Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32011R0749

Uredba Komisije (EU) br. 749/2011 od 29. srpnja 2011. o izmjeni Uredbe (EU) br. 142/2011 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive Tekst značajan za EGP

SL L 198, 30.7.2011, p. 3–22 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/749/oj

Date of document:
29/07/2011
Date of effect:
19/08/2011; Stupanje na snagu Datum objavljivanja +20 Vidi čl. 3
Date of end of validity:
No end date
Author:
Europska komisija
Responsible body:
Directorate-General for Health and Food Safety
Form:
Uredba
Additional information:
Značajno za EGP
Treaty:
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Legal basis:
Link
Link
Link
Select all documents mentioning this document
Modifies:
Relation Act Comment Subdivision concerned From To
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog XIII 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog VII 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog VIII 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog II 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog IV 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog V 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Zamjena članak 3 PTG) 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog XI 19/08/2011
Modifies 32011R0142 Izmjena prilog XVI 19/08/2011
Modified by:
Relation Act Comment Subdivision concerned From To
Corrected by 32011R0749R(01) (HU)
Corrected by 32011R0749R(02) (CS)
Instruments cited:
Link

15/Sv. 23

HR

Službeni list Europske unije

254

32011R0749

L 198/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 749/2011

od 29. srpnja 2011.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 142/2011 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2., članak 15. stavak 1. točku (c), drugi podstavak stavka 1. članka 15., članak 20. stavke 10. i 11., prvi i treći podstavak stavka 3. članka 41., članak 42. stavak 2. i članak 45. stavak 4.,

budući da:

(1)

U Uredbi (EZ) br. 1069/2009 utvrđena su pravila u vezi s javnim zdravljem i zdravljem životinja za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode, kako bi se spriječili i na najmanju moguću mjeru smanjili rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja koji proizlaze iz tih proizvoda. Ona također predviđa određivanje završne točke u proizvodnom lancu za određene dobivene proizvode nakon koje oni više ne podliježu zahtjevima te Uredbe.

(2)

U Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (2), utvrđena su provedbena pravila za Uredbu (EZ) br. 1069/2009, uključujući pravila o određivanju završnih točaka za određene dobivene proizvode.

(3)

Danska je podnijela zahtjev za određivanje završne točke za riblje ulje koje se koristi u proizvodnji lijekova. Kako je takvo riblje ulje dobiveno od materijala kategorije 3 te se prerađuje u strogim uvjetima, za to je ulje potrebno odrediti završnu točku. Članak 3. Uredbe (EU) br. 142/2011 i Prilog XIII. toj Uredbi treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Uredbom (EU) br. 142/2011 preuzete su odredbe uvedene za provedbu Uredbe (EZ) br. 1774/2002 i Odluke Komisije 2003/324/EZ (3), kojima je posebno Estoniji, Latviji i Finskoj dopuštena hranidba određenih krznaša, posebno lisica, prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenim iz tijela ili dijelova tijela životinja iste vrste. Prilog II. treba izmijeniti kako bi se omogućila hranidba tim materijalima obiju vrsta koje se uobičajeno uzgajaju, crvene lisice (Vulpes vulpes), koja je trenutačno navedena, i polarne lisice (Alopex lagopus), budući da je Uredbom (EU) br. 142/2011 izvan snage stavljena Odluka 2003/324/EZ.

(5)

U Uredbi (EZ) br. 1069/2009 utvrđena su određena pravila za sterilizaciju pod tlakom i predviđeno je donošenje provedbenih mjera za ostale metode prerade koje se moraju primjenjivati na nusproizvode životinjskog podrijetla ili proizvode dobivene od njih kako se prilikom uporabe ili uklanjanja takvih proizvoda ne bi pojavili neprihvatljivi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja. U skladu s time, u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđene su standardne metode prerade za objekte za preradu i određene druge objekte.

(6)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 omogućeno je uklanjanje ili uporaba nusproizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda dobivenih od njih alternativnim metodama, pod uvjetom da su takve metode odobrene na temelju procjene mogućnosti takvih metoda da smanje rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja do razine koja je barem jednaka razini standardnih metoda prerade za relevantnu kategoriju nusproizvoda životinjskog podrijetla. Uredbom (EZ) br. 1069/2009 predviđa se i standardni obrazac zahtjeva za odobrenje alternativnih metoda. U skladu s time, u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 142/2011 navedene su alternativne metode prerade za objekte za preradu i određene druge objekte.

(7)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je tri mišljenja u vezi s takvim alternativnim metodama: znanstveno mišljenje doneseno 21. siječnja 2009. o Projektu za proučavanje alternativa sustavima za uništavanje trupova uporabom sustava bunkera (4) (projekt sustava bunkera); znanstveno mišljenje doneseno 8. srpnja 2010. o obradi krutog svinjskog gnoja i gnoja od peradi vapnom (5); i znanstveno mišljenje doneseno 22. rujna 2010. o zahtjevu tvrtke Neste Oil u pogledu nove alternativne metode uklanjanja ili uporabe nusproizvoda životinjskog podrijetla (6).

(8)

Projekta sustava bunkera predviđa hidrolizu svinjskih lešina i ostalih nusproizvoda životinjskog podrijetla od svinja iz farmskog uzgoja u zatvorenom spremniku smještenom na farmi. Nakon određenog vremenskog razdoblja, dobiveni se hidrolizirani materijal treba, kao prva mogućnost, ukloniti spaljivanjem ili preradom, u skladu sa zdravstvenim pravilima o nusproizvodima životinjskog podrijetla.

(9)

Projekt sustava bunkera kao drugu mogućnost predviđa i drobljenje i kasniju pasterizaciju svinjskih lešina i ostalih nusproizvoda životinjskog podrijetla od svinja iz farmskog uzgoja prije njihovog uklanjanja.

(10)

U svom mišljenju o projektu sustava bunkera od 21. siječnja 2009., EFSA je zaključila da dostavljene informacije ne pružaju dovoljan temelj kako bi se druga mogućnost smatrala sigurnim načinom uklanjanja nusproizvoda životinjskog podrijetla od svinja. U pogledu prve mogućnosti, temeljene na hidrolizi, EFSA također nije bila u mogućnosti donijeti konačnu procjenu. Međutim, EFSA je navela da hidrolizirani materijal ne bi predstavljao dodatan rizik pod uvjetom njegove daljnje prerade u skladu sa zdravstvenim pravilima za materijale kategorije 2.

(11)

Stoga je potrebno dozvoliti hidrolizu nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestu samog gospodarstva pod uvjetima kojima se sprječava prenošenje bolesti prenosivih na ljude ili životinje i kojima se izbjegavaju štetne posljedice za okoliš. Treća mogućnost je hidroliza koja se obavlja u zatvorenom i nepropusnom spremniku odvojenom od bilo kojih farmskih životinja na istome gospodarstvu. Međutim, budući da metoda hidrolize ne predstavlja metodu prerade, ne bi se trebali primjenjivati posebni uvjeti za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla u takvim objektima. Spremnik treba, pod službenim nadzorom, redovito pregledavati kako bi se utvrdila eventualna prisutnost korozije i tako spriječilo istjecanje materijala u tlo.

(12)

Još nije dokazana sposobnost metode hidrolize da umanji potencijalne rizike za zdravlje. Stoga treba zabraniti svako rukovanje hidroliziranim materijalima ili njihovu uporabu, osim radi spaljivanja ili kombiniranog spaljivanja, uz prethodnu preradu ili bez nje, ili odlaganja na odobrenim odlagalištima, kompostiranja ili pretvorbe u bioplin, pri čemu svakoj od triju potonjih mogućnosti treba prethoditi sterilizacija pod tlakom.

(13)

Španjolska, Irska, Latvija, Portugal i Ujedinjena Kraljevina iskazale su interes da svojim subjektima dozvole upotrebu metode hidrolize. Nadležna tijela tih država članica potvrdila su da će se provoditi stroge kontrole nad tim subjektima kako bi se spriječili potencijalni rizici za zdravlje.

(14)

U svom mišljenju od 8. srpnja 2010. o obradi krutog svinjskog gnoja i gnoja od peradi vapnom, EFSA je zaključila da bi se predloženo miješanje vapna s gnojem moglo smatrati sigurnim procesom za inaktivaciju relevantnih bakterijskih i virusnih patogena s obzirom na planiranu primjenu dobivenih proizvoda, i to mješavine vapna i gnoja, na tlo. Budući da je u zahtjevu učinkovitost postupka dokazana samo za određenu spravu za miješanje, EFSA je preporučila da se, u slučajevima kada se u procesu koristi drukčija sprava za miješanje, provede postupak validacije na temelju mjerenja pH vrijednosti, vremena i temperature, kako bi se dokazalo da se korištenjem drukčije sprave za miješanje postiže jednaka inaktivacija patogena.

(15)

Validaciju prema tim načelima treba provesti kada se živo vapno (CaO), koje je upotrijebljeno u postupku koji je EFSA ocijenila, zamijeni dolomitom (CaOMgO).

(16)

U svom mišljenju od 22. rujna 2010. o višestupanjskom katalitičkom procesu za proizvodnju obnovljivih goriva, EFSA je zaključila da se proces može smatrati sigurnim kada se prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2 i Kategorije 3 koriste kao početni materijal i kada su te prerađene masti prerađene u skladu sa standardnim metodama prerade za nusproizvode životinjskog podrijetla. Međutim, na temelju dostavljenih dokaza nije se moglo zaključiti da se tim procesom ujedno mogu ublažiti potencijalni rizici od TSE-a koji mogu biti prisutni u prerađenim mastima dobivenim od materijala Kategorije 1. Stoga višestupanjski katalitički proces treba odobriti za prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2 i Kategorije 3, a treba ga odbiti za prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 1. Iako takvo odbijanje ne sprječava podnositelja zahtjeva u podnošenju daljnjih dokaza EFSA-i radi nove procjene, do takve procjene treba zabraniti korištenje prerađenih masti dobivenih od materijala Kategorije 1.

(17)

Prilog IV. Uredbi (EU) br. 142/2011 treba izmijeniti kako bi se uzeli u obzir zaključci triju znanstvenih mišljenja EFSA-e.

(18)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 predviđa se donošenje provedbenih mjera za pretvorbu nusproizvoda životinjskog podrijetla u bioplin ili kompost. Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla u pogonu za proizvodnju bioplina ili u pogonu za proizvodnju komposta miješaju s materijalima koji nisu životinjskog podrijetla ili s drugim materijalima koji nisu obuhvaćeni tom Uredbom, nadležnom tijelu treba omogućiti da odobri uzimanje reprezentativnih uzoraka nakon pasterizacije i prije nego što započne miješanje, kako bi se ispitala njihova usklađenost s mikrobiološkim kriterijima. Uzimanjem takvih uzoraka treba dokazati je li pasterizacija nusproizvoda životinjskog podrijetla ublažila mikrobiološke rizike u nusproizvodima životinjskog podrijetla za pretvorbu.

(19)

Prilog V. Uredbi (EU) br. 142/2011 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(20)

Uredbom (EZ) br. 1069/2009 predviđeno je donošenje standardnog obrasca zahtjeva za alternativne metode za uporabu ili uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili proizvoda dobivenih od njih. Taj obrazac trebaju koristiti zainteresirane strane pri podnošenju zahtjeva za odobrenje takvih metoda.

(21)

Na zahtjev Komisije, EFSA je 7. srpnja 2010. donijela znanstveno mišljenje s izjavom o tehničkoj pomoći u vezi s obrascem zahtjeva za nove alternativne metode za nusproizvode životinjskog podrijetla (7). U toj izjavi EFSA posebno preporuča dodatna pojašnjenja u pogledu informacija koje bi zainteresirane strane trebale dostaviti pri podnošenju zahtjeva za odobrenje nove alternativne metode.

(22)

Uzimajući u obzir preporuke iz tog znanstvenog mišljenja, potrebno je izmijeniti standardni obrazac zahtjeva za nove alternativne metode iz Priloga VII. Uredbi (EU) br. 142/2011.

(23)

Budući da se obnovljiva goriva iz višestupanjskog katalitičkog procesa mogu također proizvesti i iz uvezenih prerađenih masti, potrebno je pojasniti uvozne zahtjeve za takve masti te uvjete navedene u zdravstvenom certifikatu koji mora pratiti pošiljke prerađenih masti na točki ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi. priloge XIV. i XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(24)

U skladu s time, treba stoga izmijeniti članak 3. i priloge II., IV., V., VII., VIII., XI. i priloge XIII. do XVI.

(25)

Potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje nakon stupanja na snagu ove Uredbe, kako bi se omogućio nastavak uvoza u Uniju prerađenih masti koje nisu namijenjene za prehranu ljudi za određene svrhe izvan prehrambenog lanca životinja, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 142/2011 prije izmjena uvedenih ovom Uredbom.

(26)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 142/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

krzno koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju VIII. Priloga XIII.;

(h)

riblje ulje za proizvodnju lijekova koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju XIII. Priloga XIII.;

(i)

benzin i goriva koja ispunjavaju posebne zahtjeve za proizvode iz višestupanjskog katalitičkog procesa za proizvodnju obnovljivih goriva navedene u točki 2(c) odjeljka 3. poglavlja IV. Priloga IV.”

2.

Prilozi II., IV., V., VII., VIII., XI. i prilozi XIII. do XVI. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

U prijelaznom razdoblju do 31. siječnja 2012., pošiljke prerađenih masti koje nisu namijenjene za prehranu ljudi, za uporabu u određene svrhe izvan prehrambenog lanca životinja, koje prati zdravstveni certifikat potpisan i ispunjen u skladu s obrascem određenim u poglavlju 10(B) Priloga XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 prije stupanja na snagu ove Uredbe, nastavit će se prihvaćati za uvoz u Uniju, pod uvjetom da su ti certifikati ispunjeni i potpisani prije 30. studenoga 2011.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2011.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1)  SL L 300, 14.11.2009., str. 1.

(2)  SL L 54, 26.2.2011., str. 1.

(3)  SL L 117, 13.5.2003., str. 37.

(4)  List EFSA-e (2009.) 971, 1-12.

(5)  List EFSA-e (2010.); 8(7):1681.

(6)  List ESFA-e (2010.); 8(10):1825.

(7)  List EFSA-e 2010.; 8(7):1680.

PRILOG

Uredba (EU) br. 142/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

U Prilogu II., poglavlju I., točka 1(a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

lisice (Vulpes vulpes i Alopex lagopus);”

2.

U Prilogu IV., poglavlje IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

U odjeljku 1., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Materijali koje nastaju preradom materijala Kategorija 1 i 2 trajno se označuju u skladu sa zahtjevima za označivanje određenih dobivenih proizvoda navedenim u poglavlju V. Priloga VIII.

Međutim, takvo označivanje nije potrebno za sljedeće materijale iz odjeljka 2.:

(a)

biodizel proizveden u skladu s točkom D;

(b)

hidrolizirani materijali iz točke H;

(c)

mješavine svinjskog gnoja i gnoja od peradi sa živim vapnom proizvedene u skladu s točkom I;

(d)

obnovljiva goriva proizvedena iz prerađenih masti koje su dobivene od materijala kategorije 2, u skladu s točkom J.”

(b)

U odjeljku 2., dodaju se sljedeće točke:

„H.   Hidroliza uz naknadno uklanjanje

1.   Dotične države članice

Postupak hidrolize s naknadnim uklanjanjem smije se koristiti u Španjolskoj, Irskoj, Latviji, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini.

Nakon hidrolize, nadležno tijelo koje je dalo odobrenje mora osigurati da se materijali sakupljaju i uklanjaju unutar iste, gore navedene države članice.

2.   Početni materijal

Za ovaj proces smiju se koristiti samo sljedeći materijali:

(a)

Materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i., ii. i iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 koji su podrijetlom od svinja;

(b)

Materijali kategorije 3 iz članka 10. točke (h) te Uredbe koji su podrijetlom od svinja.

Međutim, ne smiju se koristiti tijela ili dijelovi tijela životinja koje su uginule zbog prisutnosti epizootske bolesti ili u okviru mjera za iskorjenjivanje epizootske bolesti.

3.   Metodologija

Hidroliza s naknadnim uklanjanjem je privremeno skladištenje na licu mjesta. Ona se izvodi u skladu sa sljedećim standardima:

(a)

Nakon njihovog sakupljanja na gospodarstvu na kojemu je nadležno tijelo, na temelju procjene gustoće naseljenosti životinja na gospodarstvu, vjerojatne stope smrtnosti i mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja koji mogu nastati, odobrilo primjenu metode prerade, nusproizvodi životinjskog podrijetla moraju se staviti u spremnik koji je izrađen u skladu s točkom (b) („spremnik”) i postavljen na za to namijenjeno mjesto u skladu s točkama (c) i (d) („namijenjeno mjesto”).

(b)

Spremnik mora:

i.

imati napravu za zatvaranje;

ii.

biti vodonepropustan, nepropustan na istjecanje i hermetički zatvoren;

iii.

imati premaz za sprječavanje korozije;

iv.

biti opremljen napravom za kontrolu emisija u skladu s točkom (e).

(c)

Spremnik se mora postaviti na za to namijenjeno mjesto koje je fizički izdvojeno od gospodarstva.

To mjesto mora imati posebno namijenjene pristupne putove za premještanje materijala i za vozila za sakupljanje.

(d)

Spremnik i mjesto moraju biti izrađeni i raspoređeni u skladu sa zakonodavstvom Unije za zaštitu okoliša, kako bi se spriječili neugodni mirisi i rizici za tlo i podzemnu vodu.

(e)

Spremnik mora biti spojen na cijev za plinovite emisije, koja mora biti opremljena odgovarajućim filtrima za sprječavanje prenošenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude i životinje.

(f)

Tijekom procesa hidrolize spremnik mora biti zatvoren u razdoblju od najmanje tri mjeseca, i to tako da se spriječi bilo kakvo neovlašteno otvaranje.

(g)

Subjekt mora uvesti postupke kojim će spriječiti prijenos bolesti koje se mogu prenijeti na ljude i životinje kretanjem osoblja.

(h)

Subjekt mora:

i.

poduzeti preventivne mjere protiv ptica, glodavaca, insekata i ostalih štetnika;

ii.

uspostaviti dokumentirani program kontrole štetočina.

(i)

Subjekt mora voditi evidenciju o:

i.

svakom odlaganju materijala u spremnik;

ii.

svakom sakupljanju hidroliziranog materijala iz spremnika.

(j)

Subjekt mora prazniti spremnik u redovitim razmacima radi provjere:

i.

odsutnosti korozije;

ii.

i otkrivanja i sprječavanja mogućeg istjecanja tekućih materijala u tlo.

(k)

Nakon hidrolize, materijali se moraju sakupiti, upotrijebiti i ukloniti u skladu s člankom 13. točkama (a), (b), (c) ili člankom 13. točkom (e) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(l)

Proces se mora obavljati u šaržama.

(m)

Zabranjeno je bilo kakvo drugo rukovanje hidroliziranim materijalima ili upotreba hidroliziranih materijala, uključujući njihovu primjenu na tlo.

I.   Obrada svinjskog gnoja i gnoja od peradi vapnom

1.   Početni materijal

Za ovaj se proces može koristiti gnoj, kako je navedeno u članku 9. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, podrijetlom od svinja i peradi.

2.   Metoda prerade

(a)

Sadržaj suhe tvari u gnoju mora se odrediti primjenom metode CEN EN 12880:2000 (1)„Karakterizacija muljeva. Određivanje suhog ostatka i sadržaja vode”.

Za taj proces sadržaj suhe tvari mora iznositi između 15 % i 70 %.

(b)

Količinu vapna koje se treba dodati mora se odrediti tako da se postigne jedna od kombinacija vremena i temperature navedenih u točki (f).

(c)

Veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla koji se prerađuju ne smije biti veća od 12 mm.

Ako je potrebno, veličina čestica gnoja mora se smanjiti tako da se postigne najveća dopuštena veličina čestica.

(d)

Gnoj se mora pomiješati s živim vapnom (CaO) srednje do visoke reaktivnosti, kako bi se u skladu s kriterijima testa reaktivnosti 5.10 iz metode CEN EN 459-2:2002 (2) u manje od šest minuta postiglo povećanje temperature od 40 °C.

Miješanje se mora izvesti s dvije miješalice s po dva vijka po miješalici, postavljene jedna iza druge.

Obje miješalice moraju:

i.

imati vijak promjera 0,55 m i duljine 3,5 m;

ii.

raditi snagom od 30 kW i brzinom rotacije vijka od 156 okretaja u minuti;

iii.

imati kapacitet obrade od 10 tona po satu.

Srednje trajanje miješanja mora iznositi otprilike dvije minute.

(e)

Mješavina se mora miješati u trajanju od najmanje šest sati dok se ne postigne konačna mješavina od najmanje dvije tone.

(f)

Na nadzornim točkama koje se moraju uvesti u konačnoj mješavini, moraju se provoditi stalna mjerenja kako bi se dokazalo da je, tijekom jednog od sljedećih vremenskih razdoblja, pri odgovarajućoj temperaturi, proizvod miješanja u konačnoj mješavini dosegnuo pH vrijednost od najmanje 12:

i.

60 °C za 60 minuta; ili

ii.

70 °C za 30 minuta.

(g)

Taj se proces mora obavljati u šaržama.

(h)

Mora se uspostaviti trajni pisani postupak temeljen na načelima HACCP sustava.

(i)

Subjekti moraju, postupkom validacije provedenim u skladu sa sljedećim zahtjevima, nadležnom tijelu dokazati da je proces, u kojemu se upotrijebio uređaj za miješanje različit od uređaja za miješanje iz točke (d) ili se umjesto živog vapna upotrijebio dolomit (CaOMgO), barem jednako učinkovit kao postupak utvrđen u točkama (a) do (h):

Taj postupak validacije mora:

—

dokazati da se upotrebnom uređaja za miješanje koji je različit od onoga iz točke (d) ili upotrebom dolomita, već prema tome što je primjenjivo, može proizvesti takva mješavina s gnojem koja postiže parametre za pH vrijednost, vrijeme i temperaturu iz točke (f),

—

biti utemeljen na praćenju vremena i temperature na dnu, u sredini i na vrhu konačne mješavine, uz reprezentativan broj nadzornih točaka (najmanje četiri nadzorne točke u području dna, smještene najviše 10 cm iznad dna i najviše 10 cm ispod najviše točke, jedna nadzorna točka u sredini na pola puta između dna i najviše točke konačne mješavine, i četiri nadzorne točke u rubnom području na vrhu konačne mješavine, smještene najviše 10 cm ispod površine i najviše 10 cm ispod najviše točke konačne mješavine),

—

se provesti tijekom dvaju razdoblja od najmanje 30 dana, od kojih jedno mora biti tijekom hladnog razdoblja godine na zemljopisnoj lokaciji gdje će se uređaj za miješanje koristiti.

J.   Višestupanjski katalitički proces za proizvodnju obnovljivih goriva

1.   Početni materijali

(a)

Za ovaj se proces smiju koristiti sljedeći materijali:

i.

prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2, prerađene korištenjem metode prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);

ii.

riblje ulje ili prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 3, prerađene korištenjem:

—

bilo koje od metoda prerade 1 do 5 ili metode prerade 7, ili

—

u slučaju materijala dobivenih od ribljeg ulja, bilo koje od metoda prerade 1 do 7;

iii.

riblje ulje ili prerađena mast proizvedeni u skladu s odjeljcima VIII., ili XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(b)

U ovom procesu zabranjena je uporaba prerađenih masti dobivenih od materijala kategorije 1.

2.   Metoda prerade

(a)

Prerađena mast mora biti podvrgnuta prethodnoj obradi koja se sastoji od:

i.

izbjeljivanja centrifugiranih materijala propuštanjem tih materijala kroz glineni filtar;

ii.

uklanjanja preostalih netopivih nečistoća filtriranjem.

(b)

Takav prethodno obrađeni materijal mora se podvrgnuti višestupanjskom katalitičkom procesu koji se sastoji od hidrodeoksigenacije nakon koje slijedi izomerizacija.

Materijali se moraju podvrgnuti tlaku od najmanje 20 bara, pri temperaturi od najmanje 250 °C, tijekom najmanje 20 minuta.

(1)  BS EN 12880:2000, Karakterizacija muljeva. Određivanje suhog ostatka i sadržaja vode. Europski odbor za normizaciju,"

(2)  CEN EN 459-2:2002 metoda CEN/TC 51 - Cement i građevinska vapna. Europski odbor za normizaciju,”"

(c)

U odjeljku 3., točka 2. mijenja se kako slijedi:

i.

Druga alineja točke (b) podtočke iii. zamjenjuje se sljedećim:

„—

dobivenoga od materijala kategorije 3, osim materijala iz članka 10 točke (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji se koristi za hranidbu;”

ii.

Sljedeće točke se dodaju:

„(c)

višestupanjskim katalitičkim procesom za proizvodnju obnovljivih goriva, mogu se:

i.

u slučaju benzina i ostalih goriva koji nastaju tim procesom, koristiti kao gorivo bez ograničenja iz ove Uredbe (završna točka);

ii.

u slučaju gline korištene pri izbjeljivanju i mulja iz postupka prethodne obrade u točke J(2) podtočke (a) odjeljka 2.:

—

ukloniti spaljivanjem ili kombiniranim spaljivanjem,

—

pretvoriti u bioplin,

—

kompostirati ili upotrijebiti za proizvodnju dobivenih proizvoda iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(d)

mješavine svinjskog gnoja i gnoja od peradi obrađenih vapnom, mogu se primijeniti na tlo kao prerađeni gnoj.”

3.

U Prilogu V., poglavlju III., odjeljku 3., sljedeća točka 3. se dodaje:

„3.

Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju u bioplin ili se kompostiraju zajedno s materijalima koji nisu životinjskog podrijetla, nadležno tijelo može odobriti subjektima uzimanje reprezentativnih uzoraka nakon pasterizacije iz točke 1(a) odjeljka 1. poglavlja I., odnosno nakon kompostiranja iz točke 1. odjeljka 2., a prije miješanja s materijalima koji nisu životinjskog podrijetla, kako bi se pratila učinkovitost pretvorbe, odnosno kompostiranja nusproizvoda životinjskog podrijetla.”

4.

U Prilogu VII., poglavlju II., točke 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Zahtjevi moraju sadržavati sve potrebne informacije kako bi EFSA mogla procijeniti sigurnost predložene alternativne metode, te posebno moraju opisati:

—

kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih podvrgavanju toj metodi,

—

cjelokupni proces,

—

povezane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja, i

—

stupanj smanjenja rizika koji se treba postići tim procesom.

2.

U zahtjevu iz stavka 1. dalje u tekstu

(a)

moraju biti navedene primjenjive točke iz članaka 8., 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 uključujući fizičko stanje tih materijala te, ako je to primjenjivo, svaka prethodna obrada kojoj su materijali bili podvrgnuti, navodeći sve materijale koji nisu nusproizvodi životinjskog podrijetla koji će se koristiti u procesu.

(b)

mora biti uključen HACCP protokol i dijagram tijeka u kojemu su jasno navedeni pojedini koraci procesa, utvrđeni parametri koji su od ključne važnosti za inaktivaciju relevantnih patogena, kao što su temperatura, tlak, vrijeme izloženosti, podešenje pH vrijednosti i veličina čestica, kojemu su priloženi sigurnosno-tehnički listovi za opremu koja se koristi tijekom procesa;

(c)

moraju biti utvrđene i karakterizirane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja koje predstavljaju kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla koje će se povrgnuti toj metodi;

(d)

mora biti razvidno da će se u svim proizvodima koji nastaju tijekom procesa smanjiti broj najotpornijih bioloških opasnosti povezanih s kategorijom materijala koji se prerađuju, uključujući otpadne vode, najmanje u onoj mjeri koja se postiže standardima prerade utvrđenim u ovoj Uredbi za istu kategoriju nusproizvoda životinjskog podrijetla. Stupanj smanjenja rizika mora se utvrditi pomoću validiranih izravnih mjerenja, osim ako je prihvatljiva izrada modela ili usporedba s drugim procesima.

3.

Validirana izravna mjerenja iz gornjeg stavka 2. točke (d) znači:

(a)

mjerenje smanjenja održivosti/infektivnosti: endogenih indikatorskih organizama tijekom procesa, u slučaju kada je indikator:

—

stalno prisutan u sirovom materijalu u velikom broju,

—

ne manje rezistentan prema letalnim aspektima procesa obrade, ali ne značajno rezistentniji od patogenih uzročnika za čije je praćenje korišten,

—

relativno lagan za mjerenje i relativno lagan za identifikaciju i potvrđivanje; ili

(b)

korištenje dobro označenog test organizma ili virusa uvedenog u prikladno testno tijelo u početnom materijalu.

Ako prerada uključuje više koraka, mora se ocijeniti stupanj do kojeg pojedini koraci za smanjenje titra funkcioniraju kumulativno, ili do kojeg prethodni koraci u procesu mogu ugroziti djelotvornost koraka koji slijede;

(c)

podnošenje cjelovitih izvješća uz

i.

detaljan opis primijenjene metodologije;

ii.

opis vrste analiziranih uzoraka;

iii.

dokaz o reprezentativnosti broja analiziranih uzoraka;

iv.

obrazloženje broja obavljenih testova i odabira mjernih točaka;

v.

navođenje osjetljivosti i specifičnosti primijenjenih metoda utvrđivanja;

vi.

iznošenje podataka o ponovljivosti i statističkom varijabilitetu mjerenja dobivenih tijekom eksperimenata;

vii.

obrazloženje važnosti upotrebe prionskih nadomjestaka, ako su korišteni;

viii.

dokaz da su, u slučajevima kada se u odsutnosti izravnih mjerenja koristila izrada modela ili usporedba s drugim procesima, čimbenici koji uzrokuju smanjenje rizika dobro poznati i da je model smanjenja rizika dobro uspostavljen;

ix.

pružanje podataka, za cijeli proces, o izravnim mjerenjima svih čimbenika koji uzrokuju smanjenje rizika, koji moraju dokazati su ti čimbenici homogeno primijenjeni u cijeloj obrađenoj šarži.

4.

HACCP plan iz stavka 2. točke (b) mora se temeljiti na kritičnim parametrima koji se koriste za postizanje smanjenja rizika, posebno:

—

temperaturi,

—

tlaku,

—

vremenu, i

—

mikrobiološkim kriterijima.

Na temelju rezultata eksperimentalne validacije i/ili predloženog modela moraju se odrediti kritične granice u planu HACCP sustava.

Ako se uspješno funkcioniranje procesa može dokazati samo pozivanjem na tehničke parametre koji su posebno povezani s opremom korištenom tijekom procesa, HACCP plan mora uključiti i tehnička ograničenja koja se moraju poštovati, posebno u pogledu uporabe energije, broja obrtaja crpke ili doziranja kemikalija.

Moraju se dati informacije o kritičnim i tehničkim parametrima koje treba pratiti i bilježiti stalno ili u određenim intervalima i o metodama koje su primijenjene za mjerenje i praćenje.

Mora se uzeti u obzir promjenjivost parametara u uobičajenim uvjetima proizvodnje.

HACCP plan mora odražavati redovne i izvanredne/neuobičajene radne uvjete, uključujući raščlambu postupka i u njemu moraju biti naznačene moguće korektivne mjere koje se moraju poduzeti u slučaju izvanrednih/neuobičajenih uvjeta rada.

5.

Zahtjevi također moraju sadržavati dovoljno informacija o:

(a)

rizicima povezanim s međuzavisnim procesima, a posebno o ishodu ocjene mogućih neizravnih učinaka, koji mogu:

i.

utjecati na razinu smanjenja rizika pojedinog procesa;

ii.

proizaći iz prijevoza ili skladištenja bilo kakvih proizvoda koji nastaju tijekom procesa ili zbog sigurnog uklanjanja takvih proizvoda, uključujući otpadne vode.

(b)

rizicima povezanima s planiranom krajnjom upotrebom proizvoda, a posebno:

i.

mora biti navedena planirana krajnja upotreba svih proizvoda koji nastaju tijekom procesa;

ii.

moraju se ocijeniti mogući rizici za zdravlje ljudi i životinja i mogući utjecaju na okoliš na temelju smanjenja rizika procijenjenog u skladu s točkom 2(d).

6.

Zahtjevi se podnose zajedno s pisanim dokazima, a posebno s:

(a)

dijagramom tijeka koji prikazuje odvijanje procesa;

(b)

dokazima iz točke 2.d, kao i drugim dokazima kojima je cilj potkrijepiti informacije dane u okviru zahtjeva, kako je navedeno u točki 2.

7.

U zahtjevu mora biti navedena i kontakt adresa zainteresirane strane, koja uključuje ime i punu adresu, broj telefona i/ili telefaksa i/ili adresu elektroničke pošte pojedine odgovorne osobe kao zainteresirane strane ili njezinog zastupnika.”

5.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)

U poglavlju II., u točki 2.b, podtočka xvii. zamjenjuje se sljedećim:

„xvii.

u slučaju izložbenih proizvoda, riječi ‚izložbeni proizvod koji nije za prehranu ljudi’, umjesto teksta na naljepnici utvrđenog u točki (a);

xviii.

u slučaju ribljeg ulja za proizvodnju lijekova iz poglavlja XIII. Priloga XIII., riječi ‚riblje ulje za proizvodnju lijekova’, umjesto teksta na naljepnici utvrđenog u točki (a);

xix.

u slučaju gnoja koji je podvrgnut obradi vapnom sukladno točki I. odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV., riječi ‚mješavina gnoja i vapna’.”

(b)

U poglavlju V., u točki 3.d, podtočka ii. se zamjenjuje sljedećim:

„ii.

namijenjeni za istraživanje i druge posebne svrhe kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 koje je odobrilo nadležno tijelo;

(e)

obnovljiva goriva proizvedena iz prerađenih masti dobivenih iz materijala kategorije 2, u skladu s točkom J odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.”

6.

U Prilogu XI., poglavlju I., odjeljku 2., uvodna izjava zamjenjuje se sljedećim:

„Stavljanje na tržište prerađenog gnoja, dobivenih proizvoda od prerađenoga gnoa i guana šišmiša podliježe sljedećim uvjetima. Osim toga, u slučaju guana šišmiša potrebna je suglasnost države članice odredišta kako je navedeno u članku 48. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009:”

7.

U Prilogu XIII., dodaje se sljedeće poglavlje XIII.:

„POGLAVLJE XIII.

Posebni zahtjevi za riblje ulje za proizvodnju lijekova

Završna točka za riblje ulje za proizvodnju lijekova

Riblje ulje dobiveno od materijala iz točke A.2 odjeljka 3. poglavlja II. Priloga X., koje je zaluženo otopinom NaOH pri temperaturi od 80 °C ili višoj i koje je naknadno pročišćeno destilacijom pri temperaturi od 200 °C ili višoj, može se staviti na tržište za proizvodnju lijekova bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.”

8.

Prilog XIV. mijenja se kako slijedi:

(a)

Poglavlje I. mijenja se kako slijedi:

i.

Odjeljak 1. mijenja se kako slijedi:

—

u uvodnom odlomku, točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

moraju se predočiti na točki ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi, i moraju biti popraćeni dokumentom koji odgovara obrascu iz stupca „certifikati/obrasci dokumenata” tablice 1.;

(f)

moraju biti podrijetlom iz objekta koji je registriran ili odobren od strane nadležnog tijela treće zemlje i koji se nalazi na popisu takvih objekata iz članka 30.”

—

u tablici 1., retku br. 1, opis proizvoda u drugom stupcu zamjenjuje se sljedećim:

„prerađena životinjska bjelančevina, uključujući mješavine i proizvode koji nisu hrana za kućne ljubimce a sadrže takvu bjelančevinu, i mješavine za hranidbu životinja koje sadrže takvu bjelančevinu kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009”.

ii.

U odjeljku 2., naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uvoz prerađenih životinjskih bjelančevina, uključujući mješavine i proizvode koji nisu hrana za kućne ljubimce koji sadrže takvu bjelančevinu, i krmne smjese koje sadrže takvu bjelančevinu kako su određene u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009”.

(b)

Poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

i.

Odjeljak 1. mijenja se kako slijedi:

—

u uvodnom stavku, točke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)

moraju biti podrijetlom iz objekta koji je registriran ili odobren od strane nadležnog tijela treće zemlje, kada je to primjenjivo, koji se nalazi na popisu takvih objekata iz članka 30.; i

(e)

tijekom prijevoza do točke ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi moraju biti popraćeni zdravstvenim certifikatom iz stupca „certifikati/obrasci dokumenata” Tablice 1.; ili

(f)

moraju se predočiti na točki ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi, i moraju biti popraćeni dokumentom koji odgovara obrascu iz stupca „certifikati/obrasci dokumenata” tablice 2.”

—

u tablici 2., redak br. 17 zamjenjuje se sljedećim:

„17

Prerađene masti za određene svrhe izvan prehrambenog lanca životinja za životinje iz farmskog uzgoja

(a)

U slučaju materijala namijenjenih za proizvodnju biodizela:

Materijali kategorija 1, 2 i 3 iz članaka 8., 9. i 10.

(b)

U slučaju materijala namijenjenih za proizvodnju obnovljivih goriva iz točke J odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.:

Materijali kategorija 2 i 3 iz članaka 9. i 10.

(c)

U slučaju materijala namijenjenih za organska gnojiva i poboljšivače tla:

Materijali kategorije 2 iz članka 9. točaka (c) i (d) i članka 9. točke (f) podtočke i. i materijali Kategorije 3 iz članka 10., osim u točkama (c) i (p).

(d)

U slučaju materijala namijenjenih za druge svrhe:

Materijali kategorije 1 iz članka 8. točaka (b), (c) i (d), materijali Kategorije 2 iz članka 9. točaka (c), (d) i članka 9. točke (f) podtočke i. i materijali kategorije 3 iz članka 10., osim u točkama (c) i (p).

Prerađene masti moraju biti u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 9.

Treće zemlje navedene u dijelu 1. Priloga II. Uredbi (EU) br. 206/2010 i, u slučaju materijala podrijetlom od ribe, treće zemlje navedene u Prilogu II. Odluci 2006/766/EZ.

Poglavlje 10.B Priloga XV.’

ii.

U odjeljku 9., točka (a) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii.

u slučaju materijala namijenjenih za proizvodnju obnovljivih goriva iz točke J odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV. ovoj Uredbi, materijali Kategorije 2 iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i materijali kategorije 3 iz članka 10. te Uredbe;

iv.

u slučaju ostalih materijala Kategorije 1 iz točaka (b), (c) i (d) članka 8. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, materijala Kategorije 2 iz točaka (c) i (d) i točke (f) podtočke i. članka 9. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili materijali kategorije 3, osim materijala iz točaka (c) i (p) članka 10. te Uredbe;”

9.

U Prilogu XV. poglavlje 10.B zamjenjuje se sljedećim:

„POGLAVLJE 10.B

Zdravstveni certifikat

za otpremu u ili provoz kroz (2)Europsku uniju prerađenih masti koje nisu namijenjene za prehranu ljudi, za upotrebu u određene svrhe izvan prehrambenog lanca životinja

Image

Image

Image

Image

Image

10.

U Prilogu XVI. poglavlju III. dodaje se sljedeći odjeljak 11.:

„Odjeljak 11

Službene kontrole u pogledu hidrolize s naknadnim uklanjanjem

Nadležno tijelo provodi kontrole na mjestima gdje se provodi hidroliza uz naknadno uklanjanje u skladu s točkom H odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.

Za potrebe usklađivanja količina hidroliziranih otpremljenih i uklonjenih materijala, takve kontrole uključuju preglede dokumentacije:

(a)

količine materijala koji su hidrolizirani na dotičnoj lokaciji;

(b)

u objektima u kojima su hidrolizirani materijali uklonjeni.

Kontrole se provode redovito na temelju procjene rizika.

Nakon razdoblja od prvih dvanaest mjeseci rada, obavlja se kontrolni pregled takvih lokacija na kojima je smješten spremnik za hidrolizu, svaki put kad se hidrolizirani materijal sakuplja iz spremnika.

Nakon razdoblja od prvih dvanaest mjeseci rada, obavlja se kontrolni pregled takvih lokacija svaki put kad se spremnik prazni i provjerava odsutnost korozije i istjecanja u skladu s točkom H podtočkom (j) odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.”
Top