EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 24.10.2017.

COM(2017) 623 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI

Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a

{SWD(2017) 349 final}

1.Uvod

Devet najudaljenijih regija – Guadalupe, Francuska Gijana, Martinique, Mayotte, otok Reunion i Saint Martin (Francuska), Kanarski otoci (Španjolska), Azori i Madeira (Portugal) – od iznimne su važnosti za Europsku uniju (EU) i obogaćuju je u gospodarskom, kulturnom i geografskom smislu. Daju joj strateški pristup morima i jedinstvene prirodne resurse, koji čine 80 % njezine bioraznolikosti.

Međutim, udaljenost, malena površina, osjetljivost na klimatske promjene i kod većine izoliranost 1 , prepreke su njihovu razvoju i integraciji u unutarnje tržište.

Posebna se situacija najudaljenijih regija priznaje od 1999. u Ugovorima EU-a, a od 2009. člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji im omogućuje korist od posebnih mjera u okviru ključnih politika EU-a u području poljoprivrede, kohezije i tržišnog natjecanja.

Od 2014. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i posebnog programa za poljoprivredne mjere (Uredba o programu POSEI) 2 izdvaja se gotovo 13,3 milijarde EUR za najudaljenije regije, što je važan izvor ulaganja i novih radnih mjesta. To uključuje dvije posebne dodjele sredstava u području regionalnog razvoja i ribarstva kao nadoknadu dodatnih troškova tih regija koji nastaju zbog njihove posebne situacije 3 .

Nadalje, kako bi se povećala njihova konkurentnost, na najudaljenije se regije primjenjuju posebna pravila u područjima kao što su državna potpora 4 , posebice u pogledu operativne potpore i potpore za ulaganje, te oporezivanje i carina. Tom se velikom javnom potporom EU-a pridonosi razvoju infrastrukture, osiguravanju usluga za stanovništvo, stvaranju radnih mjesta, ulaganju u obrazovanje i vještine te povećanju konkurentnosti poduzeća. Pomaže se i pri povećanju broja i raznolikosti poljoprivrednih aktivnosti, zaštiti okoliša i rješavanju problema klimatskih promjena. U priloženom radnom dokumentu službi Komisije preispituje se provedba mjera predloženih u strategiji iz 2012. i navode detaljni podaci o socioekonomskom stanju najudaljenijih regija.

Unatoč napretku koji su tijekom godina ostvarile, najudaljenije regije i dalje se suočavaju s ozbiljnim izazovima, koje dodatno pogoršavaju globalizacija i klimatske promjene. Razvoj im je nestabilan, a većina treba ulagati u osnovnu infrastrukturu poput cesta, objekata za upravljanje vodama i gospodarenje otpadom i njihovo gospodarstvo ovisi o ograničenom broju sektora 5 . Ograničenja tih regija, među ostalim udaljenost, stvaraju dodatne troškove poduzećima, ponajprije malim i srednjim (MSP), te otežavaju njihovo potpuno sudjelovanje na jedinstvenom tržištu.

Razvoj političke, gospodarske i socijalne situacije u najudaljenijim regijama posljednjih godina – sve veća stopa nezaposlenosti, posebice zabrinjavajuća među mladima i, u nekima, sve veće nezakonite migracije i socijalne krize – razlog je za zabrinutost. U tim je regijama nezaposleno od 40 % do 55 % mladih. I dalje je problematična razlika u stupnju razvoja, bogatstva te gospodarskih i socijalnih prilika između nekih najudaljenijih regija i kontinentalne Europe. Katastrofalne posljedice uragana u rujnu 2017., posebice u Saint Martinu, nov su dokaz osjetljivosti tih područja te činjenice da se ekstremni vremenski uvjeti mogu češće očekivati u budućnosti.

Postoji očita potreba da se više radi na tome da se najudaljenijim regijama omogući da potpuno iskoriste prednosti članstva u EU-u i globalizacije. Čvršći i prilagođeniji pristup nužan je kako bi se stvorio pogodan okvir za njihov razvoj i kako bi se ponudile jednake prilike njihovim građanima. Iako dijele neke zajedničke probleme, regije se razlikuju i svaka od njih ima posebne potrebe. To se treba uzeti u obzir pri razvoju političkih rješenja.

Štoviše, nisu sva rješenja problema u najudaljenijim regijama odgovornost EU-a. Države članice prije svega su odgovorne za gospodarski i socijalni razvoj svojih najudaljenijih regija, posebice u ključnim područjima kao što su zdravstvo i obrazovanje. Najudaljenije regije trebale bi ulagati dodatne napore u oslobađanje unutarnjeg potencijala za rast. Istovremeno bi EU trebao osigurati poticajniji okvir kako bi se ostvarili najbolji mogući rezultati i kako bi se i dalje uzimali u obzir interesi najudaljenijih regija u područjima nadležnosti EU-a kao što je trgovina.

U ovoj se Komunikaciji predstavlja novi pristup Komisije poticanju razvoja najudaljenijih regija maksimalnim iskorištavanjem resursa i mogućnosti koje pružaju novi vektori rasta i nova radna mjesta. To uključuje, prije svega, veće priznanje njihovih posebnosti i potreba te konkretne i koordinirane aktivnosti na razini EU-a i nacionalnoj razini, kao i aktivnosti samih najudaljenijih regija (detaljan popis aktivnosti nalazi se u Prilogu). Dio je toga i ojačano partnerstvo tih regija, država članica kojima pripadaju i institucija EU-a.

Taj se novi pristup temelji na znanju stečenom pri provedbi prethodne strategije 6 te na raspravama s predstavnicima najudaljenijih regija, među ostalim na četvrtom Forumu najudaljenijih regija održanom u Bruxellesu 30. i 31. ožujka 2017. Nadovezuje se i na prijedloge koje su te regije podnijele predsjedniku Komisije te na doprinose Europskog parlamenta 7 i država članica.

Svaka inicijativa koja utječe na proračun provodit će se u skladu s godišnjim proračunskim postupkom i ne može dovesti u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020.

Nov način upravljanja temeljen na jakom partnerstvu

Iako su dio EU-a i njegova jedinstvenog tržišta, najudaljenije regije različite su u mnogim pogledima. U okviru svojeg novog, proaktivnog pristupa, Komisija će više uzimati u obzir njihove potrebe i poticati razvoj politika EU-a koje su prikladnije za njihovu situaciju, tako što će osigurati da se njihova posebnost dosljedno uzima u obzir u njezinim inicijativama, kad god je to potrebno.

To uključuje prilagodbu politika EU-a njihovim okolnostima, što se nastoji postići mnogim predloženim mjerama iz ove Komunikacije, a da se pritom ne naruši usklađenost pravnog poretka Unije. To znači da treba pronaći ravnotežu između postupanja prema najudaljenijim regijama kao prema europskim regijama sa svim pravima i obvezama koje to sa sobom donosi te proaktivnog priznavanja njihova posebnog geopolitičkog i gospodarskog konteksta.

Pri tom je pristupu uzeta u obzir presuda Suda Europske unije iz prosinca 2015. 8 u kojoj je razjašnjeno područje primjene članka 349. UFEU-a.

U skladu sa Smjernicama za bolju regulativu 9 , a posebno postupcima za utvrđivanje utjecaja na određena područja, Komisija će ocijeniti sve bitnije učinke na najudaljenije regije kako bi prikupila informacije važne za osmišljavanje politika i oblikovala odgovarajuće mjere ublažavanja ako za njima nastane potreba. Utvrđivanje i analiza takvih učinaka te evaluacija učinka postojećeg zakonodavstva na najudaljenije regije ovisi o postojanju pouzdanih podataka i uključivanju dionika koji najbolje poznaju posebnosti najudaljenijih regija.

Stoga se Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku potiču na suradnju radi poboljšanja pouzdanosti svojih podataka i njihove dodatne obrade jer trenutačno ne odražavaju u potpunosti posebnosti najudaljenijih regija te dovode u pitanje objektivnost rezultata. Osim toga, dionici se potiču na sudjelovanje u mehanizmima Komisije za savjetovanje i davanje povratnih informacija kako bi dali svoje mišljenje i pružili dokaze o učincima na najudaljenije regije.

Procjena učinka na te regije posebno je važna kad EU sklapa i revidira međunarodne sporazume. Interesi najudaljenijih regija mogu biti posebno osjetljivi u nekim trgovinskim sporazumima ili sporazumima o ribarstvu, stoga je nužno osigurati utemeljen trajni dijalog i razmjenu informacija između Komisije, država članica i regija u svim fazama pregovora. Najudaljenije regije potiču se da izraze svoje interese i konkretne bojazni putem svih dostupnih alata kao što su savjetovanja provedena u okviru procjena učinaka otvaranja pregovora o trgovinskim sporazumima i procjena učinaka održivosti provedenih tijekom pregovora.

Osim postojećih alata za iskaz interesa regija Komisija će osigurati ad hoc platformu za razmjenu mišljenja s najudaljenijim regijama i relevantnim dionicima u svim fazama donošenja politika EU-a i njihove provedbe. To bi Komisiji trebalo omogućiti da, ako se pojave konkretni problemi, pokrene inicijative kojima se bolje iskorištavaju resursi najudaljenijih regija te otklanjaju njihove bojazni, kao i pomoći pri preispitivanju učinkovitosti relevantnih politika EU-a na terenu te utvrđivanju prilika za rast. Ta će platforma povezati Komisiju, nacionalna tijela i tijela najudaljenijih regija te ostale relevantne dionike.

Osim uspostavljanja široke platforme koja okuplja sve najudaljenije regije Komisija će pružiti potporu pojedinačnim regijama koje imaju određene razloge za zabrinutost. Kad neka od najudaljenijih regija utvrdi takav razlog, za koji je potrebno zajedničko djelovanje relevantnih dionika, Komisija će uspostaviti posebnu radnu skupinu za rješavanje tog pitanja i pomoć putem odgovarajućih mjera.

2.Iskorištavanje resursa najudaljenijih regija 

Najudaljenije regije imaju jedinstvene resurse koji bi se mogli bolje iskoristiti za vrhunsko istraživanje i inovacije u područjima kao što su biogospodarstvo 10 ili klimatske promjene, među ostalim u pogledu mjera za smanjenje stakleničkih plinova testiranjem rješenja za niskougljični prijevoz i energetski učinkovitih rješenja. Njihovi prirodni resursi uključuju posebice:

·bogatu bioraznolikost – štiti od oluja i poplava, temelj je za ključne gospodarske sektore poput turizma, ribarstva, šumarstva, poljoprivrede i za rastuće sektore poput prirodnih bioloških proizvoda, biomedicine i kozmetike

·velike ekskluzivne gospodarske zone koje nude prilike za razvoj plavoga gospodarstva i čine ih važnim dionicima u međunarodnom upravljanju oceanima

·lokaciju i klimu pogodne za aktivnosti u području svemira i astrofizike

·blizinu tržištima trećih zemalja kako bi se olakšale razmjene, među ostalim trgovina i ulaganja.

Osim toga, najudaljenije regije imaju iznimne društvene resurse: bogatu kulturnu baštinu, koja ih zajedno s bioraznolikošću i prirodnim krajolikom čini privlačnim turističkim odredištima; europsko stručno znanje koje pruža čvrst temelj njihovim poduzećima te kvalitetno obrazovanje.

Ti bi se resursi trebali bolje iskorištavati kako bi stvarali radna mjesta i poslovne prilike, a najudaljenije bi regije trebale usmjeriti svoja nastojanja na područja u kojima imaju komparativne prednosti kako je utvrđeno u njihovim strategijama pametne specijalizacije te na tradicionalne aktivnosti važne za stvaranje radnih mjesta. Komisija potiče najudaljenije regije da istraže koja bi im kombinacija bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata iz različitih nacionalnih, regionalnih i europskih izvora financiranja najviše odgovarala.

Kako bi iskoristile vrijednost svojih resursa i optimizirale razvoj s pomoću novih prilika, najudaljenije bi regije trebale što više iskoristiti dostupnu financijsku potporu, uključujući Europski fond za strateška ulaganja. Osim toga, najudaljenije bi regije trebale što više iskoristiti mogućnosti Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja.

Plavo gospodarstvo

Održivo plavo gospodarstvo trebalo bi pridonijeti socioekonomskom razvoju svih najudaljenijih regija. Napredak ka tome trenutačno je neujednačen. Iako je intenzitet aktivnosti različit u svakoj regiji, uzorci su rasta i nedostataka slični. Tradicionalni sektori mora i pomorstva, poput ribarstva 11 , pomorskog prometa, pomorskog i priobalnog turizma, osiguravaju radna mjesta za lokalno stanovništvo dok su novi sektori poput obnovljive energije iz mora, akvakulture i plave biotehnologije još nedovoljno razvijeni.

Za razvoj plavoga gospodarstva bit će potrebni strateško planiranje i ulaganja. Primjerice, ribarstvom se može upravljati tako da se povećaju prihodi lokalnih ribara uz iskorištavanje resursa na održivoj razini. Veći priljev turista mogle bi popratiti mjere uštede vode i razvoj postrojenja za desalinizaciju koja pokreću obnovljivi izvori energije kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju za vodom 12 . Za razvoj plave biotehnologije izvan trenutačnih tržišnih niša trebalo bi upotrebljavati morske resurse; konkretno, projekti u kojima se alge upotrebljavaju za proizvodnju kozmetike, hrane ili biogoriva mogli bi se još više proširiti.

Najudaljenije bi regije trebale pokrenuti strategije plavoga gospodarstva kako bi poboljšale sinergije među javnim politikama i ulaganjima i olakšati pristup financijskim sredstvima za male tržišne subjekte putem mikrokredita i financijskih instrumenata (poput zajmova i jamstvenih fondova).

Države članice trebale bi prikupiti veću količinu znanstvenih podataka i povećati potporu za ribarstvo i pomorsko istraživanje, donijeti mjere za upravljanje ribarstvom, istražiti, ako je izvedivo, mogućnost ograničavanja ribarenja u zoni od 100 milja na plovila registrirana u najudaljenijim regijama 13 . Trebale bi uložiti i veće napore u borbu protiv nezakonitog ribolova; Komisija će to pitanje uključiti u plan pregovora o relevantnim sporazumima o suradnji i gospodarskim sporazumima s trećim zemljama.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Poljoprivreda i ruralni razvoj važan su dio gospodarstva najudaljenijih regija. Poljoprivredni program EU-a za najudaljenije regije (POSEI) i programi ruralnog razvoja, koji zajedno čine pola ukupno dodijeljenih sredstava za najudaljenije regije u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova 16 , pridonose održivoj modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i povećanju konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Usto, programima ruralnog razvoja podupiru se mjere za obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti u poljoprivredi i šumarstvu te promiče gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Uz europska partnerstva za inovacije u području poljoprivredne produktivnosti i održivosti tim se programima podupiru istraživanje i inovacije. Nadalje, revidiranim pravilima EU-a o državnim potporama tj. Uredbom o općem skupnom izuzeću 17 , koja sad obuhvaća i poljoprivredu, olakšat će se dodjela državne potpore i tako omogućiti nova ulaganja.

Najudaljenije regije trebale bi promicati ulaganja u nove tehnologije za poljoprivredu i ruralni razvoj te upotrebljavati i razvijati alate za upravljanje rizikom (osiguranje od materijalnih gubitaka, uzajamni fondovi, stabilizacija prihoda) predviđene Uredbom o Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR) 18 . Trebale bi i povećati broj priznatih sustava kvalitete Zajednice ili nacionalnih sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, poticati sudjelovanje poljoprivrednika u tim sustavima te podupirati promidžbu tih proizvoda među ostalim upotrebom logotipa najudaljenijih regija na tržištu EU-a i međunarodnom tržištu 19 .

Bioraznolikost

Bioraznolikost najudaljenijih regija jedinstvena je baština Europe i svijeta. Neki gospodarski sektori u najudaljenijim regijama, uključujući turizam, ribarstvo, šumarstvo i poljoprivredu, izravno ovise o njoj. Nadalje, zdravi ekosustavi pružaju bitna dobra za društvo, primjerice čist zrak i vodu, te pridonose prilagodbi na klimatske promjene i ublažavanju njihovih učinaka.

U okviru EU-ove zajedničke poljoprivredne politike to se podupire različitim instrumentima poput mjera za poljoprivredu, okoliš i klimu ili potpore za održivo upravljanje šumama, koje sufinancira EPFRR. Nadalje, od 2010. inicijativom BEST 21 promiče se održavanje bioraznolikosti i održiva upotreba usluga ekosustava u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima putem malih projekata kojima se nastoji osloboditi lokalni potencijal. Za nekoliko projekata povezanih s bioraznolikošću najudaljenijih regija dodijeljena su sredstva iz financijskog instrumenta za okoliš (LIFE) od 2012.

Osim toga, najudaljenije regije i relevantne države članice trebale bi surađivati s partnerima iz prekomorskih zemalja i područja te afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja u promicanju zajedničkih ciljeva u pogledu bioraznolikosti u međunarodnim sporazumima.

Kružno gospodarstvo

Kružno gospodarstvo obećavajuće je područje rasta koje pridonosi unutarnjem razvoju najudaljenijih regija. Ubrzavanje prijelaza na kružno gospodarstvo posebice je važno u tim malim i udaljenim područjima koja ovise o uvezenim resursima. Upravljanje otpadom može biti osobito zahtjevno zbog ograničene infrastrukture za zbrinjavanje otpada te nedostatka ekonomije razmjera za prikupljanje, zbrinjavanje i recikliranje otpada. Tu situaciju u nekim slučajevima mogu pogoršati rast stanovništva i sezonski priljevi turista pri kojima nastaju velike količine otpada. Stoga neke najudaljenije regije svoj otpad šalju na kontinent.

Ostvarenjem kružnoga gospodarstva stvaraju se i poslovne prilike te potiču inovacije i stvaranje radnih mjesta. Rješenja koja su razvile najudaljenije regije mogu se primijeniti i na drugim područjima koja žele učinkovito iskoristiti resurse, uključujući otoke. Određene najudaljenije regije razvile su dobre prakse i metode, kao što su upotreba biootpada kao komposta u javnim parkovima na Kanarskim otocima, upotreba molekula banane u biokozmetici u Martiniqueu, razvoj reverzibilnog sustava obnovljive energije za hidroelektričnu proizvodnju u Madeiri.

Države članice i najudaljenije regije trebale bi analizirati potencijal kružnoga gospodarstva da stvara rast i radna mjesta u tim regijama te utvrditi prioritetne projekte, uključujući održivi turizam. Trebale bi i poboljšati odgovarajuće načine zbrinjavanja otpada kako bi se potaklo razvrstavanje otpada, lokalno kompostiranje organskog otpada, ponovna upotreba proizvoda, popravci i recikliranje te sprječavanje stvaranja otpada. Nadalje, trebale bi još više promicati ekološke prakse, uključujući ekološki uzgoj, i metode za održivo upravljanje prirodnim resursima u poljoprivredi i šumarstvu instrumentima zajedničke poljoprivredne politike.

Klimatske promjene

Najudaljenije su regije osobito osjetljive na niz posebnih utjecaja klimatskih promjena, posebice na podizanje razine mora i ekstremne vremenske uvjete kao što je uragan Irma koji je pogodio Saint Martin 23 . U takvim situacijama Centar za odgovor na krizne situacije Europske komisije može pružiti pomoć, među ostalim putem mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Fond solidarnosti EU-a 24 , iz kojeg se izdvajaju sredstva za obnovu regija pogođenih katastrofama, uključuje posebne odredbe za najudaljenije regije, kojima se omogućuje da se financijska sredstva mogu isplaćivati počevši od nižeg praga štete. Komisija će procijeniti provedbu Fonda solidarnosti EU-a u najudaljenijim regijama u kontekstu šire evaluacije fonda koja će se provesti 2018.

Države članice i najudaljenije regije trebale bi redovito pratiti posebne potrebe, rizike i slabe točke najudaljenijih regija, među ostalim moguće mjere prilagodbe, koje se trebaju riješiti regionalnim ili nacionalnim pristupom prilagodbi klimatskim promjenama i upravljanju rizikom od katastrofa. Trebale bi podupirati vježbe, osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi u kontekstu mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, među ostalim u područjima koja se odnose na sprječavanje i pripremljenost i, ako je potrebno, uključiti susjede najudaljenijih regija.

Energija

Najudaljenije regije često imaju bolje izvore obnovljive energije od kontinentalne Europe. Međutim, njihov se puni potencijal ne iskorištava zbog tehničkih, gospodarskih i zakonodavnih prepreka 26 . Budući da nisu povezane s kontinentalnim energetskim mrežama, većina najudaljenijih regija još ovisi o skupoj uvezenoj nafti za proizvodnju električne energije. Za kupnju nafte usto su potrebne subvencije jer bi inače cijene električne energije bile previsoke. S obzirom na njihove često ograničene energetske sustave najudaljenije regije imaju potencijal istaći se kao predvodnici u prijelazu na čistu energiju primjenom održivih energetskih rješenja. Povećanje energetske samodostatnosti najudaljenijih regija donijet će velike ekonomske koristi u smislu rasta, konkurentnosti i stvaranja lokalnih radnih mjesta te istovremeno pridonijeti provedbi ciljeva EU-a u pogledu energije i klimatske politike.

Kako bi surađivale u pronalasku održivih energetskih rješenja, najudaljenije su regije 2014. uspostavile energetsku mrežu, a većina ih testira i razvija rješenja za obnovljivu energiju. Međutim, potrebni su dodatni napori i ulaganja, posebice u pogledu obnovljive energije iz mora (termalna energija oceana, energija valova, vjetroenergija) u kombinaciji s inovativnim tehnologijama pohrane te tehnologijama za veću energetsku učinkovitost i rješenjima za čist prijevoz, koji imaju velik potencijal u najudaljenijim regijama.

Najudaljenije regije najbolji su kandidati za ispitivanje sustava održivih izvora energije i promicanje lokalnih zajednica i zajednica obnovljivih izvora energije. Međutim, one te mogućnosti mogu u potpunosti iskoristiti jedino ako pojedine države članice kojima te regije pripadaju prilagode svoje zakonodavstvo njihovim potrebama. Posebice pravila o državnoj potpori omogućuju državama članicama da osiguraju programe potpore za razvoj obnovljive energije u najudaljenijim regijama u kojima se uzimaju u obzir stvarni troškovi proizvodnje električne energije umjesto nacionalnih referentnih cijena električne energije.

Države članice trebale bi osigurati da se njihovim zakonodavstvom i programima podupiru razvoj obnovljive energije i energetska učinkovitost u tim regijama (npr. organizacijom aukcija namijenjenih najudaljenijim regijama, razvojem lokalnih režima oporezivanja, razvojem električnih mreža i kapaciteta pohrane). Nacionalni propisi o energetskoj učinkovitosti u građevini, kojima se prenosi Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada 27 , mogu se prilagoditi da se u njih uključe lokalni uvjeti 28 .

Nadalje, najudaljenije regije trebale bi preuzeti vodeću ulogu u prijelazu na čistu energiju, u skladu s inicijativom za čistu energiju na otocima EU-a 29 , koja je pokrenuta u okviru paketa Čista energija za sve Europljane.

Uz potporu EU-a najudaljenije regije ulažu i u poboljšanje svoje energetske učinkovitosti. Budući da na prijevoz odlazi više od pola njihove potrošnje primarne energije, počinju promicati električnu mobilnost. Zakonodavstvom EU-a o energiji, među ostalim nekim od posljednjih prijedloga 30 , pružaju im se mogućnosti i poticaji da postanu energetski samodostatne. Najudaljenije regije trebale bi organizirati informativne kampanje za stanovništvo i lokalne zajednice o povratu ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.

3.Poticanje rasta i stvaranja radnih mjesta

Najudaljenije regije donijele su strategije pametne specijalizacije 31 radi potpore ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru programa Europskog fonda za regionalni razvoj 2014.–2020. U tim se strategijama utvrđuju resursi i obećavajući sektori koje treba istražiti, uzimajući u obzir prednosti i ograničenja svake regije, posebice njihova mala poduzeća, nevelik broj istraživača i ograničenu ponudu pomoćnih službi.

Te strategije najudaljenijim regijama omogućuju da usmjere ulaganja na ključne regionalne prioritete i sektore s velikim potencijalom te ojačaju suradnju sveučilišta i istraživačkih centara, poduzeća i regionalnih tijela vlasti. Trebalo bi ih redovito procjenjivati i pritom uključiti relevantne dionike kako bi se prioriteti prilagodili tehnološkom napretku i nastanku novih tržišta.

Istraživanje i inovacije

Istraživanje i inovacije te prijenos tehnologije ključni su za pretvaranje najudaljenijih regija u predvodnike u mnogim sektorima. U najudaljenijim regijama nalaze se vrhunski istraživački i operativni centri, poput Instituta za astrofiziku na Kanarskim otocima i Svemirskog centra u Gijani, te održavaju međunarodna događanja na visokoj razini o temama poput bioraznolikosti 32 . U njima se eksperimentira s novim aktivnostima povezanima sa životom u oceanima, vulkanologijom, energijom i telemedicinom.

Najudaljenije su regije u dobrom položaju za iskorištavanje novih prilika na komercijalnom tržištu svemirskih aktivnosti. To uključuje rastuće tržište mikrosatelita koje se nastoji prilagoditi sve većim potrebama, posebice u području videozapisa iz bliskog svemira, niskoorbitnih ili telekomunikacijskih satelita.

U skladu sa svemirskom strategijom za Europu donesenom 2016. Komisija će podupirati tržišno prihvaćanje koje uključuje popratne aktivnosti poput pristupa ulaganjima i rizičnom financiranju. Podupirat će i objedinjavanje potražnje za lansirnim sustavima za programe Galileo i Copernicus.

Međutim, sudjelovanje većine najudaljenijih regija u istraživačkim programima EU-a još je zanemarivo i moglo bi se bitno povećati. Kako bi se to postiglo, treba poduzeti određene mjere na više razina, među ostalim sudjelovanjem u međunarodnoj suradnji u okviru tih programa. Prvi je korak posebna mjera koordinacije i potpore u iznosu od četiri milijuna eura koja će se pokrenuti u okviru programa rada Obzora 2020. za razdoblje 2018.–2020. kako bi se vrednovanjem resursa povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u programu EU-a za istraživanje i vidljivost njihovih kapaciteta za istraživanje i razvoj te prioriteta pametne specijalizacije. To bi trebalo pomoći pri istraživanju njihovih konkretnih problema za koje bi se istraživanjem i inovacijama mogla pronaći rješenja.

Tom će se mjerom kapaciteti najudaljenijih regija rasporediti u zasebna polja istraživačkih stručnih znanja, a na temelju toga povezat će se potencijalni europski i međunarodni partneri koji bi mogli dodatno ojačati te kapacitete. Pružit će im se i potpora u uspostavljanju konzorcija koji će pripremati projektne prijedloge. Mjera bi trebala služiti kao inspiracija za budući istraživački okvirni program EU-a kako bi se povećalo njihovo učinkovito sudjelovanje.

Nadalje, kako bi otišle korak dalje u istraživanju i inovacijama, najudaljenije regije i države članice kojima pripadaju trebale bi procijeniti potrebe tih regija za dugoročnim ulaganjima. Trebale bi uspostaviti i kontaktne točke u svakoj regiji koje bi bile povezane s nacionalnim kontaktnim točkama kako bi mogle distribuirati informacije o mogućnostima istraživanja i organizirati informativne kampanje.

Zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje

Najudaljenije su regije u vrhu u EU-u prema stopi nezaposlenosti, posebice među mladima 33 . Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama podupire ljude iz najudaljenijih regija u prilagodbi vještina novim sustavima i tehnologijama proizvodnje, posebice digitalizaciji gospodarstva, putem Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Inicijative za zapošljavanje mladih.

Na otoku Reunion, primjerice, E2C (École de la 2ème chance) razvija osobne kompetencije, samostalnost i samopouzdanje osoba u nepovoljnom položaju na temelju partnerstva s poduzećima. S istim je ciljem jedan program u Francuskoj Gijani uključio lokalne mlade na godinu dana u građevinske radove za projekt Ariane u Europskom svemirskom centru.

Međutim, jasno je da bi trebalo povećati napore da se studentima i radnicima osiguraju primjerene kvalifikacije u važnim sektorima kao što su plavo, zeleno ili digitalno gospodarstvo kako bi im se omogućilo da pronađu posao u svojoj regiji ili izvan nje. Veća mobilnost učenika i osoblja u obrazovanju i osposobljavanju posebice u okviru programa Erasmus+ bila bi od velike koristi u najudaljenijim regijama. Europske snage solidarnosti daju dodatne mogućnosti mladima da se uključe u zajednice i podupiru ih, a istovremeno razvijaju vještine i stječu vrijedno osobno i stručno iskustvo.

U području visokog obrazovanja Komisija će više promicati postojeće prilike za mobilnost i izgradnju kapaciteta ciljanim informativnim kampanjama koje će organizirati u bliskoj suradnji s nacionalnim agencijama. Od pokretanja programa Erasmus+ već je znatno povećala financijsku potporu za sudionike koji putuju iz najudaljenijih regija i u njih te će dodatno prilagođavati tu potporu u pozivima za 2018. Nadalje, na Europske snage solidarnosti primjenjivat će se posebna pravila financiranja za najudaljenije regije u okviru programa Erasmus+. To uključuje veću potporu za putne troškove sudionika koji dolaze iz najudaljenijih regija i odlaze u njih. Komisija će ujedno istražiti mogućnosti proširenja regionalne suradnje u okviru programa Erasmus+ u važnim područjima kako bi dodatno potakla mobilnost između najudaljenijih regija i susjednih trećih zemalja.

Države članice i najudaljenije regije trebale bi razmotriti jačanje ili uspostavu programa sličnih francuskom programu međunarodnih pripravništava, koji poduzećima omogućuje da mladim kandidatima daju privremena mjesta u inozemstvu.

Konkurentnost, poduzetništvo i jedinstveno tržište

Najudaljenije regije, čija su tržišta mala, uvelike ovise o razmjenama s Europom i izložene su velikoj konkurenciji susjednih zemalja. Međutim, u mnogim sektorima kao što su energija, biotehnologija, informacijske tehnologije i usluge, stručno znanje i kapacitet trebali bi im omogućiti da budu konkurentni na regionalnim tržištima.

Najudaljenije regije trebaju povećati kapacitet svojih poduzeća da posluju na jedinstvenom tržištu te da na međunarodnoj razini iskoriste prednosti globalizacije i trgovinske prilike u svojem geografskom području.

Digitalna dostupnost

Povezivanje najudaljenijih regija s kontinentalnom Europom, susjednim zemljama i ostatkom svijeta odgovarajućim i pouzdanim mrežama elektroničkih komunikacija te jamstvo da će građani i poduzeća imati koristi od digitalnih usluga bitni su za njihov daljnji razvoj.

Posljednjih godina te su regije bitno smanjile digitalni jaz, od povezivosti i upotrebe internetskih usluga do digitalizacije poduzeća i javnih službi, iako je taj jaz još uvijek velik u ruralnim područjima. Uspostavljeni su ambiciozni nacionalni i regionalni programi za potporu uspostavi infrastrukture i razvoju digitalnih usluga. Stanovništvo je spremno prihvatilo nove digitalne usluge poput mobilne telefonije.

Međutim, i dalje su prisutne prepreke kao što su ovisnost o podvodnim kabelima, dodatni troškovi uvođenja digitalne infrastrukture, ograničena veličina lokalnih tržišta i projekata koja može otežati privatna ulaganja i pristup financiranju, mala veličina poduzeća koja otežava njihovu digitalnu nadogradnju ili problem sa zadržavanjem i privlačenjem digitalnih vještina.

Komisijine aktualne inicijative u području informacija, komunikacije i tehnologija trebale bi pomoći najudaljenijim regijama u prevladavanju tih prepreka. Uvođenje širokopojasne tehnologije podupirat će se novim mjerama predloženima u Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija 34 radi poticanja konkurentnih ulaganja u mreže visokog kapaciteta. Komisija će, na zahtjev pojedinih država članica, i dalje ocjenjivati osmišljene lokalne ili nacionalne mjere državne potpore za uvođenje širokopojasne tehnologije radi povezivanja područja s tržišnim nedostatkom, uz primjenu Smjernica o državnim potporama za širokopojasne mreže. Fond za širokopojasno povezivanje Europe, uz potporu Instrumenta za povezivanje Europe i Europskog fonda za strateška ulaganja, može pomoći pri financiranju manjih i riskantnijih projekata kako bi se privukla tržišna ulaganja.

Nadalje, EU-ova mreža ureda za širokopojasne usluge koju je pokrenula Komisija početkom 2017. trebala bi poboljšati razmjenu iskustava nacionalnih i regionalnih tijela, među ostalim o izvorima financiranja. Države članice trebale bi osigurati uspostavu tih ureda kako bi pružile pomoć najudaljenijim regijama u uvođenju širokopojasne tehnologije. Relevantna nacionalna regulatorna tijela trebala bi i dalje pratiti situaciju u najudaljenijim regijama u svojim tržišnim analizama kako bi otkrila ograničenja u pogledu tržišnog natjecanja koja opravdavaju posebne regulatorne mjere.

Budući da 90 % poslova trenutačno zahtijeva barem osnovne digitalne vještine, osposobljavanje i prekvalifikacija radne snage, posebice mladih, važni su kako bi im se omogućilo da iskoriste digitalnu preobrazbu gospodarstva i društva. Najudaljenije regije potiču se na daljnji rad na temelju dobrih praksi koje je utvrdila Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta 35 te na pristupanje „nacionalnoj koaliciji”.

Promet

Veća mobilnost prometa važna je za ublažavanje problema smanjene pristupačnosti najudaljenijih regija koju uzrokuju udaljenost od kontinentalne Europe, izoliranost (u većini slučajeva) i nepovoljna topografija. Redovite i pouzdane veze s Europom i unutar pojedinih regija mogu potaknuti rast i stvaranje radnih mjesta tako što će privući poduzeća, turiste i pružatelje usluga te olakšati razmjene. Poboljšat će i kvalitetu života i gospodarske prilike stanovništva otvaranjem pristupa visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju, zdravstvenim uslugama i širem tržištu rada 36 .

Politike EU-a, posebno kohezijska politika, pomogle su pri povećanju pristupačnosti i smanjenju troškova slabe povezanosti za najudaljenije regije i njihove stanovnike. Ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 37 bila su ključna za nadogradnju prometne infrastrukture i objekata. Osim toga, Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se projekti koji su među ostalim povezani s programom za morske autoceste i zelenim brodarstvom.

Politika tržišnog natjecanja, uključujući odredbe o državnim potporama i pravila o obvezama javnih službi, također ima važnu ulogu. Kao rezultat revizije EU-ove Uredbe o općem skupnom izuzeću najudaljenije regije imaju mogućnost izravno financirati i provoditi projekte za luke i zračne luke koji ispunjavaju određene kriterije (prethodno odobrenje Komisije i dalje je potrebno samo za projekte koji ne ispunjavaju te kriterije).

Međutim, poticanje zračnog i pomorskog prometa te drugih oblika prijevoza vodnim putovima, koji su primarna veza najudaljenijih regija s Europom i susjednim zemljama, ključno je za te regije. Blizina važnim pomorskim rutama, poput Panamskog kanala ili transatlantskih ruta, daje im mnoge mogućnosti za aktivnosti otpreme i prekrcaja. Najudaljenije regije mogle bi postati pomorska čvorišta u svojoj neposrednoj okolini i služiti, primjerice, kao stanice za opskrbu energijom duž pomorskih ruta (uključujući ukapljeni prirodni plin).

Komisija će razmotriti kako politika transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući program za morske autoceste, može bolje ispuniti potrebe najudaljenijih regija i uzeti u obzir njihov geografski položaj. Najudaljenije regije trebale bi uključiti perspektivu EU-a i regionalnu perspektivu u svoje projekte o povezivosti.

Kad je riječ o zračnom prometu, letovi između Europskoga gospodarskog prostora i najudaljenijih regija trenutačno nisu u EU-ovu sustavu trgovanja emisijama, kao ni letovi u treće zemlje i iz njih. To je odstupanje isteklo 1. siječnja 2017., ali je Komisija predstavila zakonodavni prijedlog 38 da se zadrži do završetka međunarodnih pregovora 39 o provedbenim pravilima za globalnu tržišno utemeljenu mjeru.

Kad je riječ o lokalnom prometu, prometna zagušenja i otežan pristup unutarnjim ruralnim područjima tipični su za gradove i obalne pojaseve najudaljenijih regija. Kako bi se promet učinio održivijim i čišćim, izrađuju se projekti koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse za druge regije EU-a i za njihove susjedne zemlje. Najudaljenije regije trebale bi nastaviti testiranje i razvoj rješenja za održivu mobilnost na lokalnoj razini.

4.Intenziviranje suradnje najudaljenijih regija sa susjednim i drugim zemljama

Promicanje regionalne suradnje i jačanje veza najudaljenijih regija sa susjednim zemljama i regionalnim organizacijama ključna su okosnica strategije najudaljenijih regija EU-a od 2004. Komisija promiče tu suradnju političkim dijalogom, programima teritorijalne suradnje i sporazumima o gospodarskom partnerstvu.

Ta je suradnja već olakšana uredbama o EFRR-u i Europskom fondu za razvoj (EDF), Sporazumom iz Cotonoua, kojim se uređuju odnosi između EU-a i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, te Odlukom o prekomorskom pridruživanju kojom se uređuje odnos EU-a s prekomorskim zemljama i područjima. Međutim, to bi se trebalo dodatno intenzivirati u područjima od koristi za sve strane. Trebalo bi raditi na zajedničkom programiranju i planiranju projekata, uz upotrebu svih relevantnih instrumenata suradnje.

Na temelju trenutačnih propisa posljednjih su godina provedeni projekti suradnje koji uključuju najudaljenije regije i druge regionalne partnere u karipskom bazenu, Indijskom oceanu i zapadnoj Africi. Pilot-projekt proveden u karipskim zemljama uz potporu financijskih sredstava EDF-a i EFRR-a 40 posebno je pozitivan korak prema većoj sinergiji pri upotrebi tih dvaju instrumenata.

Nadalje, kako bi se popravila nedavna šteta uzrokovana uraganom Irma u Saint Martinu potrebni su zajednički napori EU-a i svih relevantnih dionika te koordinacija potpore kako bi se olakšala suradnja i provedba zajedničkih projekata na korist svih stanovnika tog otoka.

Na temelju stečenog znanja Komisija će razmotriti nova sredstva za olakšavanje i jačanje inicijativa suradnje koje se temelje na potrebama i resursima dotičnih regija. Blisko će surađivati i s relevantnim delegacijama EU-a kako bi olakšala razmjenu informacija i provedbu zajedničkih projekata između najudaljenijih regija, susjednih zemalja i područja te regionalnih organizacija.

Zbog sve većih globalnih izazova i veće međuovisnosti najudaljenije regije trebaju intenzivirati i širiti suradnju izvan susjedstva i povezati se s ostalim trećim zemljama i međunarodnim partnerima. S obzirom na geostrateški položaj te regije mogu imati važnu ulogu u međunarodnim forumima o globalnim pitanjima kao što je međunarodno upravljanje oceanima. Komisija će surađivati s državama članicama na utvrđivanju konkretnih mjera za unaprjeđenje povezanih planova u pojedinim geografskim područjima najudaljenijih regija.

Partnerstva s regionalnim i međunarodnim organizacijama koje imaju tehničko znanje potaknut će mogućnosti razvoja u sektorima s potencijalom i olakšati razvoj zajedničkih aktivnosti u područjima od zajedničkog interesa. Usto, sudjelovanje u inicijativama kao što je inicijativa Pametni otoci 41 omogućit će najudaljenijim regijama da iskoriste svoje teritorije kao pokusne platforme za nova rješenja.

Migracije

Pritisak migracija na neke od najudaljenijih regija iz susjednih zemalja, uz veliku stopu rasta stanovništva, posebice u Francuskoj Gijani i Mayotteu, gospodarski je i društveni problem, što je vidljivo iz nedavnih napetosti u Francuskoj Gijani. Tim bi regijama trebalo pružiti potporu kako bi mogle održivo upravljati migracijama. Situacija je drukčija u drugim najudaljenijim regijama u kojima bi bilo važno olakšati mobilnost ljudi, učenika i radnika iz susjednih zemalja, stvoriti nova radna mjesta i prilike za rast te poticati regionalnu integraciju najudaljenijih regija.

5.Zaključak

Kako bi se najudaljenijim regijama omogućilo da postanu otpornije, ostvare svoj potencijal za razvoj, iskoriste sve mogućnosti članstva u EU-u i globalizacije, potrebna je politička volja i postavljanje prioriteta te dosljedan rad na boljoj upotrebi resursa i pronalasku novih izvora rasta.

Ovom se Komunikacijom utvrđuje nov pristup za jače partnerstvo. On se temelji na preventivnom pristupu, u okviru kojeg će se podrobno ispitati interesi i problemi najudaljenijih regija, te na platformi koja će najudaljenijim regijama i relevantnim dionicima omogućiti razmjenu mišljenja u svim fazama donošenja i provedbe politika.

Komisija će blisko surađivati s najudaljenijim regijama i državama članicama kojima pripadaju kako bi osigurala da se konkretne mjere koje je predložila zaista i provode. Djelovat će proaktivno i na samom početku izrade inicijativa osigurati da se razmotre učinci na najudaljenije regije i prilike za njih. Po potrebi će predložiti prilagođene mjere u kojima će se uzeti u obzir njihova posebna obilježja.

Za poticanje razvoja najudaljenijih regija bit će potrebna velika ulaganja i preuzimanje odgovornosti relevantnih država članica i samih najudaljenijih regija. Komisija se obvezuje ojačati dugogodišnje partnerstvo s najudaljenijim regijama i državama članicama kojima pripadaju kako bi omogućila napredak svih područja EU-a u svijetu.

(1)

     Sve su najudaljenije regije otoci osim Francuske Gijane.

(2)

     Programme d'Options Spécifiques à l'Éloignement et Insularité (POSEI) – Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(3)

     Za najudaljenije regije izdvojena su posebna dodatna sredstva u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) te je uspostavljen sustav naknada u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

(4)

     U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a. Situacija u najudaljenijim regijama uključena je u reformu državnih potpora 2014. i najnoviju reformu na temelju Uredbe o općem skupnom izuzeću. U pogledu operativne potpore i potpore za ulaganje na te će se regije primjenjivati iznimna pravila u svim sektorima, uz druge režime posebnih programa potpora.

(5)

     Poljoprivreda i ribarstvo pridonose gospodarstvu najudaljenijih regija više nego dvostruko u odnosu na prosjek EU-a: 3,8 % dodane vrijednosti rasta tih regija u usporedbi s 1,6 % na razini EU-a.

(6)

     COM(2012) 287 final, 20.6.2012.

(7)

     Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2017. (2013/2178(INI), izvjestitelj: Younous Omarjee; Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. (2016/2016(INI), izvjestitelj: Ulrike Rodust).

(8)

     Presuda Suda od 15. prosinca 2015. u predmetu C-132/14.

(9)

      https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_hr

(10)

     U skladu s Biogospodarskom strategijom EU-a – COM(2012) 60, 13.2.2012.

(11)

     Najudaljenije regije uglavnom imaju mala ribarska plovila. U tim su regijama bazirane i industrijske ribarske flote i ribarske flote duge plovidbe koje lokalne industrije za preradu ribe opskrbljuju sirovinama.

(12)

     COGEA et al., Realising the potential of the Outermost Regions for sustainable blue growth, Ured za publikacije Europske unije, 2017.

(13)

     U skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(14)

      Među ostalim na temelju nalaza izvješća COGEA et al. iz 2017., vidjeti bilješku 12.

(15)

     Za svaku državu članicu određuje se kapacitet ribarske flote. Za najudaljenije regije poseban detaljan sustav u pogledu kapaciteta flote utvrđen je u Uredbi (EU) br. 1380/2013. Nova ribarska plovila mogu se uključiti u flotu tek nakon što je uklonjen isti kapacitet flote.

(16)

     U okviru zajedničke poljoprivredne politike za najudaljenije regije izdvaja se 6,1 milijarda EUR od 2014. do 2020.

(17)

     Uredba Komisije (EU) 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156, 20.6.2017., str. 1.).

(18)

     Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(19)

     Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(20)

     Vidjeti bilješku 2.

(21)

     Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava na područjima Unijinih najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja    
http://ec.europa.eu/best  

(22)

     Trenutačno se financiraju u okviru inicijative BEST.

(23)

     Europska agencija za okoliš: Klimatske promjene, učinci i osjetljivost u Europi 2016.      https://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-impacts-and-vulnerability-2016

(24)

     Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.).

(25)

     Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0216:FIN:EN:PDF  

(26)

     Vidjeti izvješće stručnjaka o energiji u najudaljenijim regijama iz 2017.:

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/reports/2017/expert-group-report-on-energy-for-the-eu-outermost-regions

(27)

     Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(28)

     U skladu s člankom 1. Direktive.

(29)

     Politička izjava od 18. svibnja 2017. koju su potpisale Komisija i 14 država članica EU-a (Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Malta, Njemačka, Portugal, Španjolska i Švedska).

(30)

      https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition

(31)

     Vidjeti Komunikaciju „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” – COM(2017) 376 final, 18.7.2017.

(32)

     Međunarodne konferencije o bioraznolikosti, otok Reunion (2008.), Guadalupe (2014.) –    
http://www.guadeloupe.developpement-durable.gouv.fr/IMG/pdf/communique_conference_bio.pdf

(33)

     Od 17 do 27 % u Martiniqueu, Francuskoj Gijani, Guadalupeu, Reunionu, Kanarskim otocima i Mayotteu. Više od 40 % nezaposlenih mladih u svim najudaljenijim regijama, više od 50 % na Kanarskim otocima i Mayotteu (Eurostat 2016.) te Madeiri (Eurostat 2014.).

(34)

      http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=comnat:COM_2016_0590_FIN

(35)

      https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-skills-jobs-coalition

(36)

     Izvješće stručne skupine o prometnoj pristupačnosti najudaljenijih regija

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/themes/outermost-regions/pdf/transport_report_en.pdf

(37)

      http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=comnat:COM_2016_0590_FIN

(38)

     Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. – COM(2017) 54 final, 3.2.2017.

(39)

     U okviru Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo vode se pregovori o provedbenim pravilima za globalnu tržišno utemeljenu mjeru i njezinu konkretnu provedbu.

(40)

   U programskom razdoblju 2014.–2020. u okviru dogovora o delegiranju (convention de délégation) između Regionalnog vijeća Guadalupea i delegacije EU-a u Gijani, Regionalno vijeće upravljat će dijelom sredstava iz EDF-a za regionalni program namijenjen karipskim zemljama kako bi se utvrdili zajednički projekti EDF-a i EFRR-a te osigurala sredstva za njih.

(41)

      http://www.smartislandsinitiative.eu/en/index.php

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 24.10.2017.

COM(2017) 623 final

PRILOG

Sveobuhvatan popis aktivnosti

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI

Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a

{SWD(2017) 349 final}

Sveobuhvatan popis aktivnosti

U ovom se Prilogu navodi sveobuhvatan popis aktivnosti, uključujući najvažnije spomenute u tekstu Komunikacije, koje će se poduzeti na različitim razinama: na razini Komisije, država članica i najudaljenijih regija.

Upravljanje

Plavo gospodarstvo

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Bioraznolikost

Kružno gospodarstvo

Klimatske promjene

Energija

Istraživanje i inovacije

Zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje

Konkurentnost, poduzetništvo i jedinstveno tržište

Digitalna dostupnost

Promet

Suradnja najudaljenijih regija sa susjednim i drugim zemljama

Trgovina

Migracije

(1)

      Među ostalim na temelju rezultata iz izvješća COGEA et al., Realising the potential of the Outermost Regions for sustainable blue growth, Ured za publikacije Europske unije, 2017.

(2)

     Za svaku državu članicu određuje se kapacitet ribarske flote. U slučaju najudaljenijih regija u Uredbi (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ utvrđen je poseban detaljan sustav u pogledu kapaciteta flote. U skladu s tim sustavom nova ribarska plovila mogu se uključiti u flotu tek nakon što je uklonjen isti kapacitet flote.

(3)

     U skladu s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).

(4)

     U skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(5)

     Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006.

(6)

     Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.

(7)

     Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008.

(8)

     Trenutačno se financiraju u okviru inicijative BEST.

(9)

     Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada.

(10)

     Sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa.

(11)

     Na temelju pozitivnog iskustva projekta Net biome (2007.–2016.) o bioraznolikosti i mreže BiodivERsA agencija EU-a za financiranje.

(12)

     http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/

(13)

     http://www.smartislandsinitiative.eu/en/index.php

(14)

     „Zaštita djece migranata” – COM(2017) 211 final, 12.4.2017.