7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/27

(1)

Europska Komisija („Komisija”) je 3. kolovoza 2016. pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju pročišćene tereftalne kiseline („PTA”) i njezinih soli podrijetlom iz Republike Koreje („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju su 20. lipnja 2016. podnijeli BP Aromatics Limited NV, Artland PTA SA i Indorama Ventures Quimica S.L.U. („podnositelji pritužbe”), a koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje pročišćene tereftalne kiseline i njezinih soli u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, korejska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresiranim stranama omogućeno je da se očituju o pokretanju ispitnog postupka i zatraže saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka među zainteresiranim stranama u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(6)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Republike Koreje zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je zatražila od Misije Republike Koreje pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za suradnju u ispitnom postupku i/ili uspostavi s njima kontakt.

(7)

Petero proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima izvoznicima koji su Komisiji poznati te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nije bilo prigovora na predloženi uzorak.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da će poslati upitnik svoj šestorici proizvođača predmetnog proizvoda koji su joj poznati. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene podatke i pristala na uvrštenje u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(11)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima izvoznicima iz uzorka, svih šestero proizvođača iz Unije, devetero korisnika koji su poznati i dvama uvoznicima koji su poznati.

(12)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača izvoznika iz uzorka, svih šest proizvođača iz Unije, dvanaest korisnika i dva uvoznika.

(13)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorijama sljedećih društava:

(14)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(15)

Predmetni proizvod je tereftalna kiselina čistoće 99,5 % masenog udjela ili veće i njezine soli podrijetlom iz Republike Koreje trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 2917 36 00 (oznaka TARIC 2917360010) („predmetni proizvod”).

(16)

PTA se dobiva pročišćavanjem sirove tereftalne kiseline koja je rezultat reakcije paraksilena (PX) te otapala i katalizatorske otopine.

(17)

Predmetni proizvod upotrebljava se uglavnom kao sirovina za sintezu polimera, na primjer u proizvodnji poliesterskih tekstilnih vlakana i boca od polietilentereftalata (PET).

(18)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(19)

Komisija je odlučila da su ti proizvodi stoga istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

Opseg proizvoda prethodno definiran u uvodnoj izjavi 15. obuhvaća varijante PTA koje osim najčišće varijante PTA („najčišća PTA”) obuhvaćaju i takozvanu kvalificiranu tereftalnu kiselinu („QTA”) i tereftalnu kiselinu srednje kakvoće („MTA”). Varijante se uglavnom razlikuju prema stupnju čistoće. MTA i QTA imaju veću razinu nečistoća od najčišće PTA. U svakom slučaju razina nečistoća u svakoj od tih varijanti ne premašuje 0,5 % i stoga su sve obuhvaćene definicijom proizvoda utvrđenom u uvodnoj izjavi 15.

(21)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi QTA trebalo isključiti iz opsega proizvoda u ispitnom postupku. Prema tim strankama fizička i kemijska svojstva QTA-e razlikuju se od onih najčišće PTA-e i te razlike dovode do različite namjene. Isto tako, tvrde da su proizvodni postupci i namjena QTA-e različiti od onih najčišće PTA-e te da su troškovi proizvodnje i prodajna cijena QTA-e niži od onih najčišće PTA-e.

(22)

Dok najčišća PTA sadržava do 0,01 % nečistoća, QTA može sadržavati do 0,2 % nečistoća, a postoji i razlika u vrsti sadržanih nečistoća. Međutim neovisno o razlici u nečistoćama, kemijska formula svih varijanti PTA-e je ista. Stoga Komisija smatra da relativno mala razlika u nečistoćama ne mijenja činjenicu da su osnovna kemijska i fizička svojstva svih varijanti PTA-e ista i kao takva ne bi opravdala isključivanje QTA-e iz opsega proizvoda u ispitnom postupku.

(23)

Iste zainteresirane strane također su tvrdile da QTA i najčišća PTA imaju različitu namjenu. Komisija je utvrdila da razlike nisu znatne kako bi se QTA isključila iz opsega proizvoda u ispitnom postupku.

(24)

Iste zainteresirane strane također su tvrdile da se QTA i najčišća PTA proizvode različitim proizvodnim postupcima, odnosno da su proizvodne tehnike za proizvodnju najčišće PTA uglavnom usmjerene na oksidacijsku reakciju, rafiniranje i reakciju redukcije što je dio dvostupanjske proizvodne tehnike, dok je proizvodna tehnika za QTA uglavnom usmjerena na preciznu reakciju oksidacije i rafiniranje što je dio jednostupanjske proizvodne tehnike. Komisija je utvrdila da se u oba proizvodna postupka upotrebljavaju iste sirovine i postupci te su većim dijelom slični.

(25)

I na kraju iste zainteresirane strane tvrdile su da je zbog razlike između prethodno navedene jednostupanjske i dvostupanjske tehnike trošak proizvodnje za QTA između 18 i 36 EUR/mt manji nego za najčišću PTA. Ispitnim postupkom utvrđeno je da razlika u proizvodnim troškovima nije velika. U svakom slučaju nisu razlike u troškovima proizvodnje kao takve relevantne za određivanje opsega proizvoda, već slična tehnička, kemijska i fizička svojstva te osnovna namjena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(26)

Nakon objave jedna zainteresirana strana ponovila je svoje tvrdnje da bi QTA trebalo isključiti iz opsega proizvoda u ispitnom postupku zbog razlika u sastavu i sadržaju nečistoća, razlika u proizvodnom postupku, troškovima proizvodnje i namjeni. Međutim Komisija je smatrala da su te razlike relativno male i da ne mijenjaju zaključak da su tehnička, kemijska i fizička svojstva te osnovna namjena QTA-e i najčišće PTA-e u biti ista. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(27)

Iz navedenih razloga odbačeni su zahtjevi za isključenje QTA-e iz opsega proizvoda.

(28)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda neovisnim kupcima na domaćem tržištu po zastupljenom proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(29)

Komisija je potom ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovom domaćem tržištu bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju. Komisija je utvrdila da je za svakog proizvođača izvoznika iz uzorka ukupan obujam domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji.

(30)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(31)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(32)

U ovom slučaju uobičajena vrijednost bila je ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(33)

Za jednog od proizvođača izvoznika ispunjeni su uvjeti navedeni u uvodnoj izjavi 31. i obujam profitabilne prodaje istovjetnog proizvoda činio je više od 80 % ukupnog obujma domaće prodaje istovjetnog proizvoda. Za tog proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirani prosjek ukupne domaće prodaje.

(34)

Uobičajena vrijednost bila je stvarna domaća cijena isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIP-a:

(35)

Za dvojicu proizvođača izvoznika analizom domaće prodaje pokazalo se da je manje od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno. U skladu s time za tu dvojicu proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(36)

Jedna je stranka tvrdila da njezin subjekt koji proizvodi PTA sa svojim povezanim dobavljačem glavne sirovine čini jedan ekonomski subjekt. Povezani dobavljač također isplaćuje dividendu proizvođaču PTA-e iz uzorka. Stoga bi Komisija za potrebe izračuna dampinga trebala oduzeti dobit koju je za proizvodnju PTA-e ostvario povezani dobavljač sirovine prodane proizvođaču PTA-e iz uzorka. Društvo je izračunalo dobit koju treba oduzeti kao razliku između nabavne cijene i ukupnog troška proizvodnje sirovine.

(37)

Komisija je odbacila tvrdnju da proizvođač PTA-e iz uzorka i povezani proizvođač sirovine čine jedan ekonomski subjekt iz sljedećih razloga: Prvo. ispitnim postupkom je potvrđeno da proizvođač PTA-e iz uzorka nema većinski udio u povezanom dobavljaču što znači da nema isključive ovlasti za donošenje odluka o povezanom dobavljaču. Drugo, budući da je prodaja sirovine činila samo manji dio ukupne prodaje povezanog dobavljača sirovine tijekom razdoblja ispitnog postupka, nema izravne povezanosti između profitne marže za sirovinu i primljene dividende.

(38)

Treće, povezani dobavljač ne prodaje sirovinu samo proizvođaču PTA-e iz uzorka, već i drugim kupcima. Osim toga, prodaje i niz drugih proizvoda ostalim kupcima. Stoga nema izravne povezanosti između prodaje sirovine od strane povezanog dobavljača proizvođaču PTA-e iz uzorka i dividendi koje isplaćuje proizvođaču PTA-e iz uzorka.

(39)

Četvrto, proizvođač PTA-e iz uzorka kupuje sirovinu od povezanog dobavljača po cijenama koje uključuju dobit. Te su cijene u skladu s cijenama po kojima nabavlja istu sirovinu od drugih nepovezanih dobavljača.

(40)

Peto, godišnja financijska izvješća proizvođača PTA-e iz uzorka nisu konsolidirana s financijskim izvješćima povezanog dobavljača.

(41)

Na temelju prethodno navedenog, odbačena je tvrdnja da proizvođač PTA-e iz uzorka čini jedan ekonomski subjekt s povezanim dobavljačem sirovine. Prema tome, postotak od dobiti koju povezani dobavljač zaračunava proizvođaču PTA-e iz uzorka nije oduzeta od nabavne cijene.

(42)

Nakon objave dvije zainteresirane strane pitale su zašto Komisija kod određivanja uobičajene vrijednosti nije primijenila ciljnu dobit kako bi definirala udio profitabilne prodaje na domaćem tržištu. U skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe relevantno mjerilo za profitabilne transakcije jesu jedinični troškovi proizvodnje (fiksni i varijabilni) te prodajni, opći i administrativni troškovi. Koncept ciljne dobiti u ovom kontekstu nije relevantan te je stoga ta tvrdnja odbačena.

(43)

Iste stranke pitale su i zašto Komisija nije provela analizu o udjelu profitabilne prodaje na mjesečnoj osnovi. U ispitnom postupku nisu utvrđeni razlozi zbog kojih bi analiza profitabilne prodaje ili utvrđivanje uobičajene vrijednosti trebalo odstupati od standardne metodologije u kojoj se koristi ponderirani prosjek uobičajene vrijednosti na temelju transakcija koje su provedene tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(44)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko nepovezanih i povezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Unije.

(45)

U slučaju kada su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(46)

U slučaju kad su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društva, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nepovezanim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(47)

U slučaju kad su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Unije najprije je utvrđeno da je prodaja nepovezanim trgovačkim društvima zaista bila prodaja za izvoz u Uniju. U tom slučaju, izvozna cijena bila je ujedno i stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(48)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika iz uzorka na temelju cijena franko tvornica.

(49)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, pakiranja, bankovnih naknada, troškova kredita i provizija.

(50)

Komisija je za proizvođače izvoznike iz uzorka usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(51)

Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže izražene u postocima cijena CIF na granici Unije, s neplaćenom carinom, iznose kako slijedi:

(52)

Petero proizvođača izvoznika koji surađuju iz uvodne izjave 7. čine ukupni izvoz podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju podataka Eurostata, a troje proizvođača izvoznika iz uzorka činilo je više od 75 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(53)

Komisija je razmotrila visoku razinu suradnje, visoku razinu reprezentativnosti uzorka iz prethodne uvodne izjave 52. te činjenicu da je samo jedan izvoznik iz uzorka imao dampinšku maržu iznad praga de minimis kako je navedeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. Stoga je, kako bi se ocijenilo je li dampinška marža za proizvođače izvoznike izvan uzorka bila ispod praga de minimis, utvrđena ponderirana prosječna dampinška marža na razini zemlje. Utvrđeno je da je ta marža bila ispod razine de minimis, to jest 0,8 %.

(54)

Nakon objave dvije zainteresirane strane pitale su zašto dampinška marža utvrđena za Hanwha (3,5 %) nije primijenjena na dva proizvođača izvoznika koji surađuju, ali nisu u uzorku. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 53., Komisija je razmotrila visoku razinu suradnje, visoku razinu reprezentativnosti uzorka te činjenicu da je samo jedan izvoznik iz uzorka imao dampinšku maržu iznad praga de minimis. U svjetlu navedenog, Komisija je smatrala da bi najpravedniju procjenu dampinške marže za proizvođače izvoznike koji surađuju, ali nisu u uzorku, i dampinške marže na razini zemlje trebalo utvrditi na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom za proizvođače izvoznike u uzorku kako je prethodno navedeno. Podsjeća se da se ista metodologija primijenila i ranije u sličnom slučaju (3). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(55)

Nakon objave jedna zainteresirana strana tvrdila je da su se korejski statistički podaci o izvozu i Eurostatovi statistički podaci o uvozu razlikovali. Nadalje, u svjetlu navedenog, ta je stranka propitivala pouzdanost podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici i koje je Komisija koristila za utvrđivanje dampinške marže. Komisija je potvrdila da se prema ustaljenoj praksi i kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 52. izvoz podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka temeljio se na podacima Eurostata. Potrebno je podsjetiti i da je, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 13., Komisija tražila i provjerila sve informacije koje su se smatrale potrebnima za utvrđivanje dampinga te da su podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici propisno provjereni u skladu s ustaljenom praksom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(56)

Nakon objave jedna zainteresirana strana predstavila je različite hipoteze i alternativne scenarije koji se odnose na povezanost uobičajene vrijednosti i izvozne cijene te je postavila pitanje bi li primjena izračunane izvozne cijene i uobičajenih vrijednosti na temelju tih scenarija dovela do različitih dampinških marži. Komisija podsjeća da se izračuni dampinga temelje na stvarnim i provjerenim transakcijskim podacima i da se moraju utvrditi s pomoću metodologija utvrđenih u članku 2. Osnovne uredbe. Alternativni scenariji koje je ta zainteresirana strana predstavila nisu bili u skladu s Osnovnom uredbom te su stoga odbačeni.

(57)

S obzirom na dampinšku maržu de minimis na razini zemlje, nije potrebno uvoditi mjere za uvoz PTA-e podrijetlom iz Republike Koreje.

(58)

Na temelju prethodno navedenih nalaza u pogledu dampinga, smatra se da nije potrebno predočiti analizu štete, uzročnosti i interesa Unije.

(59)

Nakon objave jedna zainteresirana strana dovela je u pitanje razloge povećanja izvoza podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju od 2012. Kako je prethodno navedeno, u pogledu nalaza koji se odnose na damping nije se smatralo potrebnim predstaviti bilo kakvu analizu štete. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(60)

U skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe potrebno je obustaviti postupak s obzirom na to da je dampinška marža za Republiku Koreju manja od 2 %. Zainteresirane stranke obaviještene su u skladu s time te su imale mogućnost dati primjedbe.

(61)

U svjetlu navedenog, Komisija je zaključila da bi antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz pročišćene tereftalne kiseline i njezinih soli podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju trebalo obustaviti bez uvođenja antidampinških mjera.

(62)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,