07/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

196

L 201/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.07.2010.

(1)

Uredbom (EZ) br. 549/2004 zahtijeva se da se provedbenim pravilima uspostavi plan performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije.

(2)

Plan performansi bi morao doprinijeti održivom razvoju sustava zračnog prometa poboljšanjem cjelokupne učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi na ključnim područjima performansi u vezi sigurnosti, okoliša, kapaciteta i isplativosti, u skladu s onima utvrđenim u okviru performansi glavnog plana ATM-a, imajući pritom u vidu prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(3)

Plan performansi bi morao predvidjeti pokazatelje i obvezujuće ciljeve ključnih područja performansi kojima se u potpunosti postižu i održavaju zahtijevane razine sigurnosti, dopuštajući pritom postavljanje ciljeva performansi na drugim ključnim područjima.

(4)

Plan performansi bi se morao uspostaviti i njime upravljati uz dugoročno uvažavanje društvenih ciljeva visoke razine.

(5)

Plan performansi bi se morao odnositi na usluge u zračnoj plovidbi pristupom od izlaza do izlaza uključujući zračne luke, s ciljem poboljšanja cjelokupne performanse mreže.

(6)

Pri izradi i praćenju plana performansi morale bi se uvažiti međusobne ovisnosti između nacionalne razine i razine funkcionalnog bloka zračnog prostora te razine mreže kao i međuovisnosti između ciljeva performansi, uvažavajući pritom prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(7)

Planovi performansi bi morali obvezivati države članice da tijekom referentnog razdoblja postignu ciljeve jedinstvenog europskog neba i ravnotežu između potreba svih korisnika zračnog prostora i pružanja usluga koje daju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi.

(8)

Nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi plana performansi. Države članice im stoga moraju osigurati mogućnost učinkovitog obavljanja ovih dodatnih odgovornosti.

(9)

Planovi performansi bi morali opisivati mjere, poput sustava poticaja, čiji je cilj poticanje ponašanja interesnih skupina u smislu poboljšanja performansi na nacionalnoj razini, razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i europskoj razini.

(10)

U okolnostima koje su u vrijeme donošenja planova performansi bile nepredvidive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima performansi ne mogu riješiti i nadzirati, uspostavljanje primjerenih mehanizama upozoravanja trebalo bi omogućiti provedbu odgovarajućih mjera čiji je cilj očuvanje sigurnosnih zahtjeva i održavanje kontinuiteta pružanja usluga.

(11)

Potrebna su učinkovita savjetovanja interesnih skupina na nacionalnoj razini i/ili razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao i na razini Europske unije.

(12)

Uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, civilno-vojna suradnja i koordinacija imaju veliku važnost u postizanju ciljeva performansi.

(13)

Planom performansi se ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe članka 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004, čiji je cilj zaštita bitnih interesa sigurnosne ili obrambene politike.

(14)

Ključni pokazatelji performansi morali bi se odabrati tako da budu specifični i mjerljivi i da omogućavaju dodjeljivanje odgovornosti za postizanje ciljeva performansi. Pridruženi ciljevi morali bi biti dostižni, realni i pravovremeni te usmjereni učinkovitom upravljanju održivih performansi usluga u zračnoj plovidbi.

(15)

Provedba obvezujućih ciljeva performansi podržana poticajima koji mogu biti financijske prirode, zahtijeva primjerenu povezanost s Uredbom Komisije (EZ) br. 1794/2006 od 6. prosinca 2006. o uspostavi zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi (2).

(16)

Uspostavljanje i provedba ključnih pokazatelja performansi i ciljeva performansi zahtijeva primjerenu sukladnost sa ciljevima i standardima sigurnosti utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (3) i njezinim provedbenim pravilima, zajedno s mjerama koje poduzima Europska unija kako bi se ti ciljevi postigli i održali.

(17)

Tijekom referentnih razdoblja mora se uspostaviti učinkovit postupak nadzora performansi kako bi se osiguralo da razvoj performansi omogućava postizanje ciljeva i, ako je potrebno, uvođenje primjerenih mjera.

(18)

Kod donošenja ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije za prvo referentno razdoblje, Komisija bi morala primjereno uvažiti stvarnu financijsku situaciju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koja posebno proizlazi iz već donesenih mjera ograničavanja troškova, posebno od 2009., kao i potplaćenih ili preplaćenih rutnih naknada prenesenih iz prethodnih godina. Također bi trebalo primjereno voditi računa o napretku koji su već postigli postojeći funkcionalni blokovi zračnog prostora.

(19)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004 ova se Uredba primjenjuje na funkcije mreže za upravljanje zračnim prometom iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (4), primjerenim izmjenama ove Uredbe.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

(a)

u zračnom prostoru pod njihovom odgovornošću unutar drugih područja ICAO-a, pod uvjetom da o tome obavijeste Komisiju i druge države članice na tim područjima, te ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. (Čikaška konvencija);

(b)

na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji su dobili dozvolu za pružanje usluga u zračnoj plovidbi bez certifikata, u skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

(a)

„operator zračne luke” znači „upravljačko tijelo zračne luke” kako je definirano u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (9);

(b)

„podaci” znači kvalitativne, kvantitativne ili druge odgovarajuće informacije povezane s performansama u zračnoj plovidbi, koje su prikupljene i sustavno obrađene od strane Komisije ili za Komisiju, radi provedbe plana performansi;

(c)

„pokazatelji performansi” znači pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje, sustavno vrednovanje i provjeru performansi;

(d)

„ključni pokazatelji performansi” znači pokazatelji performansi koji se upotrebljavaju za postavljanje cilja performansi;

(e)

„kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu” znači zbor polijetanja i slijetanja povezanih s prijevozom putnika, tereta ili pošte za naknadu ili najam, koji se izračunavaju kao prosjek tijekom razdoblja od tri godine koje prethode donošenju plana performansi, bez obzira na najveću dopuštenu masu prilikom polijetanja i broj upotrijebljenih putničkih sjedala;

(f)

„obvezujući cilj” znači cilj performansi koji su države članice usvojile kao dio nacionalnog plana performansi ili plana performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora i koji podliježe sustavu poticaja kojim se predviđaju nagrade, kazne i/ili planovi korektivnih aktivnosti;

(g)

„zračni prijevoznik” znači poduzeće za zračni prijevoz s valjanom operativnom licencom koju je izdala država članica u skladu sa zakonodavstvom Europske unije;

(h)

„predstavnik korisnika zračnog prostora” znači bilo koja pravna osoba ili subjekt koji zastupa interese jedne ili nekoliko kategorija korisnika usluga u zračnoj plovidbi;

(i)

„utvrđeni troškovi” znači troškovi definirani u članku 15. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(j)

„nacionalna tijela” znači regulatorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora čiji se troškovi mogu zaračunati korisnicima zračnog prostora kada nastanu u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi u okviru primjene članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1794/2006;

(k)

„kultura pravičnosti” znači kultura u kojoj se istaknuti operatori ili drugi ne kažnjavaju za svoje postupke, propuste ili odluke donesene primjereno njihovom iskustvu i osposobljenosti, ali u kojoj se veliki nemar, namjerni prekršaji i destruktivno ponašanje ne toleriraju;

(l)

„koordinator zračne luke” znači funkcija uspostavljena u koordiniranim zračnim lukama na temelju primjene Uredbe (EEZ) br. 95/93;

(m)

„praćenje performansi” znači kontinuirani proces prikupljanja i analiziranja podataka radi mjerenja stvarne uspješnosti sustava u odnosu na postavljene ciljeve.

(a)

prikupljanje, ispitivanje, vrednovanje i pružanje podataka povezanih s performansama;

(b)

definiranje novih ili prilagodba ključnih područja performansi, u skladu s onima utvrđenim u okviru performansi glavnog plana ATM-a (Air Traffic Management - upravljanje zračnim prometom), kako je navedeno u članku 8. stavku 1. te povezanih ključnih pokazatelja performansi;

(c)

za drugo referentno razdoblje i nakon njega, definiranje primjerenih ključnih pokazatelja performansi kako bi se u svim ključnim područjima performansi obuhvatile performanse mrežnih funkcija i usluga u zračnoj plovidbi, kako za usluge na ruti tako i za terminalne usluge;

(d)

uspostavljanje ili revizija ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije;

(e)

postavljanje graničnih vrijednosti za aktiviranje mehanizama za upozoravanje kako je navedeno u članku 9. stavku 3.;

(f)

ocjenjivanje sukladnosti donesenih planova performansi, uključujući ciljeve performansi, sa ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(g)

kada je primjereno, ocjenjivanje sukladnosti graničnih vrijednosti za upozoravanje u okviru primjene članka 18. stavka 3., s graničnim vrijednostima na razini cjelokupne Europske unije iz članka 9. stavka 3;

(h)

kada je primjereno, ocjenjivanje revidiranih ciljeva performansi ili korektivnih mjera koje su poduzele predmetne države članice;

(i)

praćenje, sustavno vrednovanje i revizija performansi usluga u zračnoj plovidbi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i na razini Europske unije;

(j)

praćenje, sustavno vrednovanje i revizija performansi mrežnih funkcija;

(k)

trajno praćenje cjelokupne performanse mreže ATM-a, uključujući izradu godišnjih izvješća koja se daju Odboru za jedinstveno nebo;

(l)

ocjena postignuća ciljeva performansi na kraju svakog referentnog razdoblja radi pripreme sljedećeg razdoblja.

(a)

kako bi izvodilo svoju funkciju trajnog praćenja cjelokupnih performansi mreže ATM-a, tijelo za reviziju performansi dobiva potrebne informacije od nacionalnih nadzornih tijela u odnosu na nacionalne planove performansi ili planove performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(b)

tijelo za reviziju performansi pomaže nacionalnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev, davanjem neovisnog stajališta o pitanjima nacionalnih performansi ili performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao što su činjenične usporedbe između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji rade u sličnim okolnostima, analize promjena u performansama tijekom posljednjih pet godina ili analize predviđanja za budućnost;

(c)

nacionalna nadzorna tijela mogu zatražiti pomoć tijela za reviziju performansi pri određivanju raspona indikativnih vrijednosti za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora, uvažavajući europsko gledište. Te vrijednosti moraju biti dostupne nacionalnim nadzornim tijelima, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka i korisnicima zračnog prostora.

(a)

osiguravaju sukladnost plana performansi s predloškom utvrđenim u Prilogu II.;

(b)

obavješćuju Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za suradnju unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora i za odnose s Komisijom u vezi provedbe plana performansi;

(c)

donose odgovarajuća rješenja kako bi osigurale:

(d)

imaju zajedničku odgovornost za postizanje ciljeva performansi postavljenih za funkcionalni blok zračnog prostora;

(e)

u slučaju kada nije uspostavljena zajednička zona obračunavanja naknada u smislu članka 4. Uredbe (EZ) br. 1794/2006, združuju nacionalne ciljeve isplativosti i kao informaciju daju globalni iznos koji pokazuje nastojanja ka isplativosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

(a)

sigurnosne aspekte plana performansi, uključujući uspostavljanje, reviziju i provedbu ključnih pokazatelja performansi sigurnosti i ciljeve performansi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije, kao i davanje prijedloga za primjerene aktivnosti i mjere nakon aktiviranja mehanizma upozoravanja;

(b)

sukladnost ključnih pokazatelja i ciljeva performansi sigurnosti s provedbom Europskog programa sigurnosti zračnog prometa koji donosi Europska unija.

(a)

da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi priopće odgovarajuće elemente svojih poslovnih planova, pripremljenih u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(b)

savjetovanja interesnih skupina u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 549/2004 o planu i ciljevima performansi. Interesnim skupinama se dostavljaju odgovarajuće informacije najmanje tri tjedna prije savjetodavnog sastanka.

(a)

prognozu prometa izraženu u jedinicama usluga koje će se pružati svake godine referentnog razdoblja, s obrazloženjem upotrijebljenih brojki;

(b)

utvrđene troškove usluga u zračnoj plovidbi koje određuju države članice u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(c)

opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva performansi s opisom njihove važnosti u odnosu na europski glavni plan ATM-a i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima razvoja te promjenama kako je u njemu navedeno;

(d)

ciljeve performansi za svako odgovarajuće ključno područje performansi, određena upućivanja na svaki ključni pokazatelj performansi za cjelokupno referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koja se koriste za namjene praćenja i poticanja;

(e)

opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (FUA) kako bi se povećao kapacitet uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, i ako se smatra primjerenim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi u skladu s pokazateljima i ciljevima plana performansi;

(f)

opis i dokaz o tome kako su ciljevi performansi iz točke (d) usklađeni s ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije i kako im doprinose;

(g)

jasnu identifikaciju različitih subjekata koji su odgovorni za ispunjavanje ciljeva i njihovih posebnih doprinosa;

(h)

opis mehanizama poticaja koji se primjenjuju na različite odgovorne subjekte kako bi se potaknulo postizanje ciljeva tijekom referentnog razdoblja;

(i)

mjere koje poduzimaju nacionalna nadzorna tijela za praćenje postizanja ciljeva performansi;

(j)

opis rezultata savjetovanja sa interesnim skupinama, uključujući pitanja koja su istaknuli sudionici kao i postupci o kojima su se dogovorili.

(a)

moraju biti učinkoviti, razmjerni i vjerodostojni i ne smiju se mijenjati tijekom referentnog razdoblja;

(b)

moraju se provoditi na nedsikriminirajućoj i transparentnoj osnovi kao podrška poboljšanjima performansi pružanja usluga;

(c)

moraju biti dio regulatornog okvira koji je svim interesnim skupinama poznat ex ante i koji se primjenjuje tijekom cijelog referentnog razdoblja;

(d)

moraju poticati ponašanje subjekata koji postavljaju ciljeve u smislu postizanja visoke razine performansi i ispunjavanja vezanih ciljeva.

(a)

prije početka referentnog razdoblja, ako ima značajan dokaz da početni podaci, pretpostavke i razlozi upotrijebljeni za postavljanje početnih ciljeva na razini cjelokupne Europske unije više nisu valjani;

(b)

tijekom referentnog razdoblja, kao posljedica primjene mehanizma upozoravanja iz članka 18.

(a)

u vezi sa svim ključnim područjima performansi, za pregled odgovarajućih dokumenata i bilo kojih drugih materijala povezanih s uspostavljanjem planova i ciljeva performansi;

(b)

za uzimanje preslika tih dokumenata ili primjeraka izvadaka iz tih dokumenata;

(c)

za traženje verbalnog objašnjenja na licu mjesta.

(a)

taj plan nadomjesti nacionalne planove od 1. siječnja jedne od godina referentnog razdoblja;

(b)

trajanje plana ne premašuje preostalo trajanje referentnog razdoblja;

(c)

plan pokazuje da su njegovi ciljevi performanse najmanje jednako ambiciozni kao prijašnji nacionalni ciljevi zajedno.

1.

Odjeljak 2.2. Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„2.2.   Organizacijsko upravljanje

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi izrađuje poslovni plan koji obuhvaća najmanje razdoblje od pet godina. Poslovni plan sadržava:

Informacije iz stavaka (a) i (b) moraju biti sukladne s nacionalnim planom performansi ili planom performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i, u vezi podataka o sigurnosti, s nacionalnim programom sigurnosti navedenim u Standardu 2.27.1. u Prilogu 11. ICAO-u, Izmjeni 47.B-A od 20. srpnja 2009., kako je primjereno.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi daje sigurnosna i poslovna obrazloženja za velike investicijske projekte koja uključuju, kada je to važno, procjenu utjecaja na odgovarajuće ciljeve performansi iz odjeljka 2.2. b i koja navode ulaganja koja proizlaze iz pravnih zahtjeva povezanih s provedbom SESAR-a.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi izrađuje godišnji plan koji obuhvaća narednu godinu, u kojem se dodatno specificiraju elementi poslovnog plana i opisuju bilo kakve njegove izmjene.

Godišnji plan obuhvaća sljedeće odredbe o razini i kvaliteti usluge, kao što su očekivana razina kapaciteta, sigurnosti, okoliša i isplativosti, kako je primjereno:

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi stavlja na raspolaganje Komisiji, na njezin zahtjev, sadržaj dijela poslovnog plana i godišnjeg plana koji se odnosi na performanse, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.”

2.

Odjeljak 9. Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„9.   ZAHTJEVI U VEZI S IZVJEŠĆIVANJEM

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora moći dati godišnje izvješće o svojim djelatnostima odgovarajućem nacionalnom nadzornom tijelu. To izvješće obuhvaća njegove financijske rezultate, ne dovodeći u pitanje članak 12. Uredbe (EZ) br. 550/2004, kao i operativne performanse i bilo koje druge značajne aktivnosti i razvoje, posebno u području sigurnosti.

Godišnje izvješće uključuje najmanje:

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi stavlja sadržaj godišnjeg izvješća na raspolaganje javnosti i Europskoj komisiji, na njezin zahtjev, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.”

(a)

Prvi KPP u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je najniža razina prvog ključnog pokazatelja performansi u vezi sigurnosti definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (a) za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela.

(b)

Drugi ključni pokazatelj performansi u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je postotak primjene klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (b) u državama u kojima se primjenjuje ova Uredba, kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije, neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu i specifičnih tehničkih događaja ATM-a.

(c)

Treći ključni pokazatelj performansi u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je najniža razina mjerila kulture pravičnosti na kraju referentnog razdoblja, kako je definirano u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (c).

2.1.

U prvom referentnom razdoblju:

2.2.

Treći KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije razvija se od drugog referentnog razdoblja i to za rješavanje okolišnih pitanja povezanih s određenim aerodromskim službama kontrole zračne plovidbe (ANS).

3.1.

Za prvo referentno razdoblje:

3.2.

Na temelju praćenja opisanog u točki 3.1., drugi pokazatelj kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije, koji se odnosi na posebna pitanja kapaciteta zračnih luka povezana s ANS-om, razvija se u drugom referentnom razdoblju.

4.1.

Za prvo referentno razdoblje:

KPP u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije je prosječna utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti na razini cjelokupne Europske unije, a definira se kako slijedi:

U prvom referentnom razdoblju, Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006 prikuplja, objedinjuje i prati troškove i jedinične cijene terminalnih usluga u zračnoj plovidbi.

4.2.

U drugom referentnom razdoblju, drugi ključni pokazatelj performansi u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije je prosječna utvrđena jedinična cijena za terminalne usluge u zračnoj plovidbi na razini Europske unije.

(a)

Prvi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je učinkovitost upravljanja sigurnošću koja se mjeri metodologijom temeljenom na okviru Mreže za nadzor zrelosti sigurnosti ATM-a (ATM Safety Maturity Survey Network). Ovaj pokazatelj zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi ga Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ovaj ključni pokazatelj performansi, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(b)

Drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika, kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije, neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu i specifičnih tehničkih događaja ATM-a u svim centrima za kontrolu zračnog prometa i zračnim lukama s više od 150 000 kretanja u komercijalnom zračnom prometu godišnje u okviru ove Uredbe (vrijednost da/ne). Klasifikaciju ozbiljnosti zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi je Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ove ključne pokazatelje performansi, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(c)

Treći nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je izvješćivanje o kulturi pravičnosti. Ovu mjeru zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi je Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ovu mjeru, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

2.1.

U prvom referentnom razdoblju ne smije biti obveznih nacionalnih/FAB-ovih KPP-a u vezi okoliša.

Ne dovodeći u pitanje lokalne propise u vezi okoliša, države članice također surađuju s Komisijom na postavljanju KPP-a u vezi okoliša, koji se odnose na posebna pitanja okoliša povezana s aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi i koji se provode od drugog referentnog razdoblja.

2.2.

U drugom referentnom razdoblju, nacionalni/FAB-ov KPP u vezi okoliša je razvoj nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja rute prije kraja referentnog razdoblja, uključujući učinkovitu upotrebu civilno/vojnih struktura zračnog prostora (npr. CDR-i).

3.1.

Za prvo referentno razdoblje:

Nacionalni/FAB-ov KPI u vezi kapaciteta su minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu. Definira se na sljedeći način:

Za pripremu razvoja drugog nacionalnog/FAB-ovog KPP-a u vezi kapaciteta, države članice od prvog referentnog razdoblja moraju izvijestiti o:

3.2.

Od drugog referentnog razdoblja mora se primijeniti drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi kapaciteta, koji se odnosi na posebna pitanja povezana s kapacitetom terminala i zračne luke.

4.1.

Za prvo referentno razdoblje nacionalni/FAB-ov KPI u vezi isplativosti je nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti, a definira se kako slijedi:

Osim toga, države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006 izvješćuju o svojim troškovima i jediničnim cijenama terminalnih usluga u zračnoj plovidbi i moraju Komisiji obrazložiti bilo kakva odstupanja od prognoza.

4.2.

Od drugog referentnog razdoblja primjenjuje se drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi isplativosti: nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična(-e) cijena(-e) za terminalne usluge u zračnoj plovidbi.

—

učinkovitost upravljanja sigurnošću: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (a) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju),

—

primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (b) za svaku godinu referentnog razdoblja (vrijednosti da/ne),

—

kultura pravičnosti: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (c) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

—

minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu;

—

opis nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja rute (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

—

utvrđeni troškovi terminalnih usluga i usluga u zračnoj plovidbi na ruti, određeni u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1794/2006 za svaku godinu referentnog razdoblja,

—

prognoza jedinica usluge na ruti za svaku godinu referentnog razdoblja,

—

posljedično utvrđene jedinične cijene za referentno razdoblje,

—

opis i obrazloženje prinosa na kapital davatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik,

—

opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva performansi s opisom njihove važnosti u odnosu na Europski glavni plan ATM-a i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima napretka i promjena kako je u njemu navedeno.

—

mehanizmi praćenja kako bi se osigurala provedba programa sigurnosti i poslovnih planova ANS-a,

—

mjere za praćenje i izvješćivanje o provedbi planova performansi uključujući način rješavanja situacije u kojoj ciljevi nisu postignuti tijekom referentnog razdoblja.

(a)

Sukladnost sa zahtjevima u vezi s pripremom i donošenjem plana performansi i posebno ocjena obrazloženja danog u planu performansi;

(b)

Činjenična analiza uz uvažavanje cjelokupne situacije svake pojedine države;

(c)

Međusobni odnosi između svih ciljeva performansi;

(d)

Standardi performansi na početku referentnog razdoblja i posljedični opseg za buduća poboljšanja.

(a)

Učinkovitost upravljanja sigurnošću: dodatna granična vrijednost za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela koja je upotrijebljena u planu performansi i koju ocjenjuje Komisija, jednaka je ili viša od odgovarajućeg pokazatelja na razini cjelokupne Europske unije na kraju referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(b)

Primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika: sukladnost lokalnog ključnog pokazatelja performansi, kako je definirano u Prilogu I. odjeljku 2. točki 1. podtočki (b) s pokazateljem na razini cjelokupne Europske unije, za svaku godinu referentnog razdoblja;

(c)

Kultura pravičnosti: razina nacionalnog cilja performansi/cilja performansi FAB-a na kraju referentnog razdoblja, utvrđena upotrebom ključnog pokazatelja performansi definiranog u Prilogu I. odjeljku 2. točki 1. podtočki (c), jednaka je ili viša od cilja na razini cjelokupne Europske unije, definiranog u skladu s Prilogom I. odjeljkom 1. točkom 1. podtočkom (c) (neobvezno u prvom referentnom razdoblju).

(a)

Trend jedinične cijene: ocjena je li predviđeno da se dostavljene utvrđene jedinične cijene razvijaju u skladu s s ciljem isplativosti na razini cjelokupne Europske unije i pridonose li one na odgovarajući način postizanju ranije navedenog cilja tijekom cijelog referentnog razdoblja, kao i tijekom svake pojedine godine;

(b)

Utvrđena razina jedinične cijene: usporedba dostavljenih lokalnih jediničnih cijena s prosječnom jediničnom cijenom država članica ili FAB-ova koji prema definiciji Komisije imaju slično operativno i gospodarsko okružje;

(c)

Prinos na kapital: ocjena prinosa na kapital pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik;

(d)

Pretpostavke u vezi prognoze prometa: usporedba prognoza lokalnih uslužnih jedinica u planu performansi s referentnom prognozom, kao što su prognoze prometa Službe Eurocontrol-a za statistiku i prognozu (STATFOR);

(e)

Gospodarske pretpostavke: provjera jesu li pretpostavke o inflaciji upotrijebljene u planu performansi, u skladu s referentnom prognozom, kao što su prognoze MMF-a (Međunarodni monetarni fond)/Eurostata.

(a)

informacije koje su potrebne za udovoljavanje ključnom pokazatelju performansi u vezi sigurnosti iz Priloga I. odjeljka 2. točke 1. podtočke (a);

(b)

nacionalni program sigurnosti kako se zahtijeva u Standardu 2.27.1. u Prilogu 11. ICAO-u, Izmjeni 47.-B od 20. srpnja 2009.

(c)

podaci koje upotrebljava i izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirano u Uredbi (EU) br. 255/2010 o ATFM-u, kao što su planovi leta za opći zračni promet prema IFR pravilima, stvarne rute, podaci o nadzoru, aerodromska kašnjenja upravljanja zračnim prometom na ruti, izuzeća od mjera upravljanja protokom zračnog prometa, poštovanje slotova upravljanja zračnim prometom, učestalost upotrebe uvjetne rute;

(d)

događaji koji ugrožavaju sigurnost povezani s ATM-om, kako su definirani u Eurocontrol-ovim sigurnosnim regulatornim zahtjevima – ESARR 2, izdanje 3.0 – pod nazivom „Reporting and Assessment of Safety Occurrences in ATM”;

(e)

sigurnosna izvješća NSA-a iz članaka 6., 7. i 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 1315/2007 (1) te izvješća NSA-a o rješavanju utvrđenih sigurnosnih manjkavosti koje podliježu planovima korektivnih aktivnosti;

(f)

informacije o preporukama u vezi sigurnosti i korektivnim mjerama poduzetim na temelju analize/istraživanja incidenata povezanih s ATM-om u skladu s Direktivom Vijeća 94/56/EZ (2) o istraživanju nezgoda i Direktivnom 2003/42/EZ o izvješćivanju o izvanrednim događajima u civilnom zrakoplovstvu;

(g)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti;

(h)

podaci koji podržavaju zadaće iz članka 4. stavka 1. točaka (m) i (n) Uredbe Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (FUA) (3).

(a)

podatke iz Eurocontrol-ove specifikacije pod nazivom „Eurocontrol Specification for Economic Information Disclosure”, izdanje 2.6 od 31. prosinca 2008. pod oznakom Eurocontrol-SPEC-0117;

(b)

godišnja izvješća i dijelove poslovnih planova i godišnjeg plana, koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi donio u skladu s Prilogom I., odjeljcima 2.2. i 9. Uredbe (EZ) br. 2096/2005, koji su povezani s performansama;

(c)

informacije koje su potrebne za udovoljavanje sigurnosnim KPP-om iz Priloga I. odjeljka 2. točke 1. podtočke (a);

(d)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti.

(a)

„identifikacija zračne luke” znači opis zračne luke upotrebom standardne šifre ICAO-a koja se sastoji od četiri slova, kako je definirano u dokumentu ICAO-a 7910 (120. izdanje - lipanj 2006.);

(b)

„parametri koordinacije” znači parametri koordinacije definirani u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(c)

„prijavljeni kapacitet zračne luke” znači parametri koordinacije koji se daju u obliku koji opisuje maksimalni broj slotova u jedinici vremena (blok vremena) koji koordinator može dodijeliti. Trajanje blokova se može razlikovati; osim toga, može se postaviti nekoliko blokova s različitim trajanjem za kontrolu koncentracije letova u određenom vremenskom razdoblju. Upotreba vrijednosti prijavljenog kapaciteta za cijelu sezonu znači određivanje sezonskog infrastrukturnog kapaciteta zračne luke u ranoj fazi;

(d)

„registracija zrakoplova” znači alfanumerički znakovi koji odgovaraju stvarnoj registraciji zrakoplova;

(e)

„tip zrakoplova” znači oznaka tipa zrakoplova (do 4 znaka) kako je navedeno u smjernicama ICAO-a;

(f)

„identifikator leta” znači skupina alfanumeričkih znakova koji se koriste za identifikaciju leta;

(g)

„šifrirani aerodrom odlaska” i „šifrirani odredišni aerodrom” znači šifre zračne luke upotrebom ICAO-ove oznake zračnih luka koja se sastoji od 4 slova ili IATA-ove oznake zračne luke koja se sastoji od tri slova;

(h)

„vremenske oznake ‚out-off-on-in’ ” znači sljedeći podaci zaokruženi na minutu:

(i)

„planirano vrijeme odlaska (početka vožnje)” znači datum i vrijeme planiranog odlaska zrakoplova sa stajališta za odlazak;

(j)

„stvarno vrijeme početka vožnje” znači stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov napustio parkirni položaj (potiskom ili svojom vlastitom snagom);

(k)

„stvarno vrijeme uzlijetanja” znači datum i vrijeme kada je zrakoplov uzletio s uzletno-sletne staze (kotači ne dodiruju tlo);

(l)

„stvarno vrijeme slijetanja” znači stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov sletio (dotaknuo tlo);

(m)

„planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje)” znači datum i vrijeme kada je planiran dolazak leta na stajalište dolaska;

(n)

„stvarno vrijeme dolaska” znači stvarni datum i vrijeme kada se na stajalištu dolaska aktiviraju kočnice za parkiranje;

(o)

„pravila letenja” znači pravila upotrijebljena za izvođenje leta. „IFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za instrumentalno letenje, kako je definirano u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji ili „VFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za vizualno letenje, kako je definirano u istom Prilogu. Operativni zračni promet (OAT) za državni zrakoplov koji ne slijedi pravila definirana u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji;

(p)

„vrsta leta” znači vrsta leta kako je definirano u Dodatku ICAO Doc 4444 (15. izdanje – lipanj 2007.).

(q)

„slot dolaska u zračnu luku” i „slot odlaska iz zračne luke” znači slot zračne luke koji se dodjeljuje za dolazni ili za odlazni let, kako je definirano u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(r)

„oznaka dolazne staze” i „oznaka odlazne staze” znači oznaka ICAO-a za stazu koja se koristi za slijetanje i uzlijetanje (npr. 10L);

(s)

„stajalište dolaska” znači oznaka prvog parkirnog položaja na koji se zrakoplov parkirao pri dolasku;

(t)

„stajalište odlaska” znači oznaka posljednjeg parkirnog položaja na kojem je zrakoplov bio parkiran prije odlaska iz zračne luke;

(u)

„uzroci kašnjenja” znači standardne šifre kašnjenja IATA-e, definirane u Prilogu 2. Pregledu – Kašnjenja u zračnom prometu u Europi za 2008. (ECODA) (4) s navedenim trajanjem kašnjenja. Ako se kašnjenje leta može pripisati većem broju uzroka, daje se popis uzroka kašnjenja;

(v)

„informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja” znači navođenje o tome je li izvedeno odleđivanje ili sprečavanje zaleđivanja i ako je izvedeno, gdje (prije napuštanja stajališta za odlazak ili na udaljenom položaju nakon napuštanja stajališta, tj. nakon početka vožnje);

(w)

„operativno poništenje” znači planirani dolazak ili odlazak leta na koji se primjenjuju sljedeći uvjeti:

3.2.1.

Operatori koordiniranih i omogućenih zračnih luka dostavljaju sljedeće podatke:

3.2.2.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako slijetanje ili uzlijetanje:

3.2.3.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako operativno poništenje:

3.2.4.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, mogu dostaviti:

5.1.1.

U smislu ovog Priloga upotrebljavaju se iste definicije kao u Prilogu IV. točki 3.1., te sljedeće:

5.2.1.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće podatke za svaki let koji izvode unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe:

5.2.2.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, dostavljaju podatke iz Priloga IV. točke 3.2.3. za svako operativno poništenje unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe.

5.2.3.

Osim podataka predviđenih zahtjevima iz Priloga IV. dijela B Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (5), zračni prijevoznici mogu dostavljati Komisiji sljedeće podatke za svaki izvedeni let unutar zemljopisnog područja primjene ove Uredbe:

5.2.4.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, mogu dostaviti: