Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010R0691

Uredba Komisije (EU) br. 691/2010 od 29. srpnja 2010. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2096/2005 o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Tekst značajan za EGP

OJ L 201, 3.8.2010, p. 1–22 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 07 Volume 012 P. 196 - 217

No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2014; stavljeno izvan snage 32013R0390

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2010/691/oj

07/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

196


32010R0691


L 201/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.07.2010.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 691/2010

od 29. srpnja 2010.

o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2096/2005 o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (okvirna Uredba) (1), a posebno njezin članak 11.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 549/2004 zahtijeva se da se provedbenim pravilima uspostavi plan performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije.

(2)

Plan performansi bi morao doprinijeti održivom razvoju sustava zračnog prometa poboljšanjem cjelokupne učinkovitosti usluga u zračnoj plovidbi na ključnim područjima performansi u vezi sigurnosti, okoliša, kapaciteta i isplativosti, u skladu s onima utvrđenim u okviru performansi glavnog plana ATM-a, imajući pritom u vidu prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(3)

Plan performansi bi morao predvidjeti pokazatelje i obvezujuće ciljeve ključnih područja performansi kojima se u potpunosti postižu i održavaju zahtijevane razine sigurnosti, dopuštajući pritom postavljanje ciljeva performansi na drugim ključnim područjima.

(4)

Plan performansi bi se morao uspostaviti i njime upravljati uz dugoročno uvažavanje društvenih ciljeva visoke razine.

(5)

Plan performansi bi se morao odnositi na usluge u zračnoj plovidbi pristupom od izlaza do izlaza uključujući zračne luke, s ciljem poboljšanja cjelokupne performanse mreže.

(6)

Pri izradi i praćenju plana performansi morale bi se uvažiti međusobne ovisnosti između nacionalne razine i razine funkcionalnog bloka zračnog prostora te razine mreže kao i međuovisnosti između ciljeva performansi, uvažavajući pritom prevladavajuće ciljeve sigurnosti.

(7)

Planovi performansi bi morali obvezivati države članice da tijekom referentnog razdoblja postignu ciljeve jedinstvenog europskog neba i ravnotežu između potreba svih korisnika zračnog prostora i pružanja usluga koje daju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi.

(8)

Nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi plana performansi. Države članice im stoga moraju osigurati mogućnost učinkovitog obavljanja ovih dodatnih odgovornosti.

(9)

Planovi performansi bi morali opisivati mjere, poput sustava poticaja, čiji je cilj poticanje ponašanja interesnih skupina u smislu poboljšanja performansi na nacionalnoj razini, razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i europskoj razini.

(10)

U okolnostima koje su u vrijeme donošenja planova performansi bile nepredvidive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima performansi ne mogu riješiti i nadzirati, uspostavljanje primjerenih mehanizama upozoravanja trebalo bi omogućiti provedbu odgovarajućih mjera čiji je cilj očuvanje sigurnosnih zahtjeva i održavanje kontinuiteta pružanja usluga.

(11)

Potrebna su učinkovita savjetovanja interesnih skupina na nacionalnoj razini i/ili razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao i na razini Europske unije.

(12)

Uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, civilno-vojna suradnja i koordinacija imaju veliku važnost u postizanju ciljeva performansi.

(13)

Planom performansi se ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe članka 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004, čiji je cilj zaštita bitnih interesa sigurnosne ili obrambene politike.

(14)

Ključni pokazatelji performansi morali bi se odabrati tako da budu specifični i mjerljivi i da omogućavaju dodjeljivanje odgovornosti za postizanje ciljeva performansi. Pridruženi ciljevi morali bi biti dostižni, realni i pravovremeni te usmjereni učinkovitom upravljanju održivih performansi usluga u zračnoj plovidbi.

(15)

Provedba obvezujućih ciljeva performansi podržana poticajima koji mogu biti financijske prirode, zahtijeva primjerenu povezanost s Uredbom Komisije (EZ) br. 1794/2006 od 6. prosinca 2006. o uspostavi zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi (2).

(16)

Uspostavljanje i provedba ključnih pokazatelja performansi i ciljeva performansi zahtijeva primjerenu sukladnost sa ciljevima i standardima sigurnosti utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (3) i njezinim provedbenim pravilima, zajedno s mjerama koje poduzima Europska unija kako bi se ti ciljevi postigli i održali.

(17)

Tijekom referentnih razdoblja mora se uspostaviti učinkovit postupak nadzora performansi kako bi se osiguralo da razvoj performansi omogućava postizanje ciljeva i, ako je potrebno, uvođenje primjerenih mjera.

(18)

Kod donošenja ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije za prvo referentno razdoblje, Komisija bi morala primjereno uvažiti stvarnu financijsku situaciju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koja posebno proizlazi iz već donesenih mjera ograničavanja troškova, posebno od 2009., kao i potplaćenih ili preplaćenih rutnih naknada prenesenih iz prethodnih godina. Također bi trebalo primjereno voditi računa o napretku koji su već postigli postojeći funkcionalni blokovi zračnog prostora.

(19)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004 ova se Uredba primjenjuje na funkcije mreže za upravljanje zračnim prometom iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (4), primjerenim izmjenama ove Uredbe.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveno nebo,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju potrebne mjere za poboljšanje cjelokupnih performansi usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija za opći zračni promet unutar područja ICAO EUR i AFI na kojima su za pružanje usluga u zračnoj plovidbi odgovorne države članice kako bi se ispunili zahtjevi svih korisnika zračnog prostora.

2.   Radi postavljanja ciljeva, ova se Uredba primjenjuje na usluge u zračnoj plovidbi koje daju pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imenovani u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 550/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te pružatelji meteoroloških usluga ako su imenovani u skladu s člankom 9. stavkom 1. te Uredbe.

3.   Države članice mogu odlučiti da ovu Uredbu ne primjenjuju na terminalne usluge u zračnoj plovidbi koje se daju u zračnim lukama s manje od 50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prometu godišnje. One o tome obavješćuju Komisiju. Kada u državi članici niti jedna zračna luka ne dostiže graničnu vrijednost od 50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prometu godišnje, ciljevi performansi se primjenjuju minimalno na zračnu luku s najviše kretanja u komercijalnom zračnom prometu.

4.   Kada država članica smatra da su neke ili sve njezine terminalne usluge u zračnoj plovidbi podložne tržišnim uvjetima, ona u skladu s postupcima utvrđenim u članku 1. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1794/2006 i uz pomoć nacionalnog nadzornog tijela, najkasnije 12 mjeseci prije početka svakog referentnog razdoblja, ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti iz Priloga I. toj Uredbi. Ako država članica utvrdi da su ti uvjeti ispunjeni, bez obzira na broj usluženih kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu, ona može odlučiti da ne odredi troškove u skladu s tom Uredbom i da ne primjenjuje obvezujuće ciljeve za isplativost tih usluga.

5.   U skladu s člankom 11. stavkom 6. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i člankom 15. stavkom 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 te ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. ove Uredbe, postavljanje cilja u vezi isplativosti primjenjuju se na sve utvrđene troškove koji se zaračunavaju korisnicima zračnog prostora.

6.   Države članice mogu ovu Uredbu također primjenjivati:

(a)

u zračnom prostoru pod njihovom odgovornošću unutar drugih područja ICAO-a, pod uvjetom da o tome obavijeste Komisiju i druge države članice na tim područjima, te ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica na temelju Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. (Čikaška konvencija);

(b)

na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji su dobili dozvolu za pružanje usluga u zračnoj plovidbi bez certifikata, u skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

7.   Bez obzira na odredbe o zaštiti podataka iz Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) i njezinih provedbenih uredaba, uredbe Komisije (EZ) br. 1321/2007 (7) i (EZ) br. 1330/2007 (8), zahtjevi u vezi s davanjem podataka iz poglavlja V. primjenjuju se na nacionalna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka, koordinatore zračnih luka i zračne prijevoznike, pod uvjetima navedenim u Prilogu IV.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„operator zračne luke” znači „upravljačko tijelo zračne luke” kako je definirano u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (9);

(b)

„podaci” znači kvalitativne, kvantitativne ili druge odgovarajuće informacije povezane s performansama u zračnoj plovidbi, koje su prikupljene i sustavno obrađene od strane Komisije ili za Komisiju, radi provedbe plana performansi;

(c)

„pokazatelji performansi” znači pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje, sustavno vrednovanje i provjeru performansi;

(d)

„ključni pokazatelji performansi” znači pokazatelji performansi koji se upotrebljavaju za postavljanje cilja performansi;

(e)

„kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu” znači zbor polijetanja i slijetanja povezanih s prijevozom putnika, tereta ili pošte za naknadu ili najam, koji se izračunavaju kao prosjek tijekom razdoblja od tri godine koje prethode donošenju plana performansi, bez obzira na najveću dopuštenu masu prilikom polijetanja i broj upotrijebljenih putničkih sjedala;

(f)

„obvezujući cilj” znači cilj performansi koji su države članice usvojile kao dio nacionalnog plana performansi ili plana performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora i koji podliježe sustavu poticaja kojim se predviđaju nagrade, kazne i/ili planovi korektivnih aktivnosti;

(g)

„zračni prijevoznik” znači poduzeće za zračni prijevoz s valjanom operativnom licencom koju je izdala država članica u skladu sa zakonodavstvom Europske unije;

(h)

„predstavnik korisnika zračnog prostora” znači bilo koja pravna osoba ili subjekt koji zastupa interese jedne ili nekoliko kategorija korisnika usluga u zračnoj plovidbi;

(i)

„utvrđeni troškovi” znači troškovi definirani u članku 15. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(j)

„nacionalna tijela” znači regulatorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora čiji se troškovi mogu zaračunati korisnicima zračnog prostora kada nastanu u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi u okviru primjene članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1794/2006;

(k)

„kultura pravičnosti” znači kultura u kojoj se istaknuti operatori ili drugi ne kažnjavaju za svoje postupke, propuste ili odluke donesene primjereno njihovom iskustvu i osposobljenosti, ali u kojoj se veliki nemar, namjerni prekršaji i destruktivno ponašanje ne toleriraju;

(l)

„koordinator zračne luke” znači funkcija uspostavljena u koordiniranim zračnim lukama na temelju primjene Uredbe (EEZ) br. 95/93;

(m)

„praćenje performansi” znači kontinuirani proces prikupljanja i analiziranja podataka radi mjerenja stvarne uspješnosti sustava u odnosu na postavljene ciljeve.

Članak 3.

Tijelo za reviziju performansi

1.   Ako Komisija odluči imenovati tijelo za reviziju performansi koje će joj pomoći u provedbi plana performansi, to se tijelo imenuje na određeni rok u skladu s referentnim razdobljima.

2.   Tijelo za reviziju performansi mora imati primjerenu sposobnost i nepristranost kako bi neovisno izvodilo zadaće koje mu je dodijelila Komisija, posebno u vezi odgovarajućih ključnih područja performansi.

3.   Tijelo za reviziju performansi pomaže Komisiji pri provedbi plana performansi, posebno pri sljedećim poslovima:

(a)

prikupljanje, ispitivanje, vrednovanje i pružanje podataka povezanih s performansama;

(b)

definiranje novih ili prilagodba ključnih područja performansi, u skladu s onima utvrđenim u okviru performansi glavnog plana ATM-a (Air Traffic Management - upravljanje zračnim prometom), kako je navedeno u članku 8. stavku 1. te povezanih ključnih pokazatelja performansi;

(c)

za drugo referentno razdoblje i nakon njega, definiranje primjerenih ključnih pokazatelja performansi kako bi se u svim ključnim područjima performansi obuhvatile performanse mrežnih funkcija i usluga u zračnoj plovidbi, kako za usluge na ruti tako i za terminalne usluge;

(d)

uspostavljanje ili revizija ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije;

(e)

postavljanje graničnih vrijednosti za aktiviranje mehanizama za upozoravanje kako je navedeno u članku 9. stavku 3.;

(f)

ocjenjivanje sukladnosti donesenih planova performansi, uključujući ciljeve performansi, sa ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(g)

kada je primjereno, ocjenjivanje sukladnosti graničnih vrijednosti za upozoravanje u okviru primjene članka 18. stavka 3., s graničnim vrijednostima na razini cjelokupne Europske unije iz članka 9. stavka 3;

(h)

kada je primjereno, ocjenjivanje revidiranih ciljeva performansi ili korektivnih mjera koje su poduzele predmetne države članice;

(i)

praćenje, sustavno vrednovanje i revizija performansi usluga u zračnoj plovidbi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i na razini Europske unije;

(j)

praćenje, sustavno vrednovanje i revizija performansi mrežnih funkcija;

(k)

trajno praćenje cjelokupne performanse mreže ATM-a, uključujući izradu godišnjih izvješća koja se daju Odboru za jedinstveno nebo;

(l)

ocjena postignuća ciljeva performansi na kraju svakog referentnog razdoblja radi pripreme sljedećeg razdoblja.

4.   Na zahtjev Komisije, tijelo za reviziju performansi daje ad hoc informacije ili izvješća o pitanjima povezanim s performansama.

5.   Tijelo za reviziju performansi može Komisiji davati izvješća i preporuke za poboljšanje plana.

6.   U vezi odnosa s nacionalnim nadzornim tijelima:

(a)

kako bi izvodilo svoju funkciju trajnog praćenja cjelokupnih performansi mreže ATM-a, tijelo za reviziju performansi dobiva potrebne informacije od nacionalnih nadzornih tijela u odnosu na nacionalne planove performansi ili planove performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(b)

tijelo za reviziju performansi pomaže nacionalnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev, davanjem neovisnog stajališta o pitanjima nacionalnih performansi ili performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora, kao što su činjenične usporedbe između pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji rade u sličnim okolnostima, analize promjena u performansama tijekom posljednjih pet godina ili analize predviđanja za budućnost;

(c)

nacionalna nadzorna tijela mogu zatražiti pomoć tijela za reviziju performansi pri određivanju raspona indikativnih vrijednosti za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora, uvažavajući europsko gledište. Te vrijednosti moraju biti dostupne nacionalnim nadzornim tijelima, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka i korisnicima zračnog prostora.

7.   Tijelo za reviziju performansi prema potrebi surađuje s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa na poslovima iz stavka 3., kada su oni povezani sa sigurnošću, kako bi se osigurala sukladnost s ciljevima i standardima koji su utvrđeni i koji se provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008.

8.   Za izvođenje svoje funkcije trajnog praćenja cjelokupnih performansi mreže za upravljanje zračnim prometom, tijelo za reviziju performansi razvija odgovarajuće radne dogovore s pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, operatorima zračnih luka, koordinatorima zračnih luka i zračnim prijevoznicima.

Članak 4.

Nacionalna nadzorna tijela

1.   Nacionalna nadzorna tijela su odgovorna za razradu planova performansi, nadzor performansi i praćenje planova i ciljeva performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora. Pri izvođenju ovih zadaća, ona djeluju nepristrano, neovisno i transparentno.

2.   Države članice osiguravaju da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebne resurse i mogućnosti ili pristup potrebnim resursima i mogućnostima u svim ključnim područjima performansi, za izvođenje zadaća predviđenih ovom Uredbom, uključujući ovlasti istraživanja za izvođenje zadaća iz članka 19.

3.   Kada država članica ima više od jednog nacionalnog nadzornog tijela, ona obavješćuje Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za nacionalno usklađivanje i odnose s Komisijom za provedbu ove Uredbe.

Članak 5.

Funkcionalni blokovi zračnog prostora

1.   Države članice potiču blisku suradnju između svojih nacionalnih nadzornih tijela radi uspostavljanja plana performansi na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2.   Kada države članice odluče usvojiti plan performansi na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one:

(a)

osiguravaju sukladnost plana performansi s predloškom utvrđenim u Prilogu II.;

(b)

obavješćuju Komisiju o tome koje je nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za suradnju unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora i za odnose s Komisijom u vezi provedbe plana performansi;

(c)

donose odgovarajuća rješenja kako bi osigurale:

i.

uspostavljanje jedinstvenog cilja za svaki ključni pokazatelj performansi;

ii.

definiranje i primjenu mjera iz članka 11. stavka 3. točke (d) Uredbe (EZ) br. 549/2004 tijekom referentnog razdoblja kada ciljevi nisu postignuti. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana performansi;

iii.

odgovarajuće utvrđivanje posljedica ispunjavanja ili neispunjavanja ciljeva unutar funkcionalnog bloka zračnog prostora;

(d)

imaju zajedničku odgovornost za postizanje ciljeva performansi postavljenih za funkcionalni blok zračnog prostora;

(e)

u slučaju kada nije uspostavljena zajednička zona obračunavanja naknada u smislu članka 4. Uredbe (EZ) br. 1794/2006, združuju nacionalne ciljeve isplativosti i kao informaciju daju globalni iznos koji pokazuje nastojanja ka isplativosti na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

3.   Kada države članice funkcionalnog bloka zračnog prostora ne donesu plan performansi s ciljevima na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one kao informaciju Komisiji dostavljaju združene ciljeve performansi koji pokazuju sukladnost na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora s ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije.

Članak 6.

Suradnja s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA)

Pri primjeni članka 13.a Uredbe (EZ) br. 549/2004 i u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008, Komisija prema potrebi usklađuje s EASA-om:

(a)

sigurnosne aspekte plana performansi, uključujući uspostavljanje, reviziju i provedbu ključnih pokazatelja performansi sigurnosti i ciljeve performansi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije, kao i davanje prijedloga za primjerene aktivnosti i mjere nakon aktiviranja mehanizma upozoravanja;

(b)

sukladnost ključnih pokazatelja i ciljeva performansi sigurnosti s provedbom Europskog programa sigurnosti zračnog prometa koji donosi Europska unija.

Članak 7.

Trajanje referentnih razdoblja

1.   Prvo referentno razdoblje za plan performansi obuhvaća kalendarske godine od 2012. do uključivo 2014. Sljedeća referentna razdoblja obuhvaćaju pet kalendarskih godina, ako se izmjenama ove Uredbe ne odluči drukčije.

2.   Isto se referentno razdoblje primjenjuje na ciljeve performansi na razini cjelokupne Europske unije kao i na planove i ciljeve performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

Članak 8.

Ključna područja i pokazatelji performansi

1.   U smislu postavljanja cilja, o mogućem dodavanju i prilagodbi drugih ključnih područja performansi u skladu s člankom 11. stavkom 4. tokom (b) Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. te Uredbe.

2.   U smislu postavljanja cilja, svakom ključnom području performansi odgovara jedan ili ograničeni broj ključnih pokazatelja performansi. Performanse usluga u zračnoj plovidbi ocjenjuju se pomoću obvezujućih ciljeva za svaki ključni pokazatelj performansi.

3.   Ključni pokazatelji performansi za postavljanje cilja na razini cjelokupne Europske unije, odabrani za svako ključno područje performansi, nalaze se u Prilogu I. odjeljku 1.

4.   Ključni pokazatelji performansi koji se upotrebljavaju za uspostavljanje ciljeva performansi za nacionalne ili funkcionalne blokove zračnog prostora, nalaze se u Prilogu I. odjeljku 2.

5.   Ključni pokazatelji performansi se ne mijenjaju tijekom referentnog razdoblja. Promjene se donose izmjenom ove Uredbe najkasnije šest mjeseci prije donošenja novih ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije.

6.   Osim ključnih područja i pokazatelja performansi iz ovog članka, države članice mogu odlučiti da na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora uspostave i koriste dodatne pokazatelje performansi i povezane ciljeve uz one navedene u Prilogu I. odjeljku 2., u svrhu vlastitog praćenja performansi i/ili kao dio njihovih planova performansi. Ti dodatni pokazatelji i ciljevi podržavaju ostvarivanje ciljeva na razini cjelokupne Europske unije i posljedičnih ciljeva na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora. Oni mogu, na primjer, obuhvaćati i opisivati civilno-vojnu ili meteorološku dimenziju plana performansi. Ti dodatni pokazatelji i ciljevi mogu biti popraćeni primjerenim poticajnim programima donesenim na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

POGLAVLJE II.

PRIPREMA PLANOVA PERFORMANSI

Članak 9.

Ciljevi performansi na razini cjelokupne Europske unije

1.   Ciljeve performansi na razini cjelokupne Europske unije donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004, uzimajući u obzir odgovarajuće podatke primljene od nacionalnih nadzornih tijela i nakon savjetovanja s interesnim skupinama kako je navedeno u članku 10. te Uredbe i prema potrebi s drugim odgovarajućim organizacijama, te s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa u vezi sigurnosnih aspekata performansi.

2.   Ciljeve performansi na razini cjelokupne Europske unije predlaže Europska komisija najkasnije 15 mjeseci prije početka referentnog razdoblja, te ih donosi najkasnije 12 mjeseci prije početka referentnog razdoblja.

3.   Zajedno s donošenjem ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije, Komisija će za svaki ključni pokazatelj performansi definirati granične vrijednosti za upozoravanje iznad kojih se mogu aktivirati mehanizmi upozoravanja iz članka 18. Granične vrijednosti upozoravanja za ključni pokazatelj performansi isplativosti moraju obuhvatiti razvoj prometa i troškova.

4.   Komisija svaki cilj performansi na razini cjelokupne Europske unije potkrepljuje opisom pretpostavki i objašnjenja upotrijebljenih pri uspostavljanju tih ciljeva, kao što su upotreba podataka dobivenih od nacionalnih nadzornih tijela i drugih činjeničnih podataka, prognoze prometa i, kada je primjereno, očekivanih razina učinkovitih utvrđenih troškova za Europsku uniju.

Članak 10.

Razrada planova performansi

1.   Nacionalna nadzorna tijela, bilo na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, izrađuju planove performansi koji sadrže ciljeve sukladne ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije i mjerilima ocjenjivanja navedena u Prilogu III. Mora postojati samo jedan plan performansi po državi članici ili po funkcionalnom bloku zračnog prostora kada predmetne države članice odluče razraditi plan performansi na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2.

2.   Za podršku izrade planova performansi nacionalna nadzorna tijela osiguravaju:

(a)

da pružatelji usluga u zračnoj plovidbi priopće odgovarajuće elemente svojih poslovnih planova, pripremljenih u skladu s ciljevima na razini cjelokupne Europske unije;

(b)

savjetovanja interesnih skupina u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 549/2004 o planu i ciljevima performansi. Interesnim skupinama se dostavljaju odgovarajuće informacije najmanje tri tjedna prije savjetodavnog sastanka.

3.   Planovi performansi sadržavaju, posebno:

(a)

prognozu prometa izraženu u jedinicama usluga koje će se pružati svake godine referentnog razdoblja, s obrazloženjem upotrijebljenih brojki;

(b)

utvrđene troškove usluga u zračnoj plovidbi koje određuju države članice u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004;

(c)

opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva performansi s opisom njihove važnosti u odnosu na europski glavni plan ATM-a i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima razvoja te promjenama kako je u njemu navedeno;

(d)

ciljeve performansi za svako odgovarajuće ključno područje performansi, određena upućivanja na svaki ključni pokazatelj performansi za cjelokupno referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koja se koriste za namjene praćenja i poticanja;

(e)

opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (FUA) kako bi se povećao kapacitet uz primjereno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, i ako se smatra primjerenim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi u skladu s pokazateljima i ciljevima plana performansi;

(f)

opis i dokaz o tome kako su ciljevi performansi iz točke (d) usklađeni s ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije i kako im doprinose;

(g)

jasnu identifikaciju različitih subjekata koji su odgovorni za ispunjavanje ciljeva i njihovih posebnih doprinosa;

(h)

opis mehanizama poticaja koji se primjenjuju na različite odgovorne subjekte kako bi se potaknulo postizanje ciljeva tijekom referentnog razdoblja;

(i)

mjere koje poduzimaju nacionalna nadzorna tijela za praćenje postizanja ciljeva performansi;

(j)

opis rezultata savjetovanja sa interesnim skupinama, uključujući pitanja koja su istaknuli sudionici kao i postupci o kojima su se dogovorili.

4.   Planovi performansi se moraju temeljiti na predlošku iz Priloga II. i, ako države članice u skladu s člankom 8. stavkom 6. tako odluče, mogu sadržavati dodatne pokazatelje s povezanim ciljevima.

Članak 11.

Planovi poticaja

1.   Planovi poticaja koje države članice primjenjuju kao dio svoga plana performansi, moraju biti u skladu sa sljedećim općim načelima:

(a)

moraju biti učinkoviti, razmjerni i vjerodostojni i ne smiju se mijenjati tijekom referentnog razdoblja;

(b)

moraju se provoditi na nedsikriminirajućoj i transparentnoj osnovi kao podrška poboljšanjima performansi pružanja usluga;

(c)

moraju biti dio regulatornog okvira koji je svim interesnim skupinama poznat ex ante i koji se primjenjuje tijekom cijelog referentnog razdoblja;

(d)

moraju poticati ponašanje subjekata koji postavljaju ciljeve u smislu postizanja visoke razine performansi i ispunjavanja vezanih ciljeva.

2.   Namjena poticaja u odnosu na sigurnosne ciljeve mora biti poticanje potpunog postizanja i održavanja zahtijevanih ciljeva sigurnosti, omogućavajući istodobno poboljšanja performansi na drugim ključnim područjima performansi. Oni ne smiju biti financijske prirode i moraju se sastojati od akcijskih planova s krajnjim rokovima i/ili povezanih mjera u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2096/2005 od 20. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (10) i/ili provedbenim pravilima iz Uredbe (EZ) br. 216/2008.

3.   Poticaji u vezi ciljeva isplativosti moraju biti financijske prirode i podlijegati odgovarajućim odredbama iz članka 11.a Uredbe (EZ) br. 1794/2006. Moraju se sastojati od mehanizma dijeljenja rizika, na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

4.   Poticaji u vezi ciljeva kapaciteta mogu biti financijske ili neke druge prirode, kao što su planovi korektivnih aktivnosti s krajnjim rokovima i povezanim mjerama koje mogu uključivati nagrade i kazne, a koje donose države članice. Kada su poticaji financijske prirode, oni moraju podlijegati odredbama iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 1794/2006.

5.   Poticaji u vezi okolišnih ciljeva moraju poticati postignuće zahtijevanih razina okolišnih performansi, omogućavajući istodobno poboljšanja performansi na drugim ključnim područjima performansi. Oni moraju biti financijske ili nefinancijske prirode i o tome moraju odlučiti države članice uvažavajući lokalne okolnosti.

6.   Osim toga, države članice mogu na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora uspostaviti ili odobriti sustave poticaja za korisnike zračnog prostora, kako je predviđeno člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1794/2006.

POGLAVLJE III.

DONOŠENJE PLANOVA PERFORMANSI

Članak 12.

Početno donošenje planova performansi

Na prijedlog nacionalnih nadzornih tijela, države članice na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora donose svoje planove performansi koji sadrže obvezujuće ciljeve performansi i dostaviti ih Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon donošenja ciljeva na razini cjelokupne Europske unije.

Članak 13.

Ocjena planova performansi i revizija ciljeva

1.   Komisija, na temelju mjerila utvrđenih u Prilogu III. ocjenjuje planove performansi, njihove ciljeve i posebno njihovu sukladnost i odgovarajući doprinos ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije, uvažavajući primjereno razvoj situacije do koje je moglo doći u razdoblju od datuma donošenja ciljeva Europske unije do datuma ocjenjivanja plana performansi.

2.   Kada Komisija utvrdi da su ciljevi performansi, koji su sadržani u planu performansi, u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im primjereno doprinose, ona o tome obavješćuje predmetnu(-e) državu(-e) članicu(-e) najkasnije četiri mjeseca nakon primitka plana.

3.   Kada Komisija utvrdi da jedan ili više ciljeva performansi, koji su sadržani u planu performansi, nisu u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im ne doprinose primjereno, ona može najkasnije četiri mjeseca od primitka plana i u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučiti da izda preporuku državi(-ama) članici(-ama) o donošenju revidiranih ciljeva performansi. Ovakva se odluka donosi nakon savjetovanja s predmetnom(-im) državom(-ama) članicom(-ama) i njome se točno utvrđuje koji cilj(eve) treba revidirati te se daje objašnjenje ocjene Komisije.

4.   U tom slučaju, najkasnije dva mjeseca nakon izdavanja preporuke, predmetne države članice donose revidirane ciljeve performansi uvažavajući stajališta Komisije, zajedno s odgovarajućim mjerama za postizanje tih ciljeva te o tome obavješćuju Komisiju.

Članak 14.

Ocjena revidiranih planova performansi i donošenje korektivnih mjera

1.   Dva mjeseca nakon obavijesti, Komisija, na temelju mjerila utvrđenih u Prilogu III., ocjenjuje revidirane ciljeve performansi i posebno njihovu sukladnost i odgovarajući doprinos ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije.

2.   Kada Komisija utvrdi da su revidirani ciljevi iz članka 13. stavka 4. u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im primjereno doprinose, ona o tome obavješćuje predmetnu(-e) državu(-e) članicu(-e) najkasnije dva mjeseca nakon primitka revidiranih ciljeva.

3.   Kada Komisija utvrdi da revidirani ciljevi performansi i odgovarajuće mjere još uvijek nisu u skladu s ciljevima na razini Europske unije te da im ne doprinose primjereno, ona može najkasnije dva mjeseca od primitka revidiranih ciljeva i u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004 odlučiti da predmetna država članica mora poduzeti korektivne mjere.

4.   U takvoj se odluci točno utvrđuju ciljevi koji se trebaju revidirati te se daje objašnjenje ocjene Komisije. Ona može sadržavati razinu očekivanih performansi za te ciljeve kako bi se predmetnoj državi članici omogućilo da poduzme odgovarajuće korektivne mjere, i/ili prijedloge za takve primjerene mjere.

5.   Najkasnije dva mjeseca od odluke Komisije, predmetna država članica obavješćuje Komisiju o donesenim korektivnim mjerama, zajedno s elementima koji pokazuju kako se osigurava sukladnost s odlukom Komisije.

Članak 15.

Planovi performansi ili korektivne mjere doneseni nakon početka referentnog razdoblja

Planovi performansi ili korektivne mjere koji su doneseni nakon početka referentnog razdoblja kao rezultat provedbe postupaka iz članaka 13. i 14. primjenjuju se retroaktivno od prvog dana referentnog razdoblja.

Članak 16.

Revizija ciljeva na razini Europske unije

1.   Komisija može odlučiti da revidira ciljeve na razini cjelokupne Europske unije u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004:

(a)

prije početka referentnog razdoblja, ako ima značajan dokaz da početni podaci, pretpostavke i razlozi upotrijebljeni za postavljanje početnih ciljeva na razini cjelokupne Europske unije više nisu valjani;

(b)

tijekom referentnog razdoblja, kao posljedica primjene mehanizma upozoravanja iz članka 18.

2.   Revizija ciljeva na razini cjelokupne Europske unije može rezultirati izmjenom postojećih planova performansi. U tom slučaju Komisija može donijeti odluku o primjerenim prilagodbama terminskog plana iz poglavlja II. i III. ove Uredbe.

POGLAVLJE IV.

PRAĆENJE POSTIZANJA PERFORMANSI

Članak 17.

Trajno praćenje i izvješćivanje

1.   Nacionalna nadzorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i Komisija prate provedbu planova performansi. Ako se tijekom referentnog razdoblja ciljevi ne ispune, nacionalna nadzorna tijela primjenjuju odgovarajuće mjere definirane u planu performansi kako bi popravila stanje. Za tu se namjenu upotrebljavaju godišnje vrijednosti iz plana performansi.

2.   Ako Komisija utvrdi značajan i ustrajan pad performansi u nekoj državi članici ili funkcionalnom bloku zračnog prostora, koji utječe na druge države pripadnice jedinstvenog europskog neba i/ili na cijeli europski zračni prostor, ona može od predmetnih država članica i nacionalnog nadzornog tijela ili nadzornog tijela funkcionalnog bloka zračnog prostora zahtijevati da definira, primijeni i priopći Komisiji odgovarajuće mjere za postizanje ciljeva navedenih u njihovom planu performansi.

3.   Države članice podnose Komisiji izvješće o praćenju planova i ciljeva performansi, koje provode njihova nacionalna nadzorna tijela ili nadzorna tijela na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, najmanje jedanput godišnje i kada postoji opasnost da se ciljevi performansi neće postići. Komisija najmanje jedanput godišnje obavješćuje Odbor za jedinstveno nebo o postizanju ciljeva performansi.

Članak 18.

Mehanizmi upozoravanja

1.   Kada se radi okolnosti koje su na početku razdoblja bile nepredvidive i koje države članice ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za upozoravanje na razini Europske unije iz članka 9. stavka 3., Komisija provjerava situaciju uz savjetovanje s državama članicama posredovanjem Odbora za jedinstveno nebo i u roku od tri mjeseca daje prijedloge odgovarajućih mjera, koje mogu uključivati reviziju ciljeva performansi na razini cjelokupne Europske unije i posljedičnu reviziju ciljeva performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

2.   Kada se radi okolnosti koje su na početku razdoblja bile nepredvidive i koje države članice i subjekti koji podliježu ciljevima performansi ne mogu riješiti i nadzirati, dosegnu granične vrijednosti za upozoravanje iz članka 9. stavka 3. na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo mora provjeriti situaciju uz pomoć Komisije i u roku od tri mjeseca može dati prijedloge odgovarajućih mjera, koje mogu uključivati reviziju ciljeva performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

3.   Države članice mogu na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora usvojiti granične vrijednosti različite od onih iz članka 9. stavka 3., kako bi se uvažile lokalne okolnosti i posebnosti. U tom se slučaju te granične vrijednosti moraju navesti u planovima performansi i moraju biti sukladne s graničnim vrijednostima donesenim u skladu s članom 9. stavkom 3. Odstupanja se potkrepljuju detaljnim obrazloženjem. Kada se te granične vrijednosti aktiviraju, primjenjuje se postupak iz stavka 2.

4.   Kada provedba mehanizma upozoravanja zahtijeva reviziju planova i ciljeva performansi, Komisija omogućuje takvu reviziju primjerenom prilagodbom vremenskog plana koji se primjenjuje u skladu s postupkom iz poglavlja II. i III. ove Uredbe.

Članak 19.

Omogućavanje praćenja sukladnosti

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi moraju omogućiti inspekcijske preglede i nadzore Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima odgovornim za njihov nadzor, koje u ime nacionalnih nadzornih tijela provodi kvalificirani subjekt ili EASA ako je to primjereno, uključujući posjete na licu mjesta. Ne dovodeći u pitanje ovlasti za nadzor koji imaju nacionalna nadzorna tijela i EASA, ovlaštene osobe moraju imati ovlaštenje:

(a)

u vezi sa svim ključnim područjima performansi, za pregled odgovarajućih dokumenata i bilo kojih drugih materijala povezanih s uspostavljanjem planova i ciljeva performansi;

(b)

za uzimanje preslika tih dokumenata ili primjeraka izvadaka iz tih dokumenata;

(c)

za traženje verbalnog objašnjenja na licu mjesta.

Ovakvi inspekcijski pregledi i nadzori obavljaju se u skladu s postupcima koji su na snazi u državi članici u kojoj se provode.

POGLAVLJE V.

PRIKUPLJANJE, POTVRĐIVANJE, ISPITIVANJE, OCJENJIVANJE I ŠIRENJE INFORMACIJA U VEZI S PERFORMANSAMA ZRAČNE PLOVIDBE ZA JEDINSTVENO EUROPSKO NEBO

Članak 20.

Prikupljanje i vrednovanje podataka za provjeru performansi

1.   Osim podataka koje je Komisija već prikupila putem drugih instrumenata Europske unije a koji se također mogu upotrijebiti za provjeru performansi, nacionalna nadzorna tijela, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka, koordinatori zračnih luka i zračni prijevoznici Komisiji osiguravaju podatke iz Priloga IV. u skladu sa zahtjevima iz tog Priloga.

2.   Nacionalna tijela mogu u potpunosti ili djelomično prenijeti zadaću dostavljanja podataka na njihova nacionalna nadzorna tijela, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore zračnih luka i koordinatore zračnih luka ili ih preraspodijeliti između njih, kako bi se uvažile lokalne posebnosti i postojeći kanali izvješćivanja.

3.   Davatelji podataka poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurali kvalitetu, potvrđivanje i pravovremenost prijenosa podataka, uključujući dokaze o provjerama kvalitete i postupcima potvrđivanja, objašnjenja u vezi s posebnim zahtjevima Europske komisije u vezi kvalitete podataka i, kada je potrebno, akcijske planove za poboljšanje kvalitete podataka. Podaci se dostavljaju besplatno, prema potrebi u elektroničkom obliku, upotrebom formata koji određuje Komisija.

4.   Komisija ocjenjuje kvalitetu i potvrđuje podatke dostavljene u skladu sa stavkom 1. Kada podaci ne omogućavaju primjerenu provjeru performansi, Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere za ocjenu i poboljšanje kvalitete podataka u suradnji s državama članicama i posebno njihovim nacionalnim nadzornim tijelima.

5.   U smislu ove Uredbe, smatra se da su podaci povezani s performansama iz stavka 1. koji su već dostavljeni Eurocontrol-u, dostavljeni i Komisiji. U slučaju da nije tako, Komisija i Eurocontrol donose potrebna rješenja kojima se osigurava stavljanje takvih podataka Komisiji na raspolaganje u skladu sa zahtjevima koji su jednaki onima iz stavka 3.

6.   Kadgod se utvrde značajni novi zahtjevi u vezi podataka ili se može očekivati nedostatna kvaliteta podataka, Komisija može izvesti probna ispitivanja koje države članice izvode na dobrovoljnoj osnovi, prije nego što se izmjenom i dopunom ove Uredbe uvedu novi zahtjevi u vezi podataka. Ovakva probna ispitivanja se provode kako bi se ocijenila izvedivost prikupljanja odgovarajućih podataka, uzimajući u obzir prednosti raspoloživosti podataka u odnosu na troškove njihovog prikupljanja i opterećenje davatelja podataka.

Članak 21.

Širenje informacija

1.   Komisija širi opće informacije u smislu ciljeva iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (11), posebno njezinim člankom 4. i u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 550/2004.

2.   Informacije iz članka 3. stavka 3. točke (a) moraju biti javno dostupne predmetnim zainteresiranim stranama, posebno u elektroničkom obliku.

3.   Godišnja izvješća iz članka 3. stavka 3. točke (k) su javno dostupna. Upućivanja na ta izvješća se objavljuju u Službenom listu Europske unije. Komisija može odlučiti o redovitom davanju drugih općih informacija predmetnim zainteresiranim stranama, posebno u elektroničkom obliku.

4.   Ciljevi na razini cjelokupne Europske unije iz članka 9. i upućivanje na donesene planove performansi iz poglavlja III. su javno dostupni i objavljeni u Službenom listu Europske unije.

5.   Pojedinačni pristup određenim informacijama, kao što su vrednovani podaci i statistike, odobravaju se davatelju podataka na kojeg se informacije i aktivnosti izravno odnose.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Žalba

Države članice osiguravaju da su odluke donesene u skladu s ovom Uredbom pravilno obrazložene i da podliježu učinkovitoj provjeri i/ili žalbenom postupku.

Članak 23.

Prijelazne mjere

Kada države članice odluče tijekom prvog referentnog razdoblja donijeti plan performansi s ciljevima na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, one moraju osigurati da:

(a)

taj plan nadomjesti nacionalne planove od 1. siječnja jedne od godina referentnog razdoblja;

(b)

trajanje plana ne premašuje preostalo trajanje referentnog razdoblja;

(c)

plan pokazuje da su njegovi ciljevi performanse najmanje jednako ambiciozni kao prijašnji nacionalni ciljevi zajedno.

Članak 24.

Provjera plana

Komisija mora provjerava učinkovitost postupka do 1. srpnja 2013. Do kraja 2014. i redovito nakon toga, Komisija provjerava program performansi, a posebno analizira djelovanje, učinkovitost i raspon tog sustava, uz dužno uvažavanje posla koji je na tom području obavio ICAO.

Članak 25.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2096/2005

Uredba (EZ) br. 2096/2005 mijenja se kako slijedi:

1.

Odjeljak 2.2. Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„2.2.   Organizacijsko upravljanje

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi izrađuje poslovni plan koji obuhvaća najmanje razdoblje od pet godina. Poslovni plan sadržava:

(a)

cjelokupne ciljeve pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i njegovu strategiju postizanja tih ciljeva, u skladu s njegovim dugoročnijim cjelokupnim planovima i s odgovarajućim zahtjevima Europske unije u vezi razvoja infrastrukture ili druge tehnologije;

(b)

odgovarajuće ciljeve performansi u smislu sigurnosti, kapaciteta, okoliša i isplativosti, kako je primjereno.

Informacije iz stavaka (a) i (b) moraju biti sukladne s nacionalnim planom performansi ili planom performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i, u vezi podataka o sigurnosti, s nacionalnim programom sigurnosti navedenim u Standardu 2.27.1. u Prilogu 11. ICAO-u, Izmjeni 47.B-A od 20. srpnja 2009., kako je primjereno.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi daje sigurnosna i poslovna obrazloženja za velike investicijske projekte koja uključuju, kada je to važno, procjenu utjecaja na odgovarajuće ciljeve performansi iz odjeljka 2.2. b i koja navode ulaganja koja proizlaze iz pravnih zahtjeva povezanih s provedbom SESAR-a.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi izrađuje godišnji plan koji obuhvaća narednu godinu, u kojem se dodatno specificiraju elementi poslovnog plana i opisuju bilo kakve njegove izmjene.

Godišnji plan obuhvaća sljedeće odredbe o razini i kvaliteti usluge, kao što su očekivana razina kapaciteta, sigurnosti, okoliša i isplativosti, kako je primjereno:

(a)

informacije o provedbi nove infrastrukture ili drugih razvoja i izjava o tome kako će oni doprinijeti poboljšanju performansi pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uključujući razinu i kvalitetu usluga;

(b)

pokazatelje performansi sukladne s nacionalnim planom performansi ili planom performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004, u odnosu na koje se mogu razumno ocijeniti razina performansi i kvaliteta usluge;

(c)

informacije o mjerama predviđenim za ublaživanje sigurnosnih rizika utvrđenih u planu sigurnosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uključujući pokazatelje sigurnosti za nadzor sigurnosnih rizika i, kada je primjereno, procjenu troškova mjera ublažavanja;

(d)

očekivani kratkoročni financijski položaj pružatelja usluga kao i bilo kakve promjene poslovnog plana ili utjecaje na poslovni plan.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi stavlja na raspolaganje Komisiji, na njezin zahtjev, sadržaj dijela poslovnog plana i godišnjeg plana koji se odnosi na performanse, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.”

2.

Odjeljak 9. Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„9.   ZAHTJEVI U VEZI S IZVJEŠĆIVANJEM

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora moći dati godišnje izvješće o svojim djelatnostima odgovarajućem nacionalnom nadzornom tijelu. To izvješće obuhvaća njegove financijske rezultate, ne dovodeći u pitanje članak 12. Uredbe (EZ) br. 550/2004, kao i operativne performanse i bilo koje druge značajne aktivnosti i razvoje, posebno u području sigurnosti.

Godišnje izvješće uključuje najmanje:

ocjenu razine performansi pruženih usluga,

performanse pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u usporedbi s ciljevima performansi utvrđenim u poslovnom planu, uspoređujući stvarne performanse s godišnjim planom upotrebom pokazatelja performansi utvrđenih u godišnjem planu,

objašnjenje odstupanja od ciljeva i utvrđivanje mjera za rješavanje bilo kakvih odstupanja tijekom referentnog razdoblja iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004,

razvoj u radu i infrastrukturi,

financijske rezultate, ako se oni ne objavljuju posebno u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 550/2004,

informacije o formalnom postupku savjetovanja s korisnicima njegovih usluga,

informacije o kadrovskoj politici.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi stavlja sadržaj godišnjeg izvješća na raspolaganje javnosti i Europskoj komisiji, na njezin zahtjev, pod uvjetima nacionalnog nadzornog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.”

Članak 26.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Poglavlje V. se primjenjuje od 1. siječnja 2011. Prvo referentno razdoblje počinje 1. siječnja 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 96, 31.3.2004., str. 1.

(2)  SL L 341, 7.12.2006., str. 3.

(3)  SL L 79, 19.3.2008., str. 1.

(4)  SL L 96, 31.3.2004., str. 20.

(5)  SL L 96, 31.3.2004., str. 10.

(6)  SL L 167, 4.7.2003., str. 23.

(7)  SL L 294, 13.11.2007., str. 3.

(8)  SL L 295, 14.11.2007., str. 7.

(9)  SL L 14, 22.1.1993., str. 1.

(10)  SL L 335, 21.12.2005., str. 13.

(11)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.


PRILOG I.

KLJUČNI POKAZATELJI PERFORMANSI (KPP)

Odjeljak 1.   Za postavljanje ciljeva na razini cjelokupne Europske unije:

1.   KLJUČNI POKAZATELJI PERFORMANSI U VEZI SIGURNOSTI

(a)

Prvi KPP u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je najniža razina prvog ključnog pokazatelja performansi u vezi sigurnosti definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (a) za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela.

(b)

Drugi ključni pokazatelj performansi u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je postotak primjene klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (b) u državama u kojima se primjenjuje ova Uredba, kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije, neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu i specifičnih tehničkih događaja ATM-a.

(c)

Treći ključni pokazatelj performansi u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije je najniža razina mjerila kulture pravičnosti na kraju referentnog razdoblja, kako je definirano u donjem odjeljku 2. točki 1. podtočki (c).

U prvom referentnom razdoblju za gornje ključne pokazatelje performansi nema ciljeva na razini cjelokupne Europske unije. Tijekom prvog referentnog razdoblja Komisija koristi prikupljene podatke za vrednovanje tih ključnih pokazatelja performansi i potvrđuje ih kako bi se osiguralo odgovarajuće utvrđivanje, ublaživanje i upravljanje rizicima sigurnosti. Na toj osnovi Komisija prema potrebi, revizijom ovog Priloga, donosi nove ključne pokazatelje performansi u vezi sigurnosti.

2.   POKAZATELJI U VEZI OKOLIŠA

2.1.

U prvom referentnom razdoblju:

 

Prvi KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije je prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti, koja se definira na sljedeći način:

pokazatelj prosječne učinkovitosti horizontalnog leta na ruti je razlika između dužine rutnog dijela stvarne putanje i optimalne putanje, koja je u prosjeku velika kružnica,

„na ruti” se definira kao preletena udaljenost izvan kružnice od 40 NM oko zračne luke,

letovi koji se uzimaju u obzir za ovaj pokazatelj su:

(a)

svi komercijalni IFR letovi (Instrumental Flight Rules - pravila instrumentalnog letenja) unutar europskog zračnog prostora;

(b)

ako letovi uzlijeću ili slijeću izvan europskog zračnog prostora, u obzir se uzima samo onaj dio koji je unutar europskog zračnog prostora,

isključeni su kružni letovi i letovi kod kojih je udaljenost velike kružnice između terminalnih područja manja od 80 NM.

 

Drugi KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije je učinkovita upotreba civilno/vojnih struktura zračnog prostora, npr. CDR-i (Conditional Routes - uvjetne rute). U prvom referentnom razdoblju ovaj pokazatelj prati Komisija. Postavljanje cilja započinje od drugog referentnog razdoblja.

2.2.

Treći KPP u vezi okoliša na razini cjelokupne Europske unije razvija se od drugog referentnog razdoblja i to za rješavanje okolišnih pitanja povezanih s određenim aerodromskim službama kontrole zračne plovidbe (ANS).

3.   POKAZATELJ KAPACITETA

3.1.

Za prvo referentno razdoblje:

 

KPP u vezi kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije su minute kašnjenja na ruti ATFM-a (Air Traffic Flow Management - upravljanje protokom zračnog prometa) po letu, što se definira na sljedeći način:

(a)

kašnjenje na ruti ATFM-a je kašnjenje koje izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirana u Uredbi Komisije (EU) br. 255/2010 od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (1) i koje se izražava kao razlika između vremena uzlijetanja koje je operator zrakoplova zahtijevao u posljednjem predanom planu leta i izračunanog vremena uzlijetanja koje je dodijelila središnja jedinica ATFM-a;

(b)

pokazatelj uključuje sve IFR letove unutar europskog zračnog prostora i uzroke kašnjenja ATFM-a;

(c)

pokazatelj se izračunava za cijelu kalendarsku godinu.

 

Za pripremu razvoja drugog KPP-a u vezi kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije, Komisija od prvog referentnog razdoblja prikuplja, objedinjuje i prati:

(a)

ukupna kašnjenja ATFM-a koja se pripisuju terminalnim i uslugama zračnih luka u zračnoj plovidbi;

(b)

dodatno vrijeme u fazi taksiranja pri uzlijetanju;

(c)

za zračne luke s više od 100 000 komercijalnih kretanja godišnje, dodatno vrijeme za ASMA-u (Arrival Sequencing and Metering Area – područje sekvencioniranja i mjerenja pri dolascima).

3.2.

Na temelju praćenja opisanog u točki 3.1., drugi pokazatelj kapaciteta na razini cjelokupne Europske unije, koji se odnosi na posebna pitanja kapaciteta zračnih luka povezana s ANS-om, razvija se u drugom referentnom razdoblju.

4.   POKAZATELJ ISPLATIVOSTI

4.1.

Za prvo referentno razdoblje:

KPP u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije je prosječna utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti na razini cjelokupne Europske unije, a definira se kako slijedi:

(a)

pokazatelj je rezultat omjera između utvrđenih troškova i predviđenog prometa, izražen u jedinicama usluge, koji se očekuje u određenom razdoblju na razini Europske unije, kako je navedeno u pretpostavkama Komisije za utvrđivanje ciljeva na razini cjelokupne Europske unije u skladu s člankom 9. stavkom 4.;

(b)

pokazatelj se izražava u eurima i u realnim vrijednostima;

(c)

pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

U prvom referentnom razdoblju, Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006 prikuplja, objedinjuje i prati troškove i jedinične cijene terminalnih usluga u zračnoj plovidbi.

4.2.

U drugom referentnom razdoblju, drugi ključni pokazatelj performansi u vezi isplativosti na razini cjelokupne Europske unije je prosječna utvrđena jedinična cijena za terminalne usluge u zračnoj plovidbi na razini Europske unije.

Odjeljak 2.   Za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora (FAB – Functional Airspace Block):

1.   KLJUČNI POKAZATELJI PERFORMANSI U VEZI SIGURNOSTI

(a)

Prvi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je učinkovitost upravljanja sigurnošću koja se mjeri metodologijom temeljenom na okviru Mreže za nadzor zrelosti sigurnosti ATM-a (ATM Safety Maturity Survey Network). Ovaj pokazatelj zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi ga Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ovaj ključni pokazatelj performansi, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(b)

Drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika, kako bi se omogućilo usklađeno izvješćivanje o ocjeni ozbiljnosti narušavanja minimalne separacije, neodobrenih ulaza na uzletno-sletnu stazu i specifičnih tehničkih događaja ATM-a u svim centrima za kontrolu zračnog prometa i zračnim lukama s više od 150 000 kretanja u komercijalnom zračnom prometu godišnje u okviru ove Uredbe (vrijednost da/ne). Klasifikaciju ozbiljnosti zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi je Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ove ključne pokazatelje performansi, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

(c)

Treći nacionalni/FAB-ov KPP u vezi sigurnosti je izvješćivanje o kulturi pravičnosti. Ovu mjeru zajedno razvijaju Komisija, države članice, EASA i Eurocontrol, a donosi je Komisija prije prvog referentnog razdoblja. Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela prate i objavljuju ovu mjeru, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

2.   POKAZATELJI U VEZI OKOLIŠA

2.1.

U prvom referentnom razdoblju ne smije biti obveznih nacionalnih/FAB-ovih KPP-a u vezi okoliša.

Ne dovodeći u pitanje lokalne propise u vezi okoliša, države članice također surađuju s Komisijom na postavljanju KPP-a u vezi okoliša, koji se odnose na posebna pitanja okoliša povezana s aerodromskim uslugama u zračnoj plovidbi i koji se provode od drugog referentnog razdoblja.

2.2.

U drugom referentnom razdoblju, nacionalni/FAB-ov KPP u vezi okoliša je razvoj nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja rute prije kraja referentnog razdoblja, uključujući učinkovitu upotrebu civilno/vojnih struktura zračnog prostora (npr. CDR-i).

3.   POKAZATELJ KAPACITETA

3.1.

Za prvo referentno razdoblje:

Nacionalni/FAB-ov KPI u vezi kapaciteta su minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu. Definira se na sljedeći način:

(a)

pokazatelj se definira kao u odjeljku 1. točki 3.1.;

(b)

pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

Za pripremu razvoja drugog nacionalnog/FAB-ovog KPP-a u vezi kapaciteta, države članice od prvog referentnog razdoblja moraju izvijestiti o:

(a)

ukupnim kašnjenjima ATFM-a koja se pripisuju terminalnim i uslugama zračnih luka u zračnoj plovidbi;

(b)

dodatnom vremenu u fazi taksiranja pri uzlijetanju;

(c)

za zračne luke s više od 100 000 komercijalnih kretanja godišnje, o dodatnom vremenu za ASMA-u (Arrival Sequencing and Metering Area – područje sekvencioniranja i mjerenja pri dolascima).

3.2.

Od drugog referentnog razdoblja mora se primijeniti drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi kapaciteta, koji se odnosi na posebna pitanja povezana s kapacitetom terminala i zračne luke.

4.   POKAZATELJ ISPLATIVOSTI

4.1.

Za prvo referentno razdoblje nacionalni/FAB-ov KPI u vezi isplativosti je nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična cijena za usluge u zračnoj plovidbi na ruti, a definira se kako slijedi:

(a)

pokazatelj je rezultat omjera između utvrđenih troškova i predviđenog prometa iz planova performansi u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkama (a) i (b);

(b)

pokazatelj se izražava u nacionalnoj valuti i u realnim vrijednostima;

(c)

pokazatelj se daje za svaku godinu referentnog razdoblja.

Osim toga, države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1794/2006 izvješćuju o svojim troškovima i jediničnim cijenama terminalnih usluga u zračnoj plovidbi i moraju Komisiji obrazložiti bilo kakva odstupanja od prognoza.

4.2.

Od drugog referentnog razdoblja primjenjuje se drugi nacionalni/FAB-ov KPP u vezi isplativosti: nacionalna/FAB-ova utvrđena jedinična(-e) cijena(-e) za terminalne usluge u zračnoj plovidbi.


(1)  SL L 80, 26.3.2010., str. 10.


PRILOG II.

PREDLOŽAK ZA PLANOVE PERFORMANSI

Nacionalni planovi performansi/planovi performansi funkcionalnog bloka zračnog prostora temelje se na sljedećoj strukturi:

1.   UVOD

1.1.   Opis situacije (opseg plana, obuhvaćeni subjekti, nacionalni plan ili plan FAB-a itd.)

1.2.   Opis makroekonomskog scenarija za referentno razdoblje, uključujući sveukupne pretpostavke (prognoza prometa itd.).

1.3.   Opis rezultata savjetovanja interesnih skupina za pripremu plana performansi (glavna pitanja o kojima su sudionici raspravljali i, ako je moguće, postignuti kompromisi).

2.   CILJEVI PERFORMANSI NA NACIONALNOJ RAZINI I/ILI RAZINI FUNKCIONALNOG BLOKA ZRAČNOG PROSTORA

2.1.   Ciljevi performansi na svakom ključnom području performansi postavljeni u odnosu na svaki ključni pokazatelj performansi za cijelo referentno razdoblje s godišnjim vrijednostima koje se upotrebljavaju za praćenje i poticaje:

(a)   Sigurnost

učinkovitost upravljanja sigurnošću: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (a) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju),

primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (b) za svaku godinu referentnog razdoblja (vrijednosti da/ne),

kultura pravičnosti: nacionalni ciljevi/ciljevi FAB-a definirani u skladu s Prilogom I. odjeljkom 2. točkom 1. podtočkom (c) za svaku godinu referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(b)   Kapacitet

minute kašnjenja na ruti ATFM-a po letu;

(c)   Okoliš

opis nacionalnog/FAB-ovog postupka poboljšanja oblikovanja rute (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(d)   Isplativost

utvrđeni troškovi terminalnih usluga i usluga u zračnoj plovidbi na ruti, određeni u skladu s odredbama članka 15. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 550/2004 i u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1794/2006 za svaku godinu referentnog razdoblja,

prognoza jedinica usluge na ruti za svaku godinu referentnog razdoblja,

posljedično utvrđene jedinične cijene za referentno razdoblje,

opis i obrazloženje prinosa na kapital davatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik,

opis ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva performansi s opisom njihove važnosti u odnosu na Europski glavni plan ATM-a i njihove sukladnosti s glavnim područjima i smjerovima napretka i promjena kako je u njemu navedeno.

2.2.   Opis i objašnjenje sukladnosti ciljeva performansi s ciljevima performansi na razini cjelokupne Europske unije.

2.3.   Opis i objašnjenje prijenosa iz godina koje su prethodile referentnom razdoblju.

2.4.   Opis parametara koje su države članice koristile pri određivanju dijeljenja rizika i poticaja.

3.   DOPRINOS SVAKOG ODGOVORNOG SUBJEKTA

3.1.   Pojedinačni ciljevi performansi svakog odgovornog subjekta.

3.2.   Opis mehanizama poticaja koji će se primjenjivati kod svakog subjekta za poticanje ispunjavanja ciljeva tijekom referentnog razdoblja.

4.   VOJNA DIMENZIJA PLANA

Opis civilno-vojne dimenzije plana u kojem se opisuju performanse primjene fleksibilne upotrebe zračnog prostora (Flexible Use of Airspace – FUA) kako bi se povećao kapacitet uz dužno uvažavanje učinkovitosti vojne misije, i ako se smatra potrebnim, odgovarajućih pokazatelja i ciljeva performansi u skladu s pokazateljima i ciljevima plana performansi.

5.   ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PLANOM PERFORMANSI

5.1.   Osjetljivost na vanjske pretpostavke.

5.2.   Usporedba s prethodnim planom performansi (ne odnosi se na prvo referentno razdoblje).

6.   PROVEDBA PLANA PERFORMANSE

Opis mjera koje su donijela nacionalna nadzorna tijela za postizanje ciljeva performansi, kao što su:

mehanizmi praćenja kako bi se osigurala provedba programa sigurnosti i poslovnih planova ANS-a,

mjere za praćenje i izvješćivanje o provedbi planova performansi uključujući način rješavanja situacije u kojoj ciljevi nisu postignuti tijekom referentnog razdoblja.


PRILOG III.

KRITERIJI OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI IZMEĐU CILJEVA PERFORMANSI NA RAZINI CJELOKUPNE EUROPSKE UNIJE I NACIONALNIH CILJEVA PERFORMANSI ILI CILJEVA PERFORMANSI FUNKCIONALNOG BLOKA ZRAČNOG PROSTORA

Komisija upotrebljava sljedeće kriterije ocjenjivanja:

1.   Opći kriteriji

(a)

Sukladnost sa zahtjevima u vezi s pripremom i donošenjem plana performansi i posebno ocjena obrazloženja danog u planu performansi;

(b)

Činjenična analiza uz uvažavanje cjelokupne situacije svake pojedine države;

(c)

Međusobni odnosi između svih ciljeva performansi;

(d)

Standardi performansi na početku referentnog razdoblja i posljedični opseg za buduća poboljšanja.

2.   Sigurnost

(a)

Učinkovitost upravljanja sigurnošću: dodatna granična vrijednost za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela koja je upotrijebljena u planu performansi i koju ocjenjuje Komisija, jednaka je ili viša od odgovarajućeg pokazatelja na razini cjelokupne Europske unije na kraju referentnog razdoblja (neobvezno u prvom referentnom razdoblju);

(b)

Primjena klasifikacije ozbiljnosti pomagala za analizu rizika: sukladnost lokalnog ključnog pokazatelja performansi, kako je definirano u Prilogu I. odjeljku 2. točki 1. podtočki (b) s pokazateljem na razini cjelokupne Europske unije, za svaku godinu referentnog razdoblja;

(c)

Kultura pravičnosti: razina nacionalnog cilja performansi/cilja performansi FAB-a na kraju referentnog razdoblja, utvrđena upotrebom ključnog pokazatelja performansi definiranog u Prilogu I. odjeljku 2. točki 1. podtočki (c), jednaka je ili viša od cilja na razini cjelokupne Europske unije, definiranog u skladu s Prilogom I. odjeljkom 1. točkom 1. podtočkom (c) (neobvezno u prvom referentnom razdoblju).

3.   Okoliš

Oblikovanje rute: ne primjenjuje se tijekom prvog referentnog razdoblja. Tijekom drugog referentnog razdoblja ocjena postupka oblikovanja rute iz plana performansi.

4.   Kapacitet

Razina kašnjenja: usporedba očekivane razine kašnjenja na ruti ATFM-a iz planova performansi s referentnom vrijednošću dobivenom u postupku planiranja kapaciteta koji izvodi Eurocontrol.

5.   Isplativost

(a)

Trend jedinične cijene: ocjena je li predviđeno da se dostavljene utvrđene jedinične cijene razvijaju u skladu s s ciljem isplativosti na razini cjelokupne Europske unije i pridonose li one na odgovarajući način postizanju ranije navedenog cilja tijekom cijelog referentnog razdoblja, kao i tijekom svake pojedine godine;

(b)

Utvrđena razina jedinične cijene: usporedba dostavljenih lokalnih jediničnih cijena s prosječnom jediničnom cijenom država članica ili FAB-ova koji prema definiciji Komisije imaju slično operativno i gospodarsko okružje;

(c)

Prinos na kapital: ocjena prinosa na kapital pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u odnosu na stvarno nastali rizik;

(d)

Pretpostavke u vezi prognoze prometa: usporedba prognoza lokalnih uslužnih jedinica u planu performansi s referentnom prognozom, kao što su prognoze prometa Službe Eurocontrol-a za statistiku i prognozu (STATFOR);

(e)

Gospodarske pretpostavke: provjera jesu li pretpostavke o inflaciji upotrijebljene u planu performansi, u skladu s referentnom prognozom, kao što su prognoze MMF-a (Međunarodni monetarni fond)/Eurostata.


PRILOG IV.

POPIS PODATAKA KOJE JE U SMISLU OVE UREDBE POTREBNO DOSTAVITI

1.   NACIONALNA TIJELA

1.1.   Specifikacija skupa podataka

Nacionalna tijela dostavljaju sljedeće podatke za namjenu provjere performansi:

(a)

informacije koje su potrebne za udovoljavanje ključnom pokazatelju performansi u vezi sigurnosti iz Priloga I. odjeljka 2. točke 1. podtočke (a);

(b)

nacionalni program sigurnosti kako se zahtijeva u Standardu 2.27.1. u Prilogu 11. ICAO-u, Izmjeni 47.-B od 20. srpnja 2009.

Osim toga, nacionalna tijela osiguravaju raspoloživost sljedećih podataka za provjeru performansi:

(c)

podaci koje upotrebljava i izračunava središnja jedinica ATFM-a kako je definirano u Uredbi (EU) br. 255/2010 o ATFM-u, kao što su planovi leta za opći zračni promet prema IFR pravilima, stvarne rute, podaci o nadzoru, aerodromska kašnjenja upravljanja zračnim prometom na ruti, izuzeća od mjera upravljanja protokom zračnog prometa, poštovanje slotova upravljanja zračnim prometom, učestalost upotrebe uvjetne rute;

(d)

događaji koji ugrožavaju sigurnost povezani s ATM-om, kako su definirani u Eurocontrol-ovim sigurnosnim regulatornim zahtjevima – ESARR 2, izdanje 3.0 – pod nazivom „Reporting and Assessment of Safety Occurrences in ATM”;

(e)

sigurnosna izvješća NSA-a iz članaka 6., 7. i 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 1315/2007 (1) te izvješća NSA-a o rješavanju utvrđenih sigurnosnih manjkavosti koje podliježu planovima korektivnih aktivnosti;

(f)

informacije o preporukama u vezi sigurnosti i korektivnim mjerama poduzetim na temelju analize/istraživanja incidenata povezanih s ATM-om u skladu s Direktivom Vijeća 94/56/EZ (2) o istraživanju nezgoda i Direktivnom 2003/42/EZ o izvješćivanju o izvanrednim događajima u civilnom zrakoplovstvu;

(g)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti;

(h)

podaci koji podržavaju zadaće iz članka 4. stavka 1. točaka (m) i (n) Uredbe Komisije (EZ) br. 2150/2005 od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (FUA) (3).

1.2.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 1.1. podtočaka (a), (b), (d), (e), (g) i (h) dostavljaju se jedanput godišnje.

Podaci iz točke 1.1. podtočaka (c) i (f) dostavljaju se jedanput mjesečno.

2.   PRUŽATELJI USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Ovaj se odjeljak odnosi na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji pružaju usluge iz članka 1. stavka 2. U pojedinačnim slučajevima, nacionalna tijela mogu uključiti pružatelje usluga u zračnoj plovidbi koji nisu u skladu s člankom 1. stavkom 3. Ona o tome obavješćuju Komisiju.

2.1.   Specifikacija skupa podataka

Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dostavljaju sljedeće podatke za namjenu provjere performansi:

(a)

podatke iz Eurocontrol-ove specifikacije pod nazivom „Eurocontrol Specification for Economic Information Disclosure”, izdanje 2.6 od 31. prosinca 2008. pod oznakom Eurocontrol-SPEC-0117;

(b)

godišnja izvješća i dijelove poslovnih planova i godišnjeg plana, koje je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi donio u skladu s Prilogom I., odjeljcima 2.2. i 9. Uredbe (EZ) br. 2096/2005, koji su povezani s performansama;

(c)

informacije koje su potrebne za udovoljavanje sigurnosnim KPP-om iz Priloga I. odjeljka 2. točke 1. podtočke (a);

(d)

informacije o elementima koji su namijenjeni promicanju kulture pravičnosti.

2.2.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci za godinu (n) iz članka 2. točke (a) dostavljaju se jedanput godišnje do 15. srpnja godine (n + 1), osim očekivanih podataka koji se dostavljaju do 1. studenoga godine (n + 1). Prva referentna godina (n) mora biti 2010.

Podaci iz članka 2. točaka (b) i (c) dostavljaju se jedanput godišnje.

3.   OPERATORI ZRAČNIH LUKA

Ovaj se odjeljak odnosi na operatore zračnih luka koji pružaju usluge u zračnim lukama Zajednice s više od 150 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje, te na sve koordinirane i potpomognute zračne luke s više od 50 000 kretanja u komercijalnom zračnom prijevozu godišnje. U pojedinačnim slučajevima, države članice mogu uključiti zračne luke ispod ove granične vrijednosti. One o tome obavješćuju Komisiju.

3.1.   Definicije

U smislu ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„identifikacija zračne luke” znači opis zračne luke upotrebom standardne šifre ICAO-a koja se sastoji od četiri slova, kako je definirano u dokumentu ICAO-a 7910 (120. izdanje - lipanj 2006.);

(b)

„parametri koordinacije” znači parametri koordinacije definirani u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(c)

„prijavljeni kapacitet zračne luke” znači parametri koordinacije koji se daju u obliku koji opisuje maksimalni broj slotova u jedinici vremena (blok vremena) koji koordinator može dodijeliti. Trajanje blokova se može razlikovati; osim toga, može se postaviti nekoliko blokova s različitim trajanjem za kontrolu koncentracije letova u određenom vremenskom razdoblju. Upotreba vrijednosti prijavljenog kapaciteta za cijelu sezonu znači određivanje sezonskog infrastrukturnog kapaciteta zračne luke u ranoj fazi;

(d)

„registracija zrakoplova” znači alfanumerički znakovi koji odgovaraju stvarnoj registraciji zrakoplova;

(e)

„tip zrakoplova” znači oznaka tipa zrakoplova (do 4 znaka) kako je navedeno u smjernicama ICAO-a;

(f)

„identifikator leta” znači skupina alfanumeričkih znakova koji se koriste za identifikaciju leta;

(g)

„šifrirani aerodrom odlaska” i „šifrirani odredišni aerodrom” znači šifre zračne luke upotrebom ICAO-ove oznake zračnih luka koja se sastoji od 4 slova ili IATA-ove oznake zračne luke koja se sastoji od tri slova;

(h)

„vremenske oznake ‚out-off-on-in’ ” znači sljedeći podaci zaokruženi na minutu:

planirano vrijeme odlaska (početka vožnje, „off-block”),

stvarno vrijeme početka vožnje,

stvarno vrijeme uzlijetanja,

stvarno vrijeme slijetanja,

planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje, „in-block”),

stvarno vrijeme završetka vožnje;

(i)

„planirano vrijeme odlaska (početka vožnje)” znači datum i vrijeme planiranog odlaska zrakoplova sa stajališta za odlazak;

(j)

„stvarno vrijeme početka vožnje” znači stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov napustio parkirni položaj (potiskom ili svojom vlastitom snagom);

(k)

„stvarno vrijeme uzlijetanja” znači datum i vrijeme kada je zrakoplov uzletio s uzletno-sletne staze (kotači ne dodiruju tlo);

(l)

„stvarno vrijeme slijetanja” znači stvarni datum i vrijeme kada je zrakoplov sletio (dotaknuo tlo);

(m)

„planirano vrijeme dolaska (završetka vožnje)” znači datum i vrijeme kada je planiran dolazak leta na stajalište dolaska;

(n)

„stvarno vrijeme dolaska” znači stvarni datum i vrijeme kada se na stajalištu dolaska aktiviraju kočnice za parkiranje;

(o)

„pravila letenja” znači pravila upotrijebljena za izvođenje leta. „IFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za instrumentalno letenje, kako je definirano u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji ili „VFR” za zrakoplov koji leti u skladu s pravilima za vizualno letenje, kako je definirano u istom Prilogu. Operativni zračni promet (OAT) za državni zrakoplov koji ne slijedi pravila definirana u Prilogu 2. Čikaškoj konvenciji;

(p)

„vrsta leta” znači vrsta leta kako je definirano u Dodatku ICAO Doc 4444 (15. izdanje – lipanj 2007.).

(q)

„slot dolaska u zračnu luku” i „slot odlaska iz zračne luke” znači slot zračne luke koji se dodjeljuje za dolazni ili za odlazni let, kako je definirano u Uredbi (EEZ) br. 95/93;

(r)

„oznaka dolazne staze” i „oznaka odlazne staze” znači oznaka ICAO-a za stazu koja se koristi za slijetanje i uzlijetanje (npr. 10L);

(s)

„stajalište dolaska” znači oznaka prvog parkirnog položaja na koji se zrakoplov parkirao pri dolasku;

(t)

„stajalište odlaska” znači oznaka posljednjeg parkirnog položaja na kojem je zrakoplov bio parkiran prije odlaska iz zračne luke;

(u)

„uzroci kašnjenja” znači standardne šifre kašnjenja IATA-e, definirane u Prilogu 2. Pregledu – Kašnjenja u zračnom prometu u Europi za 2008. (ECODA) (4) s navedenim trajanjem kašnjenja. Ako se kašnjenje leta može pripisati većem broju uzroka, daje se popis uzroka kašnjenja;

(v)

„informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja” znači navođenje o tome je li izvedeno odleđivanje ili sprečavanje zaleđivanja i ako je izvedeno, gdje (prije napuštanja stajališta za odlazak ili na udaljenom položaju nakon napuštanja stajališta, tj. nakon početka vožnje);

(w)

„operativno poništenje” znači planirani dolazak ili odlazak leta na koji se primjenjuju sljedeći uvjeti:

za let je dodijeljen aerodromski slot, i

zračni prijevoznik je potvrdio let dan prije operacija, i/ili je let sadržan u dnevnom popisu rasporeda letova koji je operator zračne luke izradio dan prije operacija, ali

nije došlo do stvarnog slijetanja ili uzlijetanja.

3.2.   Specifikacija skupa podataka

3.2.1.

Operatori koordiniranih i omogućenih zračnih luka dostavljaju sljedeće podatke:

identifikaciju zračne luke,

prijavljeni kapacitet zračne luke,

sve parametre koordinacije koji su svojstveni za usluge u zračnoj plovidbi,

planiranu razinu kvalitete usluge (kašnjenje, točnost itd.) koja je povezana s prijavljenim kapacitetom zračne luke, ako je utvrđena,

detaljan opis pokazatelja koji su upotrijebljeni za utvrđivanje planirane razine kvalitete usluge, ako je utvrđena.

3.2.2.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako slijetanje ili uzlijetanje:

registraciju zrakoplova,

tip zrakoplova,

identifikator leta,

šifrirani aerodrom odlaska i odredišta,

vremenske oznake „out-off-on-in”,

pravila letenja i vrstu leta,

slot dolaska u zračnu luku i slot odlaska iz zračne luke, kada su dostupni,

oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze,

stajalište dolaska i stajalište odlaska,

uzroke kašnjenja, kada su dostupni (samo za odlazne letove),

informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

3.2.3.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće operativne podatke za svako operativno poništenje:

identifikator leta,

tip zrakoplova,

planiranu odlaznu i odredišnu zračnu luku,

slotovi dolaska u zračnu luku i odlaska iz zračne luke, kada su dostupni,

razlog poništenja.

3.2.4.

Operatori zračne luke, za namjenu provjere performansi, mogu dostaviti:

dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a u zračnim lukama,

dobrovoljna izvješća o događajima koji ugrožavaju sigurnost, povezanim s ANS-om,

dobrovoljna izvješća o manjkavostima kapaciteta terminala,

dobrovoljna izvješća o savjetodavnim sastancima s ANSP-ima i državama.

3.3.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz točke 3.2.1. dostavljaju se dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

Kada se dostavljaju podaci iz točaka 3.2.2. i 3.2.3., oni se dostavljaju jedanput mjesečno u roku od mjesec dana od kraja mjeseca u kojem je obavljen let.

Izvješća iz točke 3.2.4. mogu se dostavljati bilo kada.

4.   KOORDINATORI ZRAČNIH LUKA

4.1.   Specifikacija skupa podataka

Koordinatori zračnih luka dostavljaju sljedeće podatke za namjenu provjere performansi:

podatke iz članka 4. stavka 8. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

4.2.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci se dostavljaju dva puta godišnje, u skladu s vremenskim okvirom iz članka 6. Uredbe (EEZ) br. 95/93.

5.   ZRAČNI PRIJEVOZNICI

Ovaj se odjeljak primjenjuje na zračne prijevoznike koji unutar europskog zračnog prostora izvode više od 35 000 letova godišnje, izračunano kao prosjek triju prethodnih godina.

5.1.   Definicije

5.1.1.

U smislu ovog Priloga upotrebljavaju se iste definicije kao u Prilogu IV. točki 3.1., te sljedeće:

(a)

„potrošeno gorivo” znači stvarna količina goriva koja je potrošena tijekom leta („od izlaza do izlaza”);

(b)

„stvarna težina na stajanci” znači stvarna težina zrakoplova prije pokretanja motora, izražena u metričkim tonama.

5.2.   Specifikacija skupa podataka

5.2.1.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, dostavljaju sljedeće podatke za svaki let koji izvode unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe:

registraciju zrakoplova,

identifikator leta,

pravila letenja i vrstu leta,

šifriranu zračnu luku odlaska i odredišta,

oznaku dolazne i odlazne uzletno-sletne staze, kada je dostupno,

stajalište dolaska i stajalište odlaska, kada je dostupno,

vremenske oznake „out-off-on-in”, planirane i stvarne,

uzroke kašnjenja,

informacije o odleđivanju ili sprečavanju zaleđivanja, kada su dostupne.

5.2.2.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, dostavljaju podatke iz Priloga IV. točke 3.2.3. za svako operativno poništenje unutar zemljopisnog opsega ove Uredbe.

5.2.3.

Osim podataka predviđenih zahtjevima iz Priloga IV. dijela B Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (5), zračni prijevoznici mogu dostavljati Komisiji sljedeće podatke za svaki izvedeni let unutar zemljopisnog područja primjene ove Uredbe:

potrošeno gorivo,

stvarna težina na stajanci.

5.2.4.

Zračni prijevoznici, za namjenu provjere performansi, mogu dostaviti:

dobrovoljna izvješća o pristupu zračnom prostoru,

dobrovoljna izvješća o slabljenju ili narušavanju ANS-a u zračnim lukama,

dobrovoljna izvješća o događajima koji ugrožavaju sigurnost, povezanim s ANS-om,

dobrovoljna izvješća o manjkavostima kapaciteta na ruti, stupnjevima ograničenja ili preusmjeravanjima,

dobrovoljna izvješća o savjetodavnim sastancima s ANSP-ima i državama.

5.3.   Učestalost i rokovi dostavljanja podataka

Podaci iz Priloga IV. točaka 5.2.1., 5.2.2. i 5.2.3. dostavljaju se jedanput mjesečno.

Izvješća iz točke 5.2.4 mogu se dostavljati bilo kada.


(1)  SL L 291, 9.11.2007., str. 16.

(2)  SL L 319, 12.12.1994., str. 14.

(3)  SL L 342, 24.12.2005., str. 20.

(4)  https://extranet.eurocontrol.int/http://prisme-web.hq.corp.eurocontrol.int/ecoda/coda/public/standard_page/codarep/2008/2008DIGEST.pdf

(5)  SL L 275, 25.10.2003., str. 32.


Top