11/Sv. 115

HR

Službeni list Europske unije

242

L 395/56

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EEZ) br. 2737/90 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 33 % na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”). Komisija je Odlukom 90/480/EEZ (3) prihvatila preuzimanje obveza od strane dva veća izvoznika u vezi s proizvodom koji podliježe mjerama.

(2)

Nakon što su dotična dva kineska izvoznika povukla preuzimanje obveze, Komisija je Uredbom (EZ) br. 2286/94 (4) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 610/95 (5) izmijenilo Uredbu (EEZ) br. 2737/90 i uvelo konačnu pristojbu od 33 % na uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida. Nakon revizije koja je pokrenuta na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe („prethodna revizija ispitnog postupka”), mjere su Uredbom (EZ) br. 771/98 (6) produljene za dodatno razdoblje od pet godina.

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku antidampinških mjera na snazi za uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz NRK-a (7), Komisija je 9. siječnja 2003. od udruženja Eurometaux (podnositelj zahtjeva), u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 80 %, u ukupnoj proizvodnji u Zajednici, primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka mjera. Zahtjev se temeljio na objašnjenju da bi istek mjera vjerojatno rezultirao nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete industriji Zajednice.

(5)

Budući da je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe (8) Komisija je pokrenula ispitni postupak.

(6)

Komisija je također 25. studenoga 2003. od podnositelja zahtjeva, u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio ukupne proizvodnje u Zajednici, primila zahtjev za privremenu reviziju.

(7)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da se na tržištu pojavila nova vrsta proizvoda koja ima iste osnovne fizičke i kemijske značajke te isto krajnju upotrebu kao i dotični proizvod na kojeg se odnose važeće mjere za uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz NRK-a. Iako navedena nova vrsta proizvoda ne podliježe mjerama, podnositelj zahtjeva tvrdio je da je ona ustvari dio dotičnog proizvoda. Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da posljedično postojeće mjere više nisu dostatne za suzbijanje štetnog dampinga te da bi stoga područje primjene mjera trebalo izmijeniti kako bi definicija proizvoda obuhvatila i novu vrstu proizvoda.

(8)

Budući da je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje parcijalne privremene revizije, Komisija je na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe 31. ožujka 2004. (9) pokrenula reviziju koja je svojim opsegom bila ograničena na definiciju dotičnog proizvoda. Taj ispitni postupak još uvijek traje.

(9)

Komisija je proizvođače, uvoznike i korisnike te izvoznike u NRK-u službeno obavijestila o pokretanju revizije.

(10)

Zainteresiranim stranama dana je mogućnost da u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka iznesu svoje stavove iznesu u pisanom obliku i zatraže raspravu.

(11)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se zna da se to na njih odnosi, a primila je odgovore tri proizvođača iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev, jednog drugog proizvođača iz Zajednice, jednog uvoznika koji je također bio korisnik dotičnog proizvoda, sedam izvoznika/proizvođača, jednog trgovca sa sjedištem u Hong Kongu, jednog trgovca/uvoznika iz Njemačke i jednog proizvođača iz analogne zemlje. Sve su navedene strane svoje stavove iznijele u pisanom obliku te im je na zahtjev odobrena rasprava.

(12)

Komisija je tražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak i obavila posjete radi provjere u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(13)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom i/ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2002. („RIP”). Ispitivanje trendova koji su relevantni za procjenu vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete obuhvatio je razdoblje od 1998. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(14)

Podsjeća se da je 31. ožujka 2004., nakon navodne pojave nove vrste proizvoda na tržištu koja ima iste osnovne fizičke i kemijske značajke i krajnju upotrebu kao i proizvod obuhvaćen mjerama, pokrenuta parcijalna privremena revizija koja je svojim područjem primjene bila ograničena na definiciju dotičnog proizvoda (vidjeti uvodne izjave od 6. do 8.).

(15)

Međutim, dotični proizvod iz ove revizije jednak je onome koji je razmatran u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2737/90 i njezinim kasnijim izmjenama, tj. volframov karbid i taljeni volframov karbid obuhvaćen oznakom KN 2849 90 30.

(16)

Volframov karbid i taljeni volframov karbid spojevi su ugljika i volframa koji se dobivaju toplinskom obradom (u prvom slučaju karburizacijom, u drugom taljenjem). (ugljičenjem u prvom slučaju, a taljenjem u drugom). Oba su proizvoda međuproizvodi koje se koriste u proizvodnji komponenti od tvrdih metala kao što su alati za rezanje od cementiranog karbida i dijelovi koji se brzo habaju, za izradu premaza protiv abrazije, u dlijetu za bušenje nafte, rudarskom alatu, kao i u sapnicama i glavama za crtanje i obradu metala.

(17)

Neki su izvoznici tvrdili da su volframov karbid i taljeni volframov karbid različiti proizvodi. Isto se temeljilo na tvrdnji da su postupci pri njihovoj proizvodnji potpuno različiti te da su različite i njihove krajnje uporabe.

(18)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 771/98, ispitni postupak pokazao da volframov karbid i taljeni volframov karbid - iako je postupak njihove proizvodnje različit - imaju isti kemijski sastav (oba se sastoje od otprilike 92 do 94 % metala volframa i 4 do 6 % ugljika) i potječu iz iste razine u proizvodnom lancu volframa, tj. stupnja između metalnog praha volframa i karbidnih oruđa te materijala koji su otporni na habanje. Nadalje, oni se u industriji upotrebljavaju u slične konačne svrhe, tj. kao sastavnica za otvrđivanje površina. Iako se za određene ograničene primjene koje zahtijevaju veću otpornost na habanje i abraziju koristi samo volframov karbid, taljeni volframov karbid i volframov karbid općenito jedan drugoga mogu zamijeniti. Stoga je u prethodnoj reviziji ispitnog postupka zaključeno da su volframov karbid i taljeni volframov karbid za potrebe ispitnog postupka jedan jedinstveni proizvod.

(19)

Nije bio predočen niti jedan utemeljeni razlog koji bi opravdao promjenu pristupa koja bi rezultirala drugačijim zaključkom od onoga koji je izveden tijekom prethodne revizije ispitnog postupka. Osim toga, cijene taljenog volframovog karbida i volframovog karbida bitno se ne razlikuju jer se dodatna prerada kod taljenog volframovog karbida poništava manje rafiniranim odabirom veličine zrna. Stoga se, za potrebe ovog ispitnog postupka, volframov karbid i taljeni volframov karbid trebaju smatrati jedinstvenim proizvodom s istim osnovnim značajkama.

(20)

Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima, a potvrđeno ovom revizijom ispitnog postupka, proizvodi koje izvozi NRK te oni koje proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice i proizvođač iz analogne zemlje, zbog svojih su načelno sličnih fizičkih značajki i krajnje upotrebe istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

Za opću informaciju, podsjeća se da je tijekom devetomjesečnog RIP-a ispitnog postupka koji je rezultirao uvođenjem mjera 1990. iz NRK uvezeno 117 tona dotičnog proizvoda, što je tada predstavljalo tržišni udio od 5,3 %. Dampinška marža u to je vrijeme iznosila 73,13 %. Tijekom RIP-a prethodne revizije ispitnog postupka, uvezene su 234 tone proizvoda što je predstavljalo tržišni udio od 5 %, a dampinška marža iznosila je 30,6 %.

(22)

Podsjeća se da tijekom prethodnih ispitnih postupaka niti jednom izvozniku dotičnog proizvoda nije priznat status tržišnoga gospodarstva („MES”). Izvoznici koji su surađivali tvrdili su da bi mogućnost dodjele MES-a trebalo ispitati u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe, navodeći da u Osnovnoj uredbi ne postoje odredbe koje sprečavaju da se izvoznicima koji su surađivali MES prizna tijekom revizije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(23)

Podsjeća se da je trenutačni ispitni postupak revizija nakon isteka mjera nakon koje mjere mogu samo ili prestati važiti ili biti zadržane, a nikako izmijenjene. U skladu s uobičajenim postupcima Institucija, zahtjevi za primjenu MES-a stoga se trebaju obrađivati u sklopu privremenih revizija jer samo takva privremena revizija može rezultirati promjenom mjera.

(24)

Izvoznici koji su surađivali također su osporavali odabir Sjedinjenih Američkih Država za odgovarajuću treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”), a kao razlog neprikladnosti naveli su razliku u BDP-u po stanovniku između NRK-a i Sjedinjenih Američkih Država. Umjesto Sjedinjenih Američkih Država, izvoznici koji su surađivali predložili su korištenje Republike Koreje ili Češke Republike, a isto su temeljili na činjenici da je BDP po stanovniku navedenih zemalja sličniji iznosu BDP-a u NRK.

(25)

BDP po stanovniku sam se po sebi ne smatra odlučujućim čimbenikom pri odabiru prikladne analogne zemlje. Sjedinjene Američke Države proglašene su prikladnom analognom zemljom tijekom prethodnog postupka provjere te nisu uočene nikakve promjene okolnosti koje bi rezultirale neprikladnošću korištenja Sjedinjenih Američkih Država kao analogne zemlje tijekom trenutačnog ispitnog postupka. Štoviše, nisu predočeni nikakvi uvjerljivi dokazi koji bi ukazali na to da bi Republika Koreja ili Češka Republika bile prikladnije.

(26)

Osram Sylvania Inc., proizvođač dotičnog proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država, ponudio je suradnju u ispitnom postupku te je na odgovarajući način ispitano je li domaća prodaja koju je ostvarilo društvo Osram Sylvania Inc. bila značajan u usporedbi s obujmom dotičnog proizvoda izvezenog iz NRK-a. Utvrđeno je da je domaća prodaja društva Osram Sylvania Inc. domaćim kupcima u uobičajenom tijeku trgovine obavljena u obujmu koji je znatno prešao 5 % izvoza kineskih izvoznika u Zajednicu, kako je i propisano ako će se uobičajena vrijednost temeljiti na domaćim prodajnim cijenama.

(27)

Stoga je, na temelju članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, odlučeno da se u ovom postupku kao analogna zemlja zadrže Sjedinjene Američke Države te da se kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti koristi domaća prodaja društva Osram Sylvania Inc.

(28)

Ispitano je može li se domaća prodaja društva Osram Sylvania Inc. nezavisnim kupcima smatrati ostvarenom u uobičajenom tijelu trgovine na temelju članka 2. stavka 4. Osnovne uredbe.

(29)

Utvrđeno je da je prosječna ponderirana prodajna cijena svih prodaja tijekom RIP-a bila viša od prosječne ponderirane proizvodne jedinične cijene. Stoga se sva domaća prodaja smatrala ostvarenom u uobičajenom tijelu trgovine.

(30)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe, uobičajena se vrijednost temeljila na cijenama ukupne domaće prodaje volframovog karbida i taljenog volframovog karbida društva Osram Sylvania Inc. nezavisnim kupcima u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom RIP-a.

(31)

Tijekom RIP-a, pet od sedam izvoznika koji su surađivali ostvarilo je gotovo ukupan izvoz iz NRK-a nezavisnim kupcima u Zajednici. Druga dva izvoznika koji su surađivali nisu izvozila dotični proizvod u Zajednicu tijekom RIP-a. Izvozna se cijena stoga mogla utvrditi u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe (tj. na temelju cijena koje je pet izvoznika koji su surađivali zaista naplaćivalo).

(32)

Radi primjerene usporedbe, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, izvršene su prilagodbe za razlike u pogledu troškova prijevoza, pakiranja, osiguranja, troškova kredita, uvjeta plaćanja, manipulativnih troškova i popratnih troškova, za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(33)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost uspoređena s izvoznom cijenom. Obje su vrijednosti izračunane na osnovi franko tvornica, a usporedba je izvršena na istoj razini trgovine.

(34)

Radi izračuna dampinške marže, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom cijenom pri izvozu u Zajednicu na razini franko tvornica te na istoj razini trgovine. Navedena usporedba pokazala je postojanje dampinga na razini od oko 31 %, što je blizu trenutačnoj razini antidampinške pristojbe.

(35)

Budući da damping nije prestao, ispitano je postoji li vjerojatnost nastavka izvoza dotičnog proizvoda po dampinškim cijenama. U tom su kontekstu u obzir uzeti čimbenici kao što su proizvodni kapaciteti proizvođača dotičnog proizvoda u NRK-u i njihove prodajne cijene prema ostalim trećim zemljama te na domaćem tržištu u NRK-u.

(36)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., tijekom RIP-a dotični je proizvod u Zajednicu izvozilo pet izvoznika koji su surađivali.

(37)

Od navedenih su izvoznika dvojica sami proizvodili dotični proizvod, tj. proizvodnja i izvozna prodaja odvijale su se unutar istog pravnog subjekta.

(38)

Dva druga izvoznika bila su povezana s trgovačkim društvima za proizvodnju, tj. proizvodnja i izvozna prodaja odvijale su se u dva odvojena, ali povezana pravna subjekta.

(39)

Peti izvoznik nije imao povezano trgovačko društvo za proizvodnju; svoje je proizvode umjesto toga kupovao od proizvođača/izvoznika iz uvodnih izjava 37. i 38., a nakon toga ih izvozio.

(40)

Navedena četiri izvoznika s proizvodnim pogonima tijekom RIP-a su imala ukupan teoretski (10) kapacitet od 9 850 tona te ukupnu proizvodnju od 8 460 tona, što odgovara stopi iskorištenosti od 86 %. Ta četiri proizvođača izvoznika dakle raspolažu rezervnim proizvodnim kapacitetom od 1 390 tona, što je jednako 21,5 % izračunane potrošnje dotičnog proizvoda na slobodnom tržištu (6 461 tona) (11).

(41)

Dva druga izvoznika koji su surađivali i koji tijekom RIP-a dotični proizvod nisu izvozili u Zajednicu također su dostavili podatke o proizvodnji i prodaji tijekom RIP-a. Jedan od navedena dva izvoznika bio je trgovac bez vlastite proizvodnje, a drugi je imao vlastite proizvodne pogone proizvodnog kapaciteta od otprilike 200 tona te stvarnu proizvodnju tijekom RIP-a u iznosu od 49 tona dotičnog proizvoda.

(42)

Ukupan kapacitet spomenutih sedam izvoznika iznosio je 10 050 tona. Rezervni proizvodni kapacitet tih sedam izvoznika tijekom RIP-a iznosio je 1 541 tonu, što je odgovaralo otprilike 24 % potrošnje na slobodnom tržištu Zajednice (kao što je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 41.). Taj je rezervni kapacitet jasan pokazatelj da bi se kineski izvoznici mogli odlučiti na znatan porast izvoza dotičnog proizvoda na tržište Zajednice ako bi mjere prestale važiti. Podsjeća se da je ukupan izvoz izvoznika koji su surađivali iznosio 239 tona ili blizu 100 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda tijekom RIP-a te da su izvoznici koji su surađivali činili gotovo sav izvoz u Zajednicu.

(43)

Od uvođenja postojećih mjera, kineski su izvoznici razvili sposobnost iskorištavanja dotičnog proizvoda pri izradi gotovih proizvoda i to najvećim dijelom za proizvodnju oruđa (iz cementnih karbida).

(44)

Tijekom RIP-a, oko 4 846 tona (57 %) ukupne proizvodnje pet izvoznika koji su surađivali otišlo je u daljnju preradu, dok je 1 557 tona (18 %) prodano na domaćem tržištu, a 2 021 tona (24 %) izvezeno putem izvoznika koji su surađivali.

(45)

Niže prikazanom tablicom prema odredištu se prikazuju prosječne prodajne cijene petorice izvoznika koji su surađivali tijekom RIP-a te usporedba s prosječnim prodajnim cijenama industrije Zajednice:

(46)

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, u interesu kineskih izvoznika bilo bi ne samo da iskoriste svoje rezervne kapacitete da bi povećali prodaju na tržištu Zajednice nego i da prebace najmanje jedan dio prodaje na domaćem tržištu te prodaje trećim zemljama na tržište Zajednice. U usporedbi s cijenama koje bi izvoznici koji su sudjelovali mogli naplatiti na vlastitom domaćem tržištu, cijene na tržištu Zajednice učinile bi tržište Zajednice vrlo privlačnim da dođe do prestanka važenja antidampinških mjera.

(47)

Također, u usporedbi s kineskim izvozom u treće zemlje, primjerice Japan i Sjedinjene Američke Države, cijene u Zajednici učinile bi tržište Zajednice privlačnim i rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Zajednice, ako mjere prestanu važiti, bio bi visok.

(48)

Prema tomu, smatralo se da postoji vjerojatnost da bi se, ako bi mjere prestale važiti, značajne količine dotičnog proizvoda prodavale po cijeni koja bi bila niža od prosječne prodajne cijene industrije Zajednice što bi toj industriji nanijelo štetu.

(49)

Kako je napomenuto u uvodnoj izjavi 34., kineski su izvoznici nastavili provoditi dampinšku praksu. Dampinška marža utvrđena u RIP-u iznosila je 31 %, što približno odgovara iznosu dampinške marže utvrđenom tijekom prethodne revizije ispitnog postupka.

(50)

Tijekom RIP-a, ukupan kapacitet petorice proizvođača izvoznika koji su surađivali iznosio je 10 050 tona, što je više od ukupnog kapaciteta industrije Zajednice. Nadalje, petorica proizvođača izvoznika koji su surađivali u RIP-u imala su rezervni proizvodni kapacitet od oko 24 % potrošnje na slobodnom tržištu u Zajednici.

(51)

Što se tiče cijena dotičnog proizvoda pri izvozu iz Kine na tržište Zajednice tijekom RIP-a, napominje se da su prosječne prodajne cijene na tržištu Zajednice vrlo privlačne kineskim izvoznicima. Stoga se smatralo da bi,ako bi mjere prestale važiti, postojao rizik od nastavka štetnog dampinga. Štoviše, s obzirom na razlike u cijenama koje su tijekom RIP-a uočene između cijena pri izvozu dotičnih proizvoda izvoznika koji su surađivali u Zajednicu i cijena pri izvozu u treće zemlje, također bi postojala vjerojatnost da se dampinški izvoz s drugih tržišta (primjerice Japana i Sjedinjenih Američkih Država) preusmjeri na tržište Zajednice jer su cijene u Zajednici bile više od cijena utvrđenih na drugim glavnim izvoznim tržištima.

(52)

Ukratko, svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se dotični proizvod iz NRK-a u Zajednicu nastaviti uvoziti po dampinškim cijenama te da će se, ako bi mjere prestale važiti, takav uvoz i pojačati.

(53)

Tijekom RIP-a, dotični proizvod proizvodili su:

(54)

Za proizvođače koji proizvode dotični proizvod za vlastito korištenje, ti su proizvodi međuproizvodi koji se u potpunosti iskorištavaju za proizvodnju visokovrijednih gotovih proizvoda. Njihovi se proizvodi nisu prodavali na slobodnom tržištu.

(55)

Razlika između vlastitog korištenja i slobodnog tržišta važna je za analizu gospodarskog stanja tržišta Zajednice i stanja industrije Zajednice jer proizvodi namijenjeni vlastitom korištenju nisu izloženi izravnoj konkurenciji iz uvoza. Nasuprot tomu, za proizvode namijenjene prodaji na slobodnom tržištu utvrđeno je da izravno konkuriraju uvozu dotičnog proizvoda iz NRK-a. S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da se stanje na slobodnom tržištu razlikuje od stanja na tržištu za vlastito korištenje.

(56)

Proizvodnja trojice proizvođača iz Zajednice koji su surađivali i koji su proizvodili robu za slobodno tržište te u cijelosti surađivali, u RIP-u je činila približno 89 % ukupne proizvodnje dotičnog proizvoda u Zajednici za slobodno tržište. Navedeni proizvođači iz Zajednice čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(57)

Kao izvor podataka o uvozu korišteni su podaci Eurostata o obujmu uvoza za oznaku KN 2849 90 30 te provjereni podaci o izvozu izvoznika iz NRK-a koji su surađivali.

(58)

Podaci o industriji Zajednice dobiveni su iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavila trojica proizvođača iz Zajednice koji su surađivali i koji su dotični proizvod proizvodili za prodaju na slobodnom tržištu, te proizvođač koji je surađivao i koji je dotični proizvod proizvodio za vlastito korištenje.

(59)

Vidljiva potrošnja dotičnog proizvoda na slobodnom tržištu u Zajednici utvrđena je na temelju:

(60)

Tijekom razmatranog razdoblja, potrošnja na slobodnom tržištu Zajednice porasla je za 9 %. Međutim, to povećanje nije bilo jednakomjerno. Nakon smanjenja između 1998. i 1999., potrošnja je rasla do 2001. kada je dosegla vrhunac od 7 949 tona prije no što je u RIP-u pala na 6 461 tonu.

(61)

Značajan porast potrošnje na slobodnom tržištu tijekom 2000. i 2001. djelomice se objašnjava većom gospodarskom aktivnošću u Zajednici i na svjetskom tržištu, a djelomice provođenjem novog sustava izvoznih dozvola u NRK. Potonje je rezultiralo velikom kupnjom (stvaranjem zaliha korisnika) krajem 2000. i tijekom 2001. zbog straha od moguće nestašice sirovina i dotičnog proizvoda.

(62)

Obujam uvoza iz NRK bio je nepostojan tijekom razmatranog razdoblja te se isto okončalo povećanjem količine uvezene robe u odnosu na 1998., što je rezultiralo većim tržišnim udjelom tijekom RIP-a u usporedbi s 1998.

(63)

Prosječna cijena dotičnog proizvoda uvezenog iz NRK tijekom RIP-a iznosila je 12,59 EUR/kg CIF na granici EZ-a. Za potrebe analize sniženja cijena, prosječne ponderirane cijene dotičnog proizvoda koji je prodavala Zajednica uspoređene su s prosječnim ponderiranim cijenama pri uvozu iz NRK-a na tržište Zajednice tijekom RIP-a, propisno prilagođenima za carinu i troškove nakon uvoza.

(64)

Cijene industrije Zajednice su cijene proizvoda navedene u odgovorima na upitnike vezane uz njihovu prodaju u Zajednici prvom nepovezanom kupcu na osnovi cijene franko tvornica. Cijene proizvoda iz kineskog uvoza su cijene koje su naveli spomenuti izvozni proizvođači koji su surađivali i koji su tijekom RIP-a izvozili dotični proizvod.

(65)

Na temelju toga utvrđeno je da marža sniženja cijena izražena kao postotak cijena industrije Zajednice iznosi oko 10 %. Ako se u izračun uključi sadašnja razina antidampinških pristojbi, sniženja cijena nema.

(66)

U usporedbi s uvozom iz ostalih trećih zemalja, cijene dotičnog proizvoda uvezenog iz NRK-a (tj. u prosjeku 12,59 EUR/kg) bile su znatno niže. U ovim okolnostima postoji velika vjerojatnost, da bi, ako bi mjere prestale važiti, uvoz dotičnog proizvoda po dampinškim cijenama iz NRK-a u Zajednicu poprimio veće razmjere na račun izvoza iz ostalih trećih zemalja.

(67)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje stanja industrije Zajednice obuhvatilo je vrednovanje svih gospodarskih čimbenika i indeksa od značaja za stanje industrije u razdoblju između 1998. (ishodišna godina) do RIP-a. Osim ako nije navedeno drugačije, niže navedeni podaci o industriji Zajednice predstavljaju cjelovite podatke trojice proizvođača iz Zajednice koji su surađivali.

(68)

Proizvodni kapacitet utvrđen je na temelju najveće moguće proizvodnje ugrađenih strojeva po satu, pomnožene s najvećim mogućim brojem radnih sati u godini, umanjenim za održavanje i ostale slične prekide u proizvodnji. Proizvodni se kapacitet tijekom razmatranog razdoblja povećao za 22 %.

(69)

Proizvodnja industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja porasla je za 1 %. Ovaj skroman porast međutim nije bio jednakomjeran. Nakon pada od 6 % 1999., proizvodnja se u razdoblju između 1999. i 2001. povećala za 27 %. Napokon, tijekom RIP-a, proizvodnja se vratila na razinu koja je bila malo veća od razine proizvodnje iz 1998.

(70)

Razlozi za povećanje proizvodnje i kapaciteta u 2000. i 2001. objašnjeni su u uvodnoj izjavi 61. Dramatičan porast svjetske potražnje za dotičnim proizvodom koji je proizašao iz veće gospodarske aktivnosti na svjetskom tržištu te provođenja novog sustava izvoznih dozvola u NRK-u, pokrenuo je ulaganja u proizvodne kapacitete, posebice tijekom 2000. i 2001., što je rezultiralo porastom kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja od 22 %.

(71)

Pad stope iskorištenosti kapaciteta tijekom RIP-a u usporedbi s prethodnim godinama, objašnjava se iznenadnim padom potražnje dotičnog proizvoda tijekom RIP-a. Kapacitet se povećao na temelju pretpostavke o stalnoj snažnoj potražnji na tržištu do koje ipak nije došlo jer su tijekom RIP-a kupci smanjili kupnju s ciljem smanjenja količine robe na zalihama. Slijedom toga, proizvodnja je tijekom RIP-a bila više manje jednaka proizvodnji iz 1998.

(72)

Količine zaliha ostale su relativno postojane u odnosu na proizvodnju i prodaju do 2000. Tijekom 2001., zalihe su zbog velike potražnje pale. Radi neočekivanog pada svjetske potražnje, zalihe industrije Zajednice su, u usporedbi s 18 % zaliha 1998., tijekom RIP-a povećane te su dosegle razinu od 30 % proizvodnje. Količina zaliha uobičajena za ovu industriju jednaka je 20 % proizvodnje.

(73)

Niže navedeni podaci odnose se na obujam prodaje industrije Zajednice i prodajne cijene nezavisnim kupcima u Zajednici, tržišni udio u Zajednici te obujam prodaje na izvoznim tržištima.

(74)

Obujam prodaje na tržištu Zajednice pokazuje skroman rast tijekom razmatranog razdoblja, s prodanim količinama koje su u RIP-u za 13 % prešle količine iz 1998. Ukupno je industrija Zajednice iskoristila prednost pred uvozom i svoj je tržišni udio sa 62 % u 1998. povećala na 64 % tijekom RIP-a.

(75)

Izuzev 2001., prosječna je prodajna cijena industrije Zajednice ostala relativno postojana, tj. njezina je prosječna prodajna cijena tijekom RIP-a bila 5 % viša nego 1998. Tijekom 2001. prosječna se prodajna cijena povećala na 17,10 EUR/tona, ali je kasnije tijekom RIP-a pala na 14,92 EUR.

(76)

Tijekom razmatranog razdoblja povećao se i obujam izvozne prodaje. Prodane količine su od 1998. do RIP-a porasle za 24 %, a vrhunac su dosegle 2001. Na izvoznu je prodaju tijekom razmatranog razdoblja otpadalo oko 25 do 30 % ukupne prodaje.

(77)

Ukupan je obujam prodaje od 1998. do RIP-a porastao za 16 %, a vrhunac je, zbog razloga iz uvodne izjave 61., dosegnut 2001.

(78)

S izuzetkom 2001., koja je, kako je prethodno objašnjeno, bila izuzetna godina, gospodarski pokazatelji (profitabilnost, povrat od ulaganja i novčani tok) ukazuju na činjenicu da je u industriji Zajednice došlo do pogoršanja profitnih marži, povrata i novčanog toka koji nastaju iz prodaje na tržištu Zajednice.

(79)

Čimbenik koji je doprinio gubitku profitabilnosti tijekom RIP-a jest privremeni gubitak glavnog dobavljačkog ugovora jednog proizvođača iz Zajednice te pad prodaje koji je barem djelomično posljedica iskorištavanja zaliha nagomilanih do 2001. zbog straha od moguće nestašice. Također postoji dokaz da su ozbiljne oscilacije cijene glavne sirovine (APT), veći dio koje dolazi iz Kine, utjecala na profitabilnost onih proizvođača iz Zajednice koji su ovisni o kupnji spomenute robe na otvorenom tržištu.

(80)

U razdoblju između 1998. i 2000. iznos ulaganja bio je relativno postojan te se redovito ulagalo u tehnička poboljšanja proizvodnog postupka i drugih povezanih pogona. Međutim, tijekom RIP-a, iznos ulaganja znatno je smanjen radi malog povrata od prodaje na tržištu Zajednice.

(81)

Industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja, uključujući RIP, i dalje mogla prikupljati kapital bilo od vanjskih ulagača ili matičnih društava.

(82)

Broj zaposlenika u razmatranom se razdoblju neznatno smanjio. Ukupni su troškovi radne snage ostali razmjerno postojani do 2000., ali su 2001. porasli bez znatnog porasta radne snage te se zadržali na višoj razini tijekom RIP-a. U razmatranom su razdoblju troškovi zapošljavanja porasli za 8 %, što predstavlja uobičajeno povećanje plaća.

(83)

Između 1998. i RIP-a produktivnost je u skladu s porastom proizvodnje porasla za 2 %. Industrija Zajednice uspjela je povećati proizvodnju u 2000. i 2001. bez znatnog povećanja broja zaposlenika, što je rezultiralo boljom produktivnošću tijekom spomenutih godina. Međutim, trebalo bi napomenuti da na razinu produktivnosti ne utječe samo razina proizvodnje nego i različita ponuda proizvoda tijekom pojedinačnih godina.

(84)

Tijekom razmatranog razdoblja povećao se obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz NRK-a. Međutim, u usporedbi s veličinom slobodnog tržišta, oni su se ipak zadržali na niskoj razini (samo 4 % potrošnje na slobodnom tržištu). Bez obzira na to, zbog visine dampinške marže (31 %) te vanjskih čimbenika, primjerice oscilacije cijene glavne sirovine (APT) i privremenoga gubitka glavnog dobavljačkog ugovora te unatoč postojanoj potražnji za dotičnim proizvodom, industrija Zajednice suočila se s padom razine profitabilnosti (10 %) te su se pogoršali i drugi financijski pokazatelji kako je opisano u uvodnoj izjavi 78.

(85)

Da bi se dala potpunija slika stanja proizvođača iz Zajednice, nalazi vezani uz određene gospodarske pokazatelje industrije Zajednice uspoređeni su s podacima koje je dostavio proizvođač iz Zajednice koji je surađivao i proizvodio dotičnu robu isključivo za vlastito korištenje. Nalazi za spomenutog proizvođača navedeni su u nastavku (budući da se radi o samo jednom trgovačkom društvu, podaci su indeksirani).

(86)

Između 1998. i 1999. kapacitet proizvodnje porastao je za 16 % i nakon toga ostao postojan. Tijekom dotičnog razdoblja, proizvodnja je pala za 27 %, pri čemu je oscilirala između indeksa 92 i indeksa 108. Između 1998. i 2001. iskorištenost kapaciteta pala je za 6 %, a zatim, zbog pada proizvodnje, za još 39 % tijekom RIP-a. Tijekom dotičnog razdoblja, zalihe su se više nego utrostručile iako opseg takvog povećanja dijelom odražava niske zalihe iz 1998. Glavna ulaganja obavljena su 1998. i 2001. Broj zaposlenika zadržao se na prilično postojanoj razini do 2001., a zatim u RIP-u pao za 10 %. Troškovi zapošljavanja do 2001. povećali su se na indeks 117, ali su onda u RIP-u pali na indeks 109. Od 1998. do 2000. produktivnost je oscilirala između indeksa 92 i indeksa 111, ali je radi pada proizvodnje te bez obzira na pad broja zaposlenika te godine, u RIP-u pala na indeks 84.

(87)

Dotični se proizvod interno prodavao po transfernoj cijeni. Za transferne je cijene utvrđeno je da se ne oslanjaju na stvarne tržišne cijene u dovoljnoj mjeri da bi se mogle smatrati odrazom tržišnih cijena. Također, niti analiza raščlambe različitih troškova vezanih uz proizvodnju gotovih proizvoda ne bi pridonijela utvrđivanju tržišne vrijednosti dotičnog proizvoda proizvedenog za vlastito korištenje. Stoga se analiza profitabilnosti, povrata od ulaganja i novčanog toka za potrebe vlastitog korištenja ne smatra pouzdanim pokazateljem. Budući da je dio veće skupine, sposobnost društva da prikupi kapital nije bila ozbiljno ugrožena.

(88)

Budući da je zaključeno da uvezeni proizvodi izravno ne konkuriraju dotičnom proizvodu koji je proizveden za vlastito korištenje, bez obzira na visinu dampinške marže, utvrđeno je da dampinški izvoz ili pak mjere nisu značajnije utjecale na proizvođače koji proizvode za vlastito korištenje.

(89)

Gledano u cijelosti, događanja na ograničenom tržištu općenito su bila vrlo slična onima na slobodnom tržištu; samo je u proizvodnji, broju zaposlenika te produktivnosti uočeno negativnije kretanje. Uključivanje ograničenog tržišta stoga ne bi utjecalo na ukupne zaključke o slobodnom tržištu.

(90)

Iako se mjere već određeno vrijeme primjenjuju te usprkos postojanoj velikoj potražnji za dotičnim proizvodom, industrija Zajednice se tijekom razmatranog razdoblja suočila s padom profitnih marži i drugih financijskih pokazatelja. Ograničavanjem rasta cijena tijekom razmatranog razdoblja, industrija Zajednice uspjela je povećati prodaju i tržišni udio. Međutim, to je utjecalo na profitabilnost. Tijekom RIP-a, industrija samo je neznatno prešla točku pokrića, iako ovaj rezultat mora neutralizirati rezultat iz 2001. koja je bila iznimna godina. Nepošten učinak dampinga nadoknađuje se pristojbom, ali postoji dokaz da je oscilacija cijene glavne sirovine (APT), koja većim dijelom potječe iz NRK-a, utjecala na profitabilnost onih proizvođača iz Zajednice koji ovise o kupnji dotične robe na otvorenom tržištu.

(91)

S obzirom na prethodno navedeno, a posebno uvodnu izjavu 66., vjerojatno je da bi se Zajednica, da dođe do prestanka važenja mjera, suočila s većim pritiskom dampinškog izvoza dotičnog proizvoda iz NRK. Pojačana nelojalna konkurencija dampinškog uvoza vrlo bi vjerojatno dovela do daljnjeg pogoršanja financijskog stanja industrije Zajednice. Stoga se zaključuje da bi prestanak važenja mjera po svoj prilici rezultirao nastavkom nanošenja štete industriji Zajednice.

(92)

Ispitano je postoje li utemeljeni razlozi koji bi mogli rezultirati zaključkom da zadržavanje važećih mjera nije u interesu Zajednice. U ovom je smislu i u skladu s člankom 21. stavkom 1. Osnovne uredbe, utvrđivanje interesa Zajednice bilo utemeljeno na razmatranju svih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, ostalih proizvođača iz Zajednice, uvoznika/trgovaca te korisnika dotičnog proizvoda. Za potrebe ove analize, podaci su zatraženi od svih navedenih zainteresiranih strana.

(93)

Trebalo bi napomenuti da je tijekom prethodnog ispitnog postupka smatrano da donošenje novih mjera ne bi bilo suprotno interesima Zajednice. Nadalje, zbog činjenice da je sadašnji ispitni postupak revizija već važećih antidampinških mjera, bilo je moguće prepoznati moguće pretjerane negativne učinke važećih antidampinških mjera na dotične strane.

(94)

Ispitano je jesu li, usprkos zaključku o vjerojatnosti nastavka štetnog dampinga, postojali utemeljeni razlozi koji bi rezultirali zaključkom da zadržavanje mjera u tom slučaju ne bi bilo u interesu Zajednice.

(95)

Podsjeća se da je utvrđeno da postoji vjerojatnost nastavka dampinga dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a te da iz takvog uvoza proizlazi opasnost od štetnog utjecaja na industriju Zajednice. U interesu je industrije Zajednice da se šteta izbjegne, a nastavak primjene mjera trebao bi osigurati da se to i postigne. Stoga je u interesu industrije Zajednice da zadrži mjere protiv dampinškog uvoza iz NRK.

(96)

Odgovori uvoznika i trgovaca nisu primljeni. Izostanak suradnje od strane uvoznika i trgovaca ukazuje da nastavak primjene mjera na uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a u Zajednicu ne bi imao značajan utjecaj na položaj nepovezanih uvoznika i trgovaca. Isto je u skladu s nalazima koji su proizašli iz prethodnih ispitnih postupaka.

(97)

Korisnici dotičnog proizvoda u Zajednici većinom su proizvođači komponenti od tvrdih metala koji dotični proizvod koriste kao sirovinu. Neki su korisnici veliki međunarodni proizvođači koji uglavnom koriste svoju proizvodnju volframovog karbida kao sirovog proizvoda (vlastito korištenje), dok neki drugi korisnici (uglavnom manji proizvođači) dotični proizvod kupuju od izvoznika ili od industrije Zajednice.

(98)

Što se tiče interesa velikih međunarodnih proizvođača, izostanak njihove potpore ili protivljenja govori da nastavak primjene mjera na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a ne bi imao značajan utjecaj na njihov položaj u Zajednici.

(99)

Jedan je mali proizvođač oruđa odgovorio na upitnik. On oko 90 % volframovog karbida kupuje od industrije Zajednice. Navedeni je proizvođač izrazio zabrinutost da bi, ako bi se mjere zadržale, isto ojačalo položaj industrije Zajednice (industrije koja je po njegovom mišljenju razdrobljena) u odnosu na korisnike, što bi onda korisnike učinilo ovisnima o industriji Zajednice kao izvoru opskrbe. Međutim, iako industrija Zajednice na tržištu Europske unije drži udio od 64 % i jest važan izvor nabave, ona nije jedini izvor opskrbe. Tijekom RIP-a, u Europskoj su se uniji za prodaju na tržištu Europske unije natjecala četiri proizvođača. Također, postoji tržišno natjecanje s uvozom iz NRK-a i drugih zemalja koje su sve zajedno tijekom RIP-a držale 36 % tržišta. Stoga se zaključuje da na tržištu Europske unije postoje mnogi drugi alternativni izvori nabave te da je zabrinutost korisnika neosnovana.

(100)

Iako bi nastavak primjene mjera mogao pomoći pri zadržavanju položaja industrije Zajednice u odnosu na korisnike, postoje i primjereni alternativni izvori nabave. Ako bi mjere prestale važiti, postojala bi velika opasnost da se industrija Zajednice istisne iz tržišta, a samim time bi korisnici izgubili važan izvor nabave.

(101)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, čini se da nastavak primjene mjera nije protivno interesu Zajednice. Naprotiv, budući da bi isto industriji Zajednice omogućilo da ostane aktivna na tržištu Zajednice, isto bi pridonijelo održanju različitih izvora opskrbe za korisnike.

(102)

Ispitni postupak je pokazao da su tijekom RIP-a izvoznici iz NRK-a nastavili dampinšku praksu. Također je dokazano da je tržište Zajednice kineskim izvoznicima privlačno uzimajući u obzir cijene koje isti naplaćuju svojim domaćim kupcima te cijene koje naplaćuju na ostalim izvoznim tržištima. Stoga bi, ako bi mjere prestale važiti, na tržište Zajednice vjerojatno počele pritjecati veće količine dampinške uvozne robe.

(103)

Ako bi mjere prestale važiti, financijska bi se situacija u industriji Zajednice koja se odražava u padu profitabilnosti, povrata od ulaganja i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja, vrlo vjerojatno pogoršala jer bi na tržište Zajednice iz NRK-a počele pritjecati veće količine robe iz dampinškog uvoza.

(104)

Što se tiče interesa Zajednice, zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi koji bi išli u prilog ukidanju antidampinških mjera za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(105)

Stoga se prikladnim smatra zadržavanje antidampinških mjera za uvoz volframovog karbida i taljenog volframovog karbida podrijetlom iz Kine.

(106)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je preporučeno da se postojeće mjere zadrže. Također im je odobreno razdoblje tijekom kojeg su mogli iznijeti svoje stajalište. Nisu primljeni nikakvi komentari koji bi rezultirali promjenom prethodno navedenih zaključaka.

(107)

Slijedom navedenog, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a,