Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32017D0263

Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/263 оd 14. veljače 2017. o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 765) (Tekst značajan za EGP. )

C/2017/0765

SL L 39, 16.2.2017, p. 6–11 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 30/06/2018

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2017/263/oj

Date of document:
14/02/2017; Datum donošenja
Date of effect:
15/02/2017; Proizvodi učinke Datum obavijesti
Date of notification:
15/02/2017
Date of end of validity:
30/06/2018; Vidi čl. 11
Author:
Europska komisija
Responsible body:
SANTE
Form:
Provedbena odluka
Additional information:
Značajno za EGP
Treaty:
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Legal basis:
Link
Link
Link
Select all documents mentioning this document
Modifies:
Relation Act Comment Subdivision concerned From To
Repeal 32005D0734 15/02/2017
Implicit repeal 32005D0745 15/02/2017
Implicit repeal 32005D0855 15/02/2017
Implicit repeal 32006D0574 15/02/2017
Implicit repeal 32009D0818 Djelomično stavljanje izvan snage članak 3 15/02/2017
Implicit repeal 32012D0248 Djelomično stavljanje izvan snage članak 2 15/02/2017
Instruments cited:
Link

16.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 39/6

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/263

оd 14. veljače 2017.

o mjerama za smanjenje rizika i pojačanim biosigurnosnim mjerama te sustavima ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za prijenos virusâ visokopatogene influence ptica na perad

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 765)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (3), a posebno njezin članak 63. stavak 3.,

budući da:

(1)

Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica može uzrokovati dva glavna oblika te bolesti koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, dok visokopatogeni oblik uzrokuje visoke stope smrtnosti kod većine vrsta peradi. Ta bolest može ozbiljno utjecati na profitabilnost peradarstva.

(2)

Direktivom 2005/94/EZ utvrđene su minimalne mjere kontrole koje se primijenjuju u slučaju izbijanja influence ptica u peradi ili ostalih ptica koje se drže u zatočeništvu, kao i određene preventivne mjere u vezi s nadziranjem i ranim otkrivanjem influence ptica.

(3)

Direktivom 2005/94/EZ utvrđeno je i da Komisija može donijeti detaljna pravila koja zahtijeva epidemiološko stanje kao nadopunu minimalnim kontrolnim mjerama predviđenima tom Direktivom.

(4)

Poznato je da su divlje ptice, osobito divlje vodene ptice selice, prirodni domaćin za niskopatogene viruse influence ptica, koje prenose tijekom svojih sezonskih migracijskih kretanja obično pritom ne pokazujući simptome te bolesti. Međutim od sredine 2005. postoje dokazi da soj virusa visokopatogene influence ptica (VPIP) podtipa H5N1 može zaraziti divlje ptice te da ga one mogu proširiti na velike udaljenosti (4).

(5)

Zbog prisutnosti tih virusa kod divljih ptica kontinuirano postoji opasnost od izravnog i neizravnog unošenja tih virusa na gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu s rizikom od širenja virusa sa zaraženog gospodarstva na druga gospodarstva.

(6)

Odluka Komisije 2005/734/EZ (5) donesena je nakon unosa soja virusa VPIP-a podtipa H5N1 iz jugoistočne Azije u Europu širenjem virusa na zapad tijekom 2005., kako bi se pojačale mjere kontrole već utvrđene zakonodavstvom Unije, osobito s obzirom na rizike koji nastaju zbog nezapamćenog interkontinentalnog širenja tog virusa VPIP-a posredstvom divljih ptica.

(7)

Odlukom 2005/734/EZ utvrđene su mjere biosigurnosti i dodatne mjere za smanjenje rizika od prijenosa soja virusa VPIP-a podtipa H5N1 s divljih ptica na perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu sprječavanjem izravnih i neizravnih kontakata među tim populacijama. Odlukom 2005/734/EZ zahtijeva se da države članice identificiraju područja njihovih teritorija koja su izložena osobito velikom riziku od unosa soja virusa VPIP-a podtipa H5N1 na gospodarstva na kojima se drži perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu, uzimajući u obzir epidemiološko stanje i specifične čimbenike rizika. Države članice obvezne su primjenjivati određene mjere za smanjenje rizika na tim visokorizičnim područjima, primjerice osigurati da se predmetna perad drži u zatvorenom prostoru. Države članice također su obvezne osigurati podizanje razine svijesti vlasnikâ o riziku od prijenosa bolesti i neophodnosti primjene biosigurnosnih mjera na njihovim gospodarstvima.

(8)

Nadalje, Odlukom 2005/734/EZ zahtijeva se da države članice uvedu sustave ranog otkrivanja u cilju brzog prijavljivanja nadležnim veterinarskim tijelima bilo kakvog znaka influence u jatima peradi od strane vlasnika, pri čemu bi trebalo uzimati u obzir specifične čimbenike i neznatne promjene u podacima o proizvodnji.

(9)

Odlukom Komisije 2010/367/EU (6) utvrđene su smjernice za obveznu provedbu u državama članicama programa nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica uključujući zahtjeve za uzorkovanje i laboratorijsko testiranje. Njome se također utvrđuje da se nadležnim tijelima bez odlaganja mora prijaviti svaka nenormalna stopa smrtnosti ili znatno obolijevanje ili stopa uginuća u divljih ptica, a posebno u divljih vodenih ptica selica.

(10)

Krajem 2014. i početkom 2015. divlje su ptice u Uniju unijele soj virusa visokopatogene influence ptica (VPIP) podtipa H5N8. Kod divljih ptica uzrokovao je vrlo nisku stopu smrtnosti, ali izazvao je ozbiljna izbijanja bolesti kod peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu u nekoliko država članica.

(11)

Od kraja listopada 2016. soj blisko srodan virusu VPIP-a podtipa H5N8 otkriven je kod divljih ptica selica, koje su uglavnom pronađene mrtve, u 20 država članica, konkretno u, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini te u obližnjim trećim zemljama kao što su Švicarska, Srbija i Ukrajina. Većina slučajeva pojave bolesti potvrđena je u Francuskoj, Mađarskoj i Bugarskoj na određenim područjima s velikim brojem gospodarstava koja drže patke i guske.

(12)

Trenutačno epidemiološko stanje vrlo je dinamično i neprestano se mijenja. Migracije ptica selica se nastavljaju i aktivnostima nadziranja koje se odvijaju u državama članicama i dalje se u divljih ptica pronalazi soj virusa VPIP-a podtipa H5N8. Virus će stoga ostati prijetnja za perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu u Uniji idućih mjeseci te najvjerojatnije i tijekom daljnjih sezonskih migracija ptica selica uz rizik daljnjeg prenošenja virusa među gospodarstvima u određenim visokorizičnim okruženjima.

(13)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trenutačno priprema sveobuhvatno znanstveno mišljenje o influenci ptica koje bi trebalo biti dovršeno u rujnu 2017. Međutim, s obzirom na trenutačnu epidemiju izazvanu sojem virusa VPIP-a podtipa H5N8, od EFSA-e je zatražena hitna procjena epidemiološkog stanja i preliminarno znanstveno mišljenje o prikladnosti zaštitnih mjera na snazi donesenih na razini Unije u odnosu na rizik koji predstavljaju divlje ptice zaražene sojem virusa VPIP-a podtipa H5N8.

(14)

Dana 20. prosinca 2016. Odbor za zdravlje i dobrobit životinja EFSA-e objavio je izjavu: „Hitan zahtjev u pogledu influence ptica” (7) kojom se potvrđuje da je stroga provedba biosigurnosnih mjera i mjera za smanjenje rizika najvažnije sredstvo za sprječavanje izravnog ili neizravnog prijenosa virusa VPIP-a podtipova H5 i H7 s divljih ptica na gospodarstva koja drže perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu. Biosigurnost bi na takvim gospodarstvima trebala biti rutinska praksa, a tijekom razdoblja povećanog rizika trebalo bi je pojačati.

(15)

EFSA je nadalje zaključila da je pasivno nadziranje divljih ptica najučinkovitije sredstvo za rano otkrivanje prisutnosti virusâ VPIP-a u divljih ptica i preporučuje usmjeravanje na uzorkovanje i testiranje divljih ptica, a time i pojačavanje određenih odredbi koje se odnose na divlje ptice utvrđenih u smjernicama o provedbi programa nadziranja influence ptica u divljih ptica iz Priloga II. Odluci 2010/367/EU.

(16)

EFSA nadalje upućuje na procjenu (8) koju je izradio Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u kojoj se navodi da u (cijelome) svijetu dosad nisu zabilježeni slučajevi infekcije u ljudi aktualnim sojem virusa VPIP-a podtipa H5N8 i da daljnja karakterizacija virusa pokazuje da je to u osnovi još uvijek ptičji virus bez posebnog povećanog afiniteta za ljude.

(17)

Iskustvo koje su stekla nadležna tijela država članica u provedbi mjera utvrđenih Odlukom 2005/734/EZ pokazuje da bi trebalo zadržati fleksibilnost kako bi se te mjere mogle prilagođavati epidemiološkom stanju u svakoj pojedinoj državi članici.

(18)

Radi usmjeravanja na ptičje populacije koje su izložene najvećem riziku i osiguravanja učinkovitost mjera utvrđenih ovom Odlukom, određene preventivne mjere trebalo bi usmjeriti na gospodarstva koja drže perad.

(19)

Mjere utvrđene Odlukom 2005/734/EZ stoga bi trebalo revidirati i prilagoditi uzimajući u obzir trenutačno epidemiološko stanje u peradi i u divljih ptica u državama članicama, izjavu o influenci ptica koju je 20. prosinca 2016. objavila EFSA i iskustvo koje su stekle države članice u praktičnoj provedbi mjera utvrđenih tom Odlukom.

(20)

Mjere utvrđene Odlukom 2005/734/EZ nekoliko su puta izmijenjene i produljene te se primjenjuju do 31. prosinca 2017. Radi jasnoće zakonodavstva Unije Odluku 2005/734/EZ trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti ovom Odlukom.

(21)

Mjere utvrđene ovom Odlukom moraju se preispitati, po potrebi, u svjetlu konačnog ishoda znanstvenog mišljenja EFSA-e o influenci ptica koje će biti dovršeno u rujnu 2017.

(22)

Mjere utvrđene ovom Odlukom trebale bi se primjenjivati do 30. lipnja 2018.

(23)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Odlukom utvrđuju se mjere za smanjenje rizika i sustavi ranog otkrivanja u pogledu rizika koje predstavljaju divlje ptice za unos visokopatogene influence ptica (VPIP) na gospodarstva, kao i mjere u svrhu podizanja razine svijesti među vlasnicima o tim rizicima i o neophodnosti provedbe ili pojačavanja biosigurnosnih mjera na njihovim gospodarstvima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se definicije utvrđene u članku 2. Direktive 2005/94/EZ.

Članak 3.

Utvrđivanje visokorizičnih područja u pogledu unosa virusâ VPIP-a

Države članice dužne su utvrditi i preispitivati koji su dijelovi njihovih državnih područja izloženi osobito velikom riziku u pogledu unosa virusâ VPIP-a na gospodarstva (dalje u tekstu „visokorizična područja”), kao i vremensko razdoblje u kojem takav rizik postoji, uzimajući u obzir sljedeće:

(a)

epidemiološko stanje na svojem državnom području ili na državnom području obližnjih država članica ili trećih zemalja, osobito u pogledu:

i.

otkrivanja virusa VPIP-a kod divljih ptica ili u njihovom izmetu;

ii.

slučajeva izbijanja VPIP-a na gospodarstvima koja drže perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu najvjerojatnije povezanih s otkrivanjem virusa VPIP-a kako je navedeno u podtočki i.;

iii.

prošlih slučajeva otkrivanja virusâ VPIP-a kako je navedeno u podtočkama i. i ii. te rizika od njihove ponovne pojave;

(b)

čimbenike rizika za unos virusa VPIP-a na gospodarstva, osobito u pogledu:

i.

njihove lokacije na migracijskim rutama ptica, osobito kada su to ptice koje dolaze iz srednje ili istočne Azije, s područja Kaspijskog jezera, Crnog mora, s Bliskog istoka i iz Afrike;

ii.

udaljenosti između gospodarstava i vlažnih područja, ribnjaka, močvara, jezera ili rijeka gdje se mogu okupljati ptice selice, osobito one iz reda Anseriformes i Charadriiformes;

iii.

lokacije gospodarstava na područjima s velikom gustoćom ptica selica, osobito vodenih ptica;

iv.

peradi koju se drži na otvorenom, gdje se kontakti između divljih ptica i peradi ne mogu u dovoljnoj mjeri spriječiti;

(c)

dodatne čimbenike rizika za širenje virusa VPIP-a unutar gospodarstava i među takvim gospodarstvima, osobito u sljedećim slučajevima:

i.

lokacija gospodarstva u područjima s visokom gustoćom gospodarstava;

ii.

visok intenzitet kretanja peradi, vozilâ i osobâ unutar i sa gospodarstava te drugi izravni i neizravni kontakti među gospodarstvima;

(d)

procjene rizika povezane s relevantnošću širenja virusâ VPIP-a posredstvom divljih ptica koje su proveli Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) te nacionalna i međunarodna tijela za procjenu rizika;

(e)

rezultate programâ nadziranja provedenih u skladu s člankom 4. Direktive 2005/94/EZ.

Članak 4.

Mjere za smanjenje rizika

1.   Ovisno o specifičnom epidemiološkom stanju na njihovu državnom području, države članice dužne su poduzeti odgovarajuće i praktične mjere za smanjenje rizika od prijenosa virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad na visokorizičnim područjima, i to u potrebnom trajanju.

2.   Mjere iz stavka 1. usmjerene su posebno na sprječavanje izravnih i neizravnih kontakata između divljih ptica, a posebno divljih vodenih ptica selica, i peradi, a posebno pataka i gusaka.

3.   Države članice dužne su na visokorizičnim područjima zabraniti sljedeće:

(a)

držanje peradi na otvorenom;

(b)

upotrebu spremnika vode na otvorenom za perad;

(c)

opskrbu peradi vodom iz površinskih spremnika vode do kojih pristup imaju i divlje ptice;

(d)

skladištenje hrane za perad na takav način da je nezaštićena od divljih ptica ili drugih životinja.

4.   Kao dodatne mjere za smanjenje rizika države članice dužne su zabraniti:

(a)

okupljanje peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu na tržnicama, priredbama, izložbama i kulturnim događanjima;

(b)

upotrebu ptica iz reda Anseriformes i Charadriiformes kao mamaca („ptice mamci”).

5.   Države članice dužne su redovito preispitivati mjere koje su poduzele u skladu sa stavcima 1. do 4. kako bi ih prilagodile uzimajući u obzir epidemiološko stanje, uključujući i rizik koji predstavljaju divlje ptice.

Članak 5.

Podizanje razine svijesti i biosigurnosne mjere

Države članice dužne su osigurati uspostavu potrebnih mjera za podizanje razine svijesti o rizicima od VPIP-a među dionicima aktivnima u sektoru peradarstva i pružiti im najprikladnije informacije o biosigurnosnim mjerama, posebno mjerama koje se provode na visokorizičnim područjima, sredstvima koja su najpogodnija za skretanje njihove pozornosti na takve informacije.

Članak 6.

Odstupanja od mjera za smanjenje rizika iz članka 4.

1.   Odstupajući od članka 4. stavka 3. i uz uvjet da su uspostavljene biosigurnosne mjere u svrhu sprječavanja rizika od prenošenja virusâ VPIP-a, države članice mogu dopustiti sljedeće:

(a)

držanje peradi na otvorenom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.

perad je mrežama ili krovovima ili drugim prikladnim sredstvima zaštićena od kontakata s divljim pticama; ili

ii.

perad se barem hrani i poji u zatvorenim prostorima ili ispod nadstrešnice koja u dovoljnoj mjeri otežava slijetanje divljih ptica i time sprječava kontakte divljih ptica s hranom i vodom koje su namijenjene peradi;

(b)

upotrebu spremnika za vodu na otvorenom potrebnih za neke vrste peradi u svrhu dobrobiti životinja, ako su dovoljno zaštićeni od divljih vodenih ptica;

(c)

pojenje peradi površinskom vodom kojoj pristup imaju i divlje vodene ptice nakon obrade vode na način kojim se osigurava inaktivacija virusâ influence ptica.

2.   Odstupajući od članka 4. stavka 4. i uz uvjet da su uspostavljene biosigurnosne mjere u svrhu sprječavanja rizika od prenošenja virusâ VPIP-a, države članice mogu dopustiti sljedeće:

(a)

okupljanje peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu na tržnicama, priredbama, izložbama i kulturnim događanjima;

(b)

upotrebu ptica kao mamaca:

i.

u okviru programa nadziranja influence ptica koji se provodi u skladu s člankom 4. Direktive 2005/94/EZ, istraživačkih projekata, ornitoloških studija ili drugih aktivnosti koje je odobrilo nadležno tijelo; ili

ii.

u skladu s primjerenim biosigurnosnim mjerama i odredbama čiji je cilj sprječavanje prenošenja virusa VPIP-a na perad.

Članak 7.

Sustavi ranog otkrivanja bolesti u jatima peradi

1.   Države članice dužne su uvesti ili pojačati sustave ranog otkrivanja kako bi vlasnici brzo prijavljivali nadležnim tijelima bilo kakav znak influence ptica u jatima peradi na gospodarstvima koja se nalaze na visokorizičnim područjima.

2.   U sustavima iz stavka 1. uzima se u obzir barem sljedeće: znatno smanjenje unosa hrane i vode te smanjenje proizvodnje jaja, utvrđena stopa uginuća životinja i svaki klinički znak ili postmortalna lezija koja upućuje na prisutnost virusa VPIP-a, uzimajući u obzir varijacije tih parametara kod različitih vrsta peradi i različitih vrstâ proizvodnje.

Članak 8.

Pojačano nadziranje u divljih ptica

1.   U skladu sa smjernicama o provedbi programa nadziranja influence ptica u divljih ptica iz Priloga II. Odluci 2010/367/EU nadležno tijelo dužno je osigurati provođenje sustava pasivnog nadziranja populacija divljih ptica i daljnje praćenje radi otkrivanja uginulih ili bolesnih ptica, posvećujući posebnu pozornost popisu ciljnih vrsta za uzorkovanje i laboratorijsko testiranje iz te Odluke te drugim vrstama divljih ptica kod kojih su zabilježeni slučajevi infekcije virusima VPIP-a.

2.   Nadležno tijelo može odlučiti provesti ciljano uzorkovanje i laboratorijsko testiranje divljih ptica u životinjskih vrsta i na zemljopisnim područjima koji prethodno nisu bili pogođeni VPIP-om.

Članak 9.

Usklađenost i obveze izvješćivanja

Države članice dužne su izvješćivati Komisiju o mjerama koje poduzimaju u cilju usklađivanja s ovom Odlukom te o odstupanjima odobrenima u skladu s člankom 6.

Članak 10.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2005/734/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 11.

Primjenjivost

Ova se Odluka primjenjuje do 30. lipnja 2018.

Članak 12.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2017.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1)  SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)  SL L 10, 14.1.2006., str. 16.

(4)  Znanstveno mišljenje Odbora za zdravlje i dobrobit životinja Europske agencije za sigurnost hrane, na zahtjev Europske komisije, o zdravlju i dobrobiti životinja u pogledu influence ptica i o rizicima njezina unošenja na gospodarstva za uzgoj peradi u EU-u (EFSA Journal (2008.) 715, 1–161.).

(5)  Odluka Komisije 2005/734/EZ od 19. listopada 2005. o utvrđivanju biosigurnosnih mjera za smanjenje rizika od prijenosa jako patogene influence ptica koju uzrokuje tip A virusa influence podtip H5N1 s ptica koje žive u divljini na perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu te o predviđanju sustava ranog otkrivanja u područjima koja su u posebnom riziku (SL L 274, 20.10.2005., str. 105.).

(6)  Odluka Komisije 2010/367/EU od 25. lipnja 2010. o provedbi programa nadziranja influence ptica kod peradi i divljih ptica (SL L 166, 1.7.2010., str. 22.).

(7)  EFSA Journal 2017.; 15(1):4687, 32 str. doi:10.2903/j.efsa.2016.4687.

(8)  Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), 2016., BRZA PROCJENA RIZIKA: Outbreaks of highly pathogenic avian influenza A(H5N8) in Europe: http://ecdc.europa.eu/en/publications/Publications/risk-assessment-avian-influenza-H5N8-europe.pdf.

Top