč duljem razdoblju tijekom kojeg je ostvarivala gubitke, a koje je završilo nakon povećanja mjera 2014. Daljnje proširenje kapaciteta zahtijeva dugoročne kapitalne obveze, koje i same ovise o održavanju ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja, pod kojima konkurentni proizvođači mogu očekivati odgovarajući povrat ulaganja.

    (150)

    Nadalje, unatoč povećanju mjera između 2014. i 2015., potrošnja u Uniji nastavila se razvijati istom brzinom kao i prošlih godina. Doista, osim izvora opskrbe iz NRK-a postoje i drugi izvori, kao što su oni iz Bahreina, Egipta, Japana, Malezije i SAD-a. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz NRK-a, čiji je tržišni udio dosegnuo 17 % ukupne potrošnje u Uniji 2014., gotovo nikad nije premašivao polovicu ukupnog uvoza iz trećih zemalja. U svakom slučaju, svrha antidampinških i antisubvencijskih pristojbi nije zaustavljanje kineskog uvoza u Uniju, nego osiguranje da se takav uvoz natječe s drugim izvorima opskrbe pod poštenim uvjetima.

    (151)

    Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da bi produljenje antidampinške pristojbe imalo ograničen učinak na stanje korisnika.

    5.4.   Zaključak o interesu Unije

    (152)

    Stavljanje mjera izvan snage imalo bi materijalan i negativan učinak na proizvođače iz Unije.

    (153)

    Produljenje antidampinške pristojbe imalo bi ograničen učinak na uvoznike, koji su ostali neutralni.

    (154)

    Iako je poslovanje nekih korisnika izloženo povećanju troška povezanog s predmetnim proizvodom i istovjetnim proizvodom, ispitnim se postupkom potvrdilo da su mjere imale ograničen učinak na ukupnu uspješnost industrija korisnika.

    (155)

    Komisija zaključuje da, uzimajući sve u obzir, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv nastavka primjene trenutačnih antidampinških mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a.

    6.   ZAKLJUČAK I OBJAVA

    (156)

    Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje antidampinških mjera na snazi. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Samo se jedna zainteresirana strana, i to podnositelj zahtjeva, javila nakon objave i izrazila svoju suglasnost sa zaključcima Komisije te prijedlogom za zadržavanje antidampinških mjera na snazi.

    (157)

    Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da treba zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a, uvedene Provedbenom uredbom (EU) br. 248/2011, kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) br. 1379/2014.

    (158)

    Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje,

    DONIJELA JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz sječenih niti od staklenih vlakana, duljine od najviše 50 mm; roving prediva od staklenih vlakana, osim onih koja su impregnirana i prevučena te imaju gubitak mase pri žarenju veći od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887); te podloga izrađenih od filamentnih staklenih vlakana, osim podloga od staklene vune, trenutačno razvrstanih u oznake KN 7019 11 00, ex 7019 12 00 (oznake TARIC 7019120021, 7019120022, 7019120023, 7019120025, 7019120039) i 7019 31 00 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

    2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

    Društvo

    Konačna antidampinška pristojba (%)

    Dodatna oznaka TARIC

    Jushi Group Co., Ltd; Jushi Group Chengdu Co., Ltd; Jushi Group Jiujiang Co., Ltd

    14,5

    B990

    Changzhou New Changhai Fiberglass Co., Ltd; Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd; Changzhou Tianma Group Co., Ltd

    0

    A983

    Chongqing Polycomp International Corporation

    19,9

    B991

    Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu I.

    15,9

     

    Sva ostala društva

    19,9

    A999

    3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima Prilogom II. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

    4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

    Članak 2.

    Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 24. travnja 2017.

    Za Komisiju

    Predsjednik

    Jean-Claude JUNCKER


    (1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

    (2)  SL L 67, 15.3.2011., str. 1.

    (3)  SL L 367, 23.12.2014., str. 22.

    (4)  SL C 99, 15.3.2016., str. 10.

    (5)  Japan, Nippon Electric Glass Co., Ltd. (Japan), Malezija, Nippon Electric Glass (Malezija) i CAM ELYAF SANAYİİ A.Ș. (Turska)

    (6)  Informacije koje je APFE dostavio u listopadu 2016. temeljile su se na prezentaciji „Europsko tržište i stanje opskrbe”.

    (7)  Informacije o cijenama temelje se na carinskim statističkim podacima.

    (8)  Iz NRK-a je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izvezeno približno 111 tisuća metričkih tona u SAD, 78 tisuća u Uniju, 16 tisuća u Maleziju i 14 tisuća u Indiju.

    (9)  Prema redoslijedu važnosti: SAD, EU, Saudijska Arabija, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada, Tajland, Japan, Malezija i Indija.

    (10)  Informacije koje je APFE dostavio u listopadu 2016. temeljile su se na prezentaciji „Europsko tržište i stanje opskrbe”.


    PRILOG I.

    Proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak:

    Naziv

    Dodatna oznaka TARIC

    Taishan Fiberglass Inc.;

    PPG Sinoma Jinjing Fiber Glass Company Ltd

    B992

    Xingtai Jinniu Fiberglass Co., Ltd

    B993

    Weiyuan Huayuan Composite Material Co., Ltd

    B994

    Changshu Dongyu Insulated Compound Materials Co., Ltd

    B995

    Glasstex Fiberglass Materials Corp.

    B996


    PRILOG II.

    Izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje trgovački račun mora biti navedena na valjanom trgovačkom računu iz članka 1. stavka 3. u sljedećem obliku:

    1.

    Ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje trgovački račun.

    2.

    Sljedeća izjava: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) proizvoda od filamentnih staklenih vlakana prodanih za izvoz u Europsku uniju i navedenih na ovom računu proizvelo društvo (naziv trgovačkog društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni”.

    3.

    Datum i potpis.


    Top