11/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

162

L 275/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.10.2008.

(1)

U kolovozu 2002. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1514/2002 (2) („početni ispitni postupak”) uvedene su konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pribora za cijevi („dotični proizvod”) podrijetlom, inter alia, iz Republike Koreje i Malezije („dotične zemlje”). Antidampinške pristojbe na snazi za Maleziju su: 59,2 % za društvo Anggerik Laksana Sdn Bhd i 75 % za sva druga trgovačka društva; za Republiku Koreju pristojba iznosi 44 % za sva trgovačka društva.

(2)

Izvan područja primjene ovog postupka su antidampinške mjere koje su trenutačno na snazi, a uvedene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 964/2003 (3) na izvoz iz Narodne Republike Kine (58,6 %) i Tajlanda (58,9 %), izuzev dva trgovačka društva u Tajlandu, te izvoz poslan iz Tajvana, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Tajvana. Mjere za dotični proizvod podrijetlom iz Kine Uredbom Vijeća (EZ) br. 2052/2004 (4) proširene su na uvoz istog proizvoda poslanog iz Indonezije, Uredbom Vijeća (EZ) br. 2053/2004 (5) na uvoz istog proizvoda poslanog iz Šri Lanke i Uredbom Vijeća (EZ) br. 655/2006 (6) na uvoz istog proizvoda poslanog iz Filipina, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Filipina, Indonezije i Šri Lanke.

(3)

Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku (7) antidampinške mjere koja je na snazi za uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije, Komisija je primila zahtjev za reviziju tih mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne Uredbe.

(4)

Zahtjev je 23. svibnja 2007. podnio Odbor za zaštitu interesa industrije pribora za čeono zavarivanje Europske unije (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju preko 50 % ukupne proizvodnje određenog pribora za cijevi u Zajednici.

(5)

Zahtjev se temeljio se na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao nastavak ili ponavljanje dampinga i štete industriji Zajednice.

(6)

Nakon što je po savjetovanju sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije, Komisija je pokrenula reviziju nakon isteka mjere (8) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne Uredbe.

(7)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođače iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev, ostale proizvođače Zajednice, proizvođače izvoznike u dotičnim zemljama, uvoznike/trgovce, korisnike i njihova udruženja za koje se znalo da se revizija na njih odnosi, kao i predstavnike vlada obje zemlje izvoznice.

(8)

Komisija je poslala upitnike svim tim strankama i onima koje su se javile u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Komisija je također zainteresiranim strankama dala mogućnost da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika u Republici Koreji, uvoznika/trgovaca dotičnog proizvoda i proizvođača u Zajednici, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe. Kako bi mogla odlučiti hoće li odabir uzorka biti potreban i ako hoće, kako bi mogla odabrati uzorak, Komisija je poslala obrasce za odabir uzroka u kojima je tražila specifične podatke o prosječnom obujmu prodaje i cijenama svakog dotičnog proizvođača iz Zajednice, proizvođača izvoznika i uvoznika. Nikakav odgovor nije primljen ni od jednog korejskog proizvođača izvoznika, dok je od uvoznika primljeno jedanaest odgovora. Samo je četiri proizvođača iz Zajednice odgovorilo na obrazac za odabir uzorka. Stoga je odlučeno da odabir uzoraka nije potreban.

(11)

Četiri proizvođača iz Zajednice odgovorili su na upitnik, ali jedan je poslao djelomični odgovor i nije odgovorio nakon što je poslano pismo o nedostacima. Što se tiče Malezije, primljena su dva odgovora na upitnik, jedan od novog trgovačkog društva i jedan od trgovačkog društva koje je kasnije odbilo posjet radi provjere. Na upitnik nije odgovorio ni jedan korejski proizvođač izvoznik. Odgovor na upitnik dostavila su dva uvoznika.

(12)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za potrebe određivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete interesu Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(13)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007. („RIP”). Ispitivanje kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2002. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(14)

Proizvod koji je predmet revizije je pribor za cijevi (osim lijevanog pribora, prirubnica i pribora s navojem), od željeza ili čelika (ne uključujući nehrđajući čelik), s najvećim vanjskim promjerom od 609,6 mm ili manjim, vrste koja se koristi za čeono zavarivanje ili druge svrhe, podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije, koji se trenutačno može razvrstati u oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19, ex 7307 99 30 i ex 7307 99 90.

(15)

Pribor za cijevi u biti se proizvodi rezanjem i oblikovanjem cijevi. Koristi se spajanje cijevi i dolazi u različitim oblicima: u obliku koljena, reduktora, klinova i zatvarača, kao i u različitim veličinama i kvalitete materijala. Uglavnom se koristi u petrokemijskoj industriji, građevinarstvu, energetskoj industriji, brodogradnji i industrijskim instalacijama. Kada se prodaje za uporabu u petrokemijskoj industriji, koristi se svjetska norma ANSI. Za ostale svrhe, najuobičajenija norma koja se koristi u Zajednici je norma DIN.

(16)

Kao i u početnom ispitnom postupku, ovaj ispitni postupak pokazao je pribor za cijevi proizveden u dotičnim zemljama, prodan na domaćem tržištu i/ili izvezen na tržište Zajednice ima iste osnovne fizičke, tehničke i kemijske značajke i krajnje uporabe kao i proizvodi koje u Zajednici prodaju proizvođači iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev i stoga se smatra istovjetnim proizvodom u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(17)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, ispitano je bi li bilo vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavka dampinga.

(18)

Kao što je gore navedeno, u izostanku suradnje od bilo kojeg proizvođača izvoznika iz Koreje i Malezije, osim jednog novog trgovačkog društva, ovo ispitivanje moralo se temeljiti na podacima koji su Komisiji bili dostupni iz drugih izvora. U vezi s tim i u skladu s odredbama članka 18. osnovne Uredbe, za utvrđivanje količina uvoza i cijena korišteni su podaci Eurostata za oznaku KN od 8 znamenaka, provjereni s drugim izvorima. Za izračun dampinške marže korištene su raspoložive činjenice, tj. u ovom slučaju podaci sadržani u zahtjevu i statistički podaci SAD-a.

(19)

Zbog trenutačnog malog obujma uvoza pribora za cijevi iz Koreje i Malezije u EU, Komisija je morala koristiti podatke iz neke druge zemlje. Smatralo se da su SAD primjerena zemlja, budući da je tamošnje tržište slične veličine, s mnogo domaćih proizvođača, ali i s velikim udjelom uvoza, što to tržište čini vrlo konkurentnim. Osim toga, SAD je glavno odredište izvoza iz Koreje i Malezije.

(20)

U skladu s člankom 18. osnovne Uredbe, te u izostanku bilo kakve suradnje od korejskih ili malezijskih proizvođača izvoznika, osim jednog novog trgovačkog društva, uobičajena vrijednost temeljila se na podacima dostavljenima u zahtjevu, tj. procijenjenom trošku proizvodnje kojem je dodano 12,3 % i 15,1 % za prodajne, opće i administrativne troškove te 5,6 % i 6 % za dobit Koreje odnosno Malezije, oboje izraženo kao postotak prometa. Smatra se da su gornji postoci prilično konzervativni.

(21)

U skladu s člankom 18. osnovne Uredbe, te u izostanku bilo kakve suradnje od korejskih i malezijskih proizvođača izvoznika, osim jednog novog trgovačkog društva, izvozna cijena izračunata je korištenjem korejskih i malezijskih izvoznih cijena za dotični proizvod u SAD, dobivenih iz statističkih podataka SAD-a o uvozu. Ti su brojčani podaci prilagođeni po vrstama proizvoda razmjerno tonaži svake vrste proizvoda na temelju podataka dostavljenih u zahtjevu.

(22)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom pribora za cijevi, u skladu s člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe, obje na razini franko tvornice.

(23)

Za potrebe osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su uzete razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. U vezi s tim, obavljene su prilagodbe cijene s obzirom na troškove unutarnjeg i prekooceanskog prijevoza tereta, osiguranja, manipuliranja, utovara te popratnih troškova.

(24)

Usporedba izračunane uobičajene vrijednosti i izračunane izvozne cijene pokazala je postojanje dampinga u obje dotične zemlje, pri čemu je dampinška marža bila jednaka iznosu za koji je utvrđena uobičajena vrijednost premašivala izvoznu cijenu. Utvrđena dampinška marža je kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice iznosila 15,1 % za Koreju i 61,3 % za Maleziju.

(25)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RIP-a, ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga. U izostanku bilo kakve suradnje od korejskih i malezijskih proizvođača izvoznika, osim jednog novog trgovačkog društva, te s obzirom na nedostatak javno dostupnih podataka o industriji pribora za cijevi, donji zaključci uglavnom se oslanjanju na činjenice dostupne u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe, odnosno na podatke Eurostata, revizijskog zahtjeva i statističke podatke SAD-a.

(26)

Kako u Koreji tako i Maleziji raspoloživi kapacitet procijenjen je na 35 300 tona, a izvozni kapacitete na 20 000 tona. To predstavlja više od jedne četvrtine potrošnje Zajednice.

(27)

Kao što je navedeno u uvodnim napomenama, izvoz dotičnog proizvoda iz dvije dotične zemlje na tržište zajednice gotovo da ne postoji. S obzirom na izvoz u ostale treće zemlje, u zahtjevu se navodi da se izvoz dotičnog proizvoda u SAD obavlja po dampinškim cijenama.

(28)

S obzirom na gore navedeno, tj. visoke dampinške marže, veliki rezervni kapacitet koji je raspoloživ u tim zemljama zajedno s njihovim velikim izvoznim kapacitetima, može se zaključiti da bi se dampinški izvoz iz te dvije zemlje u EU ponovno pojavio u slučaju da mjere prestanu vrijediti. Osim toga, unatoč visokoj razini antidampinških pristojbi uvedenih na njihov izvoz koji je gotovo prestao, ni jedan proizvođač izvoznik u Maleziji nije zatražio privremenu reviziju. Nadalje, treba imati na umu da korejska izvozna trgovačka društva nikada nisu surađivala u početnom ispitnom postupku. Izostanak suradnje u ovom ispitnom postupku također navodi na zaključak da ti proizvođači izvoznici nisu željeli ili nisu mogli pokazati da u slučaju da mjere prestanu vrijediti ne bi došlo do nikakvog dampinga.

(29)

U ispitnom postupku su u potpunosti sudjelovala tri trgovačka društva. Ta se trgovačka društva nalaze u Francuskoj (Interfit), Austriji (Erne Fittings) i Italiji (Virgilio Cena). Austrijska grupacija također ima povezano trgovačko društvo u Njemačkoj (Siekmann Fittings). U ispitnom postupku utvrđeno je da tri podnositelja zahtjeva i proizvođači iz Zajednice koji su u potpunosti surađivali predstavljaju više od 50 % proizvodnje pribora za cijevi u Zajednici i da stoga čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne Uredbe.

(30)

Potrošnja Zajednice temeljila se na skupnom obujmu prodaje proizvođača iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev i ostalih proizvođača iz Zajednice, na temelju podataka iz zahtjeva, i uvoza iz dotičnih zemalja te uvoza iz ostalih trećih zemalja, oboje na temelju podataka Eurostata.

(31)

Na temelju toga, tijekom razmatranog razdoblja, potrošnja Zajednice povećala se za 26 %, sa 58 561 tona 2002. na 73 519 tona tijekom RIP-a. Pribor za cijevi uglavnom se koristi u petrokemijskoj industriji, građevinarstvu, energetskoj industriji, brodogradnji i industrijskim instalacijama, što, zajedno s oporavkom industrije čelika, može objasniti taj porast.

(32)

Tablica 1.

Potrošnja u Zajednici

(33)

Obujam uvoza iz Malezije i Koreje drastično je smanjen sa 404 na 11 tona. Čini se da je to posljedica antidampinških mjera koje su na snazi od veljače 2002. Njihov tržišni udio je de minimis.

(34)

Tablica 2.

Uvoz iz dotičnih zemalja

(35)

Zbog vrlo ograničenog uvoza iz dotičnih zemalja i s obzirom na veliku raznovrsnost proizvoda, cijene koje je dostavio Eurostat ne mogu se smatrati pouzdanim izvorom za detaljnu analizu.

(36)

U izostanku suradnje u dotičnim zemljama, marže nelojalnog sniženja cijene izračunate su korištenjem iste metodologije kao i u zahtjevu, tj. usporedbom izvoznih cijena dotičnih zemalja za SAD i cijena koje su podnositelji zahtjeva naplaćivali na tržištu Zajednice. Marža nelojalnog sniženja cijena iznosi 25, 2 % za Koreju i 53,3 % za Maleziju.

(37)

Proizvodnja industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 5 %, a potražnja u Zajednici za 26 %.

(38)

Tablica 3.

Obujam proizvodnje

(39)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet industrije zajednice povećan je za 6 %, usprkos blagom padu 2003.

(40)

Tablica 4.

Proizvodni kapacitet

(41)

Iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 1 %.

(42)

Tablica 5.

Iskorištenost kapaciteta

(43)

Prodaja industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice povećana je za 11 % između 2002. i RIP-a.

(44)

Tablica 6.

Prodaja industrije Zajednice nepovezanim strankama

(45)

Tijekom razmatranog razdoblja, prosječna prodajna cijena koju je na tržištu Zajednice naplaćivala industrija Zajednica postupno se povećavala. Ukupno povećanje između 2002. i RIP-a iznosilo je 63 %. Taj porast djelomično objašnjava povećanje troškova glavne sirovine, čeličnih cijevi, a djelomično činjenica da su dva proizvođača iz Zajednice proizvodnju preusmjerili na posebne, skuplje vrste.

(46)

Tablica 7.

Prodajna cijena industrije Zajednice

(47)

Ukupni tržišni udio industrije Zajednice je između 2002. i RIP-a smanjen za 7 postotnih bodova.

(48)

Tablica 8.

Tržišni udio prodaje industrije Zajednice

(49)

Za vrijeme dok je tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Zajednici porasla za 26 %, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu povećan je za samo 11 %, a tržišni udio industrije Zajednice smanjen je za 7 postotnih bodova. Rastući trend potrošnje u Zajednici dakle nije pratilo odgovarajuće povećanje prodaje industrije Zajednice.

(50)

Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost, izražena kao postotak neto prodajne vrijednosti nepovezanim strankama, razvijala se kako slijedi:

(51)

Tablica 9.

Profitabilnost

(52)

Profitabilnost industrije Zajednice slijedila je pozitivan trend, u skladu s povećanjem prodajnih cijena industrije Zajednice. Usprkos značajnom smanjenju 2003. i 2005., ukupna profitabilnost dosegla je 10 %. To je bila posljedica prelaska na proizvodnju proizvoda s većom dodanom vrijednošću tijekom razmatranog razdoblja, kada je prosječna dobit industrije Zajednice iznosila 4 %.

(53)

Povrat ulaganja, izražen kao dobit/gubitak u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost ulaganja, slijedio je isti trend kao i profitabilnost.

(54)

Tablica 10.

Povrat ulaganja

(55)

Između 2002. i 2005. zabilježene su značajne fluktuacije novčanog toka, dok je dramatično povećanje zabilježeno 2006. i tijekom RIP-a. Povećanje novčanog toka također ukazuje da se industrija oporavljala. Ta razina novčanog toka omogućava trgovačkim društvima da nakon razdoblja niske razine novčanog toka ponovno ulažu u poslovanje s priborom za cijevi.

(56)

Tablica 11.

Novčani tok

(57)

Industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja povećala ulaganja za 65 %. Većina tih ulaganja bila je usredotočena na strojeve za povećanje produktivnosti. Nijedno od trgovačkih društava obuhvaćenih ispitnim postupkom nije navelo nikakvu trenutačnu poteškoću u vezi s prikupljanjem kapitala.

(58)

Tablica 12.

Ulaganja

(59)

Tablica u nastavku pokazuje da su završne zalihe ostale stabilne; ipak, tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je malo smanjenje od oko 1 %.

(60)

Tablica 13.

Zalihe

(61)

Nakon smanjenja od 5 % 2003., tijekom razmatranog razdoblja ukupan broj zaposlenih smanjen je za 2 %.

(62)

Tablica 14.

Zaposlenost

(63)

U skladu s povećanjem proizvodnje i smanjenjem zaposlenosti, produktivnost je tijekom razdoblja ispitnog postupka porasla za 8 %.

(64)

Tablica 15.

Produktivnost

(65)

Tijekom razmatranog razdoblja, troškovi rada industrije Zajednice postupno su se povećali. Ukupno povećanje troška rada za razmatrano razdoblje iznosilo je 22 %. Do glavnog povećanja troškova rada došlo je u trgovačkom društvu koje je promijenilo svoj proizvodni program od potrošne robe na specijalizirane proizvode, što je zahtijevalo više stručne kvalifikacije.

(66)

Tablica 16.

Troškovi rada

(67)

Izvoz pribora za cijevi industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja nije bio vrlo stabilan, već je pokazivao snažne fluktuacije. Općenito, razina izvoza u treće zemlje smanjen je za 15 %, a to je smanjenje uglavnom posljedica nepovoljnog deviznog tečaja EUR/USD.

(68)

Tablica 17.

Izvoz industrije Zajednice

(69)

Uredbom (EZ) br. 964/2003 uvedene su antidampinške pristojbe na uvoz pribora za cijevi iz Narodne Republike Kine (58,6 %) i Tajlanda (58,9 %). Mjere se primjenjuju na dotični proizvod podrijetlom iz Kine i poslan iz jedne od sljedećih zemalja: Filipina, Indonezije, Šri Lanke i Tajvana. Usprkos mjerama koje su na snazi protiv uvoza iz Kine, uvoz iz Kine u EU stalno raste.

(70)

Ukupan obujam uvoza pribora za cijevi iz trećih zemalja, osim iz dotičnih zemalja, tijekom razmatranog razdoblja se više nego udvostručio, zabilježivši povećanje s 9 654 tone 2002. na 24 105 tona na kraju RIP-a.

(71)

Obujam uvoza pribora za cijevi u Zajednicu iz Zemalja, osim Koreje i Malezije, razvijao se kako slijedi:

(72)

Tablica 18.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(73)

Tržišni udio uvoza podrijetlom iz trećih zemalja, osim iz dotičnih zemalja, dosegnuo je 33 % potrošnje u EU. To znači povećanje od 99 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 16 na 33 %.

(74)

Tablica 19.

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja

(75)

Tablica 20.

Glavni uvoz u EU

(76)

Kao što pokazuje pozitivan razvoj većine gore navedenih pokazatelja, u godinama od 2002. do sredine 2007. gospodarska situacija industrije Zajednice djelomično se oporavila od štetnog učinka dampinškog uvoza podrijetlom iz dvije dotične zemlje.

(77)

Mjere na snazi dovele su do djelomičnog oporavka industrije Zajednice od 2002. Industrija Zajednice uspjela je povećati svoj obujam prodaje i cijene. Pokazatelji štete kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, profitabilnost, ulaganja, povrat ulaganja i produktivnost također su pokazali pozitivan razvoj. To dokazuje da je industrija Zajednice uložila napore u poboljšanje svoje konkurentnosti. Kao rezultat toga, od 2002. prodaja industrije Zajednice je profitabilna.

(78)

Međutim, industrija Zajednice nije uspjela iskoristiti prednost značajnog rasta potrošnje u Zajednici, a neki od pozitivnih čimbenika također su rezultat nestanka značajnog proizvođača iz Zajednice u Ujedinjenoj Kraljevini, čiju su djelatnost preuzela dva trgovačka društva koja su podržala zahtjev.

(79)

Međutim, može se zaključiti da je uvođenje mjera protiv Koreje i Malezije imalo pozitivan učinak na gospodarsku situaciju industrije Zajednice.

(80)

S obzirom na djelomični oporavak industrije Zajednice, nije moguće utvrditi nastavak štete prouzročene dampinškim uvozom. Stoga je ispitano bi li došlo do ponavljanja štete u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

(81)

Kao što je gore navedeno, korejski i malezijski proizvođači imaju mogućnost preusmjeriti veliki obujam izvoza na tržište zajednice u slučaju da mjere prestanu vrijediti. Prema zahtjevu, te zemlje snažno ovise o izvoznim tržištima: 75 % za Koreju i 84 % za Maleziju. Osim toga, čini se da druga izvozna tržišta, kao što su SAD i Japan, ne bi mogla apsorbirati rezervni kapacitet, budući da je obujam izvoza u te zemlje već sad značajan, te bi stoga taj izvoz bio usmjeren na tržište Zajednice. Osim toga, čini se da postoji opća prekapacitiranost na azijskom tržištu.

(82)

U pogledu cijene, na temelju statističkih podataka SAD-a utvrđeno je da su malezijske i korejske izvozne cijene za SAD bile niže od cijena industrije Zajednice. Iako nije bilo moguće provesti detaljnu analizu zbog mnogo različitih vrsta proizvoda, vjerojatno je da će ti izvoznici uskladiti svoje s + cijene s vrlo niskim cijenama iz ostalih azijskih zemalja kako boi ponovno stekli svoj izgubljeni tržišni udio. Takvo ponašanje u vezi s određivanjem cijena, koju potvrđuje nesuradnja zajedno s njihovom sposobnosti da isporuče značajne količine dotičnog proizvoda na tržište Zajednice, vjerojatno bi imalo negativan učinak na industriju Zajednice.

(83)

Osim toga, treba imati na umu da industrija Zajednice mora ostati konkurentna kako bi ostvarila bolju ekonomiju razmjera i proizvela određenu količinu standardnih proizvoda, koji su stoga izravno konkurentni uvozu iz Koreje i Malezije.

(84)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da bi, u slučaju da mjere prestanu vrijediti, posljedica vrlo vjerojatno bila ponavljanje štete industriji Zajednice prouzročene dampinškim uvozom.

(85)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe, ispitano je bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesima industrije Zajednice kao cjeline. Određivanje interesa Zajednice temeljilo se na uzimanju u obzir svih raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, uvoznika/trgovaca i korisnika dotičnog proizvoda. Korisnici nisu dostavili nikakve podneske.

(86)

Kako bi ocijenila mogući učinak nastavka ili nenastavka mjera, Komisija je zatražila podatke od svih gore navedenih zainteresiranih stranaka. Komisija je poslala upitnike za odabir uzorka 64-torici uvoznika dotičnog proizvoda, a primila je jedanaest odgovora. Komisija je poslala upitnik toj jedanaestorici trgovačkih društava, a primila je samo dva djelomična odgovora koji nisu pružili nikakav dokaz da su mjere na snazi bitno utjecale na njih. Jasno je da su uvoznici pronašli druge izvore opskrbe, što je vidljivo iz značajnog tržišnog udjela (33 %) koji drže ostale treće zemlje, što pokazuje da su uvjeti tržišnog natjecanja osigurani na tržištu Zajednice.

(87)

Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja važećih antidampinških mjera na dotične stranke.

(88)

Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o nastavku dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

(89)

Dokazano je da je industrija Zajednice strukturno održiva industrija. To potvrđuje pozitivan razvoj njezinog gospodarskog stanja u trenutku kada je nakon uvođenja antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi ponovno uspostavljeno učinkovito tržišno natjecanje. Napori industrije Zajednice u vezi s racionalizacijom proizvodnje i povećanjem konkurentnosti u posljednje dvije godine razmatranog razdoblja doveli su do primjerene dobiti.

(90)

S obzirom na gore navedeno, čini se potrebnim zadržati postojeće mjere kako bi se izbjegli negativni učinci dampinškog uvoza, koji bi mogli ugroziti proces oporavka industrije Zajednice i naposljetku i samo njezino postojanje. Također treba imati na umu da ako industrija Zajednice nestane, to bi također negativno utjecalo na industriju daljnje proizvodnje, budući da bi joj se znatno smanjio izvor dobavljača.

(91)

Kao što je gore navedeno, samo dva od 64 nepovezanih uvoznika odgovorilo je na upitnik Komisije. Međutim, nisu izrazili nikakva negativna mišljenja o mogućem nastavku mjera. Nedostatak suradnje sam je po sebi naznaka da ovaj sektor zbog mjera nije pretrpio nikakav bitan negativni učinak na njegovo gospodarsko stanje. To potvrđuje činjenica da uvoznici i dalje trguju dotičnim proizvodom u značajnim količinama, a čak su i povećali obujam uvezen tijekom razmatranog razdoblja.

(92)

Stoga se zaključuje da uvođenje antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi nije negativno utjecalo na gospodarsko stanje uvoznika dotičnog proizvoda. Isto tako, također nije vjerojatno da će nastavak mjera dovesti do pogoršanja njihovog gospodarskog stanja u budućnosti.

(93)

U ovom ispitnom postupku nije se javio ni jedan korisnik. Korisnici dotičnog proizvoda uglavnom su petrokemijska i građevinarska industrija. Čini se da njihova nesuradnja potvrđuje da pribor za cijevi predstavlja vrlo mali dio njihovih ukupnih troškova proizvodnje i da mjere koje su na snazi očito nisu prouzročile nikakav gubitak njihove konkurentnosti.

(94)

Zaključeno je da zadržavanje mjera na istoj razini ne bi značilo nikakvo pogoršanje stanja korisnika.

(95)

U ispitnom postupku se pokazalo da su postojeće antidampinške mjere omogućile industriji Zajednice da se donekle oporavi. U slučaju da mjere prestanu vrijediti, to bi ugrozilo proces oporavka i vjerojatno dovelo do nestanka industrije Zajednice. Stoga je nastavak mjera u interesu industrije Zajednice.

(96)

Nadalje, čini se da u prošlosti postojeće mjere nisu imale nikakve značajne negativne učinke na gospodarsko stanje korisnika i uvoznika. Stoga se zaključuje da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv nastavka postojećih antidampinških mjera.

(97)

Sve su dotične stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Iz Koreje nisu primljeni nikakvi komentari; jedan komentar je primljen od malezijskog trgovačkog društva, ali nije bio takav da bi promijenio gornje zaključke.

(98)

Iz gore navedenoga proizlazi da, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, antidampinške pristojbe na uvoz pribora za cijevi podrijetlom iz Republike Koreje i Malezije, uvedene Uredbom (EZ) br. 1514/2002, trebalo bi zadržati,