Program politike za digitalno desetljeće do 2030.

KLJUČNE TOČKE

Opći ciljevi

Europski parlament, Vijeće, Komisija i države članice trebali bi surađivati na sljedećim ciljevima:

• uključivo, transparentno i otvoreno digitalno okruženje koje je antropocentrično i zasnovano na temeljnim pravima u kojem sigurne i interoperabilne digitalne tehnologije i usluge jačaju načela, prava i vrijednosti EU-a te su dostupne svima i svugdje u EU-u;
• jačanje otpornosti, premošćivanje digitalnog jaza, postizanje rodne ravnoteže, razvoj digitalnih vještina u državama članicama i poticanje visokoučinkovitih digitalnih kapaciteta u obrazovanju i osposobljavanju;
• sigurne i pristupačne digitalne i podatkovne infrastrukture koje mogu pohraniti i obrađivati velike količine podataka koji omogućuju druga tehnološka postignuća, čime se podupiru industrija i gospodarstvo EU-a, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), poticanje start-upova te pružanje potpore funkcioniranju centara za digitalne inovacije;
• uvođenje i upotreba digitalnih mogućnosti kako bi se smanjio geografski digitalni jaz, uz pružanje otvorenog, dostupnog i pravednog pristupa digitalnim tehnologijama i podacima;
• sveobuhvatan i održiv ekosustav interoperabilnih digitalnih infrastruktura u kojem zajedno djeluju računalstvo visokih performansi, računalstvo na rubu mreže, računalstvo u oblaku, kvantno računalstvo, umjetna inteligencija, upravljanje podacima i mrežna povezivost;
• digitalno regulatorno okruženje EU-a kako bi se poduprla poduzeća EU-a, posebno MSP-ovi, za tržišno natjecanje u globalnim lancima vrijednosti;
• svima omogućeno sudjelovanje u demokratskom životu putem interneta, uz javne usluge, zdravstvene usluge i usluge skrbi koje su svima dostupne i u pouzdanom i sigurnom okruženju na internetu, posebno skupinama u nepovoljnom položaju;
• održivije, otpornije te energetski i resursno učinkovitije digitalne infrastrukture i tehnologije, uključujući lance opskrbe, s ciljem smanjenja njihova negativnog učinka na okoliš i društvo na najmanju moguću mjeru;
• veća otpornost na kibernapade.

Digitalni ciljevi

Digitalni ciljevi koje u EU-u treba postići do 2030. uključuju:

• najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine koje imaju barem osnovne digitalne vještine;
• najmanje 20 milijuna stručnjaka u području informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) zaposleno je u EU-u, uz promicanje pristupa ženama tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a;
• sve fiksne lokacije pokrivene gigabitnom mrežom i sva naseljena područja pokrivena mrežama velike brzine barem jednakima 5G;
• proizvodnja poluvodiča u EU-u čini barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje u skladu s pravom EU-a o okolišnoj održivosti;
• prvo računalo s kvantnim ubrzanjem u EU-u do 2025., što mu otvara put da do 2030. raspolaže vrhunskim kvantnim mogućnostima;
• najmanje 75 % poduzeća u EU-u koristi se uslugama računalstva u oblaku, velikim količinama podataka ili umjetnom inteligencijom;
• najmanje 90 % MSP-ova dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta;
• 100 % digitalnih javnih usluga dostupno je putem interneta i 100 % građana EU-a ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima i sigurnim sredstvima za elektroničku identifikaciju priznatima diljem EU-a.

Komisija i države članice

• Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama mora utvrditi zacrtane smjerove djelovanja na razini EU-a za postizanje svakog od digitalnih ciljeva.
• Svaka država članica Komisiji treba dostaviti nacionalni plan u kojem navodi mjere, politike i djelovanja koja namjerava provesti do 2030. godine kako bi pridonijela postizanju europskih digitalnih ciljeva.
• Komisija prati napredak prema općim ciljevima i digitalnim ciljevima te Parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća u kojem utvrđuje znatne jazove i nedostatke te preporučuje politike, mjere ili djelovanja koje je potrebno poduzeti u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan.
• Komisija i države članice moraju surađivati kako bi utvrdile konkretne mjere za rješavanje nedostataka u područjima u kojima napredak nije dovoljan.
• Da bi pridonijele ostvarenju općih ciljeva i digitalnih ciljeva, države članice mogu provoditi višedržavne projekte. Višedržavni projekti trebali bi se provoditi koordinirano, u bliskoj suradnji između Komisije i država članica. Prema potrebi se kao provedbeni mehanizam za višedržavne projekte mogu upotrijebiti konzorciji za europsku digitalnu infrastrukturu. Komisija će poduprijeti provedbu višedržavnih projekata pružanjem, prema potrebi, usluga i resursa.
• Komisija i države članice moraju se savjetovati s privatnim i javnim dionicima kako bi prikupile informacije i razvile politike, mjere i djelovanja za provedbu ove odluke.