31974L0408

DIREKTIVA VIJEĆA

od 22. srpnja 1974.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na unutarnju opremljenost motornih vozila (čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta)

(74/408/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije;

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora,

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju zadovoljavati na temelju nacionalnih zakonodavstava odnose, između ostalog, na unutarnju opremljenost za čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta;

budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne države članice do druge; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve povrh ili umjesto svojih postojećih propisa, posebno kako bi omogućile postupak EEZ homologacije tipa koji podliježe Direktivi Vijeća br. 70/156/EEZ (2) od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica koje treba primijeniti na svaku vrstu vozila;

budući da su zajednički zahtjevi u pogledu unutarnje opremljenosti putničkog prostora, razmještaja upravljačkih naprava, krova, naslona sjedala i stražnjeg dijela sjedala određeni u Direktivi Vijeća br. 74/60/EEZ (3) od 17. prosinca 1973.; budući da su zahtjevi za unutarnju opremljenost za ponašanje upravljačkog mehanizma u slučaju sudara određeni u Direktivi Vijeća 74/297/EEZ (4) od 4. lipnja 1974.; budući da će se drugi zahtjevi za unutarnju opremljenost, a posebno zahtjevi koji se odnose na naslone za glavu, sidrišta pojasa i razmještaj upravljačkih naprava donijeti kasnije;

budući da se preporučuje poštovati određene tehničke zahtjeve koje je donijela Gospodarska komisija UN-a za Europu u Pravilniku br. 17 (5) (Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta) koji je priložen Ugovoru od 20. ožujka 1958. o donošenju jedinstvenih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije za opremu i dijelove motornih vozila;

budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava koja se odnose na motorna vozila zahtijeva uzajamno priznavanje provjere koju je provodila svaka od njih na temelju zajedničkih odredaba; budući da se takav sustav mora, kako bi nesmetano djelovao, primjenjivati u svim državama članicama s učinkom od istog dana,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   U smislu ove Direktive, „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, s ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i s najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 25 km/h, uz izuzetak tračnih vozila, poljoprivrednih traktora i strojeva i drugih radnih strojeva.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na sjedala s ugrađenim sidrištima pojaseva, preklopna sjedala te sjedala okrenuta bočno ili suprotno od smjera vožnje.

Članak 2.

Nijedna država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ homologaciju tipa ni nacionalnu homologaciju vozila zbog čvrstoće sjedala ili njihovih sidrišta ako oni zadovoljavaju zahtjeve određene u prilozima I. i II. kad vozilo pripada kategoriji M1 i zahtjeve određene u Prilogu III. kad vozilo pripada kategorijama M2, M3, N1, N2 ili N3. Kategorije vozila određene su u Prilogu I. Direktivi br. 70/156/EEZ.

Članak 3.

Nijedna država članica ne smije odbiti registrirati ni zabraniti prodaju, stavljanje u uporabu ni korištenje bilo kojeg vozila zbog čvrstoće sjedala ni njihovih sidrišta ako ona zadovoljavaju zahtjeve određene u prilozima I. i II. kad vozilo pripada kategoriji M1, i zahtjevima iz Priloga III. kad vozilo pripada kategorijama M2, M3, N1, N2 ili N3.

Članak 4.

Država članica koja dodjeljuje homologaciju poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da bude obaviještena o svim izmjenama bilo kojeg dijela ili obilježja iz Priloga I. odjeljka 2.2. Nadležna tijela te države određuju treba li provesti nova ispitivanja na izmijenjenom vozilu i treba li sastaviti novo izvješće. U slučaju kad ta ispitivanja otkriju propust pri zadovoljavanju zahtjeva ove Direktive, izmjena se ne odobrava.

Članak 5.

Izmjene koje su potrebne za prilagodbu odredaba priloga od I. do IV. kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom određenim u članku 13. Direktive br. 70/156/EEZ.

Članak 6.

1.   Do 1. ožujka 1975. države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. listopada 1975.

2.   Čim države članice zaprime priopćenje o ovoj Direktivi, osiguravaju da se svi prijedlozi zakona i drugih propisa koje namjeravaju donijeti u području na koje se primjenjuje ova Direktiva dostave Komisiji uz dovoljno vremena kako bi ona mogla dostaviti svoje napomene.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

(1)  SL C 108, 10.12.1973., str. 75.

(2)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(3)  SL L 38, 11.2.1974., str. 2.

(4)  SL L 165, 20.6.1974., str. 16.

(5)  EEZ dokument iz Ženeve.

PRILOG I. (1)

OPĆENITO, DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU, EEZ HOMOLOGACIJA, OPĆI ZAHTJEVI, ISPITIVANJA, NADZOR, SUKLADNOST PROIZVODNJE

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjevi određeni u ovom Prilogu primjenjuju se isključivo na vozila u kategoriji M1.

2.   DEFINICIJE

U smislu ove Direktive:

„tip vozila s obzirom na čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta”: motorna vozila koja se ne razlikuju u bitnim vidovima, kao što su:

2.2.1.   konstrukcija, oblik, mjere i materijali sjedala,

2.2.2.   tipovi i mjere nastavka naslona sjedala i sustavi za blokiranje,

2.2.3.   tipovi i mjere sidrišta sjedala i obuhvaćeni dijelovi školjke vozila;

2.3.   „sidrište” znači sustav kojim se pričvršćuje sklop sjedala na nadgradnju vozila, uključujući obuhvaćene dijelove školjke vozila;

„sustav prilagodbe” znači naprava kojom se sjedalo ili njegovi dijelovi mogu prilagoditi obliku sjedećeg korisnika; ta naprava, posebno, omogućuje:

2.4.1.   uzdužno pomicanje,

2.4.2.   okomito pomicanje,

2.4.3.   kutno pomicanje;

2.5.   „sustav za pomicanje” znači naprava koja omogućuje da se sjedalo ili jedan od njegovih dijelova pomaknu kutno ili uzdužno, bez fiksnog međupoložaja, kako bi se olakšao pristup putnicima;

2.6.   „sustav za blokiranje” znači naprava koja omogućuje da se sjedalo i njegovi dijelovi zadrže u položaju uporabe;

2.7.   „sklopivo (preklopno) sjedalo” znači sjedalo čiji se naslon može preklopiti naprijed na sjedalo i čije se sjedalo može okrenuti naprijed u odnosu na tlo.

3.   ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju za tip vozila s obzirom na čvrstoću sjedala i njihovih sidrišta podnose proizvođač vozila ili njegov ovlašteni predstavnik.

Zahtjevu se prilažu dolje navedeni dokumenti, u tri primjerka, sa sljedećim pojedinostima:

3.2.1.   podrobnim opisom tipa vozila s obzirom na konstrukciju sjedala, njihovih sidrišta i sustava za prilagodbu i blokiranje,

3.2.2.   crtežima u odgovarajućem mjerilu i s dovoljno pojedinosti o sjedalima, njihovim sidrištima vozila te njihovim sustavima prilagodbe i blokiranja.

Sljedeće se mora dostaviti tehničkoj službi nadležnoj za provedbu homologacijskih ispitivanja:

3.3.1.   vozilo, koje je predstavnik tipa vozila u postupku homologacije,

3.3.2.   dodatni komplet sjedala kojima je vozilo opremljeno, zajedno s njihovim sidrištima.

4.   EEZ HOMOLOGACIJA

4.3.   Potvrda o EEZ homologaciji prilaže se potvrdi koja zadovoljava uzorak prikazan u Prilogu IV.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Svaki sustav za prilagodbu i pomicanje treba uključivati sustav blokiranja, koji mora djelovati automatski.

5.2.   Naprava za deblokiranje sustava za pomicanje navedenog u točki 2.5. postavlja se izvan sjedala blizu vrata. Mora biti lako dostupna, čak i korisniku sjedala neposredno iza dotičnog sjedala.

6.   ISPITIVANJA

6.1.   Ispitivanja čvrstoće naslona sjedala i njegovih sustava za blokiranje

6.1.1.   Za to ispitivanje, naslon sjedala, ako je prilagodljiv, blokira se u položaju koji odgovara nagnutosti prema natrag čim je bliže moguće 25o od okomite referentne linije trupa ispitne lutke opisane u točki 3. Priloga II., osim ako proizvođač nije drukčije odredio.

6.1.2.   Sila koja proizvodi moment od 53 mdaN u odnosu na točku H treba se primijeniti uzdužno i prema nazad na gornje dijelove naslona sjedala sastavnim dijelom koji oponaša leđa lutke opisane u točki 3. Priloga II.

6.2.   Ispitivanje čvrstoće sidrišta sjedala i sustava za blokiranje sjedala

6.2.1.   Sustavi trebaju, u svim sjedećim položajima, izdržati sile propisane u točki 6.2.2. Unatoč tomu, ovaj se zahtjev smatra zadovoljenim ako je ispitivanje provedeno u položajima određenim u točki 6.2.5. i, prema potrebi, u točki 6.2.6. zadovoljavajuće.

6.2.2.   Na okvir sjedala treba primijeniti vodoravnu uzdužnu silu koja prolazi kroz središte težišta i jednaka je 20 puta težini ukupnog sjedala. Dva se ispitivanja primjenjuju na isto sjedalo, primjenjujući silu jedanput u smjeru prema naprijed, a drugi puta prema nazad. Ako sjedalo sadrži zasebne dijelove koji su pričvršćeni na okvir, ispitivanja se provode na svaki dio na opisani način. Ako sjedalo sadrži sastavne dijelove koji su djelomično pričvršćeni na školjku vozila i podupiru jedan drugog nekim svojim dijelovima, ispitivanja se provode istodobno primjenjujući na središte težišta svakog dijela sile koje odgovaraju svakom sastavnom dijelu promatranom zasebno.

6.2.3.   Za ispitivanje propisano u točki 6.2.1. veza između naslona sjedala i jastuka može se pojačati, uz uvjet da se sastavni dijelovi koji pojačavaju pričvrste na okvir naslona sjedala, u razini s točkom primjene sile i na točku koja se nalazi na najviše prednjem dijelu okvira jastuka.

6.2.4.   Može se smatrati da su uvjeti određeni u točki 6.2.2. zadovoljeni ako se dvije sile, svaka jednaka polovici propisane sile, primijene u visini središta težišta na bočne nosive sastavne dijelove okvira sjedala.

Sjedalo se ispituje:

6.2.5.1.   u položaju u kojem korisnik sjedi najviše naprijed, jastuk je smješten na najviši prednji položaj kad se sila primjenjuje u smjeru prema naprijed, i

6.2.5.2.   u položaju u kojem korisnik sjedi najviše nazad, jastuk je smješten na najniži zadnji položaj kad se sila primjenjuje u smjeru prema nazad.

6.2.6.   U slučajevima kad je namještanje sustava za blokiranje očito takav da je položaj sjedala drugačiji od položaja određenih u 6.2.5.1. i 6.2.5.2., raspodjela sila sustava za blokiranje i sidrišta sjedala bila bi manje povoljna od razmještaja određenih u tim točkama, ispitivanje se treba ponoviti u tom položaju sjedala.

6.3.   Ispitivanja otpora sustava za blokiranje za učinke inercije

6.3.1.   Ako se vodoravno uzdužno ubrzanje od 20 g primijeni u smjeru prema naprijed i nazad na sklop sjedala, sustavi za blokiranje ne smiju popustiti.

6.3.2.   Izračun učinaka inercije na sve sastavne dijelove sustava za blokiranje može se prihvatiti umjesto dinamičkog ispitivanja propisanog u točki 6.3.1. U tom izračunu zanemaruju se sile trenja.

6.4.   Dozvoljene su jednakovrijedne metode ispitivanja uz uvjet da se rezultati određeni u točkama 6.1., 6.2. i 6.3. mogu dobiti u potpunosti pomoću zamjenskih ispitivanja ili izračunom iz rezultata zamjenskog ispitivanja. Ako se rabi neka druga metoda koja nije opisana u točkama 6.1., 6.2. i 6.3., zahtijeva se dokaz njezine jednakovrijednosti.

7.   PREGLED

7.1.   U okviru ili sidrištu sjedala, sustavima za prilagodbu i pomicanje ili njihovim napravama za blokiranje ne smiju se pronaći nikakvi propusti tijekom ispitivanja propisanih u točkama 6.1. i 6.2. Međutim, ne zahtijeva se da sustavi za prilagodbu i pomicanje i njihove naprave za blokiranje budu u upotrebnom stanju nakon tih ispitivanja. Međutim, sustav za pomicanje iz točke 2.5. mora biti moguće deblokirati nakon ispitivanja.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

9.2.   Kako bi se provjerila sukladnost s homologiranim tipom, treba obavljati dovoljan broj nasumičnih provjera na serijski proizvedenim vozilima.

9.3.   Kao opće pravilo, provjere trebaju biti ograničene na mjerenje mjera. Međutim, ako je potrebno, vozila ili sjedala trebaju se podvrgnuti ispitivanjima koja zadovoljavaju zahtjeve iz točke 6.

(1)  Tekst ovog Priloga I. je u osnovi sličan tekstu Pravilnika br. 17 Gospodarske komisije UN-a za Europu; posebno su jednaki pododjeljci odjeljaka. Ako neka točka Uredbe br. 17 nema odgovarajuću točku u ovom Prilogu, broj se prikazuje u zagradama radi uvida.

PRILOG II.

POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE TOČKE H I STVARNOG KUTA NASLONA SJEDALA I ZA PROVJERU NJIHOVA ODNOSA S TOČKOM R I PROJEKTIRANOG KUTA NASLONA SJEDALA

0.   OPĆENITO

Zahtjevi u tom Prilogu primjenjuju se isključivo na kategoriju M1.

1.   DEFINICIJE

1.1.   Točka H: vidjeti točku 1.1 Direktive br. 74/60/EEZ.

1.2.   Točka R: vidjeti točku 1.2 Direktive br. 74/60/EEZ.

1.3.   „Nagib naslona sjedala” znači naginjanje naslona sjedala u odnosu na okomicu.

1.4.   „Stvarni nagib naslona sjedala” znači nagib koji tvori okomica kroz točku H s referentnom linijom trupa ljudskog tijela koje predstavlja ispitna lutka opisana u točki 3.

„Projektirani nagib sjedala naslona” znači nagib koji je naveo proizvođač koji:

1.5.1.   određuje nagib naslona sjedala za najniži i najviši stražnji uobičajeni položaj za vožnju ili putovanje svakog sjedala koje je u vozilu omogućio proizvođač,

1.5.2.   tvori s točkom R okomica i referentna linija trupa,

1.5.3.   teoretski odgovara stvarnom nagibu naslona sjedala.

2.   ODREĐIVANJE TOČAKA H

Vidjeti točku 2. Priloga IV. Direktivi br. 74/60/EEZ.

3.   OPIS ISPITNE LUTKE

Vidjeti točku 3. Priloga IV. Direktivi br. 74/60/EEZ.

4.   NAMJEŠTANJE ISPITNE LUTKE

Vidjeti točku 4. Priloga IV. Direktivi br. 74/60/EEZ.

5.   REZULTATI

5.1.   Kad se ispitna lutka namjesti kako je opisano u točki 4., točka H dotičnog sjedala vozila je točka H na lutki.

5.2.   Svaku od koordinata točke H i stvarni nagib naslona sjedala treba izmjeriti čim točnije. Isto se primjenjuje na koordinate koje predstavljaju određene točke prostora za putnike. Projekcije tih točaka u okomitoj uzdužnoj ravnini potom treba prikazati na grafu, na kojem će biti prikazan i stvarni izmjereni nagib naslona sjedala.

6.   PROVJERAVANJE RELATIVNIH POLOŽAJA TOČAKA R I H I ODNOS IZMEĐU PROJEKTIRANOG NAGIBA NASLONA SJEDALA I STVARNOG NAGIBA NASLONA SJEDALA

6.1.   Rezultate mjerenja provedenih u skladu s točkom 5.2 za točku H i stvarni nagib naslona sjedala treba usporediti s koordinatama točke R i projektiranog nagiba naslona sjedala koje je dostavio proizvođač vozila.

6.2.   Provjeravanje odnosa između dviju točaka smatra se zadovoljavajućim za dotični sjedeći položaj, uz uvjet da koordinate točke H leže unutar uzdužnog pravokutnika čije uzdužne stranice imaju 30 mm, a okomite 20 mm, i čije se dijagonale sijeku u točki R. Provjera nagiba naslona sjedala smatra se zadovoljavajućom ako je stvarni nagib naslona sjedala unutar 3° projektiranog nagiba naslona sjedala. Ako se ti uvjeti zadovolje, točku R i projektirani nagib naslona sjedala treba rabiti za ispitivanje i, prema potrebi, položaj ispitne lutke treba prilagoditi tako da se točka H poklapa s točkom R, a da se stvarni nagib naslona sjedala poklapa s projektiranim nagibom naslona sjedala.

6.3.   Ako točka H ili stvarni nagib naslona sjedala ne udovoljavaju zahtjevima točke 6.2., treba provesti dva daljnja određivanja točke H (tri sveukupno).

Ako su dvije od tri točke tako određene unutar pravokutnika, rezultat ispitivanja smatra se zadovoljavajućim.

6.4.   Ako barem dvije od triju točaka koje su određene leže izvan pravokutnika, rezultat ispitivanja smatra se nezadovoljavajućim.

6.5.   U slučaju iz točke 6.3. ili kad se provjera ne može provesti zato što je proizvođač vozila propustio dostaviti podatke o položaju točke R, prosječan rezultat triju određivanja točke H može se rabiti i smatrati primjenljivim u svim slučajevima gdje se točka R spominje u ovoj Direktivi.

6.6.   Pri provjeri odnosa točaka R i H u vozilu trenutačne proizvodnje, pravokutnik naveden u točki 6.2. gore treba zamijeniti kvadratom sa stranicama od 50 mm.

PRILOG III.

OPĆI ZAHTJEVI

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjevi određeni u ovom Prilogu primjenjuju se na vozila u kategorijama M2, M3, N1, N2 ili N3.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

2.1.   Sjedala i sjedeće klupe moraju se čvrsto pričvrstiti na vozilo.

2.2.   Klizna sjedala i sjedeće klupe moraju se automatski blokirati u svim predviđenim položajima.

2.3.   Prilagodljivi nasloni sjedala moraju se blokirati u svim predviđenim položajima.

2.4.   Sva sjedala koja se mogu preklopiti prema naprijed ili imaju preklopne naslone moraju se automatski blokirati u uobičajenom položaju.

PRILOG IV.