Pravila za zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa

KLJUČNE TOČKE

Uredbom se utvrđuju uvjeti za obavljanje zakonske revizije subjekata od javnog interesa, kako je navedeno u nastavku.

Struktura naknada

• Isplate za dozvoljene nerevizorske usluge, ako se pružaju tri uzastopne godine ili više, trebale bi biti ograničene na najviše 70 % prosjeka zakonom propisanih naknada za reviziju plaćenih u prethodne tri godine.
• Provjera izvješćivanja o održivosti mora se isključiti iz izračuna ograničenja u pogledu naknada koje ovlašteni revizor može primiti za druge usluge.
• Ovlašteni revizori ili revizorska društva moraju prijaviti revizorskom odboru² ako od jednog subjekta od javnog interesa dobiju više od 15 % njihova ukupnog dohotka tijekom tri uzastopne godine kako bi se utvrdilo predstavlja li to prijetnju njihovoj neovisnosti i postoje li zaštitne mjere.

Zabrana nerevizorskih usluga

• Revizori koji provode zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa ne mogu vršiti širok spektar nerevizorskih usluga, poput poreznih i pravnih savjeta ili pripreme računa, društvu ili njegovu matičnom društvu ili podružnicama, dok provode reviziju ili tijekom prethodne financijske godine; Usluge savjetovanja za pripremu izvješćivanja o održivosti također su uključene u taj popis.
• Države članice EU-a mogu ublažiti neka ograničenja ili zabraniti druge usluge, ovisno o njihovu utjecaju na neovisnost revizora.
• Revizori koji provode zakonsku reviziju mogu pružati nerevizorske usluge koje nisu posebno zabranjene uz odobrenje odbora za reviziju.

Priprema za zakonske revizije

• Prije prihvaćanja ili nastavka angažmana na zakonskoj reviziji nad subjektom od javnog interesa, revizori moraju:
  • osigurati ispunjavanje uvjeta za neovisnost;
  • potvrditi godišnje pismenim putem revizorskom odboru da su firma, partneri i viši menadžeri neovisni od subjekta od javnog interesa;
  • razgovarati s odborom za reviziju o bilo kakvim prijetnjama njihovoj neovisnosti i primijenjenim zaštitnim mjerama.

Nepravilnosti

• Revizori su dužni:
  • obavijestiti društvo ako sumnjaju da je došlo do prijevare ili financijskih nepravilnosti te zatražiti od društva da poduzme potrebne radnje – ako društvo to ne učini, revizori obavješćuju nadležna tijela;
  • odmah prijaviti odgovarajućim vlastima ako tijekom revizije otkriju nezakonito ponašanje, prijetnju ili sumnju u održivost subjekta od javnog interesa, ili odluče odbiti izdati revizorsko mišljenje ili dostaviti negativno ili uvjetno mišljenje;
  • prijaviti nepravilnosti u pogledu njihova rad na provjeri izvješćivanja o održivosti subjekata od javnog interesa.

Revizorska izvješća

• Ovlašteni revizori dostavljaju revizorsko izvješće i dodatno izvješće odboru za reviziju. Za oba izvješća se provodi kontrola kvalitete prije objavljivanja.
• Revizorsko izvješće, sastavljeno jasnim i nedvosmislenim jezikom, između ostalog opisuje najznačajnije utvrđene rizike i revizorov odgovor na njih te ključna zapažanja.
• Dodatno izvješće pruža detaljnije informacije za odbor za reviziju, kao što su opseg i vrijeme revizije i korištena metodologija.

Dodatni zahtjevi za ovlaštene revizore

• Dodatni zahtjevi uključuju:
  • objavljivanje godišnjeg izvješća o transparentnosti, dostupnog na revizorovoj internetskoj stranici tijekom najmanje pet godina, koje sadrži detaljne informacije o društvu i njegovim aktivnostima;
  • podnošenje nadležnom tijelu, jednom u godini, prihoda od subjekata od javnog interesa, podijeljenih na prihode od obvezne revizije i od raznih nerevizorskih usluga;
  • zadržavanje dokumenata i informacija nevadenih u Uredbi najmanje pet godina.

Imenovanje ovlaštenih revizora i revizorskih društava od strane subjekata od javnog interesa

• Glavna skupština dioničara ili članova subjekta od javnog interesa imenuju revizora na temelju preporuka odbora za reviziju. Ta preporuka sadržava najmanje dva prijedloga i objašnjava zašto je jedan poželjniji.
• Subjekt od javnog interesa može pozvati bilo kojeg revizora ili revizorsko društvo da se prijavi na natječaj, a natječaj ne smije isključiti mala poduzeća koja su primila manje od 15 % od svojih ukupnih naknada za reviziju od subjekata od javnog interesa u prethodnoj kalendarskoj godini.
• Subjekt od javnog interesa inicijalno imenuje revizora na jednu godinu, a najdulje na razdoblje od deset godina, koje se može produljiti na 20 godina za postupak javnog natječaja, odnosno na 24 godine ako reviziju društva provode najmanje dva revizorska društva.
• Mora proći razdoblje od četiri godine prije nego što revizor može ponovno izvršiti reviziju istog društva.
• Revizori svojem nasljedniku predaju datoteku koja sadržava sve relevantne informacije i najnoviju reviziju.

Nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

• Države članice imenuju tijelo za nadzor revizora i revizorskih društava koji provode zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. Ta tijela:
  • su neovisna od ovlaštenih revizora i revizorskih društava;
  • poštuju poslovnu tajnu;
  • ne smiju se miješati u sadržaj revizijskih izvještaja;
  • imaju potrebne nadzorne i istražne ovlasti, uključujući pristup podacima i inspekciju društava, bilo samostalno, radeći s drugim tijelima ili uz pomoć pravosuđa;
  • uspostavljaju i primjenjuju učinkovit sustav osiguranja kvalitete revizije;
  • slijede jasna pravila o imenovanju inspektora i o njihovim aktivnostima;
  • prate tržište za pružanje usluga zakonske revizije subjektima od javnog interesa, posebno rad odbora za reviziju, koncentraciju tržišta u određenim sektorima ili bilo kakve nedostatke revizorskih društava;
  • morala su do 17. lipnja 2016. i nakon toga moraju najmanje svake tri godine, sastaviti izvješće o razvoju događanja na ovom tržištu; na temelju ovih izvješća Europska komisija objavljuje zajedničko izvješće o ovom razvoju na razini EU-a;
  • objavljuju godišnja izvješća o aktivnostima, programe rada i procjene sustava osiguranja kvalitete;
  • surađuju sa svojim kolegama u drugim državama članicama, posebno na provjeri osiguranja kvalitete, istragama i inspekcijama na licu mjesta;
  • mogu razmjenjivati informacije s kolegama u zemljama izvan EU-a pod određenim uvjetima.
• Uredbom se uspostavlja i Odbor europskih tijela za nadzor revizije koji:
  • sačinjavaju po jedan viši predstavnik iz svakog nacionalnog tijela i po jedan iz Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta;
  • pruža savjete Komisiji i nacionalnim tijelima, doprinosi tehničkoj ekspertizi, ima koordinacijsku ulogu i potiče podataka, stručnog znanja i najbolje prakse;
  • može osnovati podskupine na trajnoj osnovi ili ad hoc u svrhu istraživanja posebnih pitanja.

Jedinstvena europska pristupna točka

Uredbom o izmjeni (EU) 2023/2869 u Uredbu (EZ) br. 537/2014 uključuje se novi članak o dostupnosti informacija o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP), utvrđenoj u okviru Uredbe (EU) 2023/2859 – vidjeti sažetak. ESAP će pružiti pristup javnim informacijama povezanima s financijama i održivosti o poduzećima EU-a i investicijskim proizvodima EU-a. Od 10. siječnja 2030. pri objavi svakog godišnjeg izvješća o transparentnosti iz Uredbe (EU) br. 537/2014, u aktu o izmjeni od ovlaštenog revizora ili revizorskog društva zahtijeva se da istodobno to izvješće dostave relevantnom tijelu za prikupljanje za potrebe njihove dostupnosti na ESAP-u. Uredbom o izmjeni utvrđuju se i uvjeti (u kontekstu digitalizacije informacija) koje te informacije moraju ispunjavati.

Prijelazne mjere

• Od 17. lipnja 2020. subjekt od javnog interesa ne može obnoviti ugovor s ovlaštenim revizorom ili revizorskim društvom ako mu oni pružaju usluge revizije 20 ili više uzastopnih godina u trenutku kada je uredba stupila na snagu.
• Od 17. lipnja 2023. isto ograničenje vrijedit će ako su se usluge pružale od 11 do 20 uzastopnih godina.

Ovom Uredbom se stavlja izvan snage Odluka Komisije 2005/909/EZ.