Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Direktivom (EU) 2022/2555, koja je poznata i pod nazivom NIS2, utvrđuje se zajednički regulatorni okvir kibersigurnosti čiji je cilj povećati razinu kibersigurnosti u Europskoj uniji (EU), tražiti od država članica EU-a da jačaju sveukupne kapacitete u području kibersigurnosti te uvesti mjere upravljanja kibersigurnosnim rizicima i izvješćivanja u kritičnim sektorima, uz pravila o suradnji, razmjeni informacija, nadzoru i izvršavanju.
KLJUČNE TOČKE
Kibersigurnost se odnosi na aktivnosti potrebne da se zaštite mrežni i informacijski sustavi, korisnici tih sustava i ostale osobe pogođene kiberprijernjama.
Kritični sektori
Direktiva se prvenstveno primjenjuje na srednja i velika poduzeća koja djeluju u sljedećim sektorima visoke kritičnosti definiranima u njezinom Prilogu I.:
energetika:
električna energija, uključujući proizvodne, distribucijske i prijenosne sustave i mjesta za ponovno punjenje,
centralizirano grijanje i hlađenje,
nafta, uključujući proizvodnju, skladištenju i naftovode,
plin, uključujući opskrbne, distribucijske i prijenosne sustave i sustave skladišta, i
vodik;
promet zračnim, željezničkim, vodenim i cestovnim putovima;
bankarstvo i infrastruktura financijskog tržišta kao što su kreditne institucije, operatori mjestâ trgovanja i središnje druge ugovorne strane;
zdravlje, uključujući pružatelje zdravstvene zaštite, proizvođače osnovnih farmaceutskih proizvoda i ključnih medicinskih proizvoda te referentne laboratorije EU-a;
pitka voda;
otpadne vode;
digitalna infrastruktura, uključujući pružatelje usluga podatkovog centra, usluga računalstva u oblaku, javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga;
upravljane usluge IKT-a (B2B);
svemir;
javna uprava na središnjoj i regionalnoj razini, isključujući sudstvo, parlamente i središnje banke; Direktiva se ne primjenjuje se na subjekte javne uprave koji provode aktivnosti u područjima nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, obrane ili izvršavanja zakonodavstva.
Također se primjenjuje na druge kritične sektore definirane u Prilogu II.:
poštanske i kurirske usluge
gospodarenje otpadom
izradu, proizvodnju i distribuciju kemikalija
proizvodnju, preradu i distribuciju hrane
proizvodnju, posebno medicinskih proizvoda, računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, određenih vrsta električne opreme i strojeva, motornih vozila i ostale opreme za prijevoz;
pružatelje digitalnih usluga internetskih tržišta, internetskih tražilica i društvenih mreža; te
istraživačke organizacije.
Nacionalna strategija za kibersigurnost
Svaka država članica mora donijeti nacionalnu strategiju za postizanje i održavanje visoke razine kibersigurnosti u kritičnim sektorima, što uključuje:
upravljački okvir kojim se pojašnjavaju uloge i odgovornosti relevantnih dionika na nacionalnoj razini;
politike za rješavanje pitanja sigurnosti lanca opskrbe;
politike za upravljanje ranjivostima;
politike za promicanje i razvoj obrazovanja i osposobljavanja u području kibersigurnosti; i
mjere za povećanje osviještenosti o kibersigurnosti među građanima.
Države članice moraju uspostaviti popis bitnih i važnih subjekata, zajedno sa subjektima koji pružaju usluge registracije naziva domena, do . Moraju redovito preispitati i prema potrebi ažurirati taj popis te najmanje svake dvije godine nakon toga. Europska komisija donijela jesmjernice o informacijama koje je potrebno prikupiti pri izradi tih popisa te predlošku za to.
Komisija je također izdala smjernice kojima se pojašnjavaju pravila o odnosu između Direktive (EU) 2022/2555 i trenutačnih i budućih pravnih akata EU-a specifičnih za sektor koji se bave mjerama upravljanja rizikom kibersigurnosti ili zahtjevima za izvješćivanje o incidentima. U dodatku smjernicama nalazi se nepotpuni popis pravnih akata specifičnih za sektor za koje Komisija smatra da spadaju u područje primjene članka 4. Direktive (EU) 2022/2555.
Timovi za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT-ovi) pružaju tehničku pomoć subjektima, što uključuje:
praćenje i analiziranje kiberprijetnji, ranjivosti i incidenata na nacionalnoj razini;
pružanje ranih upozorenja i najava te informiranje predmetnih ključnih i važnih subjekata, kao i drugih relevantnih dionika o kiberprijetnjama, ranjivostima i incidentima, ako je moguće u gotovo stvarnom vremenu;
odgovaranje na incidente i, ako je to primjenjivo, pružanje pomoći;
prikupljanje i analiziranje forenzičkih podataka te osiguravanje dinamičke analize rizika i incidenata te informiranosti o stanju u pogledu kibersigurnosti;
osiguravanje, na zahtjev, proaktivnog skeniranja mrežnih i informacijskih sustava radi otkrivanja ranjivosti s potencijalno znatnim učinkom.
Mreža CSIRT-ova
Direktivom se osniva mreža nacionalnih CSIRT-ova za promicanje brze i učinkovite operativne suradnje.
Direktivom se osniva skupina za suradnju kako bi se podupirala i olakšavala strateška suradnja i razmjena informacija. Sastoji se od predstavnika država članica, Komisije i ENISA-e. Skupina za suradnju može, prema potrebi, pozvati Europski parlament i predstavnike relevantnih dionika da sudjeluju u njezinu radu.
Europska mreža organizacija za vezu za kiberkrize (EU-CyCLONe) sastoji se od predstavnika tijela država članica za upravljanje kiberkrizama te, u slučajevima kada potencijalni ili aktualni kibersigurnosni incident velikih razmjera ima ili bi mogao imati znatan učinak na usluge i djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, Komisije. U drugim slučajevima Komisija u aktivnostima mreže sudjeluje kao promatrač.
Mreža podupire koordinirano upravljanje kibersigurnosnim incidentima velikih razmjera i krizama na operativnoj razini te osigurava redovitu razmjenu informacija među državama članicama te institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.
Među ostalim, mreža ima sljedeće zadaće:
koordinaciju upravljanja kibersigurnosnim incidentima velikih razmjera i krizama te pomoć pri odlučivanju na političkoj razini;
povećanje pripravnosti;
poboljšanje zajedničke informiranosti; i
procjenu posljedica i učinka relevantnih kibersigurnosnih incidenata velikih razmjera i kriza te predlaganje mogućih mjera ublažavanja.
Subjekti moraju poduzeti odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere upravljanja kibersigurnosnim rizicima. Katalog mjera uključuje, među ostalim, politike analize rizika i sigurnosti informacijskih sustava, postupanje s incidentima, kontinuitet poslovanja, oporavak od katastrofe i upravljanje krizama, sigurnost lanca opskrbe, rješavanje ranjivosti i njihovo otkrivanje, osnovne prakse higijene, politike i postupke u pogledu kriptografije (i kriptiranja, prema potrebi), sigurnost ljudskih resursa i upotrebu višefaktorske provjere autentičnosti ili rješenja kontinuirane provjere autentičnosti. Te mjere trebaju se temeljiti na pristupu kojim se uzimaju u obzir sve opasnosti.
Upravljačka tijela moraju odobriti te mjere i nadgledati njihovu provedbu te se mogu smatrati odgovornima za povrede.
Izvješćivanje
Subjekti moraju obavijestiti svoj CSIRT ili nadležno tijelo o svakom incidentu koji:
je uzrokovao ili može uzrokovati ozbiljne poremećaje u funkcioniranju ili financijske gubitke za predmetni subjekt;
je utjecao ili bi mogao utjecati na druge uzrokovanjem znatne materijalne ili nematerijalne štete.
Nadalje, ENISA će u suradnji s Komisijom i skupinom za suradnju izraditi dvogodišnje izvješće o stanju kibersigurnosti u EU-u koje će podnijeti i Europskom parlamentu.
Nadzor i izvršavanje
Direktiva omogućuje pravna sredstva i sankcije da bi se osigurala provedba.
Istorazinska ocjenjivanja
Istorazinska ocjenjivanja utvrđuju se s ciljem učenja iz zajedničkih iskustava, jačanja uzajamnog povjerenja, postizanja visoke zajedničke razine kibersigurnosti te jačanja kibersigurnosnih kapaciteta i politika država članica potrebnih za provedbu ove Direktive. Ta ocjenjivanja uključuju fizičke ili virtualne posjete na lokaciji i razmjene informacija izvan lokacije. Sudjelovanje u istorazinskim ocjenjivanjima je dobrovoljno.
U Provedbenoj uredbi (EU) 2024/2690 utvrđuju se pravila za primjenu Direktive (EU) 2022/2555 u pogledu tehničkih i metodoloških zahtjeva za mjere upravljanja kibernetičkosigurnosnim rizicima te dodatno navode slučajevi u kojima se incident smatra značajnim u pogledu:
pružatelja usluga sustava naziva domena,
registara naziva vršnih domena,
pružatelja usluga računalstva u oblaku,
pružatelja usluga podatkovnog centra,
pružatelja mreža za isporuku sadržaja,
pružatelja upravljanih usluga,
pružatelja upravljanih sigurnosnih usluga,
pružatelj internetskih tržišta, internetskih tražilica i platformi za usluge društvenih mreža; te
pružatelja usluga povjerenja.
Stavljanje izvan snage
Direktiva (EU) 2022/2555 stavlja izvan snage Direktivu (EU) 2016/1148 (vidjeti sažetak) od , a Provedbena uredba (EU) 2024/2690 stavlja izvan snage Provedbenu uredbu (EU) 2018/151 u kojoj su uspostavljena pravila za primjenu Direktive (EU) 2016/1148.
OTKAD SE PRIMJENJUJU TA PRAVILA?
Direktiva se trebala prenijeti u nacionalno pravo do Pravila se primjenjuju od .
Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (Direktiva NIS 2) (SL L 333, , str. 80.–152.).
Naknadne izmjene i dopune Direktive (EU) 2022/2555 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
VEZANI DOKUMENTI
Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2690 od o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2022/2555 u pogledu tehničkih i metodoloških zahtjeva za mjere upravljanja kibernetičkosigurnosnim rizicima te dodatnih specifikacija slučajeva u kojima se incident smatra značajnim za pružatelje usluga DNS-a, registre naziva vršnih domena, pružatelje usluga računalstva u oblaku, pružatelje usluga podatkovnog centra, pružatelje mreža za isporuku sadržaja, pružatelje upravljanih usluga, pružatelje upravljanih sigurnosnih usluga, pružatelje internetskih tržišta, internetskih tražilica i platformi za usluge društvenih mreža te pružatelje usluga povjerenja (SL L, 2024/2690, ).
Komunikacija Komisije – Smjernice Komisije za primjenu članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2022/2555 (Direktiva NIS 2) 2023/C 324/02 (SL C 324, , str. 2.–7.).
Komunikacija Komisije – Smjernice Komisije za primjenu članka 4. stavaka 1. i 2. Direktive (EU) 2022/2555 (Direktiva NIS 2) 2023/C 328/02 (SL L 328, , str. 2.–10.).
Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, , str. 1.–79.).
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, , str. 164.–198.).
Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, , str. 69.–148.).
Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (SL L 166, , str. 1.–34.).
Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L 151, , str. 15.–69.).
Preporuka Komisije (EU) 2019/534 od – Kibersigurnost 5G mreža (SL L 88, , str. 42.–47.).
Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, , str. 1.–122.).
Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1993 od o aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (SL L 320, , str. 28.–34.).
Preporuka Komisije (EU) 2017/1584 od o koordiniranom odgovoru na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera (SL L 239, , str. 36.–58.).
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, , str. 1.–88.).
Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, , str. 73.–114.).
Direktiva 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP (SL L 218, , str. 8.–14.).
Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, , str. 924.–947.).
Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, , str. 1.–14.).
Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (SL L 97, , str. 72.–84.)
Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, , str. 37.–47.).