PRILOG

1.   UVOD

U ovim se smjernicama državama članicama daju upute o tome kako tumačiti članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 pri njegovu prenošenju u nacionalno zakonodavstvo. One služe isključivo za potrebe prenošenja i provedbe Direktive (EU) 2023/1791 i ne pružaju tumačenje u kontekstu drugih pravnih akata. Člankom 26. Direktive (EU) 2023/1791 zamjenjuje se članak 14. Direktive 2012/27/EU. Članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 odnosi se na opskrbu grijanjem i hlađenjem te učinkovitost centraliziranog grijanja i hlađenja (DHC).

Međutim, obvezujuće tumačenje zakonodavstva Unije u isključivoj je nadležnosti Suda Europske unije.

2.   PRAVNI KONTEKST I KONTEKST POLITIKA

Člankom 26. Direktive (EU) 2023/1791 potiče se prelazak na čistu i ugljično neutralnu opskrbu grijanjem i hlađenjem. U 2022. samo je 24,9 % energije koja se upotrebljavala za grijanje i hlađenje proizvedeno iz obnovljivih izvora energije (1), stoga je potrebno znatno smanjiti potrošnju energije i uporabu fosilnih goriva u sektoru grijanja i hlađenja kako bi se ostvarili energetski i klimatski ciljevi Unije.

Članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 usko je povezan s određenim zahtjevima utvrđenima u sljedećim pravnim aktima Unije:

—

Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća  (2) („Direktiva o obnovljivoj energiji”) – članci 23. i 24. Direktive o obnovljivoj energiji relevantni su za odredbe o centraliziranom grijanju i hlađenju. U njoj se utvrđuju ciljevi za udio energije iz obnovljivih izvora te otpadne topline i hladnoće. Države članice dužne su poticati operatore sustava centraliziranog grijanja i hlađenja da priključe treće strane. Dužne su i uspostaviti koordinacijski okvir kako bi se olakšala uporaba otpadne topline i hladnoće. Preispitivanje definicije učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja u skladu s Direktivom 2012/27/EU važna je dopuna preispitivanju odredaba o centraliziranom grijanju i hlađenju iz Direktive o obnovljivoj energiji. U Direktivi o obnovljivoj energiji utvrđuju se uvjeti za izuzeća od isključivanja, pristupa mreži i zahtjeva indikativnog godišnjeg prosječnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora na razini država članica, dok se Direktiva (EU) 2023/1791 primarno bavi udjelom obnovljivih izvora energije samo na razini pojedinačnog sustava centraliziranog grijanja i hlađenja,

—	Direktivi (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća  (3) – članak 8. te direktive relevantan je za postupak izdavanja odobrenja iz članka 26. stavka 9. Direktive (EU) 2023/1791,

—

Direktivi (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća  (4) („Direktiva o energetskim svojstvima zgrada”) – za centralizirano grijanje i hlađenje najrelevantnije su odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada o integraciji solarne energije u zgrade (članak 10.) i o zahtjevima za zgrade s nultim emisijama (članak 11.). Opskrba grijanjem ili hlađenjem iz učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja može pokriti ukupnu godišnju primarnu energiju nove ili obnovljene zgrade s nultim emisijama,

—	Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2402  (5) – navode se referentne vrijednosti za izračun uštede primarne energije iz visokoučinkovite kogeneracije, kako je navedeno u članku 26. stavku 13. Direktive (EU) 2023/1791.

Nadalje, članak 26. Direktive (EU) 2023/1791, a posebno način na koji se reguliraju učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te visokoučinkovita kogeneracija, utječe na druge pravne akte i smjernice na razini Unije. Ti pravni akti i smjernice odnose se na prihvatljivost projekata i postrojenja za javno financiranje jer se postrojenja koja nisu u skladu s člankom 26. Direktive (EU) 2023/1791 mogu isključiti pod određenim uvjetima. To se odnosi na akte kao što su Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju (6), Uredba (EU) 2023/1315 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (7) („Uredba o općem skupnom izuzeću”), Direktiva Vijeća 2003/96/EZ (8) te zakonodavstvo kojim se uređuje uporaba kohezijskih fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost.

Imajući na umu Mehanizam za oporavak i otpornost, Komisija je objavila „Standardni obrazac za infrastrukturu za proizvodnju i distribuciju centraliziranog grijanja/hlađenja” (Guiding template: District heating/cooling generation and distribution infrastructure) (9). U njemu se navodi da se državne potpore „dodjeljuju samo za ulaganja u izgradnju, proširenje ili nadogradnju sustava centraliziranog grijanja i/ili hlađenja koji su energetski učinkoviti ili će to postati” (točka 54.), kako je uređeno Direktivom (EU) 2023/1791.

Opskrba grijanjem ili hlađenjem iz učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja podupire se i iz kohezijskih fondova. U Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Uredba o zajedničkim odredbama”) propisuju se posebni kodovi za vrste intervencija za Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus, Kohezijski fond i Fond za pravednu tranziciju. U Uredbi o zajedničkim odredbama primjenjuju se dva intervencijska koda za projekte centraliziranog grijanja: kôd „054” za centralizirano grijanje i hlađenje i kôd „055” za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje s niskim emisijama tijekom životnog ciklusa. Drugi kôd je povezan s višim koeficijentom za izračun potpore za ciljeve u području klimatskih promjena te stoga više doprinosi obvezama država članica o koncentraciji u području klime utvrđenima u Uredbi o zajedničkim odredbama. Međutim, u ograničenom području primjene kohezijske politike kako je navedeno u Uredbi o zajedničkim odredbama definicija intervencijskog koda „055”, koji se primjenjuje za dobivanje višeg koeficijenta klimatskih promjena, i dalje se odnosi na definiciju učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 41. Direktive 2012/27/EU.

Osim toga, članak 26. povezan je s drugim odredbama Direktive (EU) 2023/1791, a to su:

—	članak 2.: vidjeti definicije koje se razmatraju u poglavlju 3. ovog Priloga,

—	članak 11.: države članice mogu u energetskim pregledima zahtijevati procjenu tehničke i gospodarske izvedivosti priključenja na postojeću ili planiranu mrežu centraliziranog grijanja ili hlađenja,

—	članak 25.: obveza država članica da dostave sveobuhvatnu procjenu za grijanje i hlađenje u okviru svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i njegovih ažuriranja,

—	članak 30.: obveza država članica da promiču uspostavu programa financijske potpore radi povećanja primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti za preuređenje u značajnoj mjeri sustava centraliziranog grijanja i hlađenja.

Članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 sadržava sljedeće glavne odredbe:

—	ažuriranje kriterija koje učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje (EDHC) mora ispuniti, u okviru kojeg se utvrđuje jasan postupni pristup povećanju energetske učinkovitosti i dekarbonizaciji opskrbe grijanjem i hlađenjem (članak 26. stavak 1.),

—

alternativni pristup ispunjavanju kriterija za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje utvrđenih člankom 26. stavkom 1., koji države članice mogu odabrati i u kojem se primjenjuju kriteriji uspješnosti u pogledu održivosti koji se temelje na količini emisija stakleničkih plinova iz centraliziranog grijanja i hlađenja po jedinici topline ili hladnoće isporučene kupcima (članak 26. stavci 2. i 3.) (11),

—	dodatne uvjete u slučaju izgradnje sustava učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja ili prenamjene postojećeg sustava centraliziranog grijanja i hlađenja u sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja (članak 26. stavak 4.),

—

obvezne planove pretvorbe od 1. siječnja 2025. za postojeće sustave centraliziranog grijanja i hlađenja koji nisu u skladu sa zahtjevima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako bi potrošnja primarne energije bila učinkovitija, kako bi se smanjili distribucijski gubici i povećao udio energije iz obnovljivih izvora u opskrbi grijanjem i hlađenjem (članak 26. stavak 5.),

—	obvezu država članica da osiguraju da podatkovni centri s ukupnom nazivnom ulaznom snagom većom od 1 MW upotrebljavaju otpadnu toplinu ili druge primjene za iskorištavanje otpadne topline, osim ako je to tehnički ili gospodarski neizvedivo (članak 26. stavak 6.),

—	zahtjeve za analizu troškova i koristi na razini postrojenja koja se provodi ako se planiraju nova postrojenja ili preuređenja u značajnoj mjeri kako bi se procijenila gospodarska izvedivost povećanja energetske učinkovitosti opskrbe grijanjem i hlađenjem (članak 26. stavak 7.),

—	mogućnost da države članice izuzmu i određena postrojenja iz obvezne analize troškova i koristi (članak 26. stavak 8.).

Odredbe članka 26. stavaka od 9. do 14. Direktive (EU) 2023/1791 nisu se promijenile u usporedbi s člankom 14. Direktive 2012/27/EU, osim članka 26. stavka 12. o prikupljanju informacija o provedenim analizama troškova i koristi.

Za kronološki redoslijed primjenjuju se ili ispunjavaju zahtjevi iz članka 26. Direktive (EU) 2023/1791 kako slijedi:

Tablica 1

Rokovi za prenošenje zahtjeva Direktive (EU) 2023/1791

Stavak	Zahtjev	Rok
Članak 26. stavak 1.	Sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja upotrebljava najmanje 50 % energije iz obnovljivih izvora, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline	Do 31. prosinca 2027.
	Sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja upotrebljava najmanje 50 % energije iz obnovljivih izvora, 50 % otpadne topline, 50 % energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline, 80 % topline dobivene visokoučinkovitom kogeneracijom ili barem kombinaciju takve termalne energije koja ulazi u mrežu u kojoj je udio energije iz obnovljivih izvora najmanje 5 %, a ukupni udio energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline ili topline dobivene visokoučinkovitom kogeneracijom najmanje 50 %	Od 1. siječnja 2028.
	Sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja upotrebljava najmanje 50 % energije iz obnovljivih izvora, 50 % otpadne topline ili 50 % energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline, ili sustav u kojem je ukupan udio energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline ili topline dobivene visokoučinkovitom kogeneracijom najmanje 80 % i, osim toga, ukupan udio energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline iznosi najmanje 35 %	Od 1. siječnja 2035.
	Sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja upotrebljava najmanje 75 % energije iz obnovljivih izvora, 75 % otpadne topline ili 75 % energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline, ili sustav koji upotrebljava najmanje 95 % energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline i topline dobivene visokoučinkovitom kogeneracijom i, osim toga, ukupan udio energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline iznosi najmanje 35 %	Od 1. siječnja 2040.
	Sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja upotrebljava najmanje 75 % energije iz obnovljivih izvora, 75 % otpadne topline ili 75 % energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline	Od 1. siječnja 2045.
	Sustav koji upotrebljava samo energiju iz obnovljivih izvora, samo otpadnu toplinu ili samo kombinaciju energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline	Od 1. siječnja 2050.
Članak 26. stavak 2.	Obavijest Komisiji o primjeni kriterija uspješnosti u pogledu održivosti za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	11. siječnja 2024.
	Maksimalna količina stakleničkih plinova po jedinici: 200 g/kWh	Do 31. prosinca 2025.
	Obavijest Komisiji o primjeni kriterija uspješnosti u pogledu održivosti za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	30. lipnja 2025.
	Maksimalna količina stakleničkih plinova po jedinici: 150 g/kWh	Od 1. siječnja 2026.
	Obavijest Komisiji o primjeni kriterija uspješnosti u pogledu održivosti za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	30. lipnja 2034.
	Maksimalna količina stakleničkih plinova po jedinici: 100 g/kWh	Od 1. siječnja 2035.
	Obavijest Komisiji o primjeni kriterija uspješnosti u pogledu održivosti za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	30. lipnja 2044.
	Maksimalna količina stakleničkih plinova po jedinici: 50 g/kWh	Od 1. siječnja 2045.
	Obavijest Komisiji o primjeni kriterija uspješnosti u pogledu održivosti za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	30. lipnja 2049.
	Maksimalna količina stakleničkih plinova po jedinici: 0 g/kWh	Od 1. siječnja 2050.
Članak 26. stavak 5.	Planiranje da sustav postane sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja	Od 1. siječnja 2025.
Članak 26. stavak 8.	Obavijest o izuzećima donesenima na temelju stavka 8.	Kad se donose izuzeća
Članak 26. stavak 10.	Obavijest o izuzećima odobrenima pojedinačnim postrojenjima koja odbijaju provesti mjere s pozitivnim rezultatima troškova i koristi utvrđenima u analizi troškova i koristi	Tri mjeseca nakon odobrenja izuzeća
Prilog III.	Nove visokoučinkovite kogeneracijske (HECHP) jedinice preuređene u značajnoj mjeri moraju ispuniti prag emisija stakleničkih plinova manji od 270 gCO2/kWh	12. listopada 2025.
	Sve visokoučinkovite kogeneracijske jedinice moraju ispuniti prag emisija stakleničkih plinova manji od 270 gCO2/kWh	Od 1. siječnja 2034.

3.   OBVEZE POVEZANE S ENERGETSKOM UČINKOVITOŠĆU GRIJANJA I HLAĐENJA IZ ČLANKA 26. DIREKTIVE (EU) 2023/1791

3.1.   Kriteriji za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje (standardni i alternativni pristup): članak 26. stavci 1. i 2. Direktive (EU) 2023/1791

3.1.1.   Područje primjene zahtjeva, relevantne definicije i pojmovi

Obveze koje proizlaze iz članka 26. stavaka 1., 2. i 3. Direktive (EU) 2023/1791 primjenjuju se na sustave centraliziranog grijanja i hlađenja i njihove operatore. Neki od pojmova iz članka 26. jasno su definirani u članku 2. Direktive (EU) 2023/1791, ali neke definicije, na primjer definiciju centraliziranog grijanja i hlađenja, potrebno je dodatno objasniti, kako je navedeno u nastavku.

Kogeneracija

„Kogeneracija” (kogeneracija toplinske i električne energije), kako je definirana u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2023/1791, odvija se u jedinicama koje su, u skladu s člankom 2. točkom 43., postrojenja koja mogu raditi u kogeneracijskom pogonu. Prema mišljenju Komisije to znači da se u postrojenjima u kojima se para paralelno upotrebljava za više procesa, uključujući kogeneraciju, kogeneracijom može smatrati samo postupak koji uključuje istodobnu proizvodnju toplinske energije i električne ili mehaničke energije.

Visokoučinkovita kogeneracija

U članku 2. točki 40. Direktive (EU) 2023/1791 i njezinu Prilogu III. navedena je definicija „visokoučinkovite kogeneracije”. Kogeneracijsko postrojenje može se smatrati visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjem samo ako ostvaruje uštedu primarne energije od 10 % (12) u odnosu na odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije te ako ispunjava posebne kriterije za emisije i uporabu goriva iz Priloga III.

Centralizirano grijanje i hlađenje

„Centralizirano grijanje i hlađenje” definirano je u Direktivi o obnovljivoj energiji (13) i Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (14). Međutim, preporučuje se da se za definiciju centraliziranog grijanja i hlađenja primjenjuju načela utvrđena u prijašnjim smjernicama za provedbu Direktive 2012/27/EU. U skladu s uputama Eurostata za ispunjavanje obrasca za centralizirano grijanje i hlađenje na temelju članka 24. stavka 6. Direktive 2012/27/EU (15) toplinska energija koja se računa kao toplina ili hladnoća iz mreže centraliziranog grijanja i hlađenja:

—	mora se proizvoditi na lokaciji različitoj od one na kojoj se troši,

—	mora se prodati (kako je navedeno u godišnjem upitniku o električnoj i toplinskoj energiji): — većem broj zgrada čiji su vlasnici ili korisnici najmanje dva različita kupca, ili — većem broju lokacija čiji su vlasnici najmanje dva različita kupca.

Operator centraliziranog grijanja i hlađenja

Komisija smatra da bi pojam „operator centraliziranog grijanja i hlađenja” trebalo tumačiti kao privatno ili javno poduzeće koje je vlasnik i upravlja mrežom centraliziranog grijanja i hlađenja te distribucijskim sustavom koji krajnjim korisnicima isporučuje toplinu ili hladnoću.

Zgrada

Komisija smatra da bi se „zgrada” trebala definirati isto kao u članku 2. stavku 1. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, odnosno kao „građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi postizanja određenih uvjeta unutarnjeg okoliša”.

Lokacija

„Lokacija” nije definirana u zakonodavstvu Unije, ali bi se trebala tumačiti kao definirani prostor koji uključuje zgrade ili bilo koji drugi objekt koji uključuje gospodarsku djelatnost kao što su industrijski procesi ili usluge.

3.1.2.   Zadani pristup kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje

Kako bi se ostvarili ciljevi osiguravanja učinkovitije potrošnje primarne energije i povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora u opskrbi grijanjem i hlađenjem u mreži DHC-a, člankom 26. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791 utvrđuje se zajednička metodologija za procjenu je li sustav DHC-a „učinkovit” na temelju udjela energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline i (visokoučinkovite) kogeneracije. Kriteriji se temelje na toplinskoj energiji koja ulazi u mrežu i stoga se odnose na toplinsku energiju na strani opskrbe na mjestu isporuke (nakon pretvorbe jedinice za proizvodnju topline/hladnoće).

Svrha je kriterija za EDHC osigurati da sustavi DHC-a doprinose dugoročnim ciljevima klimatske politike i ciljevima energetske učinkovitosti. Kako bi se to postiglo, sustavi EDHC-a moraju povećati učinkovitost potrošnje primarne energije upotrebom učinkovitih tehnologija za proizvodnju energije ili integracijom otpadne topline. Osim toga, trebalo bi postupno povećavati udio energije iz obnovljivih izvora u sustavima EDHC-a kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Udio energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline i topline iz (visokoučinkovitog) kogeneracijskog postrojenja koji ulazi u mrežu određuje je li sustav centraliziranog grijanja i hlađenja „učinkovit”. U zadanom pristupu zahtjevi za EDHC postroženi su u pet uzastopnih koraka: 2028., 2035., 2040., 2045. i 2050. godine. Ključni su učinci ovog rasporeda sljedeći:

—	do 2035. status EDHC-a može se postignuti samo visokoučinkovitom kogeneracijom ili kombinacijom 5 % udjela obnovljivih izvora energije i 45 % visokoučinkovite generacije, energije iz obnovljivih izvora i/ili otpadne topline,

—	od 1. siječnja 2035. nadalje sustavi koji upotrebljavaju samo fosilna goriva ne mogu se smatrati EDHC-om,

—	od 2035. do 2045. 35 % topline isporučene u EDHC-u trebalo bi potjecati iz obnovljivih izvora i otpadne topline. Visokoučinkovita kogeneracija i dalje može pridonijeti do 45 % do 2040. i 60 % do 2045., dok se udio kogeneracije koja ne ispunjava kriterije za visokoučinkovitu kogeneraciju smanjuje,

—	od 2045. nadalje sustavi EDHC-a moraju uključivati najmanje 75 % energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline, a visokoučinkovita kogeneracija više se ne uzima u obzir za ispunjavanje kriterija,

—	od 2050. sav doprinos EDHC-u mora se temeljiti na obnovljivoj energiji ili otpadnoj toplini.

Udio energije iz obnovljivih izvora, otpadne topline i topline iz (visokoučinkovitog) kogeneracijskog postrojenja koji ulazi u mrežu mjeri se na točki primopredaje između tehnologije pretvorbe energije i mreže. Na slici 1 energija koja ulazi u mrežu naziva se „konačna bruto energija”.

Slika 1

Nomenklatura energetskih tokova u mrežama centraliziranog grijanja i hlađenja

Izvor:

JRC (16)

„Obnovljiva energija” definirana je u članku 2. točki 1. Direktive o obnovljivoj energiji. Uključuje energiju proizvedenu iz vjetra, solarnu (toplinsku i fotonaponsku) te geotermalnu energiju, osmotsku energiju, energiju iz okoliša, energiju plime i oseke, valova te drugu energiju oceana, hidroenergiju, biomasu, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin.

Međutim, s obzirom na to da sve mogućnosti opskrbe energijom iz obnovljivih izvora moraju imati jednake uvjete u sustavima centraliziranog grijanja, pri procjeni usklađenosti s kriterijima EDHC-a u kontekstu relevantnih članaka Direktive (EU) 2023/1791 (17) potrebno je uzeti u obzir svu opskrbu toplinskom energijom iz dizalica topline. U tu se svrhu u uvodnoj izjavi 107. Direktive (EU) 2023/1791 utvrđuje da bi svu toplinsku energiju dobivenu iz dizalice topline u skladu s Direktivom (EU) 2023/1791 trebalo uračunati kao energiju iz obnovljivih izvora, pod uvjetom da dizalica topline ispunjava kriterije minimalne učinkovitosti utvrđene u Prilogu VII. Direktivi o obnovljivoj energiji u trenutku njezina postavljanja.

Kako bi zahtjevi za uporabu biomase i biogoriva bili dosljedni, svakako se preporučuje da se u prag za energiju iz obnovljivih izvora uračunaju samo biomasa i biogoriva koji ispunjavaju kriterije održivosti iz Direktive o obnovljivoj energiji. U suprotnom bi širenje održive biomase i biogoriva moglo biti otežano, na primjer zbog niže stope smanjenja troškova.

Učinkoviti sustavi DHC-a trebali bi povećati učinkovitost potrošnje primarne energije i postupnu integraciju obnovljive i otpadne topline i hladnoće u njih. „Otpadna toplina i hladnoća” definirane su u članku 2. točki 9. Direktive o obnovljivoj energiji kao neizbježna toplina ili hladnoća proizvedena kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranog grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila rasuta u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva (18). Ta bi se definicija trebala upotrebljavati za odredbe Direktive (EU) 2023/1791 koje se odnose na učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje (19) s obzirom na cilj članka 26. preinake Direktive (EU) 2023/1791 da se osigura učinkovitija potrošnja primarne energije i maksimalno poveća ponovna uporaba i oporaba otpadne topline.

Toplina iz centraliziranog grijanja i hlađenja (ili učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja) uračunava se u pragove navedene u kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje ako potječe iz postrojenja koja su u skladu s definicijama centraliziranog grijanja i hlađenja (ili učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja) iz članka 26. stavka 1. točaka od (a) do (d) Direktive (EU) 2023/1791.

Metodologija za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja trebala bi slijediti pristup u tri koraka, kako je detaljnije opisan u Dodatku A.

3.1.3.   Alternativni pristup definiciji učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja

Osim kriterija za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje koji se temelje na udjelima opskrbe energijom, u članku 26. stavcima 2. i 3. Direktive (EU) 2023/1791 utvrđuje se alternativni pristup koji se temelji na emisijama stakleničkih plinova po jedinici topline ili hladnoće isporučene kupcima. Za primjenu tog alternativnog pristupa trebale bi se znati emisije stakleničkih plinova i količina topline ili hladnoće isporučena kupcima kako bi se izračunali emisijski faktori po jedinici energije.

Pri provjeri usklađenosti s kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje potrebno je uključiti emisije koje su izravno povezane s proizvodnjom topline i hladnoće, na primjer izgaranjem nositelja energije. Komisija smatra da su isključene emisije iz neizravnih izvora emisija, kao što su one koje proizlaze iz proizvodnje ili skladištenja nositelja energije.

Količina topline ili hladnoće isporučena kupcima uključuje svaku jedinicu topline ili hladnoće isporučenu kupcima, koja se obično mjeri sustavom mjerenja. Za potrebe članka 26. stavka 2. Direktive (EU) 2023/1791 količina energije isporučena kupcima mjeri se i iskazuju u kWh. Na slici 1 ta se količina energije naziva „konačna energija”. Konačna energija može se znatno razlikovati od konačne bruto energije zbog distribucijskih gubitaka, koji mogu povećati intenzitet emisija po isporučenoj jedinici.

Metodologija za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja trebala bi slijediti pristup u pet koraka opisan u Dodatku B.

3.1.4.   Različite primjene kriterija za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje i moguće povezane opcije politike

U članku 26. stavcima 1., 2. i 3. Direktive (EU) 2023/1791 ne navode se slučajevi u kojima se primjenjuju kriteriji za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje. Umjesto toga, primjena kriterija utvrđena je u drugim odredbama članka 26. Direktive (EU) 2023/1791, posebno u stavcima 4. i 5. Dodatne smjernice za te slučajeve navedene su u odjeljku 3. ovog Priloga.

Osim obvezne primjene kriterija iz članka 26. stavaka 1. i 2. Direktive (EU) 2023/1791, postoji nekoliko mogućnosti za primjenu kriterija za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje na razini država članica. One nisu obvezne i ovise o specifičnoj provedbi u svakoj državi članici.

Države članice mogu podupirati sustave učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja pod uvjetom da je ta potpora u skladu s pravilima o državnim potporama ili Uredbom o općem skupnom izuzeću te sa zakonodavstvom i smjernicama o uporabi fondova kohezijske politike ili Mehanizma za oporavak i otpornost. Pri pružanju potpore sustavima učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja važno je uspostaviti mehanizam koji će omogućiti kontinuiranu usklađenost s kriterijima, na primjer provedbom ad hoc kontrola ili pregleda u postrojenjima sustava centraliziranog grijanja i hlađenja kako bi se provjerila kombinacija izvora energije kojom se sustav opskrbljuje.

Države članice mogu promicati dobrovoljne obveze operatora centraliziranog grijanja i hlađenja u pogledu održavanja standarda učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja. Komisija smatra da bi se u tu svrhu mogli uspostaviti certifikati ili oznake za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, za koje je potreban cjelovit program praćenja, izvješćivanja i provjere. Time bi se povećalo izlaganje učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja u javnosti, što bi moglo dovesti do povećanja njihovih tržišnih udjela te time doprinijeti postizanju glavnih ciljeva uštede energije i emisija.

3.2.   Primjena definicije učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja na novoizgrađene i preuređene sustave centraliziranog grijanja i hlađenja: članak 26. stavak 4. Direktive (EU) 2023/1791

3.2.1.   Relevantne definicije i pojmovi

„Preuređenje u značajnoj mjeri” definirano je u članku 2. točki 50. Direktive (EU) 2023/1791 kao preuređenje čiji troškovi prelaze 50 % troškova ulaganja za novu usporedivu jedinicu. Definicija preuređenja u značajnoj mjeri odnosi se samo na troškove preuređenja i ne obuhvaća vrste radova koji se mogu smatrati preuređenjem. Projekt preuređenja sustava centraliziranog grijanja i hlađenja obično uključuje sljedeće dvije vrste troškova koje bi trebalo uzeti u obzir pri procjeni (20):

—	troškove povezane s tehničkim aspektima, kao što su integracija novih i optimizacija postojećih tehnologija te zamjena dotrajale opreme i komponenata,

—	troškove povezane s netehničkim aspektima, kao što su upravljanje projektima, savjetovanja s dionicima, analiza financijske održivosti, postupci izdavanja dozvola, praćenje, usklađenost s nacionalnim, regionalnim i lokalnim propisima i politikama.

„Troškovi ulaganja za novu usporedivu jedinicu” mogu se shvatiti kao ukupni troškovi ulaganja za potpuno nov sustav centraliziranog grijanja i hlađenja, uključujući:

—	proizvodne jedinice, kako bi se ispunili kriteriji za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje utvrđeni u članku 26. stavku 1. ili 2. Direktive (EU) 2023/1791,

—	mrežu, uključujući infrastrukturu za skladištenje i distribuciju,

—	isporuku na svim sličnim mjestima potrošnje (uključujući sve izmjenjivače topline ako ih je potrebno zamijeniti).

S obzirom na to da postoje razni troškovi preuređenja i da su specifični za mrežu, države članice moraju jasno utvrditi tko je odgovoran za procjenu tih troškova i eventualno kako ih se mora procijeniti. U Dodatku C naveden je popis predloženih prihvatljivih troškova i metodologija za njihovo kvantificiranje.

3.2.2.   Uvjeti koje sustav centraliziranog grijanja i hlađenja mora ispuniti kako bi ga se smatralo učinkovitim sustavom centraliziranog grijanja i hlađenja

Člankom 26. stavkom 4. Direktive (EU) 2023/1791 ulaganja država članica usmjeravaju se u izgradnju novog ili preuređenje u značajnoj mjeri sustava centraliziranog grijanja i hlađenja i/ili njegovih uređaja za napajanje. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 26. stavka 4. Direktive (EU) 2023/1791, rezultati ulaganja trebali bi se smatrati učinkovitim sustavom centraliziranog grijanja i hlađenja.

Kako bi se osigurala provedba članka 26. stavaka 1. i 2. u preuređenim sustavima centraliziranog grijanja i hlađenja, države članice trebale bi procijeniti je li riječ o preuređenju u značajnoj mjeri. Komisija smatra da to mogu učiniti i operatori centraliziranog grijanja i hlađenja.

Na slici 2 prikazani su tijek rada za procjenu ispunjava li postrojenje uvjete za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje nakon preuređenja i veze između odredaba članka 26. stavka 1., 2. ili 3. Direktive (EU) 2023/1791 i uvjeta utvrđenih u njezinu članku 26. stavku 4.

Slika 2

Dijagram toka postupka za kategorizaciju sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja

Kako bi se smatrali učinkovitim centraliziranim grijanjem i hlađenjem (na primjer, kako bi imali pravo na javnu potporu), države članice moraju se pobrinuti da sustav centraliziranog grijanja i hlađenja koji se gradi ili njegovi uređaji za napajanje koji se preuređuju u značajnoj mjeri ispunjavaju oba sljedeća uvjeta:

prvi uvjet: sustav centraliziranog grijanja i hlađenja ispunjava kriterije utvrđene u članku 26. stavku 1. ili 2. Direktive (EU) 2023/1791 koji se primjenjuju u trenutku kad započne ili nastavi s radom nakon preuređenja,

drugi uvjet: ne povećava se uporaba fosilnih goriva osim prirodnog plina u postojećim izvorima topline, a novi izvori u tom sustavu ne upotrebljavaju fosilna goriva osim prirodnog plina ako se sustav centraliziranog grijanja i hlađenja gradi ili u značajnoj mjeri preuređuje do 2030.

Ta dva uvjeta moraju ispuniti svi sustavi centraliziranog grijanja i hlađenja koji se žele smatrati sustavima učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja, bez obzira na njihovu veličinu. Države članice od operatora centraliziranog grijanja i hlađenja mogu zahtijevati da budu odgovorni za ispunjenje tih dvaju uvjeta, za što će biti potrebna i potpora proizvođača topline (operatora proizvodnih jedinica) i krajnjih korisnika u prikupljanju potrebnih podataka.

Kako bi se osiguralo ispunjavanje obaju uvjeta, države članice trebale bi ih uključiti kao kriterije prihvatljivosti za javno financiranje i/ili potporu. Prihvatljivost bi trebalo provjeriti procjenom usklađenosti, koja se sastoji od najmanje jednog ili dva sljedeća koraka, ovisno o tome je li sustav nov ili u značajnoj mjeri preuređen:

prvi korak (samo za preuređene sustave): procijeniti je li preuređenje značajno,

drugi korak (za sve sustave koji podnose zahtjev za javnu potporu): provjeriti usklađenost s dva uvjeta utvrđena u članku 26. stavku 4. Direktive (EU) 2023/1791.

Procjena iz prvog koraka trebala bi se sastojati od procjene i usporedbe sljedeća dva slučaja:

prvi slučaj: ex ante procjena (prije početka radova na preuređenju) ukupnih troškova preuređenja sustava centraliziranog grijanja i hlađenja ili uređaja za napajanje toplinom,

drugi slučaj: procjena troškova ulaganja za novi usporedivi sustav centraliziranog grijanja i hlađenja ili uređaja za napajanje toplinom.

Razina preuređenja sustava ili uređaja za napajanje toplinom značajna je ako troškovi preuređenja uređaja za napajanje toplinom u centraliziranom grijanju i hlađenju ili sustava centraliziranog grijanja i hlađenja premašuju 50 % troškova ulaganja za novi usporedivi uređaj za napajanje toplinom u centraliziranom grijanju i hlađenju ili sustav centraliziranog grijanja i hlađenja. Ako se razina obnove smatra „značajnom”, operatori centraliziranog grijanja i hlađenja koji podnose zahtjev za javnu potporu trebali bi osigurati usklađenost s kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te nastaviti s drugim korakom.

U drugom koraku procjenjuje se usklađenost s kriterijima o uporabi fosilnih goriva. Usklađenost s kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje mogla bi se provjeriti metodologijom utvrđenom u odjeljku 3.1.2. ili 3.1.3. ovog Priloga.

Metodologija za procjenu usklađenosti s kriterijima o uporabi fosilnih goriva razlikuje se za nove i postojeće izvore topline. Države članice trebale bi se pobrinuti da se za postojeće izvore topline uporaba fosilnih goriva osim prirodnog plina ne poveća u odnosu na prosječnu godišnju potrošnju u prethodne tri kalendarske godine potpunog rada prije preuređenja. Države članice trebale bi do 2030. prestati s uporabom fosilnih goriva osim prirodnog plina za nove izvore topline.

Ako se javna potpora za centralizirano grijanje i hlađenje pruža na temelju otvorenog poziva, metodologija za provedbu procjene usklađenosti s kriterijima za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje trebala bi biti transparentna i jasno opisana u postupku podnošenja zahtjeva za javnu potporu.

3.3.   Obvezno planiranje za učinkovitiju potrošnju primarne energije i uporabu energije iz obnovljivih izvora: članak 26. stavak 5. Direktive (EU) 2023/1791

3.3.1.   Područje primjene zahtjeva, relevantne definicije i pojmovi

U skladu s člankom 26. stavkom 5. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su se pobrinuti da sustav centraliziranog grijanja i hlađenja iznad određenog praga, odnosno izlazne snage topline i hlađenja veće od 5 MW, ispunjava kriterije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje utvrđene u članku 26. stavku 1. Direktive (EU) 2023/1791 ili izraditi plan za učinkovitiju potrošnju primarne energije, smanjenje distribucijskih gubitaka i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline i hladnoće u opskrbi grijanjem i hlađenjem. Svrha je plana osigurati mjere za ispunjavanje kriterija utvrđenih u članku 26. stavku 1. točkama od (b) do (e).

Stranke na koje se odnosi članak 26. stavak 5. su operatori centraliziranog grijanja i hlađenja uz potporu glavnih dobavljača topline i/ili hladnoće. Na slici 3 prikazani su potrebni koraci i utvrđivanje stranaka koje podliježu obvezi planiranja.

Slika 3

Dijagram toka postupka za utvrđivanje potrebe za izradom plana pretvorbe sustava u sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja

Pojam „ukupna izlazna snaga topline i hlađenja” trebalo bi tumačiti kao kapacitet, a ne količinu energije jer bi je trebalo usporediti s pragom od 5 MW, koji se odnosi na kapacitet za grijanje/hlađenje. Tim pragom ukupne izlazne snage topline i hlađenja veće od 5 MW ne određuje se koji bi se kapacitet trebao uzeti u obzir jer se ne navodi točka mjerenja. Kako bi se taj pokazatelj operacionalizirao, preporučuje se primjena instaliranog kapaciteta svih jedinica za proizvodnju topline koje isporučuju u sustav centraliziranog grijanja i hlađenja. Važno je napomenuti da bi iz izračuna trebalo isključiti kapacitet za proizvodnju topline koji se upotrebljava samo u razdobljima najveće potražnje, odnosno manje od nekoliko sati godišnje, ali je trajno priključen na sustav centraliziranog grijanja i hlađenja.

Države članice na raspolaganju imaju više mogućnosti kako bi osigurale pravilnu primjenu pojma „ukupna izlazna snaga topline i hlađenja” u praksi. Na primjer, mjerenje i izračun mogli bi provoditi neovisni stručnjaci, a rezultati bi se mogli provjeriti nasumičnim i nenajavljenim provjerama koje provodi nadležno tijelo. Nadalje, postupak provjere može se ubrzati redovitim praćenjem kombinacije izvora energije kojom se sustav centraliziranog grijanja i hlađenja opskrbljuje, na primjer digitalnim mjerenjem.

3.3.2.   Utvrđivanje operatora na koje se odnosi članak 26. stavak 5. Direktive (EU) 2023/1791

Kako bi se osigurao zajednički pristup utvrđivanju operatora sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, potrebno je pojasniti dva aspekta: sam prag i ispunjava li sustav centraliziranog grijanja i hlađenja kriterije utvrđene u članku 26. stavku 1. točkama od (b) do (e) Direktive (EU) 2023/1791.

Zatim bi se za sve sustave centraliziranog grijanja i hlađenja ukupnog kapaciteta većeg od 5 MW trebalo provjeriti ispunjavaju li kriterije utvrđene u članku 26. stavku 1. točkama od (b) do (e) Direktive (EU) 2023/1791 ili, alternativno, kriterije utvrđene u članku 26. stavku 2. točkama od (b) do (e) te direktive. Provjera bi trebala biti u skladu s metodologijom opisanom u odjeljku 3.1.2. ili 3.1.3. ovog Priloga. Ako sustav centraliziranog grijanja i hlađenja ispunjava kriterije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, nisu potrebne daljnje mjere. Ako sustav centraliziranog grijanja i hlađenja ne ispunjava kriterije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, njegov operator trebao bi izraditi plan za učinkovitiju potrošnju primarne energije i uporabu energije iz obnovljivih izvora.

3.3.3.   Plan za učinkovitiju potrošnju primarne energije i uporabu energije iz obnovljivih izvora

U skladu s člankom 26. stavkom 5. Direktive (EU) 2023/1791 cilj petogodišnjih planova je povećati učinkovitu potrošnju primarne energije i udio energije iz obnovljivih izvora, smanjiti distribucijske gubitke i utvrditi mjere za usklađivanje sustava centraliziranog grijanja i hlađenja s člankom 26. stavkom 1. točkama od (b) do (e) Direktive (EU) 2023/1791.

Plan bi trebao pružiti dugoročnu perspektivu za razvoj sustava centraliziranog grijanja i hlađenja kako bi se operacije nadogradnje međusobno dopunjavale. U tu bi svrhu bilo poželjno da se u planu predvidi sljedećih pet godina.

Operatorima centraliziranog grijanja i hlađenja trebalo bi preporučiti da se pri izradi plana savjetuju s relevantnim dionicima, kao što su operatori glavnih jedinica za proizvodnju topline i/ili hladnoće, lokalna tijela, tehničari i rukovoditelji koje zapošljava operator centraliziranog grijanja i hlađenja, vanjski stručnjaci i pojedinci na koje utječu radovi nadogradnje, kupci te drugi lokalni građani i zajednice.

Preporučuje se da plan sadržava barem sljedeće odjeljke:

(a)	opis trenutačnog stanja sustava centraliziranog grijanja i hlađenja u pogledu opskrbe, učinkovitosti mreže i potražnje, uključujući radnu temperaturu;

(b)	buduću potražnju i širenje mreže;

(c)	potencijal za pokrivanje sadašnje i buduće potražnje energijom iz obnovljivih izvora i otpadnom toplinom;

(d)	točno određeno ciljno stanje/sustav (potražnja i ponuda), na primjer koji će se potencijali iskoristiti i kad;

(e)	energetsku učinkovitost cijelog sustava: gubitke, mogućnosti za smanjenje temperature (ovisno o trenutačnoj praksi) na strani potražnje i na strani mreže;

(f)	utvrđivanje strategije i pojedinačnih mjera, uključujući vremenski raspored.

Unutar svakog odjeljka navedenog u točkama (a) i (b) operatori bi trebali navesti konkretne i detaljne informacije. Odjeljak o mjerama politike u Dodatku D sadržava dodatne savjete o tome što bi se moglo uključiti u plan kako bi potrošnja primarne energije i uporaba energije iz obnovljivih izvora bile učinkovitije.

Plan ispunjava zahtjeve iz članka 26. stavka 5. Direktive (EU) 2023/1791 ako rezultati navedeni u Dodatku E dovode do potpune usklađenosti s člankom 26. stavkom 1. ili su barem značajni pomaci prema toj usklađenosti.

U Dodatku E detaljnije je opisan sadržaj plana.

3.3.4.   Odobravanje planova u nadležnom tijelu

Države članice trebale bi imenovati nadležno tijelo za odobravanje planova operatora centraliziranog grijanja i hlađenja. U Direktivi (EU) 2023/1791 nisu opisani postupci za to odobravanje, a nadležna tijela trebala bi slijediti postupke koji se primjenjuju u sličnim administrativnim zadaćama na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

3.4.   Osiguravanje učinkovite uporabe otpadne topline iz podatkovnih centara: članak 26. stavak 6. Direktive (EU) 2023/1791

U skladu s člankom 26. stavkom 6. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su pobrinuti se da se otpadna toplina ili druge primjene za iskorištavanje otpadne topline upotrebljavaju u podatkovnim centrima s ukupnom nazivnom ulaznom snagom većom od 1 MW, osim ako mogu dokazati da je to tehnički ili gospodarski neizvedivo u skladu s procjenom iz stavka 7. Komisija smatra da se ta obveza primjenjuje na sve operativne podatkovne centre iznad praga od 1 MW u kojima se trenutačno ne upotrebljava otpadna toplina ili druge primjene za iskorištavanje otpadne topline. U podatkovnim centrima u kojima se otpadna toplina ne upotrebljava ili ne postoje druge primjene za iskorištavanje otpadne topline potrebno je provesti procjenu potencijalne uporabe otpadne topline u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 7. Direktive (EU) 2023/1791.

3.5.   Analiza troškova i koristi na razini postrojenja za nova ili u značajnoj mjeri preuređena postrojenja: članak 26. stavci 7. i 8. Direktive (EU) 2023/1791

3.5.1.   Područje primjene zahtjeva

U skladu s člankom 26. stavkom 7. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su osigurati da operatori toplinskih postrojenja za proizvodnju električne energije, industrijskih postrojenja, uslužnih objekata (kao što su velike komercijalne zgrade, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, trafostanice i terminali za UPP) i podatkovnih centara (kako su navedeni u članku 26. stavku 7. točkama od (a) do (d) Direktive (EU) 2023/1791) provedu analizu troškova i koristi. Tu analizu provode kad planiraju izgraditi nove ili u značajnoj mjeri preurediti kapacitete za proizvodnju energije ili postrojenje iznad određenog praga ulazne snage (koji se razlikuje po vrsti postrojenja) kako bi procijenili gospodarsku izvedivost povećanja energetske učinkovitosti opskrbe grijanjem i hlađenjem.

Na slici 4 prikazani su potrebni koraci i utvrđivanje stranaka koje moraju provesti analizu troškova i koristi, među ostalim za podatkovne centre u skladu s člankom 26. stavkom 6.

Slika 4

Dijagram toka za utvrđivanje potrebe za analizom troškova i koristi i njezina postupka

U Direktivi (EU) 2023/1791 nije određeno tko bi trebao biti odgovoran za nadzor i provedbu analize troškova i koristi. Navodi se da države članice moraju zahtijevati da se analiza troškova i koristi provede u suradnji s poduzećima odgovornima za rad postrojenja. Razumno rješenje bilo bi da se provedba analize dodijeli operatorima novih ili u značajnoj mjeri preuređenih postrojenja, dok bi države članice imenovale nadležna tijela odgovorna za određivanje zajedničke metodologije, pretpostavaka i vremenskih okvira barem za ekonomsku analizu te bi se pobrinule i da procjene budu utemeljene, na primjer validacijom koju provodi treća strana.

Državama članicama predlaže se da se u većoj mjeri uključe, na primjer pomaganjem u koordinaciji sa zainteresiranim stranama, kao što su potrošači i proizvođači topline i hladnoće, ili prikupljanjem podataka (kako je predloženo u Prilogu XI. Direktivi (EU) 2023/1791). Svojim bi uključivanjem stvorile mogućnosti za sinergiju između sveobuhvatne procjene utvrđene u Prilogu X. Direktivi (EU) 2023/1791 i analize troškova i koristi utvrđene u Prilogu XI. toj direktivi.

U tablici 2 prikazano je da se svrha analize troškova i koristi razlikuje ovisno o vrsti postrojenja. Dok se u skladu s Direktivom 2012/27/EU analiza troškova i koristi mora provesti i za izvore topline (elektrane i industrijska postrojenja) i za toplinske ponore (mreže centraliziranog grijanja i hlađenja), Direktiva (EU) 2023/1791 odnosi se samo na izvore topline koji oporabljuju i pretvaraju energiju te je prenose u alternativne ponore.

Tablica 2

Primjenjivi pragovi za objekte i postrojenja

Upućivanje u Direktivi (EU) 2023/1791	Plan za (izgradnju ili preuređenje)	Prag	Cilj analize troškova i koristi
Članak 26. stavak 7. točka (a)	Toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije	Ukupna prosječna godišnja ulazna snaga veća od 10 MW	Procijeniti troškove i koristi rada postrojenja kao visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja
Članak 26. stavak 7. točka (b)	Industrijsko postrojenje	Ukupna prosječna godišnja ulazna snaga veća od 8 MW	Procijeniti iskorištavanje otpadne topline na lokaciji i izvan nje
Članak 26. stavak 7. točka (c)	Uslužni objekt (npr. postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i terminali za UPP)	Ukupna prosječna godišnja ulazna snaga veća od 7 MW	Procijeniti iskorištavanje otpadne topline na lokaciji i izvan nje
Članak 26. stavak 7. točka (d)	Podatkovni centar	Ukupna nazivna ulazna snaga veća od 1 MW	Procijeniti troškove i koristi, uključujući, ali ne ograničavajući se na tehničku izvedivost, troškovnu učinkovitost i učinak na energetsku učinkovitost i lokalnu potražnju za toplinskom energijom (uključujući sezonsku varijaciju), u pogledu iskorištavanja otpadne topline (iz sustava hlađenja) za ispunjavanje ekonomski opravdane potražnje i povezivanja tog postrojenja na mrežu centraliziranog grijanja ili učinkoviti sustav centraliziranog hlađenja / sustav centraliziranog hlađenja na temelju energije iz obnovljivih izvora ili drugih primjena za iskorištavanje otpadne topline   U analizi troškova i koristi razmatraju se rješenja za sustav hlađenja koja omogućavaju uklanjanje ili hvatanje otpadne topline na korisnoj temperaturi uz minimalnu pomoćnu ulaznu snagu

Prema mišljenju Komisije, rezultati analize troškova i koristi trebali bi se primijeniti i za ispunjavanje zahtjeva iz članka 26. stavka 6. Direktive (EU) 2023/1791, u skladu s kojim su države članice dužne osigurati da podatkovni centri s ukupnom nazivnom ulaznom snagom većom od 1 MW upotrebljavaju otpadnu toplinu ili druge primjene za iskorištavanje otpadne topline. Ako analiza troškova i koristi pokaže da to nije tehnički ili gospodarski izvedivo, podatkovni centri ne moraju upotrebljavati otpadnu toplinu ili druge primjene za iskorištavanje otpadne topline.

Tehnička izvedivost ovisi o značajkama podatkovnog centra i dostupnosti tehničkih ili tehnoloških rješenja za korištenje otpadne topline ili drugih primjena za iskorištavanje otpadne topline, a da se pritom ne ugroze svrha i primarne aktivnosti podatkovnog centra.

Gospodarska izvedivost je sposobnost projekta za korištenje otpadne topline ili primjena za iskorištavanje otpadne topline u podatkovnom centru da bude gospodarski održiv, odnosno da stvara dovoljno prihoda ili vrijednosti da pokrije svoje troškove i osigura razumnu naknadu za rizik i povrat ulaganja. Komisija smatra da bi se u okviru gospodarske izvedivosti trebali uzeti u obzir čimbenici kao što su troškovi proizvodnje, mogućnosti financiranja, rizici i potencijal za dobit ili uštedu.

U tablici 3 navedena je predložena metodologija kojom se utvrđuje je li ukupna ulazna snaga postrojenja ispod ili iznad praga navedenog u članku 26. stavku 7. Direktive (EU) 2023/1791, odnosno 10 MW za toplinska postrojenja za proizvodnju električne energije, 8 MW za industrijska postrojenja, 7 MW za uslužne objekte ili 1 MW za podatkovne centre. U tablici 3 ovog Priloga opisuje se kako bi trebalo izračunati/utvrditi različite proizvodne kapacitete. „Ukupna ulazna snaga” je proizvodni kapacitet, a ne količina energije (izmjerena u MWh) jer bi je trebalo usporediti s određenim pragom (izraženim u MW) koji se odnosi na kapacitet za grijanje/hlađenje. Kad je riječ o ukupnoj ulaznoj snazi (ili proizvodnom kapacitetu), članak 26. stavak 7. Direktive (EU) 2023/1791 odnosi se na proizvodni kapacitet predmetnog postrojenja.

Tablica 3

Predložene metode za utvrđivanje ulaznog kapaciteta objekata i postrojenja

Upućivanje u Direktivi (EU) 2023/1791	Plan za (izgradnju ili preuređenje)	Metoda za utvrđivanje ulaznog kapaciteta
Članak 26. stavak 7. točka (a)	Toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije	Uzima se u obzir ukupna prosječna godišnja ulazna snaga   Opcije mjerenja: — zadana opcija: ukupna godišnja ulazna snaga (u MWh) dijeli se s brojem ekvivalenta sati opterećenja u godini — dnevna proizvodnja dijeli se s brojem sati u danu — u obzir se uzima vršna proizvodnja
Članak 26. stavak 7. točka (b)	Industrijsko postrojenje	Uzima se u obzir ukupna prosječna godišnja ulazna snaga   Opcije mjerenja: — zadana opcija: ukupna godišnja ulazna snaga (u MWh) dijeli se s brojem ekvivalenta sati opterećenja u godini — dnevna proizvodnja dijeli se s brojem sati u danu — u obzir se uzima vršna proizvodnja
Članak 26. stavak 7. točka (c)	Uslužni objekt (npr. postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i terminali za UPP)	Uzima se u obzir ukupna prosječna godišnja ulazna snaga   Opcije mjerenja: — zadana opcija: ukupna godišnja ulazna snaga (u MWh) dijeli se s brojem ekvivalenta sati opterećenja u godini — dnevna proizvodnja dijeli se s brojem sati u danu — u obzir se uzima vršna proizvodnja
Članak 26. stavak 7. točka (d)	Podatkovni centar	Uzima se u obzir ukupna nazivna ulazna snaga (21)   Točka mjerenja: na mjestima primopredaje pri opskrbi električnom energijom

U skladu s člankom 26. stavkom 7. Direktive (EU) 2023/1791 države članice moraju nastoje ukloniti prepreke za iskorištavanje otpadne topline i pružiti potporu za uporabu otpadne topline ako se planiraju nova postrojenja ili se postrojenja preuređuju. U tu svrhu države članice prvo moraju utvrditi te prepreke (koje će se vjerojatno razlikovati među državama članicama s obzirom na regulatorni, okolišni i tehnički kontekst). Ovisno o preprekama, primjenjivat će se različita rješenja za njihovo prevladavanje. Primjeri projekata za iskorištavanje otpadne topline koje financira EU i koji mogu biti korisni u tom kontekstu navedeni su u Dodatku F ovom Prilogu.

3.5.2.   Ključna načela analize troškova i koristi na razini postrojenja i smjernice država članica

U Prilogu XI. Direktivi (EU) 2023/1791 navedena su načela za analizu troškova i koristi na razini postrojenja radi pružanja informacija za mjere utvrđene u članku 26. stavcima 7. i 9. te direktive. U Prilogu XI. Direktivi (EU) 2023/1791 utvrđeno je područje primjene procjene, koje je ograničeno na planirano postrojenje (odnosno izvor topline, uključujući iskorištavanje otpadne topline) i sva odgovarajuća postojeća ili potencijalna mjesta potražnje za toplinskom energijom ili hlađenjem koja bi to postrojenje moglo opskrbljivati, uzimajući u obzir racionalne mogućnosti (na primjer tehničku izvedivost i udaljenost). To treba uzeti u obzir u okviru zadane geografske granice, o kojoj, prema mišljenju Komisije, mogu odlučivati lokalne upravne jedinice u skladu s općim načelima koja je utvrdila država članica.

U analizi troškova i koristi potrebno je uzeti u obzir i „postojeća i potencijalna mjesta potražnje za toplinskom energijom ili hlađenjem koja se […] mogu opskrbljivati”. Jasno je da potencijalna mjesta toplinskog opterećenja i opterećenja zbog hlađenja možda još ne postoje u trenutku puštanja postrojenja u rad. Analiza troškova i koristi i odobrenje stoga se moraju temeljiti na pretpostavci da je postrojenje opremljeno za kogeneraciju/iskorištavanje otpadne topline (a ne da stvarno radi kao takvo u trenutku puštanja u rad) i da može isporučiti potencijalna toplinska opterećenja i opterećenja zbog hlađenja kad ih bude. To je slučaj kad na temelju sveobuhvatne procjene za grijanje i hlađenje u skladu s člankom 25. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791 postoje jasni izgledi za toplinsko opterećenje i opterećenje zbog hlađenja, odnosno donošenje mjera, politika ili strategija, kao što je, na primjer, stvaranje mreže centraliziranog grijanja i hlađenja ili proizvodnja opreme koja nedostaje i povezivanje s potrošačima topline u okviru projekta ili skupina projekata čije su koristi premašile troškove na temelju analize troškova i koristi na razini zemlje provedene u skladu s dijelom III. Priloga X. Direktivi (EU) 2023/1791.

U Prilogu XI. Direktivi (EU) 2023/1791 navodi se da analiza troškova i koristi „uključuje gospodarsku analizu koja obuhvaća financijsku analizu koja odražava stvarne transakcije u novčanom toku”. Financijska analiza mora odražavati stvarne novčane tokove iz ulaganja u pojedinačna postrojenja i iz njihova rada. Naime, rezultati financijske analize trebali bi se uzeti u obzir u odlukama o odobrenju koje utječu na gospodarsku djelatnost postrojenja.

Međutim, analiza na razini postrojenja mogla bi se smjestiti u kontekst šire gospodarske analize koju provode operatori postrojenja. U skladu s Prilogom XI. države članice dužne su utvrditi opća načela za metodologiju, pretpostavke i vremenski okvir za gospodarsku analizu.

Preporučuje se da države članice donesu detaljne smjernice o analizi troškova i koristi te tako osiguraju dosljednu primjenu tog zahtjeva na svim lokacijama. Uz kriterije navedene u članku 26. stavku 8. Direktive (EU) 2023/1791, preporučuje se da se u smjernicama utvrde zajedničke pretpostavke o razdobljima povrata, potrebnim stopama povrata ulaganja, predviđenim cijenama goriva i električne energije, troškovima politike i razinama potpore. Te bi se pretpostavke trebale primijeniti u gospodarskoj analizi, osim ako podnositelj zahtjeva može dostaviti dokaze o primjerenosti alternativnih pretpostavaka za njegovo postrojenje. U skladu sa zahtjevima iz Priloga XI. Direktivi (EU) 2023/1791 pretpostavke bi realno trebale odražavati stvarne uvjete ulaganja za projekte.

3.5.3.   Metodologija analize troškova i koristi

Kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 26. stavka 7. Direktive (EU) 2023/1791, preporučuje se da države članice slijede pristup u pet koraka načinu na koji bi se mogla provesti analiza troškova i koristi na razini postrojenja. Predloženi pristup utvrđen je u Dodatku G ovom Prilogu i u velikoj se mjeri temelji na pristupu opisanom u izvješću JRC-a iz 2015. (22) o najboljoj praksi i neslužbenim smjernicama o analizi troškova i koristi na razini postrojenja. Države članice potiče se da preporuke iz Dodatka G ovom Prilogu uzmu u obzir u svojim nacionalnim mjerama za prenošenje.

3.5.4.   Izuzeća od analize troškova i koristi za postrojenja i obavješćivanje o izuzećima

Na temelju članka 26. stavka 8. Direktive (EU) 2023/1791 države članice mogu pod posebnim uvjetima izuzeti određena postrojenja od provedbe analize troškova i koristi. Osim toga, mogu definirati i pragove izražene kao količina raspoložive otpadne topline, potražnja za toplinskom energijom ili udaljenosti između industrijskih postrojenja i mreža centraliziranog grijanja na temelju kojih se pojedinačna postrojenja izuzimaju od izrade analize troškova i koristi. Ako država članica odluči izuzeti postrojenje od provedbe analize troškova i koristi, mora obavijestiti Komisiju o izuzećima odobrenima u skladu s člankom 26. stavkom 8. Direktive (EU) 2023/1791, osim ako su već prijavljena tijekom provedbe Direktive 2012/27/EU i objavljena na internetskim stranicama Komisije (23).

3.5.5.   Postupci izdavanja odobrenja i jednakovrijedni postupci izdavanja dozvola za postrojenja

U skladu s člankom 26. stavkom 9. Direktive (EU) 2023/1791 rezultati analize troškova i koristi moraju se uzeti u obzir u kriterijima za odobrenje ili dozvolu za postrojenja koja podliježu analizi troškova i koristi.

Odjeljak E Smjernice o Direktivi 2012/27/EU odnosio se na postupke izdavanja odobrenja i jednakovrijednih dozvola za postrojenja (24).

3.5.6.   Prikupljanje podataka o analizama troškova i koristi

U skladu s člankom 26. stavkom 12. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su prikupljati informacije o analizama troškova i koristi, uključujući informacije o parametrima topline. S obzirom na potencijalnu uporabu topline, temperatura je najkarakterističniji parametar topline dostupne za sekundarnu uporabu.

4.   ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

O članku 26. Direktive (EU) 2023/1791 ne izvješćuje se u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova i nacionalnih energetskih i klimatskih izvješća o napretku.

Članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 sadržava sljedećih nekoliko uvjetnih zahtjeva za obavješćivanje:

—

u skladu sa stavkom 3. države članice dužne su obavijestiti Komisiju kad planiraju primijeniti alternativnu metodu za utvrđivanje učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja. Za razdoblje do 31. prosinca 2025. iz članka 26. stavka 2. točke (a) Direktive (EU) 2023/1791 rok za izvješćivanje bio je 11. siječnja 2024. Za razdoblja koja počinju od datuma iz članka 26. stavka 2. točaka od (b) do (e) Direktive (EU) 2023/1791 obavijest bi trebalo dostaviti najmanje šest mjeseci prije početka određenog razdoblja,

—

u skladu sa stavkom 8. države članice dužne su obavijestiti o izuzećima od provedbe analiza troškova i koristi koja je propisana člankom 26. stavkom 7. Direktive (EU) 2023/1791. Ne postoji rok za obavješćivanje, ali Komisija smatra da bi se trebalo provesti istodobno s obavješćivanjem o mjerama za prenošenje,

—

u skladu sa stavkom 10. države članice dužne su Komisiji dostaviti svoju odluku s obrazloženjem o izuzeću ili izuzećima odobrenima postrojenjima koja u skladu s člankom 26. stavkom 7. Direktive (EU) 2023/1791 podliježu analizama troškova i koristi, u roku od tri mjeseca od dodjele izuzeća pri primjeni kriterija za odobrenje ili jednakovrijednih kriterija za dozvolu,

—	u skladu sa stavkom 13. države članice dužne su uz odgovarajuće obrazloženje obavijestiti o svakom odbijanju priznavanja jamstva o podrijetlu za električnu energiju iz visokoučinkovite kogeneracije.

Članak 26. Direktive (EU) 2023/1791 usko je povezan sa zahtjevima za izvješćivanje koji proizlaze iz te direktive, posebno iz sljedećih članaka:

—

u skladu s člankom 25. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su dostaviti sveobuhvatnu procjenu za grijanje i hlađenje u okviru svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i njegovih ažuriranja. Pri izradi tih procjena i izvješćivanju o njima države članice mogu slijediti Preporuku Komisije (EU) 2019/1659 (25),

—

u skladu s člankom 35. stavkom 3. Direktive (EU) 2023/1791 države članice dužne su prije 30. travnja svake godine Komisiji dostaviti statističke podatke o nacionalnoj proizvodnji električne i toplinske energije iz visokoučinkovite i druge kogeneracije. Ti se podaci dostavljaju izravno Eurostatu putem sustava EDAMIS (26), a Eurostat objavljuje relevantne upute i obrasce za izvješćivanje (27).

---

(1)  Eurostat, 2024.: https://doi.org/10.2908/NRG_IND_REN.

(2)   Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2018/2001/oj).

(3)   Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/944/oj).

(4)  Direktiva (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L, 2024/1275, 8.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1275/oj).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2402 od 12. listopada 2015. o reviziji usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije u primjeni Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije 2011/877/EU (SL L 333, 19.12.2015., str. 54., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2015/2402/2024-01-01).

(6)  Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. (SL C 80, 18.2.2022., str. 1., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52022XC0218(03)).

(7)  Uredba Komisije (EU) 2023/1315 od 23. lipnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 167, 30.6.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1315/oj).

(8)   Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2003/96/oj).

(9)  Mehanizam za oporavak i otpornost – državne potpore (https://competition-policy.ec.europa.eu/system/files/2023-04/template_RRF_district_heating_and_cooling_04042023.pdf).

(10)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1060/oj).

(11)  Alternativnim kriterijima (članak 26. stavci 2. i 3.) izravno se promiče energetska učinkovitost jer se u njima uzima u obzir isporuka kupcima (te time integriraju mrežni gubici). Međutim, treba napomenuti da i zadani kriteriji za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje (članak 26. stavak 1.) neizravno dovode do povećanja energetske učinkovitosti zbog većeg udjela obnovljivih ili drugih potencijalnih izvora topline niske temperature (zahvaljujući kojima se povećava učinkovitost) jer se odnose na toplinu i hladnoću koje se isporučuju u mrežu.

(12)  Za male kogeneracijske i mikrokogeneracijske jedinice kapaciteta jednakog ili manjeg od 1 MWel prihvatljive su sve uštede primarne energije.

(13)  U članku 2. točki 19. Direktive o obnovljivoj energiji centralizirano grijanje i hlađenje definira se kao „distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa”.

(14)  Članak 2. točka 50. Direktive o energetskim svojstvima zgrada sadržava sljedeću definiciju: „centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnog ili decentraliziranog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

(15)  Upute za ispunjavanje obrasca za centralizirano grijanje i hlađenje za dostavu podataka u skladu s člankom 24. stavkom 6. Direktive 2012/27/EU (https://ec.europa.eu/eurostat/documents/38154/42195/Reporting-instructions-DH-DC.pdf/0e62bb06-2a29-478f-87bd-b4625d2d8f40); članak 24. stavak 6. Direktive 2012/27/EU odgovara članku 35. stavku 3. Direktive (EU) 2023/1791.

(16)  Učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje (Efficient District Heating and Cooling), JRC 2021. (https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC126522).

(17)  Za potrebe ciljeva navedenih u Direktivi o obnovljivoj energiji i u skladu s njezinim člankom 7. stavkom 3. trećim podstavkom samo energija iz okoliša i geotermalna energija koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje putem dizalica topline i sustava centraliziranog hlađenja uračunava se u ciljeve navedene u Direktivi o obnovljivoj energiji.

(18)  Vidjeti uvodnu izjavu 105. Direktive (EU) 2023/1791.

(19)  Međutim, u odnosu na druge odredbe o otpadnoj toplini iz članka 26., odnosno stavaka od 6. do 8. i stavka 14., otpadnom toplinom treba smatrati širi skup energetskih tokova, a posebno ne bi trebao biti obvezan zahtjev da se otpadnom toplinom može smatrati samo toplina koja se šalje u sustav centraliziranog grijanja ili hlađenja. Time se potvrđuje šira svrha oporabe otpadne topline u općem kontekstu Direktive (EU) 2023/1791, a to je izbjegavanje rasipanja toplinskih tokova i osiguravanje optimizacije energetskog sustava. Vidjeti uvodnu izjavu 105. Direktive (EU) 2023/1791.

(20)  Nadogradnja centraliziranih toplinskih sustava: Priručnik (https://www.upgrade-dh.eu/images/Publications%20and%20Reports/D2.5_2019-05-14_UpgradeDH_Handbook_HR.pdf).

(21)  Ukupna nazivna ulazna snaga opisuje maksimalnu snagu koja može teći kroz određeno postrojenje. Stoga nije riječ o snazi koja zapravo teče kroz podatkovni centar, već o teoretskom maksimumu.

(22)   „Popratno izvješće o najboljoj praksi i neslužbenim smjernicama o analizi troškova i koristi na razini postrojenja za postrojenja obuhvaćena člankom 14. stavkom 5. Direktive o energetskoj učinkovitosti” (Background report on best practices and informal guidance on installation level CBA for installations falling under Article 14(5) of the Energy Efficiency Directive), https://op.europa.eu/s/zhWd.

(23)  Kogeneracija toplinske i električne energije: izuzeća, https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-efficiency/cogeneration-heat-and-power_en#exemptions/.

(24)  Radni dokument službi Komisije SWD(2013) 0449 final, 6.11.2013., „Smjernica o Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ – članak 14.: Poticanje učinkovitosti u grijanju i hlađenju”, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:52013SC0449.

(25)   Preporuka Komisije (EU) 2019/1659 оd 25. rujna 2019. o sadržaju sveobuhvatnih procjena potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje na temelju članka 14. Direktive 2012/27/EU (SL L 275, 28.10.2019., str. 94., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2019/1659/oj).

(26)  Alat EDAMIS: https://cros-legacy.ec.europa.eu/content/edamis_en

(27)  Metodološke informacije: https://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/methodology#Annual%20data

(28)   Europska agencija za okoliš, 2020.: baza podataka o emisijskim faktorima.