1.1.   Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na vanjske retrovizore ili na kuglu vučnih naprava.”

„To se odnosi i na vozilo koje stoji i na vozilo koje se kreće.”

2.3.   ‚vanjska površina’ označava vanjski dio vozila, uključujući i poklopac motora, poklopac prostora za prtljagu, vrata, krilca, krov, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju te vidljive sastavne dijelove pojačanja.”

2.4.   ‚podna crta’ označava krivulju određenu ovim postupkom:

stožac s uspravnom osi neodređene visine čiji je polukut 300 u odnosu na okomicu treba uzastopno pomicati oko opterećenog vozila tako da stalno i što niže dodiruje vanjsku površinu nadogradnje. Podna je crta krivulja koja spaja te dodirne točke. Kod određivanja podne crte ne uzimaju se u obzir oslonci za dizalicu, ispušne cijevi i kotači. Za otvore u području kotača treba pretpostaviti da su nadomješteni zamišljenom površinom koja se uklapa u susjednu vanjsku površinu. Kod određivanja podne crte treba uzeti u obzir branike na oba kraja vozila. Ovisno o tipu vozila, podna crta može se nalaziti na rubu profila branika ili na dijelu nadogradnje ispod branika. Kad se istodobno dodiruje dvije ili više točaka, najniža točka dodira upotrebljava se za određivanje podne crte;”

2.5.   ‚polumjer zakrivljenosti’ označava polumjer luka kružnice koja se najbliže uklapa u zaobljeni oblik odgovarajućeg sastavnoga dijela;”

2.6.   ‚Opterećeno vozilo’ znači vozilo opterećeno do najveće dopuštene tehničke mase. Vozila koja su opremljena hidro-pneumatskim, hidrauličnim ili zračnim ovjesom ili uređajem za automatsko prilagođavanje razine ovisno o opterećenju moraju se ispitati u najnepovoljnijim uobičajenim uvjetima vožnje vozila koje je odredio proizvođač.

‚Krajnji vanjski rub’ vozila znači, s obzirom na bočne strane vozila, ravnina usporedna sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje njegov vanjski bočni rub i, s obzirom na prednje i stražnje krajeve, okomita poprečna ravnina vozila koja dodiruje njegove prednje i stražnje krajeve, ne uzimajući u obzir izbočine:

2.7.1.   na gumama blizu njihova dodira s tlom i priključaka za mjerila tlaka;

2.7.2.   na uređajima protiv blokiranja kočnica koji se mogu ugraditi na kotače;

2.7.3.   na retrovizorima;

2.7.4.   bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih (bočnih) svjetala i parkirnih svjetala;

2.7.5.   dijelova ugrađenih na branike, vučnih naprava i ispušnih cijevi, kod prednjega i stražnjega kraja vozila;

2.8.   ‚dimenzije izbočine’ na sastavnom dijelu koji je ugrađen na panel znači dimenzije koje se određuju postupkom opisanim u točki 2. Priloga II.

2.9.   ‚osnovna crta panela’ znači crta koja prolazi kroz dvije točke koje su određene položajem središta kugle kad kugla svojom površinom dodirne prvi i posljednji put sastavni dio u postupku mjerenja opisanog u točki 2.2. Priloga II.”

„3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine

3.1.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa vozila s obzirom na njegove vanjske izbočine mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov ovlašten predstavnik.

Zahtjevu se prilažu dolje navedeni dokumenti u tri primjerka:

3.1.2.1.   fotografije prednje, stražnje i bočnih strana vozila koje su snimljene pod kutom od 30° do 45° u odnosu na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila;

3.1.2.2.   crteži branika;

3.1.2.3.   po potrebi, crteži određenih vanjskih izbočina i ako je potrebno, crteži određenih dijelova vanjske površine koja se navodi u točki 6.9.1.

3.1.3.   Vozilo koje predstavlja tip vozila za koje je zatražena homologacija dostavlja se tehničkoj službi koja je odgovorna za homologaciju tipa. Na zahtjev te tehničke službe također se moraju dostaviti određeni sastavni dijelovi i određeni uzorci upotrijebljenih materijala.

3.2.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa s obzirom na nosače prtljage, nosače skija ili antene radijskih prijamnika ili radijskih odašiljača koje se smatra zasebnim tehničkim jedinicama.

3.2.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa s obzirom na nosače prtljage, nosače skija ili antene radijskih prijamnika ili radijskih odašiljača koje se smatra zasebnim tehničkim jedinicama u smislu članka 9.a Direktive 70/156/EEZ podnosi proizvođač vozila ili proizvođač takvih zasebnih tehničkih jedinica ili njihov ovlašteni predstavnik.

Za svaki tip bilo koje naprave koja su navodi u točki 3.2.1., zahtjevu se prilažu:

3.2.2.1.   tri kopije dokumenata sa specifikacijom tehničkih značajki zasebne tehničke jedinice i s uputama za ugradbu koje se daju uz svaku prodanu zasebnu tehničku jedinicu;

3.2.2.2.   uzorak tipa zasebne tehničke jedinice. Mjerodavno tijelo može zahtijevati dodatni uzorak ako to smatra potrebnim. Uzorci moraju biti jasno i neizbrisivo označeni oznakom koja je navedena u članku 9.a, stavka 3. Direktive 70/156/EEZ. Za nosače prtljage i nosače skija ta se odredba odnosi na oznaku budućega obveznog broja EEZ homologacije tipa. Ispred broja EEZ homologacije tipa nalazit će se međunarodno razlikovno slovo/slova zemlje koja je dodijelila takvu homologaciju (1).”

4.6.1.   Ako je dodijeljena homologacija prema zahtjevu iz točke 3.1, formular koji je u skladu s obrascem u Prilogu III. treba priložiti EEZ certifikatu o homologaciji tipa.

4.6.2.   Ako je dodijeljena homologacija prema zahtjevu iz točke 3.2, izdaje se formular koji je u skladu s obrascem u Prilogu IV.

4.6.3.   Ako je u zahtjevu prema točki 3.1. naveden formular za tip prikazan u Prilogu IV., opseg ispitivanja vozila s obzirom na vanjske izbočine treba odgovarajuće smanjiti. U takvim slučajevima, certifikatu o homologaciji tipa vozila prilaže se preslika certifikata o homologaciji tipa zasebne tehničke jedinice.”

5.1.3.   smješteni tako da se u stanju mirovanja, kao i dok rade, ne mogu dodirnuti kuglom promjera 100 mm.”

5.4.   Nijedan dio vanjske površine koji strši ne smije imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Taj se zahtjev ne primjenjuje na dijelove vanjske površine koji strše manje od 5 mm, ali kutovi vanjskih ploha takvih dijelova moraju biti zatupljeni, osim kada takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.”

„Mjerenje tvrdoće treba provesti na sastavnom dijelu koji se ugrađuje na vozilo. Kad nije moguće provesti mjerenje tvrdoće metodom prema shoreu A, za procjenu tvrdoće treba provesti usporediva mjerenja.”

5.6.   Odredbe u točkama od 5.1. do 5.5. moraju se primijeniti kao dodatak posebnim zahtjevima iz sljedeće točke 6., osim kad ti posebni zahtjevi izričito određuju drukčije.”

„Za primjenu sile od 10 daN treba upotrijebiti čekić s ravnim čelom, promjera koji nije veći od 50 mm. Kad to nije moguće, treba upotrijebiti drugi istovrijedan postupak. Kad se ukrasi uvuku, odvoje ili saviju, preostale izbočine ne smiju stršiti više od 10 mm. Te izbočine moraju u svakome slučaju zadovoljavati odredbe iz točke 5.2. Ako je ukras ugrađen na postolje, to postolje treba smatrati dijelom ukrasa, a ne površinom oslanjanja.”

„U slučaju glavnih svjetala ugrađenih iza dodatne prozirne površine, izbočine treba mjeriti od krajnje vanjske prozirne površine. Izbočine treba odrediti u skladu s metodom opisanom u točki 3. Priloga II.”

6.2.3.   Odredbe iz točke 6.2.1. ne primjenjuju se na glavna svjetla koja su uvučena u nadogradnju ili su natkrivena nadogradnjom, pod uvjetom da nadogradnja zadovoljava zahtjeve iz točke 6.9.1.”

6.3.1.   Zahtjevi iz točke 5.4. ne primjenjuju se na razmake između nepomičnih i pomičnih elemenata, uključujući elemente rešetaka za ulazni i izlazni zrak i rešetke hladnjaka, pod uvjetom da razmak između dva susjedna elementa nije veći od 40 mm i pod uvjetom da rešetke i razmaci imaju svoju funkciju. Za razmake između 40 i 25 mm polumjer zakrivljenosti mora biti najmanje 1 mm. Međutim, ako je razmak između dva susjedna elementa jednak ili manji od 25 mm, polumjer zakrivljenosti vanjskih površina elemenata ne može biti manji od 0,5 mm. Rastojanje između dvaju susjednih elemenata rešetaka i razmaka mora se odrediti sukladno postupku opisanom u točki 4. Priloga II.”

6.4.1.   Držači brisača vjetrobranskog stakla moraju biti postavljeni tako da osovina brisača bude u zaštitnome kućištu s polumjerom zakrivljenosti koji zadovoljava zahtjeve iz točke 5.4. i čija površina nije manja od 150 mm2. U slučaju zaobljenih poklopaca, ti poklopci moraju imati projiciranu površinu najmanje 150 mm2 kad se mjeri na razmaku od najviše 6,5 mm od točke koja strši najdalje. Ti zahtjevi moraju također biti zadovoljeni kod brisača stražnjeg stakla i brisača glavnog svjetla.”

6.4.2.   Točka 5.4. ne primjenjuje se na metlice brisača ili na bilo koji nosivi dio. Međutim, ti dijelovi moraju biti izrađeni tako da nemaju oštrih uglova ili šiljastih ili oštrih dijelova.”

6.5.1.   Završeci branika moraju biti okrenuti prema vanjskoj površini radi minimiziranja smanjenja opasnosti od udara. Smatra se da je taj zahtjev zadovoljen ako je branik uvučen ili čini cjelinu s nadogradnjom ili je završetak branika okrenut tako da ne može biti dodirnut kuglom promjera 100 mm te da razmak između branika i susjednoga dijela nadogradnje nije veći od 20 mm.”

6.5.3.   Zahtjevi iz točke 6.5.2. ne primjenjuju se na dijelove branika ili na braniku ili na umetke na braniku s izbočinama manjim od 5 mm, posebno na brtvene poklopce i sapnice naprava za pranje glavnih svjetala; međutim, uglovi ploha okrenutih prema vani moraju biti zatupljeni, osim kad takvi dijelovi strše manje od 1,5 mm.”

„6.6.   Kvake, šarke i tipkala na vratima, prostori za prtljagu i poklopci motora; čepovi i poklopci na otvoru za punjenje spremnika za gorivo

6.6.1.   Izbočine ne smiju prijeći 40 mm u slučaju vrata ili kvaka prostora za prtljagu i 30 mm u svim drugim slučajevima.

Ako se kvake na bočnim vratima zakreću pri otvaranju ili zatvaranju, moraju zadovoljavati jedan od ova dva zahtjeva:

6.6.2.1.   U slučaju kvaka koje se zakreću usporedno s ravninom vrata završetak kvake u položaju otvaranja vrata mora biti usmjeren prema natrag. Završetak takvih kvaka mora biti zakrenut prema ravnini vrata i mora biti ugrađen u zaštitnu oblogu ili uvučen.

6.6.2.2.   Kvake koje se mogu pomicati u svakome smjeru koji nije usporedan s ravninom vrata, kad su u položaju zatvorenih vrata, moraju biti zatvorene u zaštitnu oblogu ili uvučene. Završetak kvake treba biti okrenut prema naprijed ili unatrag.

Međutim, kvake koje ne zadovoljavaju ovaj posljednji zahtjev mogu se prihvatiti ako:

„6.7.   Kotači, matice kotača, poklopac glavčine i ukrasni poklopci.”

6.7.2.   Kotači, matice kotača, poklopac glavčine i ukrasni poklopci ne smiju imati oštre izbočine koje strše iznad vanjske ravnine naplatka. Leptiraste matice nisu dopuštene.”

„Nezaštićeni rub smatra se presavijenim prema unutra ako je presavijen približno 180° ili ako je presavijen prema nadogradnji tako da ne može biti dodirnut kuglom promjera 100 mm.”

„6.11.   Oslonci za dizalicu i ispušne cijevi

6.11.1.   Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi) ne smije (ne smiju) stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte koja leži uspravno iznad njih. Kao iznimka od tog zahtjeva, jedna ispušna cijev može stršiti više od 10 mm iznad uspravne projekcije podne crte ako završava zaobljenim rubom, s polumjerom zakrivljenosti od najmanje 2,5 mm.”

„6.12.   Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak

6.12.1.   Poklopci ulaznih i izlaznih otvora za zrak moraju u svim radnim položajima zadovoljavati zahtjeve iz točaka 5.2., 5.3. i 5.4.

6.13.   Krov

6.13.1.   Krovni otvor mora se promatrati samo u zatvorenom položaju.

Kabrioleti moraju biti ispitani s krovom u podignutom i uvučenom položaju.

6.13.2.1.   Kad je krov uvučen ne treba provjeravati vozilo unutar zamišljene površine koju formira krov u podignutom položaju.

6.13.2.2.   Kad je predviđen poklopac za smještaj uvučenoga krova kao uobičajena oprema, provjeru treba provesti s podignutim krovom.

6.14.   Prozori

Prozori koji se otvaraju prema van u odnosu na vanjsku površinu vozila moraju zadovoljavati sljedeće odredbe u svim radnim položajima:

6.14.1.1.   istaknuti rub ne smije biti okrenut prema naprijed;

6.14.1.2.   nijedan dio prozora ne smije stršiti iznad krajnjega vanjskog ruba vozila.

6.15.   Nosači registarske pločice

6.15.1.   Nosači koje osigurava proizvođač vozila za registarske pločice moraju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.4. ovoga Priloga ako mogu biti dodirnuti kuglom promjera 100 mm kad je registarska pločica ugrađena sukladno preporuci proizvođača vozila.

6.16.   Nosači prtljage i nosači skija

6.16.1.   Nosači prtljage i nosači skija moraju biti ugrađeni na vozilo tako da postoji sigurno zaključavanje barem u jednome smjeru te da se vodoravne, uzdužne i poprečne sile koje su barem jednake uspravnoj nosivosti nosača prema podacima proizvođača mogu prenositi. Za ispitivanje nosača prtljage ili nosača skija koji su postavljeni na vozilo prema uputama proizvođača, ispitna opterećenja ne smiju se primijeniti samo u jednoj točki.

6.16.2.   Površine koje nakon ugradbe nosača mogu biti dodirnute kuglom promjera 165 mm ne smiju imati dijelova s polumjerom zakrivljenosti manjim od 2,5 mm, osim kad se mogu primijeniti odredbe iz točke 6.3.

6.16.3.   Vezni elementi kao što su vijci koji se pritežu ili odvijaju bez alata ne smiju stršiti više od 40 mm iznad površina na koje se poziva u točki 6.16.2., a izbočine se određuju prema postupku koji je propisan u točki 2. Priloga II., ali uporabom kugle promjera 165 mm u slučajevima kad se primjenjuje postupak propisan u točki 2.2. toga Priloga.

6.17.   Antene radijskih prijamnika i radijskih odašiljača

6.17.1   Antene radijskih prijamnika i radijskih odašiljača moraju biti ugrađene na vozilo tako da njihov slobodni kraj kad je udaljen od površine ceste manje od 2 m u svakome radnom položaju koji je naveo proizvođač antene bude unutar područja koje je ograničeno vertikalnim ravninama koje su uvučene 10 cm od krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.

6.17.2.   Također, antene moraju biti tako ugrađene na vozilo i po potrebi, njihovi slobodni krajevi tako ograničeni, da ni jedan njihov dio ne strši izvan krajnjega vanjskog ruba vozila prema definiciji u točki 2.7.

6.17.3.   Šipke antena moraju imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm. Međutim, slobodni krajevi moraju biti opremljeni nepomičnim kapicama čiji je polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm.

6.17.4.   Postolja antena ne smiju stršiti više od 30 mm kad se to određuje prema postupku iz točke 2. Priloga II. Međutim, u slučaju antena s pojačalima ugrađenima u postolje antena ta postolja mogu stršiti do 40 mm.

6.18.   Upute za ugradbu

6.18.1.   Nosači prtljage, držači skija i antene radijskih prijamnika ili radijskih odašiljača koji su homologirani kao zasebna tehnička jedinica mogu se ponuditi za prodaju, prodavati ili kupovati samo ako su popraćeni uputama za ugradbu. Upute za ugradbu moraju sadržavati dostatno podataka za ugradbu homologiranih sastavnih dijelova na vozilo tako da zadovolje odgovarajuće odredbe iz točaka 5. i 6. Radni se položaj osobito mora prikazati kod sklopivih antena.”

„1.   POSTUPAK ODREĐIVANJA VISINE IZBOČINA NABORA NA OPLATAMA”

„2.   POSTUPAK ODREĐIVANJA MJERA IZBOČINA NA SASTAVNOM DIJELU KOJI JE UGRAĐEN NA VANJSKOJ POVRŠINI

2.1.   Dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na ispupčenu površinu može se odrediti izravnim mjerenjem ili pomoću crteža odgovarajućega presjeka toga sastavnog dijela u njegovom ugrađenu položaju.

2.2.   Kad se dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na površinu koja nije ispupčena ne može odrediti jednostavnim mjerenjem, tu dimenziju treba odrediti iz najveće promjene razmaka središta kugle promjera 100 mm u odnosu na osnovnu crtu plohe kad se kugla pomiče preko toga sastavnog dijela, stalno ga dodirujući. Slika 3. pokazuje jedan primjer primjene toga postupka.

3.   POSTUPAK ODREĐIVANJA IZBOČINA NA RUBOVIMA I OBRUČIMA GLAVNIH SVJETALA

3.1.   Izbočina na vanjskoj površini glavnog svjetla mora se mjeriti vodoravno od točke dodira kugle promjera 100 mm, kao što je prikazano na slici 4.

4.   POSTUPAK ODREĐIVANJA DIMENZIJE RAZMAKA ILI PROSTORA IZMEĐU DIJELOVA REŠETKE

4.1.   Dimenzija razmaka ili prostora između dijelova rešetke mora se odrediti pomoću razmaka između dviju ravnina koje prolaze kroz točke dodira kugle i okomito na pravac koji spaja te točke dodira. Slike 5. i 6. pokazuju primjere primjene toga postupka.”