12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 173/349

(1)

Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) nekoliko je puta bitno izmijenjena (5). Budući da se trebaju provesti daljnje izmjene, trebalo bi je preinačiti radi jasnoće.

(2)

Direktivom Vijeća 93/22/EEZ (6) pokušali su se uspostaviti uvjeti prema kojima ovlaštena investicijska društva i banke mogu pružati određene usluge ili osnivati podružnice u drugim državama članicama na temelju odobrenja za rad i nadzora matične zemlje. U tu svrhu tom se Direktivom pokušalo uskladiti uvjete za odobrenje za rad i za poslovanje investicijskih društava, uključujući i pravila poslovnog ponašanja. Tom je Direktivom predviđeno i ujednačavanje nekih od uvjeta kojim se uređuje poslovanje uređenih tržišta.

(3)

Posljednjih godina sve je više aktivnih ulagatelja na financijskim tržištima, a izbor usluga i instrumenata koji im se nudi postaje sve opsežniji i kompleksniji. S obzirom na ovakav razvoj, pravnim okvirom Unije trebala bi se obuhvatiti široka paleta aktivnosti usmjerenih ulagateljima. Zato je potrebno osigurati neophodan stupanj usklađivanja koji će ulagateljima nuditi visoki stupanj zaštite, a investicijskim društvima omogućiti pružanje usluga u cijeloj Uniji kao unutarnjem tržištu, na temelju nadzora matične zemlje. Direktiva 93/22/EEZ je stoga zamijenjena Direktivom 2004/39/EZ.

(4)

Financijska kriza otkrila je slabosti u funkcioniranju i transparentnosti financijskih tržišta. S razvojem financijskih tržišta otkrila se potreba za jačanjem okvira za uređenje tržišta financijskih instrumenata, uključujući i kada se trgovanje na takvim tržištima odvija izvan mjesta izvršenja (OTC), kako bi se povećala transparentnost, bolje zaštitili ulagatelji, ojačalo povjerenje, razmotrila neregulirana područja i osiguralo da su nadzornicima zajamčene odgovarajuće ovlasti za izvršenje svojih zadataka.

(5)

Regulatorna tijela na međunarodnoj razini slažu se u tome da su slabosti u korporacijskom upravljanju u brojnim financijskim institucijama, uključujući i nedostatak djelotvornog unutarnjeg nadzora, doprinijele financijskoj krizi. Prekomjerno i nepromišljeno preuzimanje rizika može dovesti do propasti pojedinih financijskih institucija i sustavnih problema u državama članicama i u svijetu. Nepravilno ponašanje društava koja pružaju usluge klijentima može izazvati štetu ulagatelju i gubitak njegovog povjerenja. Kako bi se spriječio potencijalno štetan učinak tih slabosti u sustavu korporativnog upravljanja, Direktiva 2004/39/EZ trebala bi se nadopuniti detaljnijim načelima i minimalnim standardima. Ta načela i standardi trebali bi se primjenjivati uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost investicijskih društava.

(6)

Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU pozvala je Uniju da izradi usklađeniji skup financijskih propisa. U kontekstu buduće europske nadzorne strukture na sjednici Europskog vijeća 18. i 19. lipnja 2009. naglasila se potreba za uspostavljanjem jedinstvenih europskih pravila koja bi se primjenjivala na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu.

(7)

Direktiva 2004/39/EZ bi stoga sada trebala biti djelomično preinačena u ovu Direktivu i djelomično zamijenjena Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Oba pravna instrumenta trebala bi stvoriti pravni okvir koji bi uredio zahtjeve primjenjive na investicijska društva, uređena tržišta, pružatelje usluga dostave podataka i društva iz trećih zemalja koja pružaju investicijske usluge ili aktivnosti u Uniji. Stoga bi se ova Direktiva trebala čitati zajedno s navedenom Uredbom. Direktiva bi trebala sadržavati odredbe kojima se uređuje odobrenje za poslovanje, stjecanje kvalificiranog udjela, korištenje slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, uvjeti poslovanja investicijskih društava kako bi se osigurala zaštita ulagatelja, ovlasti nadzornih tijela matičnih država članica i država članica domaćina te sustav nametanja sankcija. Budući da je glavni cilj i predmet ove Direktive usklađivanje nacionalnih odredbi u vezi s navedenim područjima, ona bi se trebala temeljiti na članku 53. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Oblik direktive je primjeren kako bi se, prema potrebi, omogućilo usklađivanje provedbenih odredbi koje su obuhvaćene ovom Direktivom s postojećim posebnostima određenog tržišta i pravnim sustavom u svakoj državi članici.

(8)

Primjereno je u popis financijskih instrumenata uvrstiti robne i druge izvedenice koje su formirane i kojima se trguje na takav način da je za njih potrebno uspostaviti regulativu usporedivu s tradicionalnim financijskim instrumentima.

(9)

Područje primjene financijskih instrumenata uključivat će fizički namirene energetske ugovore kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi (OTP), osim onih koji su već uređeni prema Uredbi br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Poduzeto je nekoliko mjera kako bi se ublažio utjecaj takvog uključivanja na društva koja trguju takvim proizvodima. U skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) danas su takva društva izuzeta od zahtjeva za vlastitim sredstvima, a to će izuzeće biti predmet revidiranja u skladu s člankom 493. stavkom 1. te Uredbe prije njegovog isteka najkasnije na kraju 2017. Budući da su ti ugovori financijski instrumenti, zahtjevi za zakonodavstvo o financijskim tržištima bi se primjenjivali od početka, stoga bi se ograničenja pozicija, izvješćivanje o transakcijama i uvjeti u vezi sa zlouporabom tržišta primjenjivali od datuma početka primjene ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014. Ipak, predviđeno je razdoblje od 42 mjeseca za primjenu obveza poravnanja i maržnih zahtjeva navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(10)

Trebalo bi ograničiti ograničenje područja primjene u vezi s robnim izvedenicama kojima se trguje na OTP-u i koje su fizički namirene kako bi se izbjegli nedostaci u propisima koji mogu dovesti do regulatorne arbitraže. Stoga je nužno predvidjeti delegirani akt kojim bi se dodatno pojasnilo značenje izraza „mora biti fizički namiren” uzimajući u obzir barem kriterij ostvarive i postojeće obveze da se fizički isporuči, što ne može biti poništeno i bez prava na namiru u gotovini ili na kompenzacijske transakcije osim u slučajevima više sile, neispravnosti ili druge opravdane nemogućnosti provedbe.

(11)

Na promptnim sekundarnim tržištima emisijskih jedinica pojavio se niz prijevarnih praksi, što bi moglo ugroziti povjerenje u trgovanje emisijskim jedinicama utvrđeno Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11), te se poduzimaju mjere za jačanje sustava registracije emisijskih jedinica i uvjeta za otvaranje računa za trgovanje emisijskim jedinicama. U cilju jačanja integriteta i zaštite učinkovitog funkcioniranja takvih tržišta, uključujući i sveobuhvatni nadzor nad trgovanjem, primjereno je dopuniti mjere poduzete u okviru Direktive 2003/87/EZ prenošenjem emisijskih jedinica u potpunosti u područje primjene ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12), razvrstavajući ih kao financijske instrumente.

(12)

Svrha je ove Direktive obuhvatiti poduzeća čija je redovita djelatnost ili poslovanje pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi. Područje primjene ove Direktive stoga se ne bi trebalo odnositi na osobe koje obavljaju neku drugu profesionalnu aktivnost.

(13)

Potrebno je uspostaviti sveobuhvatni regulatorni sustav kojim se uređuje izvršavanje transakcija financijskim instrumentima bez obzira na načine trgovanja koji se primjenjuju za zaključivanje transakcija, kako bi se osigurala visoka kvaliteta izvršavanja transakcija ulagatelja te održao integritet i sveukupna učinkovitost financijskog sustava. Potrebno je stvoriti okvir koji je koherentan i osjetljiv na rizike za uređenje najvažnijih vrsta sustava izvršavanja naloga koji su trenutačno zastupljeni na europskom financijskom tržištu. Potrebno je voditi računa o pojavi nove generacije sustava organiziranog trgovanja, osim uređenih tržišta, koji trebaju podlijegati obvezama čiji je zadatak očuvati učinkovitost i uredno funkcioniranje financijskih tržišta te osigurati da takvi sustavi organiziranog trgovanja ne iskorištavaju regulatorne nedostatke.

(14)

Sva mjesta trgovanja, odnosno uređena tržišta, multilateralne trgovinske platforma (MTP) i OTP-ovi, trebala bi utvrditi transparentna i nediskriminirajuća pravila kojima se uređuje pristup sustavu. Međutim, dok bi uređena tržišta i MTP-ovi i dalje trebali podlijegati sličnim zahtjevima u pogledu toga koga smiju primiti kao člana ili sudionika, OTP-ovi bi trebali moći odrediti i ograničiti pristup, između ostalog, na temelju uloge i obveza koje oni imaju u odnosu na svoje klijente. U tom smislu, mjesta trgovanja trebala bi biti u mogućnosti utvrditi parametre za upravljanje sustavom kao takvim, poput minimalnog razdoblja latencije pod uvjetom da se to čini otvoreno i transparentno i da ne uključuje diskriminaciju operatera platforme.

(15)

Središnja druga ugovorna strana (CCP) definirana je Uredbom (EU) br. 648/2012 kao pravna osoba koja posreduje između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili više financijskih tržišta te postaje kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu. CCP-ovi nisu obuhvaćeni pojmom OTP kako je definirano ovom Direktivom.

(16)

Osobe koje imaju pristup uređenim tržištima ili MTP-ovima nazivaju se članovi ili sudionici. Oba su pojma međusobno zamjenjiva. Ti pojmovi ne uključuju korisnike koji mjestima trgovanja pristupaju samo izravnim elektroničkim pristupom.

(17)

Sistematski internalizatori trebali bi se definirati kao investicijska društva koja na organiziran, učestao, sustavan i pouzdan način trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Kako bi se osigurala objektivna i djelotvorna primjena ove definicije na investicijska društva, svako bilateralno trgovanje s klijentima trebalo bi se uzeti u obzir, a za utvrđivanje investicijskih društava od kojih se zahtijeva da se registriraju kao sistematski internalizatori trebalo bi definirati kriterije. Dok su mjesta trgovanja platforme na kojima su višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju međusobno povezani, sistematskom internalizatoru ne bi smjelo biti dopušteno spajati interese trećih strana za kupnju i prodaju na funkcionalno isti način kao mjestima trgovanja.

(18)

Osobe koje upravljaju vlastitom imovinom i poduzećima, koje ne pružaju investicijske usluge niti obavljaju investicijske aktivnosti osim trgovanja za vlastiti račun financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice, emisijske jedinice ili njihove izvedenice, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive osim ako su održavatelji tržišta, članovi ili sudionici uređenog tržišta ili MTP-a ili ako imaju izravan elektronički pristup mjestu trgovanja, primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ili trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata.

(19)

Priopćenje ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka od 15. travnja 2011. navodi da bi sudionici na tržištima robnih izvedenica trebali podlijegati odgovarajućim propisima i nadzoru te da stoga treba izmijeniti neka izuzeća iz Direktive 2004/39/EZ.

(20)

Osobe koje trguju za vlastiti račun, uključujući održavatelje tržišta robnih izvedenica, emisijskih jedinica ili njihovih izvedenica, izuzev osoba koje trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata, ili koje pružaju investicijske usluge u odnosu na robne izvedenice, emisijske jedinice ili njihove izvedenice korisnicima ili dobavljačima iz njihove redovne djelatnosti ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, pod uvjetom da je ta aktivnost pomoćna aktivnost njihovoj redovnoj djelatnosti na razini grupe te da redovna djelatnost nije pružanje investicijskih usluga u smislu ove Direktive niti obavljanje bankovne djelatnosti u smislu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13), a niti održavanje tržišta robnih izvedenica, te da te osobe ne primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja. Tehnički kriteriji za određivanje kada je djelatnost pomoćna takvim redovnim djelatnostima trebali bi se razjasniti u regulatornim tehničkim standardima, uzimajući u obzir kriterije navedene u ovoj Direktivi.

Ti bi kriteriji trebali osigurati da su nefinancijska društva koja trguju financijskim instrumentima nerazmjerno u usporedbi s razinom ulaganja u redovnu djelatnost obuhvaćena područjem primjene ove Direktive. U tu svrhu ti bi kriteriji u obzir trebali uzeti barem potrebu da pomoćne aktivnosti predstavljaju manji dio aktivnosti na razini grupe i opseg njihove djelatnosti trgovanja u usporedbi s ukupnom tržišnom aktivnosti trgovanja u tom razredu imovine. Kada regulatorna tijela, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim zakonima i drugim propisima ili mjesta trgovanja, predviđaju obvezu pružanja likvidnosti na mjestu trgovanja, primjereno bi bilo da se transakcije koje se zaključuju kako bi se ispunila takva obveza isključe iz procjene je li aktivnost pomoćna ili nije.

(21)

Za potrebe ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju i OTC izvedenice i izvedenice kojima se trguje na burzi u smislu Uredbe (EU) br. 600/2014, aktivnosti koje se smatraju objektivno mjerljivima kao one koje smanjuju rizike izravno povezane s komercijalnim aktivnostima ili aktivnostima financiranja riznice i transakcije unutar grupe trebalo bi razmatrati sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012.

(22)

Osobe koje trguju robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i njihovim izvedenicama također mogu trgovati drugim financijskim instrumentima u sklopu njihovog upravljanja rizikom povezanog s njihovim poslovnim aktivnostima i financiranjem kako bi se zaštitile od rizika, kao što su valutni rizici. Stoga je važno pojasniti da se izuzeća primjenjuju kumulativno. Na primjer, izuzeće iz članka 2. stavka 1. točke j. može se koristiti zajedno s izuzećem iz članka 2. stavka 1. točke d.

(23)

Međutim, kako bi se izbjegla moguća zlouporaba izuzeća, održavatelji tržišta financijskih instrumenata osim održavatelja tržišta robnih izvedenica, emisijskih jedinica ili njihovih izvedenica, pod uvjetom da je ta aktivnost održavanja tržišta pomoćna aktivnosti njihovoj redovnoj djelatnosti na razini grupe i pod uvjetom da ne primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja, trebali bi biti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive i ne bi trebali koristiti bilo koje izuzeće. Osobe koje trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata ili primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja financijskim instrumentima također bi trebale bi biti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive i ne bi trebale koristiti bilo koje izuzeće.

(24)

Trgovanje za vlastiti račun kada se izvršavaju nalozi klijenata trebalo bi obuhvaćati društva koja izvršavaju naloge različitih klijenata trgujući za vlastiti račun uparivanjem naloga („back to back trading”); u tom slučaju ona bi se trebala smatrati nalogodavcem i trebala bi podlijegati odredbama ove Direktive koja obuhvaća izvršavanje naloga za račun klijenata i trgovanje za vlastiti račun.

(25)

Izvršavanje naloga u okviru poslovanja s financijskim instrumentima kao pomoćna aktivnost između dvije osobe čija redovna djelatnost na razini grupe ne podrazumijeva pružanje investicijskih usluga u smislu ove Direktive niti bankovnih djelatnosti u smislu Direktive 2013/36/EZ ne bi se trebalo smatrati trgovanjem za vlastiti račun kada se izvršavaju nalozi klijenata.

(26)

Trebalo bi se podrazumijevati da se upućivanja na osobe u tekstu odnose i na fizičke i na pravne osobe.

(27)

Poduzeća za osiguranje ili životno osiguranje čije aktivnosti podliježu odgovarajućem nadzoru nadležnih tijela za bonitetni nadzor i Direktivi 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) trebala bi biti isključena iz područja primjene ove Direktive kad obavljaju aktivnosti iz te Direktive.

(28)

Osobe koje ne pružaju usluge trećim stranama nego se njihova djelatnost sastoji u pružanju investicijskih usluga isključivo svojim matičnim društvima, svojim društvima kćerima i drugim društvima kćerima svojih matičnih društava, ne bi trebale biti obuhvaćene ovom Direktivom.

(29)

Neka lokalna energetska komunalna poduzeća i neki operateri industrijskih postrojenja obuhvaćeni Sustavom EU-a za trgovanje emisijama povezuju i povjeravaju nekonsolidiranim društvima kćerima svoje trgovinske aktivnosti za zaštitu od komercijalnih rizika. Ti zajednički pothvati ne pružaju nikakve druge usluge i imaju točno istu funkciju kao osobe iz uvodne izjave 28. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, iz područja primjene ove Direktive također bi trebalo biti moguće isključiti zajedničke pothvate lokalnih energetskih komunalnih poduzeća ili operatera iz članka 3. točke (f) Direktive 2003/87/EZ koji ne pružaju nikakve druge usluge osim investicijskih usluga za lokalna energetska komunalna poduzeća ili operatere iz članka 3. točke (f) Direktive 2003/87/EZ i pod uvjetom da će ta lokalna energetska komunalna poduzeća ili ti operateri biti izuzeti na temelju članka 2. stavka 1. točke (j) ako sami provode te investicijske usluge. Ipak, kako bi osigurale primjerene zaštitne mehanizme te adekvatnu zaštitu investitora, države članice koje odluče izuzeti takve zajedničke pothvate trebale bi ih podvrgnuti zahtjevima koji su barem analogni onima navedenim u ovoj Direktivi, osobito u fazi izdavanja odobrenja za rad, pri procjeni njihovog ugleda i iskustva te primjerenosti dioničara, prilikom pregleda uvjeta za početno odobrenje za rad i stalnog nadzora kao i pri ispunjavanju poslovnih obveza.

(30)

Osobe koje u okviru svoje djelatnosti pružaju investicijske usluge samo povremeno također bi trebale biti isključene iz područja primjene ove Direktive, pod uvjetom da je ta djelatnost uređena i da relevantnim propisima nije zabranjeno povremeno pružanje investicijskih usluga.

(31)

Osobe čije se investicijske usluge sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika te stoga ne pružaju investicijske usluge trećim stranama, ne bi trebale biti obuhvaćene ovom Direktivom.

(32)

Iz područja primjene ove Direktive potrebno je isključiti središnje banke i druga tijela koja obavljaju slične poslove te javna tijela zadužena za upravljanje ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom, što uključuje i investiranje javnog duga, uz iznimku tijela koja su u cijelosti ili djelomično u državnom vlasništvu, čija je uloga komercijalne prirode ili vezana uz stjecanje udjela.

(33)

Kako bi se razjasnio sustav izuzeća za Europski sustav središnjih banaka (ESSB), druga nacionalna tijela koja vrše slične funkcije i tijela koja posreduju pri upravljanju javnim dugom, primjereno je ograničiti takva izuzeća na tijela i institucije koje vrše svoju funkciju u skladu s pravom jedne države članice ili u skladu s pravom Unije, kao i na međunarodna tijela čiji su članovi dvije države članice ili više njih koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći u korist svojih članova koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete, kao što je Europski instrument za financijsku stabilnost.

(34)

Iz područja primjene ove Direktive potrebno je izuzeti društva za zajednička ulaganja i mirovinske fondove, bez obzira na to jesu li usklađeni na razini Unije, kao i njihove depozitare ili upravljačka tijela, s obzirom na to da podliježu specifičnim pravilima izravno prilagođenima njihovim aktivnostima.

(35)

Potrebno je isključiti iz područja primjene ove Direktive operatere sustava prijenosa kako su definirani u članku 2. stavku 4. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) ili članku 2. stavku 4. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) kada izvršavaju svoje zadaće prema tim direktivama, prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (17) ili Uredbi (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (18) ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim zakonodavnim aktima. U skladu s tim zakonodavnim aktima, operateri sustava prijenosa imaju određene obveze i odgovornosti te podliježu određenom certificiranju i nadzoru određenih nadležnih tijela iz sektora. Operateri sustava prijenosa također bi mogli koristiti takvo izuzeće kada koriste druge osobe koje kao pružatelji usluga za njihov račun izvršavaju njihove zadaće u skladu s tim zakonodavnim aktima ili mrežnim kodeksima ili smjernicama usvojenima u skladu s tim uredbama. Operateri sustava prijenosa ne bi trebali biti u mogućnosti koristiti takvo izuzeće kada pružaju investicijske usluge ili aktivnosti u vezi s financijskim instrumentima, uključujući i upravljanje platformama za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa.

(36)

Da bi osobe mogle koristiti izuzeća iz ove Direktive, one moraju trajno ispunjavati uvjete navedene za te iznimke. Posebno ako osoba pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti, a izuzeta je iz ove Direktive jer su pritom usluge ili aktivnosti pomoćne uz redovnu djelatnost na razini grupe, za tu osobu više ne bi trebale vrijediti iznimke koje se odnose na pomoćne usluge, ako pružanje tih usluga ili aktivnosti više nije samo pomoćna djelatnost uz redovnu djelatnost.

(37)

Osobe koje pružaju investicijske usluge i/ili obavljaju investicijske aktivnosti obuhvaćene ovom Direktivom trebale bi podlijegati odobrenju za rad svojih matičnih država članica radi zaštite ulagatelja i stabilnosti financijskog sustava.

(38)

Kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad prema Direktivi 2013/36/EU ne bi trebalo dodatno odobrenje za pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti prema ovoj Direktivi. Ako kreditna institucija odluči pružati investicijske usluge ili obavljati investicijske aktivnosti, prije izdavanja odobrenja za rad na temelju Direktive 2013/36/EU, nadležna tijela trebala bi provjeriti poštuje li ona relevantne odredbe ove Direktive.

(39)

Strukturirani depoziti pojavili su se kao oblik investicijskog proizvoda, međutim još uvijek nisu obuhvaćeni nikakvim zakonodavnim aktom za zaštitu ulagatelja na razini Unije, dok su druga strukturirana ulaganja obuhvaćena takvim zakonodavnim aktima. Stoga je primjereno ojačati povjerenje ulagatelja i ujednačiti regulatorni postupak koji se tiče distribucije različitih paketa investicijskih proizvoda namijenjenih malim ulagateljima kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite ulagatelja u cijeloj Uniji. Zbog toga je primjereno uključiti strukturirane depozite u područje primjene ove Direktive. U tom pogledu, nužno je pojasniti da s obzirom na to da su strukturirani depoziti oblik investicijskog proizvoda oni ne obuhvaćaju depozite koji su povezani isključivo s kamatnim stopama, poput Euribora ili Libora, bez obzira na to jesu li kamatne stope već zadane ili su fiksne ili promjenjive. Takvi bi depoziti stoga trebali biti isključeni iz područja primjene ove Direktive.

(40)

Primjena ove Direktive za investicijska društva i kreditne institucije kad strukturne depozite prodaju klijentima ili ih savjetuju u vezi s njima strukturnim depozitima trebala bi podrazumijevati i situaciju kao da isti djeluju kao posrednici za te proizvode koje izdaju kreditne institucije koje mogu uzimati depozite u skladu s Direktivom 2013/36/EU.

(41)

Središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) sistemski su važne institucije za financijska tržišta koja osiguravaju početno upisivanje vrijednosnih papira, održavanje računa s izdanim vrijednosnim papirima i namiru gotovo svih trgovanja vrijednosnim papirima. CSD-ovi trebaju biti posebno uređeni pravom Unije i podlijegati, osobito, odobrenju za rad i određenim uvjetima poslovanja. Ipak, CSD-ovi mogu osim osnovnih usluga navedenih u drugom zakonodavstvu Unije, pružati investicijske usluge i aktivnosti koje su uređene ovom Direktivom.

Kako bi se osiguralo da svi subjekti koji pružaju investicijske usluge i aktivnosti podliježu istom zakonodavnom okviru, primjereno je osigurati da CSD-ovi ne podliježu zahtjevima ove Direktive koji se odnose na odobrenje na rad i određene uvjete poslovanja, nego da zakonodavstvo Unije koje uređuje CDS-ove kao takve osigura da oni podliježu odredbama ove Direktive kada pružaju investicijske usluge ili obavljaju investicijske aktivnosti uz usluge navedene u tom zakonodavstvu Unije.

(42)

Kako bi se pojačala zaštita ulagatelja u Uniji, primjereno je ograničiti uvjete po kojima države članice mogu isključiti iz primjene ove Direktive osobe koje pružaju investicijske usluge klijentima koji, zbog toga, nisu zaštićeni ovom Direktivom. Posebno je primjereno tražiti od država članica da primjenjuju na te osobe zahtjeve koji su barem analogni onima navedenim u ovoj Direktivi, osobito u fazi izdavanja odobrenja za rad, procjeni njihovog ugleda i iskustva te primjerenosti dioničara, prilikom pregleda uvjeta za početno odobrenje za rad i stalnog nadzora kao i pri ispunjavanju poslovnih obveza.

Osim toga, osobe isključene iz područja primjene ove Direktive trebale bi biti obuhvaćene sustavom za zaštitu ulagatelja prepoznatim u skladu s Direktivom 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) ili osiguranjem od profesionalne odgovornosti koje osigurava jednaku zaštitu klijentima u slučajevima obuhvaćenima tom Direktivom.

(43)

Ako investicijsko društvo neredovito pruža jednu ili više investicijskih usluga ili obavlja jednu ili više investicijskih aktivnosti koje nisu obuhvaćene njegovim odobrenjem za rad, ne bi mu trebalo biti potrebno dodatno odobrenje za rad na temelju ove Direktive.

(44)

Za potrebe ove Direktive, djelatnost zaprimanja i prijenosa naloga trebala bi obuhvatiti i uspostavljanje kontakta između jednog ili više ulagatelja, što omogućava zaključivanje transakcije između tih ulagatelja.

(45)

Investicijska društva i kreditne institucije koje distribuiraju financijske instrumente koje same izdaju trebale bi podlijegati ovoj Direktivi kada pružaju investicijske savjete svojim klijentima. Kako bi se uklonila nesigurnost i pojačala zaštita ulagatelja, primjereno je primijeniti ovu Direktivu onda kada investicijska društva i kreditne institucije na primarnom tržištu distribuiraju financijske instrumente koje su same izdale bez pružanja savjeta. U tu svrhu bi se definicija usluge izvršavanja naloga za račun klijenata trebala proširiti.

(46)

Načela uzajamnog priznavanja i nadzora koji vrši matična država članica zahtijevaju da nadležna tijela država članica ne izdaju ili oduzimaju odobrenje za rad ako okolnosti kao što je sadržaj poslovnog plana, geografska distribucija ili aktivnosti koje se stvarno obavljaju ili jasno ukazuju na to da je investicijsko društvo izabralo pravni sustav jedne države članice kako bi izbjeglo strože norme koje su na snazi u drugoj državi članici na čijem državnom području namjerava obavljati ili obavlja pretežni dio poslovanja. Investicijsko društvo koje je pravna osoba trebalo bi dobiti odobrenje za rad u državi članici u kojoj ima sjedište. Investicijsko društvo koje nije pravna osoba trebalo bi dobiti odobrenje za rad u državi članici u kojoj se nalazi njegova središnja uprava. Osim toga, država članica trebala bi tražiti da središnja uprava jednog investicijskog društva uvijek bude u njegovoj matičnoj državi članici i da ondje stvarno i posluje.

(47)

U Direktivi 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) predviđeni su detaljni kriteriji za bonitetnu procjenu namjeravanog stjecanja u investicijskom društvu i za postupak njihove primjene. Kako bi se pružila pravna sigurnost, jasnoća i predvidljivost postupka procjene i njegovih rezultata, primjereno je potvrditi kriterije i postupak bonitetne procjene koji su navedeni u toj Direktivi.

Posebno, nadležna tijela trebala bi procijeniti primjerenost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja na temelju sljedećih kriterija: ugled namjeravanog stjecatelja; ugled i iskustvo svake osobe koja će upravljati poslovanjem investicijskog društva kao rezultat namjeravanog stjecanja; financijske stabilnosti namjeravanog stjecatelja, hoće li investicijsko društvo moći ispunjavati bonitetne zahtjeve koji se temelje na ovoj Direktivi i na drugim direktivama, posebno na Direktivama 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21) i 2013/36/EZ; postoje li opravdani razlozi za sumnju da je u okviru članka 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22) došlo do pranja novca ili financiranja terorista ili se pokušalo s tim aktivnostima, ili da bi namjeravano stjecanje moglo povećati rizik s tim u vezi.

(48)

Investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za rad u njegovoj matičnoj državi članici trebalo bi biti ovlašteno pružati investicijske usluge ili obavljati investicijske aktivnosti u cijeloj Uniji, bez traženja zasebnog odobrenja za rad od nadležnog tijela države članice u kojoj želi pružati te usluge ili obavljati te aktivnosti.

(49)

S obzirom na to da su određena investicijska društva izuzeta od određenih obveza predviđenih Direktivom 2013/36/EZ, trebalo bi ih obvezati na to da raspolažu minimalnim kapitalom ili da imaju osiguranje od profesionalne odgovornosti ili kombinaciju tih dviju opcija. Kod usklađivanja ovih iznosa trebalo bi se voditi računa o usklađivanjima u okviru Direktive 2002/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23). Taj poseban postupak u svrhu adekvatnosti kapitala ne bi trebao dovoditi u pitanje odluke o odgovarajućem postupanju s tim društvima u okviru budućih promjena zakonodavstva Unije o adekvatnosti kapitala.

(50)

Budući da bi trebalo ograničiti područje primjene propisa o bonitetnom nadzoru na one subjekte koji na temelju činjenice da vode knjigu trgovanja na profesionalnoj osnovi predstavljaju izvor rizika druge ugovorne strane za druge tržišne sudionike, subjekte koji trguju za vlastiti račun financijskim instrumentima osim robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama” trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Direktive pod uvjetom da oni nisu održavatelji tržišta, da ne trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata, da nisu članovi ili sudionici uređenog tržišta ili MTP-a, da nemaju izravan elektronički pristup mjestu trgovanja i da ne primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.

(51)

Radi zaštite prava vlasništva ulagatelja i drugih sličnih prava u odnosu na vrijednosne papire i prava ulagatelja u odnosu na sredstva koja je povjerio društvu, ta prava trebala bi se jasno razgraničiti od prava samog investicijskog društva. Ovo načelo, međutim, ne bi trebalo spriječiti društvo u trgovanju u vlastito ime, a za račun ulagatelja, ako to zahtijeva priroda transakcije, a ulagatelj je suglasan, primjerice kod pozajmljivanja vrijednosnih papira.

(52)

Zahtjevi koji se tiču zaštite imovine klijenta ključni su instrument za zaštitu klijenata pri pružanju usluga i obavljanju aktivnosti. Ti zahtjevi mogu se izuzeti kada se potpuno vlasništvo nad sredstvima i financijskim instrumentom prenese na investicijsko društvo kako bi se pokrile sadašnje ili buduće, stvarne, moguće ili očekivane obveze. Te široke mogućnosti izuzeća mogu izazvati nesigurnost i ugroziti djelotvornost zahtjeva koji se tiču zaštite imovine klijenta. Stoga, barem kada se radi o imovini malog ulagatelja, primjereno je ograničiti mogućnost investicijskih društava da sklapa ugovore o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva kako je definirano u Direktivi 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) radi osiguravanja ili pokrivanja njihovih obveza na drugačiji način.

(53)

Potrebno je osnažiti ulogu upravljačkih tijela investicijskih društava, uređenih tržišta i pružatelja usluga dostave podataka osiguranjem dobrog i pažljivog upravljanja, promicanja integriteta tržišta i interesa ulagatelja. Upravljačko tijelo investicijskog društva, uređenih tržišta i pružatelja usluga dostave podataka trebalo bi stalno posvećivati dovoljno vremena i zajedno posjedovati odgovarajuće znanje, vještine i iskustvo kako bi moglo razumjeti aktivnosti društva uključujući glavne rizike. Kako bi se izbjeglo grupno razmišljanje, a olakšala neovisna mišljenja i kritička preispitivanja, upravljačka tijela institucija trebala bi stoga biti dovoljno različita, što se tiče starosti, spola, geografskog podrijetla, obrazovanja i struke kako bi se prikazala različita stajališta i iskustva. U tom bi se kontekstu na zastupanje zaposlenika u upravljačkom tijelu, unošenjem ključne perspektive i istinskog znanja o unutarnjem funkcioniranju društava, moglo gledati kao na pozitivan način povećanja raznolikosti. Stoga bi raznolikost trebala biti jedan od kriterija za sastav upravljačkih tijela. Raznolikost bi također trebala općenito govoreći biti zastupljenija u politikama zapošljavanja društava. Ta bi politika, na primjer, trebala ohrabriti institucije na odabir kandidata s lista najboljih kandidata uključujući oba spola. U interesu usklađenog pristupa korporativnom upravljanju poželjno je uskladiti zahtjeve za investicijska društva što je više moguće s onima uključenim u Direktivu 2013/36/EU.

(54)

Kako bi upravljačko tijelo imalo djelotvoran nadzor i kontrolu nad aktivnostima investicijskih društava, uređenih tržišta i pružatelja usluga dostave podataka ono bi trebalo biti odgovorno za sveukupnu strategiju društva, uzimajući u obzir njegovo poslovanje i profil rizičnosti. Upravljačko tijelo trebalo bi preuzeti jasnu odgovornost tijekom poslovnog ciklusa društva, u područjima identifikacije i definiranja strateških ciljeva društva, strategije rizika i unutarnjeg upravljanja društvom, odobravanja njegove unutarnje organizacije, uključujući kriterije za odabir i osposobljavanje osoblja, djelotvornog nadzora viših rukovoditelja, određivanja općih politika kojima se uređuju pružanje usluga i obavljanje aktivnosti, uključujući i primitke od rada prodajnog osoblja i odobrenja novih proizvoda za distribuciju klijentima. Povremeno praćenje i procjena strateških ciljeva društava, njihove unutarnje organizacije i politika pružanja usluga i obavljanja aktivnosti trebali bi osigurati da se društvom stalno dobro i pažljivo upravlja, što je u interesu integriteta tržišta i zaštite ulagatelja. Istodobno obnašanje prevelikog broja direktorskih pozicija spriječilo bi člana upravljačkog tijela da provodi odgovarajuće vrijeme u obavljanju svoje nadzorne uloge.

Stoga je potrebno ograničiti broj direktorskih pozicija koje član upravljačkog tijela jedne institucije istodobno može imati u različitim subjektima. Ipak, direktorske pozicije u organizacijama koje nemaju dominantno komercijalne ciljeve, kao što su neprofitne ili dobrotvorne organizacije, ne bi trebalo uzeti u obzir u svrhu primjene takvog ograničenja.

(55)

U državama članicama koriste se različite upravljačke strukture. U većini slučajeva koristi se struktura jedinstvene ili dvojne uprave. Definicije korištene u ovoj Direktivi nastoje obuhvatiti sve postojeće strukture bez zagovaranja neke posebne strukture. One su isključivo funkcionalne u svrhu postavljanja pravila s određenim ishodom bez obzira na nacionalno pravo trgovačkih društava koje se primjenjuje na instituciju u svakoj državi članici. Definicije stoga ne bi trebale utjecati na općenitu podjelu nadležnosti u skladu s nacionalnim pravom trgovačkih društava.

(56)

Sve veći opseg aktivnosti koje mnoga investicijska društva istodobno obavljaju povećao je mogućnost sukoba interesa između različitih aktivnosti i interesa klijenata. Stoga je potrebno predvidjeti pravila kojima će se osigurati da se ovi sukobi ne odraze negativno na interese klijenata. Društva su dužna poduzeti učinkovite korake kako bi utvrdila te spriječila sukobe interesa ili njima upravljala te kako bi, što je više moguće, ublažila mogući utjecaj tih rizika. Ako ipak ostane neki zaostali rizik nauštrb interesa klijenta, klijentu bi prije sklapanja posla za njegov račun trebalo jasno otkriti općenitu prirodu i/ili izvor sukoba interesa te koraka poduzetih radi ublažavanja tih rizika.

(57)

Direktivom Komisije 2006/73/EZ (25) omogućava se državama članicama da u kontekstu organizacijskih zahtjeva za investicijska društva traže snimanje telefonskih razgovora ili evidentiranje elektroničke komunikacije koji se tiču naloga klijenata. Snimanje telefonskih razgovora ili evidentiranje elektroničke komunikacije koji se odnos na naloge klijenata u skladu je s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (Povelja) i opravdano je kako bi se ojačala zaštita ulagatelja, poboljšao nadzor tržišta i povećala pravna sigurnost u interesu investicijskih društava i njihovih klijenata. Važnost takvih snimaka također se spominje u tehničkim savjetima Komisiji koji je 29. srpnja 2010. izdao Odbor europskih regulatora za vrijednosne papire. Takvi bi zapisi trebali osigurati postojanje dokaza za dokazivanje uvjeta bilo kakvih naloga zadanih od strane klijenata i njihove povezanosti s transakcijama koje su izvršila investicijska društva te kako bi se otkrilo bilo kakvo ponašanje koje bi moglo biti relevantno u smislu zlouporabe tržišta, uključujući kada društva trguju za vlastiti račun.

U tu svrhu zapisi su potrebni za sve razgovore koji uključuju predstavnike društva kada trguju ili namjeravaju trgovati za vlastiti račun. Kada klijenti naloge priopćavaju drugim kanalima osim telefona, takva bi komunikacija trebala biti na trajnom mediju kao što su pošta, faks, elektronička pošta, dokumentiranje naloga klijenta sačinjeno na sastanku. Na primjer, sadržaj relevantnog razgovora u četiri oka s klijentom mogao bi biti zabilježen tako da se vodi pisani zapisnik ili bilješke. Takvi bi se nalozi trebali smatrati jednakovrijednima onima zaprimljenim telefonom. Ako se rade zapisnici razgovora s klijentom u četiri oka, države članice bi trebale osigurati primjerene mehanizme zaštite kako bi osigurale da za klijenta ne nastane šteta zbog netočnog zapisnika kojim je zabilježen razgovor među stranama. Takvi mehanizmi zaštite ne bi trebali podrazumijevati nikakvu pretpostavku postojanja odgovornosti na strani klijenta.

Kako bi osigurali pravnu sigurnost s obzirom na područje primjene obveze, potrebno ju je primijeniti na svu opremu koju društvo osigurava ili čije korištenje dopušta investicijsko društvo te zahtijevati da investicijska društva poduzmu razumne korake kako bi osigurala da se za transakcije na koristi oprema koja je u privatnom vlasništvu. Ti bi zapisi trebali biti dostupni nadležnim tijelima u ispunjavanju njihovih nadzornih zadaća te u izvršenju provedbenih mjera u okviru ove Direktive te u okviru Uredbe (EU) br. 600/2014, Uredbe (EU) br. 596/2014 i Direktive 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća (26) kako bi pomogli nadležnim tijelima odrediti ponašanja koja nisu u skladu s pravnim okvirom kojim se uređuje aktivnost investicijskih društava. Ti bi zapisi također trebali biti dostupni investicijskim društvima i klijentima kako bi pokazali razvoj njihovog odnosa s obzirom na naloge koje šalju klijenti i transakcije koje vrše društva. Zbog toga je primjereno da se u ovoj Direktivi predvide načela općeg režima koji se odnosi na snimanje telefonskih razgovora ili evidentiranja elektroničke komunikacije koja se odnosi na naloge klijenata.

(58)

U skladu sa zaključcima Vijeća o jačanju europskog financijskog nadzora donesenim u lipnju 2009. i da bi doprinijela uspostavi jedinstvenog regulatornog okvira za financijska tržišta Unije, pomogla u daljnjem razvoju jednakih uvjeta za države članice i sudionike na tržištu, povećala zaštitu ulagatelja i poboljšala nadzor i provedbu, Unija se obvezala, kada je primjereno, svesti na najmanju mjeru diskrecijska prava država članica u vezi sa zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama. Osim uvođenja u ovu Direktivu zajedničkog sustava za snimanje telefonskih razgovora ili evidentiranje elektroničke komunikacije koje se tiče naloga klijenta, primjereno je smanjiti mogućnost nadležnih tijela da u pojedinim slučajevima delegiraju nadzorne zadaće, ograničavaju diskrecijska prava u zahtjevima koji se primjenjuju na vezane zastupnike i na izvješćivanje iz podružnica.

(59)

U proteklom desetljeću upotreba tehnologije za trgovanje bitno se razvila i sada je u velikoj mjeri koriste sudionici na tržištu. Veliki broj sudionika na tržištu sada koristi algoritamsko trgovanje u kojem računalni algoritam automatski odredi aspekte naloga s minimalnim posredovanjem čovjeka ili bez njega. Rizici koji proizlaze iz algoritamskog trgovanja trebali bi biti uređeni. Ipak, korištenje algoritama u obradi izvršenih transakcija nakon trgovanja ne predstavlja algoritamsko trgovanje. Investicijsko društvo koje algoritamsko trgovanje koristi u sklopu strategije održavanja tržišta trebalo bi neprekidno provoditi to održavanje tržišta tijekom određenog omjera sati trgovanja u mjestu trgovanja. Regulatorni tehnički standardi trebali bi pojasniti što predstavlja određeni omjer sati trgovanja u mjestu trgovanja tako da osigura da je taj određeni omjer znatan u usporedbi s ukupnim satima trgovanja, uzimajući u obzir likvidnost, visinu i vrstu određenog tržišta i karakteristike financijskih instrumenta kojim se trguje.

(60)

Investicijska društva koja algoritamsko trgovanje koriste u sklopu strategije održavanja tržišta trebala bi imati odgovarajuće sustave i kontrolu tih aktivnosti. Takvu aktivnost trebalo bi tumačiti na način koji je specifičan za njezin kontekst i svrhu. Definicija takve aktivnosti je stoga neovisna o definicijama kao što je ona za „aktivnosti održavanja tržišta” iz Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

(61)

Poseban podskup algoritamskog trgovanja jest visokofrekventno algoritamsko trgovanje u kojem sustav za trgovanje velikom brzinom analizira podatke ili signale s tržišta i potom, kao odgovor na tu analizu, šalje ili ažurira veliku količinu naloga u vrlo kratkom vremenu. Visokofrekventno algoritamsko trgovanje može, osobito, sadržavati elemente kao što su kreiranje, generiranje, usmjeravanje ili izvršenje naloga koje određuje sustav bez ljudske intervencije za pojedinačne transakcije ili naloge, kratak vremenski okvir za utvrđivanje i likvidaciju pozicija, veliki dnevni promet portfelja, visoki omjer naloga i trgovine u danu i zaključenje dana trgovanja na ili blizu neutralne pozicije. Visokofrekventno algoritamsko trgovanje, između ostalog, karakteriziraju visoke stope poruka u danu koje predstavljaju naloge, ponude i otkazivanja. U utvrđivanju onoga što predstavlja visoke stope poruka u danu u obzir treba uzeti identitet klijenta koji stoji iza aktivnosti, duljinu razdoblja promatranja, usporedbu s ukupnom aktivnošću tržišta tijekom tog razdoblja i relativnu koncentraciju ili fragmentaciju aktivnosti. Visokofrekventno algoritamsko trgovanje obično obavljaju trgovci koji koriste vlastiti kapital za trgovanje. Ono nije strategija samo po sebi, već obično podrazumijeva upotrebu sofisticirane tehnologije za provedbu tradicionalnijih strategija trgovanja poput održavanja tržišta ili arbitraže.

(62)

Tehnički napredak omogućio je visokofrekventno trgovanje i razvoj poslovnih modela. Visokofrekventno trgovanje olakšano je kolokacijom platformi sudionika na tržištu u neposrednoj blizini sustava za usklađivanje transakcija na mjestu trgovanja. Kako bi se osigurali uredni i korektni uvjeti trgovanja, nužno je zahtijevati od mjesta trgovanja da pružaju takve kolokacijske usluge bez diskriminiranja, korektno i transparentno. Upotrebom tehnologije za trgovanje povećala se brzina, sposobnost i složenost trgovanja ulagatelja. Također je omogućila sudionicima na tržištu da svojim klijentima olakšaju izravan elektronički pristup tržištima upotrebom njihovih trgovinskih platformi, izravnim pristupom tržištu ili sponzoriranim pristupom. Tehnologija za trgovanje donijela je općenito koristi tržištu i sudionicima na tržištu, na primjer veće sudjelovanje na tržištima, povećanu likvidnost, manji raspon cijena, smanjenu kratkoročnu volatilnost cijena i način postizanja boljeg izvršenja naloga za klijente. Ipak, ta tehnologija dovodi do potencijalnih rizika, npr. povećani rizik od preopterećenja sustava mjesta trgovanja zbog velikog volumena naloga, rizik da algoritamsko trgovanje stvara duplicirane ili neispravne naloge ili da ne funkcionira učinkovito te tako doprinese stvaranju neuredno tržište.

Osim toga, postoji i rizik preosjetljivosti algoritamskih sustava za trgovanje na događaje na tržištu koji mogu pogoršati volatilnost cijena ako već postoji problem na tržištu. Konačno, ako se tehnike algoritamskog trgovanja ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ne upotrebljavaju ispravno, u pogledu njih, kao i u pogledu svakog drugog oblika trgovanja, može doći do određenih ponašanja, koja su zabranjena Uredbom (EU) br. 596/2014. Visokofrekventno trgovanje može također, zbog toga što osobama koje trguju visokofrekventno daje prednost u odnosu na informacije” potaknuti ulagatelje da odaberu izvršavati transakcije na mjestima trgovanja na kojima mogu izbjeći interakciju s osobama koje trguju visokofrekventno. Primjereno je tehnike visokofrekventnog algoritamskog trgovanja koje se zasnivaju na određenim značajkama podvrgnuti posebnoj regulatornoj kontroli. Dok su to pretežno tehnike koje se zasnivaju na trgovanju za vlastiti račun, takva kontrola trebala bi se također primjenjivati ako je izvršenje tehnike strukturirano tako da se izbjegava izvršenje za vlastiti račun.

(63)

Ti potencijalni rizici od povećane upotrebe tehnologije najbolje se mogu ublažiti kombinacijom mjera i posebnih oblika kontrole rizika usmjerenih na društva koja koriste tehnike algoritamskog ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanja koja pružaju izravan elektronički pristup i druge mjere usmjerene na operatere mjesta trgovanja kojima takva društva imaju pristup. Kako bi se ojačala otpornost tržišta s obzirom na tehnološki razvoj te bi mjere trebale odražavati i nadopunjavati tehničke smjernice koje je izdalo europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala)(„ESMA”) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (28) u veljači 2012. o sustavima i kontrolama u okruženju automatiziranog trgovanja za trgovinske platforme, investicijska društva i nadležna tijela (ESMA/2012/122). Poželjno je osigurati da sva društva koja se bave visokofrekventnim algoritamskim trgovanjem imaju odobrenja za rad. Takvim odobrenjem za rad bi se trebalo osigurati da ta društva podliježu organizacijskim zahtjevima prema Direktivi i da ih se nadzire na odgovarajući način. Ipak, ne bi trebalo zahtijevati da subjekti koji imaju odobrenje za rad i pod nadzorom su u skladu sa pravom Unije kojim se uređuje financijski sektor i koji su izuzeti iz ove Direktive, ali koji koriste tehnike algoritamskog trgovanja ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanja trebaju imati odobrenje za rad u skladu s ovom Direktivom i trebali bi biti podvrgnuti samo mjerama i nadzoru s ciljem rješavanja određenog rizika koji proizlazi iz tih vrsta trgovanja. U tom bi pogledu ESMA trebala imati važnu koordinacijsku ulogu određivanjem odgovarajućih pomaka cijene kako bi se osiguralo uredno tržište na razini Unije.

(64)

I investicijska društva i mjesta trgovanja trebala bi osigurati jake mjere kako tehnike algoritamskog trgovanja ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ne bi stvorili neuredno tržište i kako se ne bi mogle koristiti za zlouporabu. Mjesta trgovanja također bi trebala osigurati da su im sustavi trgovanja otporni i ispitani na odgovarajući način kako bi se suočili s povećanim tokovima naloga ili tenzijama na tržištu i da imaju uspostavljene sustave za prekid trgovanja u svim mjestima trgovanja tako da je moguće privremeno zaustaviti trgovanje ili ga ograničiti ako dođe do iznenadnih neočekivanih kretanja cijena.

(65)

Također je nužno osigurati da su strukture naknada mjesta trgovanja transparentne, nediskriminirajuće i korektne i da nisu strukturirane tako da se njima promiču neuredni tržišni uvjeti. Stoga je potrebno dopustiti mjestima trgovanja da prilagode svoje naknade za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan te da prilagode naknade za svaki financijski instrument na koji se primjenjuju. Države članice bi također trebale omogućiti mjestima trgovanja da uvedu više naknade za izdavanje naloga koji se kasnije povuku ili za sudionike koji daju veći omjer povučenih naloga i za one koji posluju sa tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja kako bi se odrazilo dodatno opterećenje na kapacitet sustava bez nužnih koristi za druge sudionike na tržištu.

(66)

Uz mjere u vezi s tehnikama algoritamskog trgovanja i visokofrekventnog algoritamskog trgovanja, primjereno je da investicijska društva svojim klijentima zabrane pružanje izravnog elektroničkog pristupa tržištima ako takav pristup ne podliježe pravilnim sustavima i nadzoru. Bez obzira na oblike pruženog izravnog pristupa, društva koja pružaju takav pristup trebala bi ocijeniti i pregledati primjerenost klijenata koji koriste tu uslugu i osigurati uvođenje kontrole rizika za korištenje usluge te zadržavanje odgovornosti tih društava za trgovanja koja predaju njihovi klijenti korištenjem njihovih sustava ili kodeksa trgovanja. Primjereno je da detaljni organizacijski zahtjevi koji se tiču tih novih oblika trgovanja budu podrobnije propisani u regulatornim tehničkim standardima. Time bi se trebala osigurati mogućnost izmjene zahtjeva kada je potrebno da bi se razmotrile dodatne inovacije i razvoji u tom području.

(67)

Kako bi osigurali učinkoviti nadzor te omogućili nadležnim tijelima pravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera protiv nevažećih ili nezakonitih algoritamskih strategija potrebno je označiti sve naloge koje generira algoritamsko trgovanje. Označavanjem bi se nadležnim tijelima omogućilo određivanje i razlikovanje naloga koji proizlaze iz različitih algoritama te učinkovitu rekonstrukciju i procjenu strategija koje koriste korisnici algoritamskog trgovanja. To bi trebalo ublažiti rizik od nedvosmislenog dodjeljivanja naloga algoritamskoj strategiji ili trgovcu. Označavanje nadležnim tijelima omogućuje učinkovito i djelotvorno djelovanje protiv strategija algoritamskog trgovanja koje djeluju malverzacijski ili predstavljaju rizike za pravilno funkcioniranje tržišta.

(68)

Kako bi osigurali očuvanje integriteta tržišta u svjetlu tehnoloških razvoja na financijskim tržištima, ESMA bi redovno trebala tražiti ulazne podatke od nacionalnih stručnjaka o razvojima u vezi s tehnologijom trgovanja uključujući visokofrekventno trgovanje i nove prakse koje bi mogle predstavljati zlouporabu tržišta, kako bi odredila i promicala učinkovite strategije za sprječavanje i rješavanje takvih zlouporaba.

(69)

Trenutno u Uniji djeluju brojna mjesta trgovanja, među kojima postoje i oni koji trguju istim financijskim instrumentima. Kako bi se razmotrili mogući rizici za interese ulagatelja, nužno je formalizirati i dodatno koordinirati postupke povezane s posljedicama trgovanja na drugim mjestima trgovanja ako jedno investicijsko društvo ili tržišni operater koji posluje na mjestu trgovanja odluči suspendirati ili isključiti financijski instrument iz trgovanja. Radi pravne sigurnosti i primjerenog razmatranja sukoba interesa kada se odlučuje o suspenziji ili isključenju financijskog instrumenata iz trgovanja, trebalo bi osigurati da ako jedno investicijsko društvo ili tržišni operater koji posluje u mjestu trgovanja prestane s trgovanjem zbog toga što nije usklađen s njihovim propisima, drugi slijede tu odluku ako je tako odlučilo njihovo nadležno tijelo osim ako nastavak trgovanja nije opravdan iznimnim okolnostima. Osim toga, potrebno je formalizirati i poboljšati razmjenu informacija i suradnju među nadležnim tijelima u vezi sa suspenzijom ili isključenjem financijskog instrumenta iz trgovanja u mjestu trgovanja. Te bi mjere trebale biti obuhvaćene na način da sprečavaju da mjesta trgovanja koriste informacije prenesene u kontekstu suspenzije ili isključenja financijskih instrumenta iz trgovanja za komercijalnu namjenu.

(70)

Sve je više ulagatelja aktivno na financijskim tržištima, a na raspolaganju im je složeniji, raznolikiji niz usluga i instrumenata; s obzirom na to, nužno je predvidjeti određeni stupanj usklađivanja kako bi se ulagateljima ponudila visoka razina zaštite u cijeloj Europskoj uniji. Kada je donesena Direktiva 2004/39/EZ, sve veća ovisnost ulagatelja o osobnim preporukama zahtijevala je uvrštenje investicijskog savjetovanja u investicijske usluge koje podliježu odobrenju za rad i posebnim obvezama poslovnog ponašanja. Stalna važnost osobnih preporuka klijentima i sve složenije usluge i instrumenti zahtijevaju povećanje obveza poslovnog ponašanja kako bi se povećala zaštita ulagatelja.

(71)

Države članice trebale bi osigurati da investicijska društva djeluju u skladu s najboljim interesima svojih klijenata te da mogu poštovati svoje obveze iz ove Direktive. Sukladno tomu, investicijska bi društva trebala razumjeti karakteristike ponuđenih ili preporučenih financijskih instrumenata te uspostaviti i pregledati učinkovite politike i mehanizme kako bi odredila kategorije klijenata kojima treba pružiti proizvode i usluge. Države članice bi trebale osigurati da investicijska društva koja proizvode financijske instrumente osiguraju da su ti proizvodi proizvedeni kako bi zadovoljili utvrđeno ciljno tržište krajnjih klijenata unutar relevantne kategorije klijenata, poduzeti razumne korake kako bi osigurale potrebnu distribuciju financijskih instrumenata na utvrđenom ciljnom tržištu i periodičan pregled utvrđivanja ciljnog tržišta te karakteristike proizvoda koje nude. Investicijska društva koja klijentima nude ili preporučuju financijske instrumente koje oni ne proizvode također bi trebala imati odgovarajuće mehanizme za postizanje i razumijevanje relevantnih informacija u vezi s postupkom odobrenja proizvoda, uključujući utvrđeno ciljno tržište i karakteristike proizvoda koji nude ili preporučuju. Ta bi se obveza trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje bilo kakvu procjenu prikladnosti ili primjerenosti koju će kasnije provoditi investicijsko društvo u pružanju investicijskih usluga svakom klijentu na temelju njihovih osobnih potreba, karakteristika i ciljeva.

Kako bi osigurala da će financijski instrumenti biti ponuđeni ili preporučeni samo kada je to u interesu klijenta, investicijska društva koja nude ili preporučaju proizvod koji su proizvela društva koja ne podliježu zahtjevima za upravljanje proizvodima iz ove Direktive ili društva trećih zemalja također bi trebala imati odgovarajuće mehanizme za dobivanje dostatnih informacija o financijskim proizvodima.

(72)

Kako bi se ulagateljima pružile sve važne informacije, primjereno je tražiti od investicijskih društava koja nude investicijsko savjetovanje da otkriju trošak savjetovanja, razjasne na čemu se temelje njihovi savjeti, posebno paleta proizvoda koju razmatraju prilikom davanja osobnih preporuka klijentima, pružaju li investicijsko savjetovanje neovisno i daju li klijentima periodične procjene o primjerenosti financijskih instrumenata koji su im preporučeni. Također je primjereno tražiti od investicijskih društava da objasne svojim klijentima razloge za dane savjete.

(73)

Kako bi se dodatno utvrdio regulatorni okvir za investicijsko savjetovanje, a istodobno ostavila mogućnost izbora investicijskim društvima i klijentima, primjereno je utvrditi uvjete za pružanje te usluge kada društva obavijeste klijente da se usluga pruža neovisno. Kad se savjet daje neovisno, prije davanja osobne preporuke trebala bi se procijeniti dostatna paleta različitih proizvoda ponuditelja proizvoda. Savjetnik ne treba nužno procijeniti investicijske proizvode dostupne na tržištu koje nude svi ponuditelji proizvoda ili izdavatelji, no paleta financijskih instrumenata ne bi trebala biti ograničena na financijske instrumente koje izdaju ili nude subjekti usko povezani s investicijskim društvom ili koji imaju bilo kakve druge pravne ili ekonomske veze, kao što su ugovorne veze, koje su toliko bliske da bi mogle ugroziti neovisnost pruženog savjeta.

(74)

Kako bi se povećala zaštita ulagatelja i jasnoća u pogledu usluge koju klijenti primaju, također je primjereno dodatno ograničiti mogućnost društava da pružaju usluge neovisnog investicijskog savjetovanja te usluge upravljanja portfeljem kako bi prihvatila ili zadržala naknade, provizije ili bilo kakve novčane ili koristi u naturi od trećih strana, a posebno od izdavatelja ili ponuditelja proizvoda. To podrazumijeva da sve naknade, provizije ili bilo kakve novčane koristi koje je treća strana platila ili pružila moraju u potpunosti biti vraćene klijentima što je prije moguće nakon primitka tih plaćanja od strane društva, a društvo ne bi smjelo moći kompenzirati bilo kakva plaćanja treće strane od naknada koje klijent duguje društvu. Klijent treba točno, a prema potrebi, i periodično biti obaviješten o svim naknadama, provizijama i koristima koje je društvo primilo u vezi s investicijskom uslugom koja je pružena i prenesena klijentu. Društva koja pružaju neovisna savjetovanja i upravljanje portfeljem također bi trebala uspostaviti politiku, kao dio organizacijskih zahtjeva, kako bi osigurali da su uplate primljene od treće stranu dodijeljene i prenesene klijentima. Samo bi manje nenovčane koristi trebale biti dopuštene, pod uvjetom da su jasno otkrivene klijentu, da mogu poboljšati kvalitetu pružene usluge i da se ne može smatrati da bi narušile mogućnost investicijskih društava da djeluju u najboljem interesu klijenata.

(75)

Kada pruža uslugu neovisnog investicijskog savjetovanja te uslugu upravljanja portfeljem, naknade, provizije, nenovčane koristi koje je osoba platila ili pružila u korist klijenta trebale bi biti dopuštene samo u onoj mjeri u kojoj je osoba svjesna da su takva plaćanja izvršena u njegovu korist te da su iznos i učestalost bilo kakvog plaćanja dogovoreni između klijenta i investicijskog društva te da ih nije odredila treća strana. Slučajevi koji bi zadovoljili ovaj uvjet podrazumijevaju kada klijent plaća račun društva izravno ili ga je platila treća neovisna strana koja nema veze s investicijskim društvom vezano uz investicijsku uslugu pruženu klijentu i djeluje samo po uputama klijenta te slučajevi kada klijent dogovara naknadu za uslugu koju pruža investicijsko društvo i plaća tu naknadu. Općenito to bi bili slučajevi za računovođe ili pravnike koji postupaju u skladu s jasnim uputama o plaćanju dobivenima od klijenta ili ako osoba djeluje kao veza za plaćanje.

(76)

Ova Direktiva predviđa uvjete i postupke u skladu s kojima bi države članice trebale postupati kod planiranja uvođenja dodatnih zahtjeva. Takvi zahtjevi mogu uključivati zabranu ili daljnje ograničenje ponude ili prihvaćanja naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi koje je platila ili dala treća strana ili osoba za račun treće osobe u vezi s pružanjem usluga klijentima.

(77)

Za dodatnu zaštitu potrošača također je primjereno osigurati da investicijska društva ne plaćaju ni procjenjuju rad vlastitog osoblja na način koji će biti u sukobu s obvezom društva da djeluje u najboljem interesu svojih klijenata, na primjer putem primitaka od rada, prodajnih ciljeva ili na neki drugi način koji potiče preporučivanje ili prodaju jednog određenog financijskog instrumenta kada bi drugi proizvod mogao bolje zadovoljiti potrebe klijenta.

(78)

Kada je dovoljno informacija u vezi s troškovima i povezanim izdacima ili rizicima koji se odnose na financijski instrument pruženo u skladu s drugim pravom Unije, te informacije treba smatrati primjerenima za svrhu pružanja informacija klijentima u skladu s ovom Direktivom. Međutim, investicijska društva ili kreditne institucije koje distribuiraju taj financijski instrument trebale bi dodatno informirati svoje klijente o svim drugim troškovima i povezanim izdacima koji se odnose na pružanje investicijskih usluga povezanih s tim financijskim instrumentom.

(79)

S obzirom na složenost investicijskih proizvoda i stalne inovacije u njihovoj izradi, također je važno osigurati da osoblje koja pruža savjete o investicijskim proizvodima ili ih prodaje malim ulagateljima posjeduje odgovarajuću razinu znanja i kompetencija u vezi s proizvodima koji se nude. Investicijska društva trebala bi omogućiti svojem osoblju dovoljno vremena i resursa za postizanje tog znanja i kompetencija te da ih primijene prilikom pružanja usluga klijentima.

(80)

Investicijskim društvima dopušteno je pružanje investicijskih usluga koje se sastoje samo od izvršavanja i/ili zaprimanja te prijenosa naloga klijenata bez prikupljanja podataka koji se tiču znanja i iskustva klijenta da bi se procijenila primjerenost usluge ili financijskih instrumenta klijentu. S obzirom na to da te usluge uključuju i znatno smanjenje zaštite klijenata, primjereno je poboljšati uvjete pružanja tih usluga. Posebno je primjereno isključiti mogućnost pružanja tih usluga zajedno s pomoćnom uslugom koja se sastoji od davanja kredita ili zajmova ulagateljima kako bi im se dopustilo da izvrše transakciju u koju je uključeno investicijsko društvo, s obzirom na to da se time povećava složenost transakcije i otežava razumijevanje uključenih rizika. Također je primjereno bolje definirati kriterije odabira financijskih instrumenata na koje bi se te usluge trebale odnositi kako bi se isključili određeni financijski instrumenti, uključujući one u koje je ugrađena izvedenica ili su strukturirani na način da klijentima otežavaju razumijevanje uključenih rizika, udjele u poduzećima koja nisu poduzeća za zajedničko ulaganje u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i strukturne UCITS-e iz članka 36. stavka 1. podstavka 2. Uredbe Komisije (EU) br. 583/2010 (29). Obrada nekih UCITS-a kao složenih proizvoda ne bi trebala dovesti u pitanje buduće pravo Unije kojim se definira područje primjene i pravila koja se primjenjuju na takve proizvode.

(81)

Praksa međusektorske prodaje uobičajena je strategija pružatelja financijskih usluga malim ulagateljima u cijeloj Uniji. Oni mogu pogodovati malim ulagateljima, ali mogu također predstaviti prakse u kojima interes klijenta nije uzet u obzir na odgovarajući način. Na primjer, određeni oblici međusektorske prodaje, posebno praksa vezanja u kojoj se dvije financijske usluge ili više njih prodaju zajedno u paketu, a najmanje jedna od tih usluga nije dostupna odvojeno, može narušiti tržišno natjecanje i negativno utjecati na mobilnost klijenata i njihovu sposobnost izbora na temelju obaviještenosti. Primjer prakse vezanja može biti nužno otvaranje tekućih računa kada se investicijska usluga pruža malom ulagatelju. Dok prakse objedinjavanja usluga u kojima se dvije financijske usluge ili više njih prodaju zajedno u paketu, ali se svaka od njih može kupiti odvojeno, mogu narušiti tržišno natjecanje i negativno utjecati na mobilnost korisnika usluge i sposobnost klijenta da izaberu na temelju obaviještenosti, one barem klijentu prepuštaju odabir pa stoga mogu predstavljati manji rizik neispunjavanja obveza koja investicijska društva imaju u skladu s ovom Direktivom. Upotreba takvih praksi trebala bi se pomno procijeniti kako bi se promicalo tržišno natjecanje i izbor potrošača.

(82)

Pri pružanju investicijskog savjetovanja, investicijsko društvo treba u pisanoj izjavi o primjerenosti navesti kao dani savjet ispunjava sklonosti, potrebe i druge karakteristike malog ulagatelja. Izjava bi trebala biti dostavljena na trajnom mediju, uključujući i elektronički oblik. Odgovornost da napravi procjenu primjerenosti i klijentu preda točno izvješće o primjerenosti leži na investicijskom društvu tebi trebalo imati primjerene zaštitne mehanizme kako bi se osiguralo da klijent, kao posljedicu netočno i nekorektno predstavljenog izvješća, ne izgubi osobnu preporuku uključujući i način na koji je pružena preporuka primjerena za klijenta i koje su mane preporučenog djelovanja.

(83)

Prilikom određivanja što je pravodobno dostavljanje informacija prije roka navedenog u ovoj Direktivi, investicijsko bi društvo trebalo povesti računa, s obzirom na hitnost situacije i vrijeme koje je potrebno klijentu da usvoji i reagira na posebne dostavljene informacije, o vremenskom razdoblju koje je potrebno klijentu da pročita i shvati informacije prije nego što donese odluku o ulaganju. Klijentu će vjerojatno trebati više vremena da pregleda dobivene informacije o složenom ili nepoznatom proizvodu ili usluzi, ili o proizvodu ili usluzi s kojom klijent nema iskustva od klijenta koji razmatra jednostavniji ili poznatiji proizvod ili uslugu ili ako klijent već ima relevantno iskustvo.

(84)

Niti jedna odredba ove Direktive ne bi trebala obvezivati investicijska društva da dostavljaju sve tražene informacije o investicijskom društvu, financijskim instrumentima, troškovima i povezanim izdacima ili u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata klijenata ili sredstava klijenata, bez odgode i istodobno, uz uvjet da ispunjavaju opću obvezu dostavljanja relevantnih informacija pravodobno prije roka navedenog u ovoj Direktivi. Ako su informacije priopćene klijentu pravodobno prije pružanja usluge, niti jedna odredba ove Direktive ne bi trebala obvezivati društva da ih pružaju bilo posebno ili da budu sastavni dio sporazuma s klijentima.

(85)

Trebalo bi se smatrati da je usluga pružena na inicijativu klijenta, osim ako je klijent zatražio takvu uslugu kao reakciju na priopćenje investicijskog društva upućeno njemu osobno ili za račun društva, koje sadrži poziv ili ima namjeru utjecati na klijenta u vezi s određenim financijskim instrumentom ili određenom transakcijom. Smatra se da je usluga pružena na inicijativu klijenta čak i ako ju je klijent zatražio na temelju obavijesti kojom se promiče ili nudi neki financijski instrument na vrlo općenit način i koja je upućena javnosti ili većoj skupini ili kategoriji klijenata ili potencijalnih klijenata.

(86)

Jedan od ciljeva ove Direktive jest zaštita ulagatelja. Mjere za zaštitu ulagatelja trebale bi biti prilagođene specifičnostima svake kategorije ulagatelja (mali ulagatelji, profesionalni ulagatelji, kvalificirani nalogodavatelji). Međutim, da bi se poboljšao regulatorni okvir koji se primjenjuje na pružanje usluga bez obzira na kategorije klijenata, primjereno je pojasniti da se na odnos sa svakim klijentom primjenjuju načela poštenog, korektnog djelovanja i djelovanja u skladu s pravilima struke te obveza davanja istinitih i jasnih informacija koje klijente ne dovode u zabludu.

(87)

Ulaganja koja uključuju ugovore o osiguranju često su kupcima dostupna kao potencijalne alternative ili zamjene za financijske instrumente iz ove Direktive. Kako bi mali ulagatelji imali trajnu zaštitu te kako bi se osigurali jednaki uvjeti među različitim proizvodima, važno je da investicijski proizvodi koji se temelje na ulaganju podliježu odgovarajućim zahtjevima. Budući da bi zahtjeve za zaštitu ulagatelja u ovoj Direktivi trebalo primjenjivati jednako za ona ulaganja koja su u okviru ugovora o osiguranju, zbog različitih tržišnih struktura i karakteristika proizvoda primjerenije je da su detaljni zahtjevi navedeni u aktualnog revidiranoj Direktivi 2002/92/EZ nego da ih se navodi u ovoj Direktivi. Buduće pravo Unije kojim se uređuju aktivnosti posrednika u osiguranju i društava za osiguranje trebala bi stoga primjereno osigurati sukladan regulatorni pristup u vezi s distribucijom različitih financijskih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe sličnih ulagatelja te stoga podižu izazove za zaštitu usporedivih ulagatelje. Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) („EIOPA”) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i ESMA bi trebale zajedno raditi kako bi se postigla što veća sukladnost u provedbi poslovnih standarda za te investicijske proizvode. Ti novi zahtjevi za investicijske proizvode koji se temelje na osiguranju trebali bi biti utvrđeni Direktivom 2002/92/EZ.

(88)

Kako bi uskladili propise u vezi sa sukobima interesa, općim načelima i informacijama kupcima te kako bi dopustili državama članicama uvođenje ograničenja na primitke od rada posrednika u osiguranju, trebalo bi izmijeniti Direktivu 2002/92/EZ.

(89)

Investicijski proizvodi koji se temelje na osiguranju, a koji ne nude mogućnosti ulaganja i depozite isključivo izložene kamatnim stopama trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive. S obzirom na njihove posebnosti i ciljeve, pojedinačni i strukovni mirovinski proizvodi čija je primarna svrha ulagatelju u mirovini osigurati dohodak, trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive.

(90)

Odstupajući od načela da matična država članica izdaje odobrenje za rad, provodi nadzor i provodi obveze vezano uz poslovanje podružnice, nadležno tijelo države članice domaćina može preuzeti odgovornost za provedbu određenih obveza utvrđenih u Direktivi u vezi s poslovima koji se obavljaju putem podružnice na državnom području na kojem je podružnica smještena, budući da je to nadležno tijelo najbliže podružnici i u boljem je položaju da otkrije i intervenira u slučaju kršenja propisa koji uređuju poslovanje podružnice.

(91)

Potrebno je obvezati investicijsko društvo na „najpovoljnije izvršenje” kako bi se osiguralo izvršavanje naloga klijenata pod uvjetima koji su za klijente najpovoljniji. Ta bi se obveza trebala primjenjivati kada društvo prema klijentu ima ugovornu obvezu ili obvezu u okviru posredovanja.

(92)

S obzirom da je sada u Uniji dostupna široka paleta mjesta izvršenja, potrebno je malim ulagateljima poboljšati okvir za najbolje izvršenje. Prilikom primjenjivanja okvira za najpovoljnije izvršenje trebao bi se razmotriti napredak u tehnologiji za praćenje najpovoljnijeg izvršenja u skladu s člankom 27. stavkom 1. drugim i trećim podstavkom.

(93)

Za potrebe određivanja najpovoljnijeg izvršenja u slučaju naloga malih ulagatelja, troškovi povezani s izvršavanjem naloga trebali bi uključivati provizije ili naknade koje investicijsko društvo zaračunava klijentu u ograničene svrhe, u slučajevima kada je više od jednog mjesta navedenog u politici izvršavanja naloga društva u stanju izvršiti neki posebni nalog. U takvim slučajevima, potrebno je povesti računa o provizijama i troškovima društva pri izvršavanju naloga na svakom prikladnom mjestu izvršenja, kako bi se ocijenili i usporedili rezultati za klijenta koji bi se postigli izvršavanjem naloga na svakom takvom mjestu. Međutim, namjera nije zahtijevati od društva da usporedi rezultate koje bi za klijenta ostvario na temelju njegove vlastite politike izvršavanja naloga i njegovih provizija i naknada, s rezultatima koje bi možda ostvarilo za istog klijenta bilo koje drugo investicijsko društvo na temelju drukčije politike izvršavanja naloga ili drukčije strukture provizija ili naknada. Niti je namjera da se traži od društva da usporedi razlike u svojim provizijama koje se pripisuju razlikama u vrsti usluga koje društvo pruža klijentima.

(94)

Odredbe ove Direktive koje predviđaju da bi troškovi izvršavanja naloga trebali uključivati provizije i naknade koje investicijsko društvo zaračunava klijentu za pružanje investicijske usluge, ne bi se smjele primjenjivati u svrhu određivanja koja bi se mjesta izvršenja trebala uključiti u politiku izvršavanja naloga društva za potrebe članka 27. stavka 5. ove Direktive.

(95)

Trebalo bi smatrati da investicijsko društvo strukturira ili zaračunava svoje provizije na način koji nepošteno pravi razliku između mjesta izvršenja, ako zaračunava različite provizije ili raspon cijene klijentima za izvršenje naloga na različnim mjestima izvršenja, a ta razlika ne odražava stvarne razlike u trošku koji ima društvo za izvršavanje na tim mjestima.

(96)

Kako bi se poboljšali uvjeti po kojima investicijska društva ispunjavaju svoje obveze izvršavanja naloga po uvjetima koji su najpovoljniji za klijenta u skladu s ovom Direktivom, primjereno je tražiti da za financijske instrumente koji podliježu obvezi trgovanja u člancima 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014. da svako mjesto trgovanja ili sistemski internalizator, a za svaki drugi financijski instrument da svako mjesto izvršenja javnosti stavi na raspolaganje podatke koji se odnose na kvalitetu izvršavanja transakcija u svakom mjestu.

(97)

Informacije koje investicijska društva daju klijentima o njihovim politikama izvršenja često su općenite i standardne te ne omogućavaju klijentima da razumiju na koji način će se izvršiti nalog i da provjere ispunjava li društvo obvezu izvršavanja naloga pod uvjetima koji su za klijenta najpovoljniji. Kako bi se povećala zaštita ulagatelja, primjereno je precizirati načela koja se tiču informacija o politikama izvršavanja koje investicijska društva daju svojim klijentima i tražiti od investicijskih društava da objave na godišnjoj razini za svaki razred financijskih instrumenata prvih pet mjesta izvršenja u kojima su prethodne godine izvršili naloge klijenata te uzeti u obzir te informacije i informacije koje objavljuju mjesta izvršenja o kvaliteti izvršenja u svojim politikama najpovoljnijeg izvršenja naloga.

(98)

Prilikom ulaska u poslovni odnos s klijentom, investicijsko društvo može od klijenta ili potencijalnog klijenta, istodobno kada traži suglasnost za politiku izvršavanja naloga, zatražiti i suglasnost za mogućnost izvršavanja njegovih naloga izvan mjesta trgovanja.

(99)

Osobe koje pružaju investicijske usluge za račun više od jednog investicijskog društva ne bi se trebale smatrati vezanim zastupnicima nego investicijskim društvima ako odgovaraju definiciji iz ove Direktive, uz iznimku određenih osoba koje mogu biti izuzete.

(100)

Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje pravo vezanih zastupnika da obavljaju djelatnosti obuhvaćene drugim direktivama i srodne djelatnosti povezane s financijskim uslugama ili proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Direktivom, čak i za račun dijelova iste financijske grupe.

(101)

Uvjeti za provođenje poslovanja izvan poslovnih prostorija investicijskih društava (prodaja od vrata do vrata) ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom Direktivom.

(102)

Nadležna tijela država članica ne bi trebala registrirati ili bi trebala povući registraciju ako aktivnosti koje se stvarno obavljaju jasno ukazuju na to da je vezani zastupnik odabrao pravni sustav jedne države članice kako bi izbjegao strože norme koje su na snazi u drugoj državi članici na čijem području namjerava obavljati ili obavlja pretežni dio poslovanja.

(103)

Za potrebe ove Direktive trebalo bi se smatrati da kvalificirani nalogodavatelji nastupaju u svojstvu klijenata.

(104)

Financijska kriza pokazala je da klijenti koji nisu mali ulagatelji imaju ograničenu sposobnost razumijevanja rizika povezanog sa svojim ulaganjima. Ako je s jedne strane potrebno potvrditi da se pravila poslovnog ponašanja primjenjuju na one ulagatelje kojima je zaštita najpotrebnija, s druge strane primjereno je bolje korigirati zahtjeve koji su primjenjivi na različite kategorije klijenata. U tom smislu, primjereno je proširiti zahtjeve za informiranjem i obavještavanjem na odnos s kvalificiranim nalogodavateljem. Posebno, relevantni zahtjevi trebali bi se odnositi na zaštitu financijskih instrumenata i fondova klijenta kao i na zahtjeve za informiranje i obavještavanjem koji se tiču složenijih financijskih instrumenata i transakcija. Kako bi se bolje odredila klasifikacija općina i tijela lokalnih samouprava, primjereno je jasno ih izuzeti s popisa kvalificiranih nalogodavatelja i ulagatelja koji se smatraju profesionalnim ulagateljima, omogućavajući tim klijentima, na zahtjev, da se s njima postupa kao s profesionalnim ulagateljima.

(105)

Kod transakcija izvršenih između kvalificiranih nalogodavatelja obveza objavljivanja limitiranog naloga klijenta trebala bi se primijeniti samo ako nalogodavatelj šalje limitirani nalog na izvršenje izričito investicijskom društvu.

(106)

Države članice trebale bi osigurati poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (32) kojima je uređena obrada osobnih podataka pri primjeni ove Direktive. Obrada osobnih podataka koju vrši Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u primjeni ove Direktive podliježe Uredbi (EU) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (33).

(107)

Sva investicijska društva trebala bi imati iste mogućnosti učlanjivanja i pristupa uređenim tržištima u cijeloj Uniji. Bez obzira na to kako su transakcije u državama članicama trenutno organizirane, važno je ukinuti tehnička i pravna ograničenja za pristup uređenim tržištima.

(108)

Radi lakšeg zaključivanja prekograničnih transakcija, primjereno je investicijskim društvima omogućiti pristup sustavima poravnanja i namire u cijeloj Uniji, bez obzira na to jesu li transakcije zaključene preko uređenih tržišta u dotičnoj državi članici. Investicijska društva koja žele izravno sudjelovati u sustavima namire drugih država članica trebala bi ispuniti potrebne operativne i poslovne zahtjeve za članstvo i bonitetne mjere radi očuvanja nesmetanog i urednog funkcioniranja financijskih tržišta.

(109)

Pružanje usluga društava iz trećih zemalja u Uniji podliježe nacionalnim propisima i zahtjevima. Društva koja su dobila odobrenje za poslovanje u skladu s njima ne uživaju slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana u drugim državama članicama osim one u kojoj imaju poslovni nastan. Ako država članica smatra da se primjerena razina zaštite za njezine male ulagatelje ili male ulagatelje koji su tražili da se prema njima postupa kao prema profesionalnim klijentima može postići osnivanjem podružnice društva treće zemlje, primjereno je uvesti minimalni zajednički regulatorni okvir na razini Unije poštujući zahtjeve koji se primjenjuju na te podružnice te u skladu s načelom da prema tim društvima trećih zemalja ne bi trebalo postupati pogodnije nego prema društvima iz Unije.

(110)

Prilikom provedbe odredbi ove Direktive, države članice u obzir bi trebale uzeti preporuke radne skupine za financijsko djelovanje o nadležnostima koje imaju nedostatke u borbi protiv strateškog pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma i za koje se mogu primijeniti protumjere ili o nadležnostima koje imaju nedostatke u borbi protiv strateškog pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koje nisu daleko odmakle u rješavanju nedostataka ili se nisu ispunile razvijeni plan djelovanja s FATF-om da bi riješile te nedostatke.

(111)

Odredba ove Direktive kojom se uređuje pružanje investicijskih usluga ili aktivnosti društava iz trećih zemalja u Uniji ne bi trebala utjecati na mogućnost da osobe s poslovnim nastanom u Uniji dobivaju investicijske usluge od društva iz treće zemlje isključivo na svoju inicijativu. Kada društvo iz treće zemlje pruža usluge isključivo na inicijativu osobe s poslovnim nastanom u Uniji, ne bi se trebalo smatrati da su usluge pružene na području Unije. U slučaju da društvo iz treće zemlje vrbuje klijente ili potencijalne klijente u Uniji ili promiče ili reklamira investicijske usluge ili aktivnosti zajedno s pomoćnim uslugama u Uniji, to se ne bi trebalo smatrati kao pružanjem usluga isključivo na inicijativu klijenta.

(112)

Odobrenje za upravljanje uređenim tržištem trebalo bi obuhvatiti sve aktivnosti koje su izravno povezane s objavljivanjem, obradom, izvršavanjem i potvrdom naloga te izvješćivanjem o njima od točke u kojoj je te naloge zaprimilo uređeno tržište do točke s koje se prenose dalje radi zaključivanja, kao i aktivnosti povezane s uvrštenjem financijskih instrumenata za trgovanje. Ovdje trebaju biti uključene i transakcije zaključene preko imenovanih održavatelja tržišta koje je imenovalo uređeno tržište, a koje se obavljaju u okviru sustava uređenih tržišta prema propisima koji uređuju te sustave. Ne treba se smatrati da su sve transakcije koje su zaključili članovi ili sudionici uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a zaključene u okviru sustava uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Transakcije koje članovi ili sudionici zaključuju na bilateralnoj osnovi, a koje ne ispunjavaju sve obveze ove Direktive utvrđene za uređena tržišta, MTP ili OTP, trebale bi se smatrati transakcijama zaključenima izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a za potrebe definicije sistematskog internalizatora. U tom bi se slučaju trebala primijeniti obveza investicijskih društava o objavljivanju obvezujućih ponuda ako su ispunjeni uvjeti iz ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014.

(113)

S obzirom na važnost pružanja likvidnosti za uredno i učinkovito funkcioniranje tržišta, investicijska društva koja se bave algoritamskim trgovanjem kako bi provodila strategiju održavanja tržišta trebala bi imati pisane sporazume s mjestima trgovanja u kojima su razjašnjene njihove obveze za osiguravanje likvidnosti tržišta.

(114)

Ništa u ovoj Direktivi ne bi trebalo obvezivati nadležna tijela da odobre ili ispitaju sadržaj pisanog sporazuma između uređenog tržišta i investicijskog društva koji je obavezan pri sudjelovanju u sustavu održavanja tržišta. Ipak, ih se u tome ne sprečava sve dok se takvo odobrenje ili pregled temelji samo na usklađenosti uređenih tržišta s njihovim obvezama iz članka 50.

(115)

Pružanje usluga davanja temeljnih podataka tržišta koji su ključni kako bi korisnici mogli dobiti željeni pregled aktivnosti trgovanja na financijskim tržištima Unije, a nadležna tijela točne i sveobuhvatne informacije o bitnim transakcijama, trebalo bi podlijegati odobrenju i reguliranju kako bi se osigurala nužna razina kvalitete.

(116)

Uvođenje ovlaštenih sustava objavljivanja (APA-e) trebalo bi poboljšati kvalitetu informacija o transparentnosti trgovanja koje se objavljuju izvan mjesta izvršenja (OTC) i znatno doprinijeti osiguranju da se takvi podaci objavljuju na način koji će olakšati njihovo objedinjavanje s podacima koje objavljuju mjesta trgovanja.

(117)

Kad je uspostavljena struktura tržišta koja omogućava natjecanje između više mjesta trgovanja, nužno je da djelotvoran i sveobuhvatan konsolidirani sustav objave bude u funkciji što je prije moguće. Uvođenje komercijalnog rješenja za konsolidirani sustav objave vlasničkih financijskih instrumenata i financijskih instrumenata poput vlasničkih trebalo bi doprinijeti stvaranju ujedinjenijeg europskog tržišta i olakšati sudionicima na tržištu pristup konsolidiranim informacijama o transparentnosti trgovanja koje su dostupne. Predviđeno rješenje temelji se na izdavanju odobrenja za rad pružateljima koji rade prema predodređenim i kontroliranim parametrima koji konkuriraju jedni drugima kako bi se osigurala tehnički visoko sofisticirana i inovativna rješenja koja će služiti tržištu u najvećoj mjeri i kako bi se osigurala dostupnost dosljednih i točnih tržišnih podataka. Zahtijevanjem da svi pružatelji konsolidiranih podataka o trgovanju (CTP-ovi) konsolidiraju podatke od svih APA-a i mjesta trgovanja osigurat će se da se tržišno natjecanje odvija na temelju kvalitete usluge klijentima, a ne veličine obuhvaćenih podataka. Bez obzira na to, primjereno je osigurati uspostavu konsolidirane objave putem postupka javne nabave ako predviđeni mehanizam ne dovede do pravovremene isporuke djelotvorne i sveobuhvatne konsolidirane objave za vlasničke financijske instrumente i financijske instrumente poput vlasničkih.

(118)

Smatra se da je teže provesti konsolidirani sustav objave za nevlasničke financijske instrumente nego isti takav sustav za vlasničke financijske instrumente; potencijalni pružatelji trebali bi imati mogućnost stjecanja iskustva s potonjim prije nego što ga izrade. Kako bi se olakšala pravilna uspostava konsolidiranog sustava objave za nevlasničke financijske instrumente, primjereno je predvidjeti produžen rok primjene nacionalnih mjera kojima se prenose relevantne odredbe. Bez obzira na to, primjereno je osigurati uspostavu konsolidirane objave putem postupka javne nabave ako predviđeni mehanizam ne dovede do pravovremene isporuke djelotvorne i sveobuhvatne konsolidirane objave za nevlasničke financijske instrumente.

(119)

Pri određivanju, s obzirom na nevlasničke financijske instrumente, mjesta trgovanja i APA-a koje treba uključiti u informacije nakon trgovanja koje se dijele putem CTP-ova, ESMA bi trebala osigurati da će cilj uspostave integriranog tržišta Unije tih financijskih instrumenata biti postignut i osigurati nediskriminatorni tretman APA i mjesta trgovanja.

(120)

Pravom Unije o zahtjevima za vlastitim sredstvima trebali bi se utvrditi minimalni kapitalni zahtjevi koje bi uređena tržišta trebala ispuniti kako bi mogla dobiti odobrenje za rad. Pritom bi trebalo voditi računa o posebnosti rizika povezanih s takvim tržištima.

(121)

Operateri uređenog tržišta trebali bi moći upravljati MTP-om i OTP-om u skladu s relevantnim odredbama ove Direktive.

(122)

Odredbe ove Direktive o uvrštenju financijskih instrumenata za trgovanje po pravilima koja se primjenjuju na uređenom tržištu ne bi trebale dovoditi u pitanje primjenu Direktive 2001/34/EZ Europskog parlamenata i Vijeća (34) i Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (35). Ne bi trebalo sprečavati uređeno tržište da prema izdavateljima financijskih instrumenata koje namjerava uvrstiti za trgovanje postavi strože uvjete od onih predviđenih u ovoj Direktivi.

(123)

Države članice trebale bi imati mogućnost imenovanja različitih nadležnih tijela za provođenje široke lepeze obveza utvrđenih u ovoj Direktivi. Ta nadležna tijela trebala bi biti javne prirode kako bi se jamčila njihova neovisnost od gospodarskih subjekata i izbjegao sukob interesa. Države članice trebale bi u skladu s nacionalnim pravom osigurati primjereno financiranje nadležnog tijela. Imenovanjem javnih tijela ne bi se trebala isključiti mogućnost delegiranja na temelju odgovornosti nadležnih tijela.

(124)

Kako bi se osigurala učinkovita i pravovremena komunikacija među nadležnim tijelima o suspenzijama, ukidanjima, prekidima, neurednim uvjetima trgovanja i okolnostima koje mogu upućivati na zlouporabu tržišta, potrebni su učinkovita komunikacija i postupak koordinacije među nacionalnim nadležnim tijelima, što će se postići sporazumima koje je razvila ESMA.

(125)

Na sastanku na vrhu skupine G20 održanom u Pittsburghu 25. rujna 2009. dogovoreno je da se poboljša uređenje, funkcioniranje i transparentnost financijskih tržišta i tržišta robe kako bi se razmotrila prekomjerna volatilnost cijena robe. U Komunikaciji Komisije od 28. listopada 2009. o boljem funkcioniranju lanca opskrbe hranom u Europi i u onoj od 2. veljače 2011. o rješavanju izazova na tržištima robe i sirovina iznesene su mjere koje se trebaju usvojiti u kontekstu revizije Direktive 2004/39/EZ. U rujnu 2011. Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire objavila je načela za uređenje tržišta robnih izvedenica i nadzor nad njim. Ta su načela podržana na sastanku na vrhu skupine G20 u Cannesu 4. studenog 2011. na kojemu se tražilo da regulatori tržišta imaju službene ovlasti upravljanja pozicijama, uključujući ovlasti postavljanja ex ante ograničenja kad je to primjereno.

(126)

Ovlasti koje su na raspolaganju nadležnim tijelima trebale bi biti nadopunjene izričitim ovlastima za dobivanje informacija od svake osobe koje se tiču veličina i svrha pozicije u ugovorima o izvedenicama koji se odnose na robu i zahtijevanja da osoba poduzme mjere kako bi se smanjila veličina pozicije u ugovorima o izvedenicama.

(127)

Ujednačeni propisi za ograničenja pozicija potrebni su kako bi se osigurala veća koordinacija i dosljednost u primjeni sporazuma G20, posebno za ugovore kojima se trguje diljem Unije. Stoga bi nadležnim tijelima trebalo dodijeliti izričite ovlasti kako bi se uspostavila ograničenja, na temelju metodologije koju je odredila ESMA, o pozicijama koje jedna osoba može imati, na razini grupe, u ugovoru o izvedenicama s obzirom na robu u svakom trenutku kako bi se spriječila zlouporaba tržišta, uključujući zauzimanje značajne pozicije na tržištu („cornering”) te kako bi se podržalo uredno određivanje cijena i postavljanje uvjeta namire uključujući sprečavanje pozicija koje narušavaju tržište. Takva bi ograničenja trebala promicati integritet tržišta izvedenica i temeljnu robu ne dovodeći u pitanje otkrivanje cijena na tržištu za temeljnu robu te se ne bi trebala primjenjivati na pozicije koje objektivno smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalne aktivnosti povezane s robom. Također bi trebalo pojasniti razliku između promptnih ugovora za robu i ugovora o robnim izvedenicama. Kako bi se postigli ujednačeni propisi, primjereno je da ESMA nadzire provedbu ograničenja pozicija, a da nadležna tijela uspostave sporazume o suradnji uključujući međusobnu razmjenu relevantnih podataka te omogućavanje nadzora i provedbe tih ograničenja.

(128)

Sva mjesta koja nude trgovanje robnim izvedenicama trebala bi imati odgovarajuće kontrole upravljanja pozicijama, koje osiguravaju potrebne ovlasti barem za nadzor i pristup informacijama o pozicijama robnih izvedenica, za zahtijevanje smanjenja ili prekida takvih pozicija te za zahtijevanje ponovnog osiguranja likvidnosti tržišta kako bi se ublažili učinci velike ili dominantne pozicije. ESMA bi trebala održavati i objavljivati popis sa sažecima svih ograničenja pozicija i kontrola upravljana pozicijama koje su na snazi. Ta ograničenja i mehanizmi trebali bi se primjenjivati dosljedno uzimajući u obzir posebnosti tržišta u pitanju. Trebali bi biti takvi da jasno daju do znanja kako se primjenjuju i koji su relevantni kvantitativni pragovi koji predstavljaju ograničenje ili koji mogu potaknuti druge obveze.

(129)

Mjesta trgovanja trebala bi objavljivati zbirne tjedne analize pozicija različitih kategorija osoba za različite ugovore o robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili njihovim izvedenicama kojima se trguje na njihovim na njihovim platformama. Sveobuhvatna i detaljna analiza pozicija različitih osoba trebala bi nadležnom tijelu biti dostupna najmanje na dnevnoj bazi. Sporazum o izvješćivanju prema ovoj Direktivi trebao bi uzeti u obzir, prema potrebi, zahtjeve povezane s izvješćivanjem koji su određeni člankom 8. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

(130)

Dok metodologija korištena za izračunavanje ograničenja pozicija ne bi trebala stvarati prepreke razvoju novih robnih izvedenica, ESMA bi trebala, kod određivanja metodologije izračuna osigurati, da se razvoj novih robnih izvedenica ne može koristiti za zaobilaženje propisa o ograničenjima pozicija.

(131)

Ograničenja pozicija trebala bi biti utvrđena za svaki pojedinačni ugovor o robnim izvedenicama. Kako bi se izbjeglo zaobilaženje propisa o ograničenju pozicija razvojem ugovora o novim robnim izvedenicama koji je u tijeku, ESMA bi trebala osigurati da metodologija izračuna sprječava bilo kakvo zaobilaženje uzimajući u obzir ukupno otvoreno zanimanje za druge robne izvedenice s istom temeljnom robom.

(132)

Poželjno je olakšati malim ili srednjim poduzećima pristup kapitalu i olakšati daljnji razvoj specijalističkih tržišta čiji je cilj pobrinuti se za potrebe malih i srednjih izdavatelja. Ta tržišta za koja se obično u ovoj Direktivi upotrebljava izraz MTP poznata su kao rastuća tržišta malih i srednjih poduzeća, rastuća tržišta i mlada tržišta. Stvaranje novog podrazreda rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća unutar razreda MTP-a i registracija tih tržišta trebali bi poboljšati njihovu vidljivost i profil i pomoći razvoju zajedničkih regulatornih standarda Unije za ta tržišta. Pažnju bi trebalo usmjeriti na to kako bi budući propisi dodatno trebali učvrstiti i promicati korištenje ovog tržišta kako bi postalo privlačno ulagateljima te kako bi osigurali smanjenje administrativnog opterećenja i dodatne poticaje malim i srednjim poduzećima za pristup tržištima kapitala na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća.

(133)

Zahtjevi koji se primjenjuju na tu novu kategoriju tržišta trebaju omogućiti dovoljno fleksibilnosti kako bi se mogao uzeti u obzir sadašnji niz uspješnih modela tržišta koji postoje u Europi. Njima bi se također trebala uspostaviti prava ravnoteža između održavanja visoke razine zaštite ulagatelja, koja je nužna za jačanje povjerenja ulagatelja u izdavatelje na tim tržištima, uz smanjenja nepotrebnih administrativnih opterećenja za izdavatelje na tim tržištima. Predlaže se da se u delegiranim aktima ili tehničkim standardima dodatno propiše više pojedinosti o zahtjevima za rastuće tržište malih i srednjih poduzeća, npr. ona koja se odnose na kriterije uvrštavanja za trgovanje na takvom tržištu.

(134)

S obzirom na važnost da ti zahtjevi na utječu negativno na postojeća uspješna tržišta, trebalo bi omogućiti operaterima na tržištima koji su usmjereni na male i srednje izdavatelje da nastave upravljati takvim tržištem u skladu sa zahtjevima u okviru ove Direktive bez zahtijevanja da se registriraju kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća. Izdavatelj koji je malo ili srednje poduzeće ne bi trebao imati obvezu podnošenja zahtjeva da bi njegovi financijski instrumenti bili prihvaćeni za trgovanje na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća.

(135)

Kako bi mala i srednja poduzeća imala koristi od ove nove kategorije tržišta, najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima trguje na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća trebala bi biti mala i srednja poduzeća. Ta bi se procjena trebala raditi na godišnjoj osnovi. Taj kriterij od najmanje 50 % izdavatelja trebao bi biti proveden na fleksibilan način. Privremena nemogućnost ispunjavanja kriterija ne bi trebala značiti da će se mjesto trgovanja odmah morati deregistrirati ili da će mu biti odbijena registracija kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća ako postoje razumni izgledi za postizanja najmanje 50 % kriterija od sljedeće godine. Uzimajući u obzir procjenu određivanja je li izdavatelj malo i srednje poduzeće ona bi se trebala temeljiti na tržišnoj kapitalizaciji od protekle tri kalendarske godine. To bi trebalo osigurati neometani prijelaz tim izdavateljima sa tih specijaliziranih tržišta na glavna tržišta.

(136)

Bilo koji povjerljivi podaci koje mjesto za kontakt jedne države članice primi putem mjesta za kontakt druge države članice ne smiju se promatrati kao isključivo domaći podaci.

(137)

Potrebno je osnažiti usklađenost ovlasti koje su na raspolaganju nadležnim tijelima kako bi se stvorile pretpostavke za isti intenzitet u provođenju Direktive na cijelom integriranom financijskom tržištu. Zajednički minimalni skup ovlasti praćen odgovarajućim sredstvima trebao bi jamčiti učinkovitost nadzora. Ova bi Direktiva stoga trebala predvidjeti minimalni skup nadzornih i istražnih ovlasti koje bi trebalo povjeriti nadležnim tijelima država članica u skladu s nacionalnim pravom. Te ovlasti bi trebalo provoditi, kada nacionalno pravo to traži, primjenom na nadležna sudska tijela. Prilikom provedbe svojih ovlasti prema ovoj Direktivi nadležna tijela bi trebala djelovati objektivno i nepristrano te ostati nezavisna u donošenju svojih odluka.

(138)

Iako ova Direktiva utvrđuje minimalni skup ovlasti koje bi nadležna tijela trebala imati, te ovlasti se provode unutar cjelovitog sustava nacionalnog prava koji jamči poštovanje temeljnih prava, uključujući prava na privatnost. Za provedbu tih ovlasti, koje mogu dovesti do ozbiljnog uplitanja u pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komunikacije, država članica bi trebala imati ustrojenu primjerenu i učinkovitu zaštitu protiv svake zlouporabe, na primjer, u obliku potrebe za prethodnim ovlaštenjem sudskih tijela predmetne države članice. Države članice bi trebale dopustiti mogućnost da nadležna tijela primjenu takve ometajuće ovlasti do razmjera nužnog za pravilnu istragu ozbiljnih slučajeva kada nema jednakovrijednih sredstava za učinkovito postizanje istog ishoda.

(139)

Nijednom mjerom koju poduzmu nadležno tijelo ili ESMA tijekom obavljanja svojih dužnosti ne bi smjelo doći do izravne ili neizravne diskriminacije prema bilo kojoj državi članici ili skupini država članica kao mjestom pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti u bilo kojoj valuti.

(140)

S obzirom na znatan utjecaj i udio na tržištu koji imaju različiti MTP-ovi, primjereno je osigurati da se uspostave odgovarajući mehanizmi za suradnju između nadležnog tijela MTP-a i nadležnog tijela na čijem području MTP pruža usluge. Takva mjera trebala bi se proširiti na OTP-ove kako bi se očekivali slični razvoji.

(141)

Kako bi se osigurala usklađenost investicijskih društava, tržišnih operatera koji imaju odobrenje za upravljanje MTP-om ili OTP-om, uređenih tržišta, APA-a, CTP-ova ili ovlaštenih mehanizama izvješćivanja (ARM-ovi), onih koji stvarno kontroliraju svoje poslovanje te članova investicijskih društava i upravljačkog tijela uređenih tržišta s obvezama koje proizlaze iz ove Direktive i iz Uredbe (EU) br. 600/2014 kao i da bi se osiguralo da podliježu sličnom tretmanu u cijeloj Uniji, od država članica trebalo bi se tražiti da predvide sankcije i mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Administrativnim sankcijama i mjerama koje su navele države članice trebali bi se zadovoljiti određeni temeljni zahtjevi koji se odnose na one kojima su namijenjene, kriteriji koji se trebaju uzeti u obzir kada se primjenjuje sankcija ili mjera, objavljivanje, ključne ovlasti izricanja sankcija i razine administrativnih novčanih kazni.

(142)

Posebno, nadležna tijela trebala bi biti ovlaštena za izricanje novčanih kazni koje su dovoljno visoke da ponište koristi koje se mogu očekivati i koje će biti odvraćajuće čak i većim institucijama i njihovim rukovoditeljima.

(143)

Također je potrebno da nadležna tijela u skladu s nacionalnim pravom i Poveljom imaju mogućnost pristupa prostorima fizičkih i pravnih osoba. Pristup tim prostorijama potreban je kada postoji osnovana sumnja da postoje dokumenti i drugi podaci povezani s predmetom inspekcije ili istraživanja koji mogu biti važni za dokazivanje slučaja kršenja ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014. Pristup je osim toga potreban u sljedećim slučajevima: osoba kojoj je prethodno već poslan zahtjev za informacijama ne postupi u skladu s takvim zahtjevom u cijelosti ili djelomično; ili ako se opravdano smatra da se ni u slučaju dostavljanja zahtjeva ne bi postupilo u skladu s njim odnosno da bi se dokumenti ili informacije na koje se zahtjev odnosi bili uklonjeni, promijenjeni ili uništeni. Ako je, u skladu s nacionalnim pravom, potrebno prethodno odobrenje pravosudnog tijela predmetne države članice, ta bi se ovlast za pristup prostoru trebala koristiti nakon što se zaprimi to prethodno sudsko odobrenje.

(144)

Postojeći zapisi telefonskih razgovora i zapisi prijenosa podataka investicijskih društava koje izvršavaju i dokumentiraju izvršenje transakcija te postojeći zapisi telefonskih podataka i zapisi prijenosa podataka telekomunikacijskih operatera čine ključni, a ponekad i jedini dokaz temeljem kojeg se može otkriti i dokazati postojanje zlouporabe tržišta te provjeriti usklađenost društava sa zahtjevima vezanima za zaštitu ulagatelja i drugim zahtjevima navedenim u ovoj Direktivi ili Uredbi (EU) br. 600/2014. Nadležna tijela bi stoga trebala moći zatražiti postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničke komunikacije i zapise prijenosa podataka koji su u posjedu investicijskog društva ili kreditne institucije. Pristup podacima i telefonskim zapisima potreban je za otkrivanje i kažnjavanje zlouporabe tržišta ili kršenja zahtjeva navedenih u ovoj Direktivi ili Uredbi (EU) br. 600/2014.

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u Uniji vezano za pristup telefonskim zapisima i postojećim zapisima prijenosa podataka koji su u posjedu telekomunikacijskog operatera ili postojećih zapisa telefonskih razgovora i podataka koji su u posjedu investicijskog društva, nadležna tijela trebala bi u skladu s nacionalnim pravom biti u mogućnosti zahtijevati postojeće telefonske zapise i zapise prijenosa podataka koji su u posjedu telekomunikacijskog operatera u mjeri u kojoj je dopušteno nacionalnim pravom te postojeće zapise telefonskih razgovora kao i prijenosa podataka koji su u posjedu investicijskog društva u onim slučajevima kada postoji opravdana sumnja da takvi zapisi povezani s predmetom istrage mogu biti značajni za dokazivanje ponašanja koje je zabranjeno prema Uredbi (EU) br. 596/2014 ili kršenja zahtjeva navedenih u ovoj Direktivi ili u Uredbi (EU) br. 600/2014. Pristup telefonskim zapisima i zapisima prijenosa podataka koji su u posjedu telekomunikacijskog operatera ne bi trebao uključivati sadržaj glasovne komunikacije telefonom.

(145)

Kako bi se osigurala dosljedna primjena sankcija u cijeloj Uniji, pri određivanju vrste administrativnih sankcija ili mjera, te razine administrativnih novčanih kazni, od država članica bi trebalo zahtijevati da osiguraju da nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti.

(146)

Kako bi se osiguralo da odluke koje su donijela nadležna tijela imaju odvraćajući učinak na najširu javnost, one bi se u pravilu trebale objavljivati. Objavljivanje odluka je također važan alat nadležnim tijelima za obavještavanje sudionika na tržištu o tome kakvo se ponašanje smatra kršenjem ove Direktive i promicanje općenito prihvatljivog ponašanja među sudionicima na tržištu. Ako takvo objavljivanje uzrokuje nerazmjernu štetu uključenim osobama, ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili istrage u tijeku, nadležno tijelo bi trebalo objaviti sankcije i mjere na anonimnoj osnovi i na način koji je u skladu s nacionalnim pravom ili odgoditi objavljivanje.

Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost da ne objavljuju sankcije u slučaju kada se anonimno ili odgođeno objavljivanje smatra nedovoljnim da bi se osiguralo da stabilnost financijskog tržišta neće biti ugrožena. Nadležna tijela ne bi trebala biti dužna objaviti ni mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi ako bi njihova objava bila nerazmjerna. Potrebno je osigurati mehanizam za izvješćivanje ESMA-e o neobjavljenim sankcijama kako bi ih nadležna tijela mogla uzeti u obzir prilikom nadzora koji su u tijeku. Ova Direktiva ne zahtijeva, ali ne bi trebali niti spriječiti objavu kaznenih sankcija izrečenih zbog kršenja ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014.

(147)

Kako bi se uočila moguća kršenja, nadležna tijela trebala bi imati potrebne istražne ovlasti i trebala bi uspostaviti djelotvorne i pouzdane mehanizme za poticanje prijave mogućih ili postojećih kršenja, uključujući zaštitu zaposlenika koji prijave kršenja u svojoj vlastitoj instituciji. Ti mehanizmi ne bi trebali dovoditi u pitanje odgovarajuću zaštitu optuženih osoba. Trebalo bi uspostaviti odgovarajuće postupke kako bi se osigurala odgovarajuća zaštitu okrivljenika, posebno u vezi s pravom zaštite osobnih podataka te osobe i postupke kojima se osigurava pravo okrivljenika na obranu i da bude saslušan prije donošenje odluke koja se na njega odnosi te pravo da zatraži učinkovito pravno sredstvo pred sudom protiv odluke koja se na njega odnosi.

(148)

Ova bi se Direktiva trebala odnositi na sankcije i mjere kako bi obuhvatila sve postupke koji se primjenjuju nakon kršenja, a namijenjeni su sprečavanju budućih kršenja, bez obzira na definiranje sankcije ili mjere prema nacionalnom pravu.

(149)

Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe u pravu država članica koje se odnose na kaznene sankcije.

(150)

Iako ništa ne sprečava države članice od tog da utvrde pravila za administrativne i kaznene sankcije za ista kršenja, države članice ne bi trebale biti obvezne utvrditi pravila za administrativne sankcije u slučaju kršenja ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014 koja su podložna nacionalnom kaznenom pravu. U skladu s nacionalnim pravom, države članice nisu obvezne nametnuti i administrativne i kaznenopravne sankcije za isto kršenje, ali bi to trebale biti u mogućnosti učiniti ako nacionalno pravo to dopušta. No, održavanje kaznenih sankcija umjesto administrativnih sankcija za kršenja ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014 ne bi trebalo umanjiti ili na drugi način utjecati na sposobnost nadležnih tijela da surađuju, pristupaju i razmjenjuju informacije na pravodoban način s nadležnim tijelima u drugim državama članicama za potrebe ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014, uključujući i nakon prosljeđivanja odgovarajućih kršenja nadležnim sudskim tijelima radi kaznenog progona.

(151)

Radi zaštite klijenata, ne dovodeći u pitanje pravo potrošača na pokretanje sudskog postupka, svrsishodno je da države članice osiguraju da javna ili privatna tijela osnovana radi izvansudskog rješavanja sporova na međusobno surađuju u rješavanju prekograničnih sporova, vodeći računa o Preporuci Komisije 98/257/EZ (36) i Preporuci Komisije 2001/310/EZ (37). Trebalo bi potaknuti države članice da prilikom provođenja odredbi za pritužbe i pravnu zaštitu kod izvansudskog rješavanja sporova koriste postojeće prekogranične sustave suradnje, a osobito Mrežu za pritužbe u sektoru financijskih usluga (FIN-Net).

(152)

Svaka razmjena ili prijenos podataka između nadležnih tijela, drugih tijela te fizičkih i pravnih osoba trebala bi biti u skladu s pravilima za prijenos osobnih podataka trećim zemljama kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ. Svaka razmjena ili prijenos osobnih podataka koju ESMA obavi s trećim zemljama trebala bi biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kao što je navedeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(153)

Potrebno je ojačati odredbe o razmjeni podataka između nacionalnih nadležnih tijela i osnažiti njihove dužnosti međusobne pomoći i suradnje. S obzirom na sve jaču prekograničnu aktivnost, nadležna tijela država članica trebala bi međusobno razmjenjivati podatke potrebne za provođenje svojih zadaća kako bi se osigurala djelotvorna provedba ove Direktive, uključujući i situacije kada postoje kršenja ili se u njih sumnja, a mogu biti od važnosti za nadležna tijela u dvije državne članice ili više njih. Prilikom razmjene podataka potrebno je strogo čuvanje poslovnih tajni kako bi se osigurao nesmetani prijenos tih podataka i zaštita pojedinačnih prava.

(154)

Kada poslovanje mjesta trgovanja koje je uspostavilo mehanizme u državi članici domaćinu postane od iznimne važnosti za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i za zaštitu potrošača u toj državi članici domaćinu, među mogućim mjerama suradnje između nadležnih tijela matičnih država članica i država članica domaćina treba odabrati odgovarajući oblik mjera proporcionalne suradnje, razmjerne potrebama suradnje u prekograničnom nadzoru, posebno one koje proizlaze iz vrste i razmjera utjecaja na tržište vrijednosnih papira i na zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu, kao što su ad hoc ili povremene razmjene informacija, savjetovanje ili pomoć.

(155)

Kako bi se postigli ciljevi navedeni u ovoj Direktivi, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebala bi se delegirati na Komisiju u odnosu na pojedinosti koje se tiču izuzeća, pojašnjenja definicija, kriterija za procjenu namjeravanog stjecanja investicijskog društva, organizacijskih zahtjeva za investicijska društva, APA-e i CTP-ove, upravljanja sukobom interesa, obveza poslovnog ponašanja u pružanju investicijskih usluga, izvršenja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta, postupanja s nalozima klijenata, transakcija s kvalificiranim nalogodavateljima, okolnosti koje pokreću zahtjeve za informacijama za investicijska društva ili tržišne operatere koji upravljaju MTP-om ili OTP-om i operatere uređenog tržišta, okolnosti koje predstavljaju značajnu štetu interesima ulagatelja i urednom funkcioniranju tržišta za potrebe suspenzije i isključenja financijskih instrumenata iz trgovanja na MTP-u, OTP-u ili uređenom tržištu, rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća pragova iznad kojih se primjenjuje obveza izvješćivanja o pozicijama i kriterija prema kojima bi se djelovanje mjesta trgovanja u državi članici domaćinu moglo smatrati od bitne važnosti za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja. Od posebne je važnosti da Komisija u okviru svojeg rada na pripremama održava odgovarajuće savjetovanje, uključujući i ono na stručnoj razini. Komisija bi pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata trebala osigurati istodoban, pravodoban i odgovarajući prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(156)

Tehnički standardi u financijskim uslugama trebali bi ulagateljima, uključujući i one koji ulažu u strukturne depozite, i potrošačima diljem Unije osigurati dosljednu usklađenost te odgovarajuću zaštitu. Bilo bi korisno i primjereno povjeriti ESMA-i, kao visokospecijaliziranom stručnom tijelu, sastavljanje nacrta regulatornih i izvedbenih tehničkih standarda koji nisu povezani s političkim odlukama, a koji bi se potom podnijeli Komisiji. Kako bi se osigurala stalna zaštita ulagatelja i potrošača u sektoru financijskih usluga, ESMA bi trebala obavljati svoje zadaće, u mjeri u kojoj je to moguće, blisko surađujući s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) („EBA”) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (38) te EIOPA-om.

(157)

Komisija bi trebala usvojiti nacrt regulatornih tehničkih standarda koji sastavi ESMA o izuzećima u vezi s aktivnostima koje se smatraju pomoćnima redovnoj djelatnosti, o informacijama koje treba osigurati i o nekim zahtjevima u okviru postupaka za izdavanje i odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za investicijska društva, o stjecanju kvalificiranog udjela, o algoritamskom trgovanju, o obvezama izvršenja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijente, o suspenziji i isključenju financijskih instrumenata od trgovanja na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u, o slobodi pružanja investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti, o osnivanju podružnice, o otpornosti sustava, sustavu za prekid trgovanja i elektroničkom trgovanju, o pomacima cijene, o usklađivanju satova poslovanja, o uvrštenju financijskih instrumenata za trgovanje, o ograničenjima pozicija i nadzoru upravljanja pozicijama u robnim izvedenicama, o postupcima izdavanja i odbijanja zahtjeva za odobrenje za rad pružatelja usluga dostave podataka, o organizacijskim zahtjevima za APA-e, CTP-ove i ARM-ove te o suradnji među nadležnim tijelima. Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(158)

Komisija bi također trebala dobiti ovlasti za usvajanje provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ESMA-i bi se trebala povjeriti izrada nacrta provedbenih tehničkih standarda za podnošenje Komisiji o postupcima za izdavanje ili odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima, o stjecanju kvalificiranog udjela, o trgovanju i zaključivanju transakcija na MTP-ima i OTP-ima, o suspenziji i isključenju financijskih instrumenata iz trgovanja, o slobodi pružanja investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti, o osnivanju podružnica, o izvješćivanju o pozicijama prema kategorijama držatelja pozicija, o postupcima za izdavanje ili odbijanje zahtjeva za odobrenje za rad, o postupcima i oblicima dostave informacija u pogledu objave odluka, o obvezi surađivanja, o suradnji među nadležnim tijelima, o razmjeni informacija i o savjetovanju prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu.

(159)

Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala predati izvješće u kojem se procjenjuje funkcioniranje OTP-ova, mehanizama rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća, učinak zahtjeva o automatskom i visokofrekventnom trgovanju, iskustvo s mehanizmom za zabranu određenih proizvoda ili praksi i učinak mjera koja se odnose na tržišta robnih izvedenica.

(160)

Do 1. siječnja 2018. Komisija bi trebala sastaviti izvješće o procjeni mogućeg utjecaja na cijenu energije i funkcioniranje energetskog tržišta po isteku prijelaznog razdoblja predviđenog za primjenu obveze poravnanja i zahtjeva za iznosom nadoknade navedenima u Uredbi (EU) br. 648/2012. Prema potrebi, Komisija bi trebala predati zakonodavni prijedlog za uspostavu ili izmjenu relevantnog prava, uključujući i specifično zakonodavstvo iz sektora kao što je Uredba (EU) br. 1227/2011.

(161)

Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (39) dopušta državama članicama da odobre da upravitelji alternativnih investicijskih fondova (AIFM) pružaju određene investicijske usluge uz zajedničko upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (AIF), uključujući upravljanje portfeljima ulaganja, savjete o ulaganju, pohranu i administriranje u vezi s dionicama ili udjelima subjekata za zajedničko ulaganje, kao i primanje i prijenos naloga u vezi s financijskim instrumentima. Budući da su zahtjevi kojima se uređuje pružanje tih usluga usklađeni unutar Unije, AIFM-ovi kojima su matična nadležna tijela odobrila pružanje tih usluga ne bi trebali podlijegati dodatnom odobrenju za rad u državi članici domaćinu niti bilo kakvih drugim mjerama koje imaju isti učinak.

(162)

U okviru važećeg pravnog okvira, AIFM-ovi kojima je odobreno pružanje tih investicijskih usluga i koji ih namjeravaju pružati u državama članicama osim njihove matične države članice trebale bi poštovati dodatne nacionalne zahtjeve, uključujući uspostavljanje zasebnog pravnog subjekta. Kako bi uklonili prepreke u prekograničnom pružanju usklađenih investicijskih usluga te osigurali jednake uvjete među subjektima koji pružaju iste investicijske usluge u okviru istih pravnih zahtjeva, AIFM koji ima odobrenje za rad pružati te usluge trebao bi moći pružati ih na prekograničnoj razini, u skladu s odgovarajućim zahtjevima za obavješćivanje, prema odobrenju za rad koje mu jamče nadležna tijela matičnih država članica.

(163)

Direktivu 2011/61/EU stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način.

(164)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je stvaranje integriranog financijskog tržišta u kojem su ulagatelji djelotvorno zaštićeni, a učinkovitost i integritet ukupnog tržišta osigurani, zahtijeva uspostavljanje zajedničkih regulatornih zahtjeva za investicijska društva, bez obzira na to gdje su u Uniji dobili odobrenje za rad, i kojima se uređuje funkcioniranje uređenih tržišta i drugih sustava trgovanja kako bi se spriječilo da netransparentnost ili smetnje na jednom tržištu umanje učinkovitost funkcioniranja europskog financijskog sustava u cjelini, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinka ove Direktive može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(165)

S obzirom na povećanje broja zadaća dodijeljenih ESMA-i ovom Direktivom i Uredbom (EO) br. 600/2014, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi bez odgode osigurati raspoloživost odgovarajućih a ljudskih potencijala i financijskih resursa.

(166)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela Povelje, osobito pravo na zaštitu podataka, sloboda poduzetništva, pravo na zaštitu potrošača, pravo na učinkovit pravni lijek i na pravično suđenje, pravo da se za isto kazneno djelo ne sudi ili kažnjava dvaput i ona se mora provesti u skladu s tim pravima i načelima.

(167)

Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/201 i on je dostavio mišljenje 10. veljače 2012. (40).

(168)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije o obrazloženjima od 28. rujna 2011. (41), u opravdanim slučajevima države članice pridružuju se obavještavanju o svojim mjerama za prijenos s pomoću jednoga ili više dokumenata, kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos. Uzimajući u obzir ovu Direktivu zakonodavac drži da je prijenos takvih dokumenata opravdan.

(169)

Obvezu prijenosa ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju sadržajnu izmjenu u usporedbi s prethodnim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredbi postoji prema ranijim direktivama

(170)

Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prijenos u nacionalno pravo i datume primjene direktiva iz Priloga III. dijela B,

(a)

odobrenje za rad i uvjete poslovanja investicijskih društava;

(b)

pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja osnivanjem podružnice;

(c)

odobrenje za rad i poslovanje uređenih tržišta;

(d)

odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluga dostave podataka; te

(e)

nadzor, suradnju i provedbu nadležnih tijela.

(a)

članak 2. stavak 2., članak 9. stavak 3., članci 14. i 16. do 20.;

(b)

poglavlje II. glave II., osim drugog podstavka članka 29. stavka 2.;

(c)

poglavlje III. glave II., osim članka 34. stavaka 2. i 3. i članka 35. stavaka 2. do 6. i stavka 9.;

(d)

članci 67. do 75. i članci 80., 85. i 86.

(a)

članak 9. stavak 3., članak 14. i članak 16. stavci 2., 3. i 6.;

(b)

članci 23. do 26., članak 28. i članak 29., osim njegovog stavka 2. drugog podstavka, te članak 30.; i

(c)

članci 67. do 75.

(a)

društva za osiguranje ili društva koja se bave reosiguranjem ili retrocesijom iz Direktive 2009/138/EZ kad obavljaju aktivnosti navedene u toj Direktivi;

(b)

osobe koje pružaju investicijske usluge isključivo svojim matičnim društvima, svojim društvima kćerima ili drugim društvima kćerima svojih matičnih društava;

(c)

osobe koje pružaju investicijske usluge povremeno u sklopu obavljanja svoje redovite djelatnosti i ako je ta djelatnost uređena zakonskim ili drugim propisima ili etičkim kodeksom za tu određenu djelatnost, koji ne isključuju pružanje takvih usluga;

(d)

osobe koje za vlastiti račun trguju financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili njihove izvedenice i koje ne pružaju druge investicijske usluge niti obavljaju bilo koje druge investicijske aktivnosti u financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili njihove izvedenice, osim ako su te osobe:

Osobe koje su izuzete u skladu s točkama (a), (i) ili (j) ne trebaju ispunjavati uvjete utvrđene u ovoj točki kako bi bile izuzete.

(e)

operateri s obvezama usklađivanja iz Direktive 2003/87/EZ koji kada trguju emisijskim jedinicama ne izvršavaju naloge klijenata i koji ne pružaju investicijske usluge ili obavljaju druge investicijske aktivnosti osim trgovanja za vlastiti račun, pod uvjetom da te osobe ne primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja;

(f)

osobe koje pružaju takve investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika;

(g)

osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika i pružanja investicijskih usluga samo svojim matičnim društvima, svojim društvima kćerima ili drugim društvima kćerima svojih matičnih društava;

(h)

članovi Europskog sustava središnjih banaka i drugih nacionalnih tijela koja obavljaju slične funkcije u Uniji, druga javna tijela zadužena za upravljanje ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom u Uniji i međunarodne financijske institucije koje su osnovale dvije ili više država članica koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći u korist svojih članova koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete;

(i)

subjekti za zajednička ulaganja i mirovinski fondovi, bez obzira na to jesu li usklađeni na razini Unije, te njihovi depozitari i upravljačka tijela;

(j)

osobe:

pod uvjetom da je:

(k)

osobe koje pružaju investicijsko savjetovanje u okviru obavljanja neke druge redovite djelatnosti koja nije obuhvaćena ovom Direktivom, pod uvjetom da se takvo savjetovanje ne naplaćuje;

(l)

udruženja koja su osnovali danski ili finski mirovinski fondovi čija je jedina svrha upravljanje imovinom mirovinskih fondova koji su članovi tih udruženja;

(m)

„agenti di cambio” čija su djelatnost i funkcije uređene člankom 201. Talijanske zakonodavne uredbe br. 58 od 24. veljače 1998.;

(n)

operateri sustava prijenosa kao što je definirano u članku 2. stavku 4. Direktive 2009/72/EZ ili članku 2. stavku 4. Direktive 2009/73/EZ kada izvršavaju svoje zadaće prema tim direktivama ili prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 ili prema Uredbi (EZ) br. 715/2009 ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim uredbama, sve osobe koje djeluju kao operateri u njihovo ime koje izvršavaju svoju zadaću u okviru tih pravnih akata ili mrežnih kodeksa ili smjernica usvojenih u skladu s tim uredbama, i bilo koji operater ili upravitelj mehanizma za energetsku ravnotežu ili transportne mreže ili sustava koji održava ravnotežu između isporuke i korištenja energije pri izvršavanju tih zadaća.

Ova se iznimka primjenjuje samo na osobe koje sudjeluju u aktivnostima iz ove točke samo u slučaju kad obavljaju investicijske aktivnosti ili pružaju investicijske usluge u vezi s robnim izvedenicama kako bi obavljale te aktivnosti. Ova se iznimka ne primjenjuje na djelovanje sekundarnog tržišta, uključujući platformu za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa.

(o)

CSD-ovi koji su kao takvi uređeni propisima Unije, u mjeri u kojoj su uređeni tim propisima Unije.

(a)

potrebu da pomoćne aktivnosti predstavljaju manji dio aktivnosti na razini grupe;

(b)

obujam aktivnosti trgovanja u odnosu na ukupnu tržišnu aktivnost trgovanja u tom razredu imovine;

(a)

transakcije unutar grupe navedene u članku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje služe likvidnosti na razini cijele grupe i/ili za potrebe upravljanja rizikom;

(b)

transakcije u izvedenicama koje je moguće objektivno izmjeriti koje smanjuju rizike koji su izravno povezani s poslovnim aktivnostima ili aktivnostima financiranja državne blagajne;

(c)

transakcije u robnim izvedenicama i emisijskim jedinicama zaključene kako bi se ispunile obveze pružanja likvidnosti na mjestu trgovanja, kada takve obveze zahtijevaju regulatorna tijela u skladu s propisima Unije ili s nacionalnim zakonima i drugim propisima, ili od strane mjesta trgovanja.

(a)

nisu ovlaštene držati sredstva klijenata i vrijednosne papire klijenata i ni u jednom se trenutku ne smiju nalaziti u položaju dužnika prema svojim klijentima;

(b)

nisu ovlaštene pružati investicijske usluge, osim zaprimanja i prijenosa naloga za prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja i/ili investicijsko savjetovanje vezano uz te financijske instrumente; i

(c)

prilikom pružanja tih usluga, naloge smiju prenositi samo na:

(d)

pružaju investicijske usluge isključivo u robi, emisijskim jedinicama i/ili njihovim izvedenicama isključivo u svrhu zaštite od komercijalnog rizika svojih klijenata, ako su ti klijenti isključivo lokalna elektroenergetska poduzeća kako su definirana u članku 2. stavku 35. Direktive 2009/72/EZ i/ili poduzeća za prirodni plin kako su definirana u članku 2. stavku 1. Direktive 2009/73/EZ, i pod uvjetom da ti klijenti zajedno drže 100 % kapitala ili prava glasa tih osoba, izvršavaju zajednički nadzor i izuzeti prema članku 2. stavku 1. točki (j) ove Direktive ako sami obavljaju te investicijske usluge; ili

(e)

pružaju investicijske usluge isključivo u emisijskim jedinicama i/ili njihovim izvedenicama isključivo u svrhu zaštite od komercijalnog rizika svojih klijenata, ako su ti klijenti isključivo operateri kako su definirani u članku 3. točki (f) Direktive 2003/87/EZ, i pod uvjetom da ti klijenti zajedno drže 100 % kapitala ili prava glasa tih osoba, izvršavaju zajednički nadzor i izuzeti su iz članka 2. stavka 1. točke (j) ove Direktive ako sami obavljaju navedene investicijske usluge.

(a)

uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja za rad i kontinuiran nadzor kao što je utvrđeno u članku 5. stavcima 1. i 3., člancima 7. do 10., 21., 22. i 23. i odgovarajući delegirani akti koje je donijela Komisija u skladu s člankom 89.;

(b)

obveze poslovnog ponašanja kao što je utvrđeno u članku 24. stavcima 1., 3., 4., 5., 7. i 10., članku 25. stavcima 2., 5. i 6., i, ako nacionalni propisi dopuštaju tim osobama imenovanje vezanih zastupnika, članku 29. i odgovarajućim provedbenim mjerama;

(c)

organizacijski zahtjevi utvrđeni u prvom, šestom i sedmom podstavku članka 16. stavka 3., te u članku 16. stavku 6. i članku 16. stavku 7. i odgovarajućim delegiranim aktima koje je Komisija usvojila u skladu s člankom 89.

1.

„investicijsko društvo” znači svaka pravna osoba čija je redovna djelatnost ili poslovanje pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim stranama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.

Države članice mogu u definiciju investicijskog društva uključiti poduzeća koja nisu pravne osobe pod uvjetom da:

Međutim, ako fizička osoba pruža usluge koje uključuju držanje sredstava ili prenosivih vrijednosnih papira trećih strana, ona se može smatrati investicijskim društvom za potrebe ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014 samo ako, ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve koje postavljaju ova Direktiva, Uredba (EU) br. 600/2014 i Direktiva 2013/36/EU, ta osoba poštuje sljedeće uvjete:

2.

„investicijske usluge i aktivnosti” znači sve usluge i aktivnosti utvrđene u odjeljku A Priloga I. koje se odnose ne bilo koje instrumente navedene u odjeljku C Priloga I.

Komisija u skladu s člankom 89. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju:

3.

„pomoćne usluge” znači sve usluge navedene u odjeljku B Priloga I.;

4.

„investicijsko savjetovanje” znači davanje osobnih preporuka klijentu bilo na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva u pogledu jedne transakcije ili više njih koje se odnose na financijske instrumente;

5.

„izvršavanje naloga za račun klijenta” znači djelovanje s ciljem sklapanja ugovora za kupnju ili prodaju jednog financijskog instrumenta ili više njih za račun klijenta i uključuje sklapanje ugovora za prodaju financijskih instrumenata koje je izdalo investicijsko društvo ili kreditna institucija u trenutku njihovog izdavanja;

6.

„trgovanje za vlastiti račun” znači trgovanje uz korištenje vlastitog kapitala koje dovodi do zaključenja transakcije s jednim financijskim instrumentom ili više njih;

7.

„održavatelj tržišta” znači osoba koja neprekidno djeluje na financijskim tržištima spremna trgovati za vlastiti račun tako da kupuje i prodaje financijske instrumente uz korištenje vlastitog kapitala po cijenama koje ona utvrđuje;

8.

„upravljanje portfeljem” znači upravljanje portfeljem na temelju ovlaštenja klijenta na individualnoj i diskrecijskog osnovi pri čemu takav portfelj uključuje jedan financijski instrument ili više njih;

9.

„klijent” znači svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske i/ili pomoćne usluge;

10.

„profesionalni ulagatelj” znači klijent koji je ispunio kriterije utvrđene u Prilogu II.;

11.

„mali ulagatelj” znači klijent koji nije profesionalni ulagatelj;

12.

„rastuće tržište malih i srednjih poduzeća” znači MTP koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s člankom 33.;

13.

„mala i srednja poduzeća” za potrebe ove Direktive znači društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 200 000 000 EUR;

14.

„limitirani nalog” znači nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskog instrumenta po određenoj cijeni ili po povoljnijoj cijeni;

15.

„financijski instrument” znači instrumenti utvrđeni u odjeljku C Priloga I.;

16.

„ugovori o energetskim izvedenicama iz odjeljka C točke 6.” znači opcije, budućnosnice, zamjene i sve druge ugovore o izvedenicama navedene u odjeljku C točki 6. Priloga I. koji se odnose na ugljen ili naftu kojima se trguje na OTP-u i moraju se fizički namiriti;

17.

„instrumenti tržišta novca” znači vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištima novca, kao što su trezorski zapisi, certifikati o depozitu i komercijalni zapisi, osim instrumenata plaćanja;

18.

„tržišni operater” znači osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenog tržišta te može biti i samo uređeno tržište;

19.

„multilateralni sustav” znači svaki sustav ili platforma uutar kojih je omogućena interakcija više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata;

20.

„sistematski internalizator” znači investicijsko društvo koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguje za vlastiti račun kada izvršava naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, bez upravljanja multilateralnim sustavom;

Učestao i sustavan način mjeri se brojem OTC trgovanja financijskim instrumentima koje za vlastiti račun ostvari investicijsko društvo kada izvršava naloge klijenata. Znatna mjera izračunava se bilo obujmom OTC trgovanja koje investicijsko društvo ostvari u odnosu na ukupno trgovanje tog financijskog društva pojedinim financijskim instrumentom, bilo obujmom OTC trgovanja koje investicijsko društvo ostvari u odnosu na ukupno trgovanje pojedinim fianancijskim instrumentom u Uniji. Definicija sistematskog internalizatora primjenjuje se samo ako su prekoračene unaprijed određene granice za učestao i sustavan način i one za znatnu mjeru ili ako investicijsko društvo odluči odabrati da se na njega primjenjuje režim sistematskog internalizatora;

21.

„uređeno tržište” znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili kojeg vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima, i koje posjeduje odobrenje za rad i funkcionira redovito i u skladu s glavom III. ove Direktive;

22.

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater i koji spaja višestruke interese trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora prema u skladu s glavom II. ove Direktive;

23.

„organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači svaki multilateralni sustav koji nije uređeno tržište ili MTP i u kojem višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica mogu biti u interakciji unutar sustava na način koji dovodi do sklapanja ugovora u skladu s glavom II. ove Direktive;

24.

„mjesto trgovanja” znači svako uređeno tržište, MTP ili OTP;

25.

„likvidno tržište” znači tržište za financijski instrument ili razred financijskih instrumenata, na kojem neprekidno postoje spremni i voljni kupci i prodavači, a koje se ocjenjuje u skladu sa sljedećim kriterijima uzimajući u obzir specifične tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određenog razreda financijskih instrumenata:

26.

„nadležno tijelo” znači tijelo koje svaka država članica imenuje u skladu s člankom 67., osim ako je drukčije utvrđeno u ovoj Direktivi;

27.

„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

28.

„društvo za upravljanje UCITS-om” znači društvo za upravljanje prema definiciji iz članka 2. stavka 1. točke (b) Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (43);

29.

„vezani zastupnik” znači fizička ili pravna osoba koja pod punom i bezuvjetnom odgovornošću samo jednog investicijskog društva za čiji račun nastupa promiče investicijske usluge i/ili pomoćne usluge klijentima ili potencijalnim klijentima, zaprima i prenosi upute ili naloge klijenata povezane s financijskim uslugama ili financijskim instrumentima, prodaje financijske instrumente ili pruža usluge savjetovanja klijentima ili potencijalnim klijentima vezano za te financijske instrumente ili usluge;

30.

„podružnica” znači mjesto poslovanja različito od središnje uprave, dio je investicijskog društva koji nema vlastitu pravnu osobnost, pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti, a može obavljati i pomoćne usluge za koje investicijsko društvo ima odobrenje za rad; svako mjesto poslovanja koje je investicijsko društvo sa sjedištem u drugoj državi članici osnovalo u istoj državi članici smatra se jednom podružnicom;

31.

„kvalificirani udjel” znači izravni ili neizravni udjel u investicijskom društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima kako je utvrđeno u članku 9. i 10. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (44), uzimajući u obzir uvjete grupiranja tih prava navedenih u članku 12. stavku 4. i 5. te Direktive, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom u kojemu postoji takav udjel;

32.

„matično društvo” znači matično društvo u smislu članaka 2. stavka 9. i članka 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (45);

33.

„društvo kći” znači društvo u smislu članaka 2. stavka 10. i 22. Direktive 2013/34/EU, uključujući društvo kći društva kćeri krajnjeg matičnog društva;

34.

„grupa” znači grupa kako je definirana člankom 2. točkom11. Direktive 2013/34/EU;

35.

„uska povezanost” znači situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na sljedeći način:

36.

„upravljačko tijelo” znači tijelo ili tijela investicijskog društva, tržišnog operatera ili društva za pružanje usluga dostave podataka imenovano u skladu s nacionalnim pravom koje raspolaže ovlastima za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg smjera poslovanja subjekta te koje nadgleda i nadzire donošenje odluka uprave, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem subjekta.

Ako se ova Direktiva odnosi na upravljačko tijelo i ako su, u skladu s nacionalnim pravom, upravljačke i nadzorne funkcije upravljačkog tijela dodijeljene različitim tijelima ili različitim članovima unutar istog tijela, država članica određuje odgovorna tijela ili članove upravljačkog tijela u skladu sa svojim nacionalnim pravom, osim ako je ovom Direktivom drukčije određeno.

37.

„više rukovodstvo” podrazumijeva fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu, tržišnom operateru ili društvu za pružanje usluga dostave podataka i koje su odgovorne upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje subjektom, uključujući provedbu politika koje se odnose na usluge i proizvode koje društvo ili njegovo osoblje prodaje klijentima;

38.

„trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga” znači transakcija kod koje se posrednik stavlja između kupca i prodavatelja tako da tijekom izvršenja transakcije nikada ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija je zaključena po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju;

39.

„algoritamsko trgovanje” znači trgovanje financijskim instrumentima u kojem računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, npr. treba li postaviti početne uvjete za nalog, trenutak zadavanja naloga, cijena ili količina u nalogu ili kako upravljati nalogom nakon njegovog zadavanja, uz ograničenu ljudsku intervenciju ili bez nje. Ovom definicijom nisu obuhvaćeni sustavi koji se koriste samo za usmjeravanje naloga na jedno mjesto trgovanja ili na više njih ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja ili za potvrdu naloga ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja;

40.

„tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja” znači tehnika algoritamskog trgovanju koju obilježava:

41.

„izravan elektronički pristup” znači mehanizam u kojem član ili klijent mjesta trgovanja ili njegov sudionik dozvoljava osobi da koristi njegovu oznaku u trgovinskom sustavu tako da osoba može prenijeti elektronički nalog povezan s financijskim instrumentom izravno mjestu trgovanja i obuhvaća mehanizam koji podrazumijeva da se osoba koristi infrastrukturom člana ili sudionika ili klijenta, ili bilo koji sustav povezivanja koji član ili sudionik ili klijent osigurava za prijenos naloga (izravan pristup tržištu) i taj mehanizam ako se navedena osoba ne koristi tom infrastrukturom (sponzorirani pristup);

42.

„međusektorska prodaja” znači ponuda investicijskih usluga zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket;

43.

„strukturirani depozit” znači depozit kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća (46) koji u potpunosti dospijeva na naplatu po dospijeću pod uvjetima pod kojima se sve kamate ili premije isplaćuju ili podliježu riziku u skladu s formulom koje uključuje čimbenike kao što su:

44.

„prenosivi vrijednosni papiri” znači one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, osim instrumenata plaćanja, kao što su:

45.

„potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima” znači vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji predstavljaju vrijednosne papire inozemnog izdavatelja koji mogu biti uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i kojima je moguće trgovati neovisno o vrijednosnim papirima inozemnog izdavatelja;

46.

„fond čijim se udjelima trguje na burzi” znači fond čijom se najmanje jednom jedinicom ili razredom dionica trguje tijekom dana na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kako bi osigurao da se cijena njegovih jedinica ili dionica na mjestu trgovanja bitno ne razlikuje od njegove neto vrijednosti imovine i, prema potrebi, od njegove indikativne neto vrijednosti imovine;

47.

„certifikati” znači certifikati definirani u članku 2. stavku 1. točki (27) Uredbe (EU) br. 600/2014;

48.

„strukturirani financijski proizvodi” znači strukturirani financijski proizvodi definirani u članku 2. stavku 1. točki (28) Uredbe (EU) br. 600/2014;

49.

„izvedenice” znači izvedenice definirane u članku 2. stavku 1. točki (29) Uredbe (EU) br. 600/2014;

50.

„robne izvedenice” znači robne izvedenice definirane u članku 2. stavku 1. točki (30) Uredbe (EU) br. 600/2014;

51.

„središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana definirana u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;

52.

„ovlašteni sustav objavljivanja” ili „APA” znači osoba koja je na temelju odredbi ove Direktive ovlaštena pružati usluge objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014.

53.

„pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP” znači osoba koja je ovom Direktivom ovlaštena pružati usluge prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i konsolidirati ih u kontinuirane elektroničke tijekove podataka o cijeni i volumenu u realnom vremenu po financijskom instrumentu;

54.

„ovlašteni mehanizam izvješćivanja” ili „ARM” znači osoba koja je ovom Direktivom ovlaštena pružati usluge dostavljanja podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava;

55.

„Matična država članica” znači:

56.

„Država članica domaćin” znači država članica, različita od matične države članice, u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti, ili država članica u kojoj uređeno tržište pruža odgovarajuće mehanizme kako bi se članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s poslovnim nastanom u toj istoj državi članici olakšao pristup trgovanju u njegovom sustavu;

57.

„društvo iz treće zemlje” znači društvo koje bi bilo kreditna institucija koja pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti ili investicijsko društvo da se njegova središnja uprava ili registrirano sjedište nalazi u Uniji;

58.

„veleprodajni energetski proizvod” znači veleprodajni energetski proizvodi kako su definirani člankom 2. točkom 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011;

59.

„poljoprivredne robne izvedenice” znači ugovori o izvedenicama koji se odnose na proizvode nabrojane u članku 1. Uredbe (EZ) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (47) i njezinom Prilogu I. dijelovima od I. do XX. i XXIV/1;

60.

„izdavatelj državnih vrijednosnih papira” znači jedan od sljedećih subjekata koji izdaje dužničke instrumente:

61.

„državni dužnički vrijednosni papiri” znači dužnički instrument koji izdaje izdavatelj državnih vrijednosnih papira;

62.

„trajni medij” znači svako sredstvo koje:

63.

„pružatelj usluga dostave podataka” znači APA, CTP ili ARM.

(a)

da investicijsko društvo koje je pravna osoba ima svoju središnju upravu u istoj državi članici u kojoj se nalazi njegovo registrirano sjedište;

(b)

da investicijsko društvo koje nije pravna osoba ili investicijsko društvo koje je pravna osoba, ali prema svojem nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, ima svoju središnju upravu u onoj državi članici u kojoj stvarno posluje.

(a)

informacije koje se trebaju pružiti nadležnim tijelima prema stavku 2. ovog članka uključujući poslovni plan;

(b)

zahtjevi koji se odnose na upravljanje investicijskim društvima prema članku 9. stavku 6. i informacije za obavijesti prema članku 9. stavku 5.;

(c)

zahtjevi koji se odnose na dioničare ili članove s kvalificiranim udjelima, kao i prepreke koje mogu onemogućiti djelotvorno obavljanje nadzornih funkcija nadležnih tijela, prema članku 10. stavcima 1. i 2.

(a)

ne započne s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili tijekom prethodnih šest mjeseci ne pruža investicijske usluge niti obavlja investicijske aktivnosti, osim ako je dotična država članica donijela propise prema kojima odobrenje za rad u tom slučaju prestaje važiti;

(b)

ako je administratoru dodijeljeno odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način;

(c)

prestane ispunjavati uvjete po kojima je odobrenje za rad izdano, poput usklađenosti s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 575/2013;

(d)

ozbiljno je i sustavno kršilo odredbe donesene sukladno ovoj Direktivi i Uredbi (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskih društava;

(e)

potpada pod jedan od slučajeva u kojima je oduzimanje predviđeno nacionalnim pravom vezano za pitanja koja su izvan područja primjene ove Direktive.

(a)

organizaciju društva za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost koji se zahtijevaju od osoblja, resurse, postupke i mehanizme društva za pružanje usluga i obavljanje aktivnosti, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost svojeg poslovanja i sve zahtjeve koje društvo mora poštovati;

(b)

politiku koja se odnosi na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje koje se nudi i pruža, u skladu s tolerancijom rizika za društvo i karakteristikama i potrebama klijenata društva kojima će se te usluge ponuditi ili pružiti, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, prema potrebi;

(c)

politiku primitaka od rada osoba uključenih u pružanje usluga klijentima čiji je cilj poticanje odgovornog poslovnog ponašanja, korektnog postupanja prema klijentima, kao i izbjegavanje sukoba interesa u odnosima s klijentima.

(a)

postoje alternativni mehanizmi kojima se osigurava dobro i pažljivo upravljanje takvim investicijskim društvima i odgovarajuće razmatranje interesa klijenata i integriteta tržišta;

(b)

dotične fizičke osobe imaju dobar ugled, posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva te posvećuju dovoljno vremena izvršavanju svojih obveza.

(a)

kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje UCITS-om kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onoga u kojem se predlaže stjecanje;

(b)

matično društvo kreditne institucije, društvo za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje UCITS-om kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onoga u kojem se predlaže stjecanje; ili

(c)

fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje UCITS-om kojima je izdano odobrenje za rad u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onoga u kojem se predlaže stjecanje;

(a)

fizička ili pravna osoba koja se nalazi izvan Unije ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom države izvan Unije;

(b)

fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru prema ovoj Direktivi ili direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ ili 2013/36/EU.

(a)

ugleda namjeravanog stjecatelja;

(b)

ugleda i iskustva svake osobe koja će upravljati poslovanjem investicijskog društva kao rezultat namjeravanog stjecanja;

(c)

financijske stabilnosti namjeravanog stjecatelja, osobito u odnosu na vrstu poslovanja koja se obavlja i planira u investicijskim društvu u kojem se stjecanje predlaže;

(d)

hoće li investicijsko društvo moći ispunjavati i nastaviti ispunjavati bonitetne zahtjeve koji se temelje na ovoj Direktivi i, prema potrebi, na drugim direktivama, posebno na direktivama 2002/87/EZ i 2013/36/EZ, te ima li grupa čiji će dio postati strukturu koja omogućava djelotvoran nadzor i razmjenu informacija između nadležnih tijela i podjelu odgovornosti između nadležnih tijela;

(e)

postoje li opravdani razlozi za sumnju da je u vezi s namjeravanim stjecanjem u okviru članka 1. Direktive 2005/60/EZ došlo do pranja novca ili financiranja terorista ili pokušaja počinjenja tih aktivnosti, ili da bi namjeravano stjecanje moglo povećati rizik od toga.

(a)

održava tržište neprekidno tijekom određenog dijela vremena trgovanja mjesta trgovanja, osim u iznimnim okolnostima, što rezultira pružanjem likvidnosti na redovitoj i predvidivoj osnovi za mjesto trgovanja;

(b)

sklapa obvezujući pisani ugovor s mjestom trgovanja u kojemu se navode barem obveze investicijskog društva u skladu s točkom (a); i

(c)

uspostavlja djelotvorne sustave i kontrole radi osiguravanja da u svako doba ispunjava svoje obveze iz ugovora navedene u točki (b).

(a)

pojedinosti organizacijskih zahtjeva navedenih u stavcima 1. do 6. koji se trebaju nametnuti investicijskim društvima koja pružaju različite investicijske usluge i/ili aktivnosti, pomoćnu djelatnosti ili kombinaciju istih, pri čemu pojedinosti u vezi s organizacijskim zahtjevima utvrđenim u stavku 5. utvrđuju posebne zahtjeve za izravan pristup tržištu i sponzorirani pristup tako da se osigura da kontrole koje se primjenjuju na sponzorirani pristup budu najmanje istovjetne onima koje se primjenjuju na izravan pristup tržištu.

(b)

okolnosti u kojima bi investicijsko društvo bilo obvezno stupiti u ugovor o održavanju tržišta naveden u točki (b) stavka 3. i sadržaj takvih ugovora, uključujući udio vremena trgovanja mjesta trgovanja utvrđen u stavku 3.;

(c)

situacije koje predstavljaju iznimne okolnosti iz stavka 3., uključujući okolnosti iznimne volatilnosti, politička i makroekonomska pitanja, sistemska i operativna pitanja te okolnosti koje su u suprotnosti sa sposobnosti investicijskog društva da održi prakse razboritog upravljanja rizikom utvrđene u stavku 1.;

(d)

sadržaj i oblik odobrenog obrasca iz stavka 2. petog podstavka i vremensko razdoblje tijekom kojeg investicijsko društvo mora imati pohranjenu takvu evidenciju.

(a)

budu primjereno opremljena kako bi upravljala rizicima kojima su izložena, kako bi provodila primjerene mjere i sustave za utvrđivanje svih značajnih rizika u poslovanju i kako bi uspostavila djelotvorne mjere za ublažavanje tih rizika;

(b)

imaju djelotvorne mjere koje olakšavaju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru njihovih sustava; i

(c)

imaju, i u vrijeme izdavanja odobrenja za rad i neprekidno, dovoljna financijska sredstva kako bi se olakšalo uredno funkcioniranje, pri čemu treba voditi računa o vrsti i opsegu zaključenih transakcija na tržištu te rasponu i stupnju rizika kojima je izloženo.

(a)

prilikom odlučivanja o davanju ili povlačenju naloga na OTP-u kojim upravlja;

(b)

kod donošenja odluke o neuparivanju određenog naloga klijenta s nalozima koji su dostupni u sustavu u određenom trenutku, pod uvjetom da se time poštuju posebne upute primljene od klijenata te obveze u skladu s člankom 27.

(a)

izvršava se na trajnom mediju; i

(b)

uključuje dovoljno podataka, vodeći računa o vrsti klijenta, kako bi se klijentu omogućilo da donese informiranu odluku u vezi s uslugom u okviru koje se pojavljuje sukob interesa.

(a)

utvrdila mjere za koje je razumno očekivati da bi ih investicijska društva poduzela za utvrđivanje, sprečavanje, upravljanje i otkrivanje sukoba interesa prilikom obavljanja različitih investicijskih i pomoćnih usluga ili kombinacije istih;

(b)

uspostavila odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrsta sukoba interesa čije postojanje može naštetiti interesima klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskog društva.

(a)

kada se pruža investicijsko savjetovanje, investicijsko društvo pravovremeno prije pružanja investicijskog savjetovanja klijenta obavještava o tome:

(b)

informacije o financijskim instrumentima i predloženim strategijama ulaganjamoraju uključivati odgovarajuće upute i upozorenja o rizicima vezanima uz ulaganja u ove instrumente i uz ove strategije ulaganja te je li financijski instrument namijenjen malim ili profesionalnim ulagateljima, uzimajući u obzir utvrđeno ciljano tržište u skladu sa stavkom 2.;

(c)

informacije o svim troškovima i povezanim izdacima moraju uključivati podatke o investicijskim i pomoćnim uslugama, uključujući i troškove savjetovanja, ako je potrebno, trošak financijskog instrumenta preporučenog ili prodanog klijentu i koji su načini plaćanja, što obuhvaća i sva plaćanja treće strane.

(a)

ocjenjuje dovoljno velik niz financijskih instrumenata raspoloživih na tržištu koji moraju biti dovoljno diversificirani u vezi sa svojom vrstom i izdavateljima ili pružateljima proizvoda kako bi se osiguralo da se investicijski ciljevi klijenta mogu primjereno ostvariti te ne smije biti ograničen na financijske instrumente koje izdaju ili pružaju:

(b)

ne prihvaća niti zadržava naknade, provizije ili novčanu ili nenovčanu korist koju je platila ili dala treća strana ili osoba za račun treće osobe u vezi s pružanjem usluga klijentima. Manje nenovčane koristi koje mogu povećati kvalitetu usluge pružene klijentu te su po veličini i prirodi takve da se smatra da ne ometaju usklađenost s obvezom investicijskog društva da djeluje u najboljem interesu klijenta treba jasno objaviti te se one isključuju iz ove točke.

(a)

osmišljeno kako bi poboljšalo kvalitete dotične usluge koja se pruža klijentu; i

(b)

ne ometa investicijsko društvo prilikom ispunjavanja obveze da djeluju korektno, pravedno i u skladu s pravilima struke u skladu s najboljim interesima svojih klijenata.

(a)

uvjete koje informacije moraju ispunjavati da bi bile korektne, jasne i nedvosmislene,

(b)

pojedinosti o sadržaju i obliku informacija za klijente u vezi s kategorizacijom klijenata, investicijskih društava i njihovih usluga, financijske instrumente, troškove i naknade,

(c)

kriterije za procjenu niza financijskih instrumenata dostupnih na tržištu,

(d)

kriterije za procjenu usklađenosti društava koja primaju dodatne poticaje s obvezom da djeluju korektno, pravedno i u skladu s pravilima struke u najboljem interesu klijenta.

(a)

prirodu ponuđenih ili pruženih usluga klijentima ili potencijalnim klijentima, uzimajući u obzir vrstu, predmet, veličinu i učestalost transakcija;

(b)

prirodu i opseg ponuđenih ili razmatranih proizvoda uključujući različite vrste financijskih instrumenata;

(c)

je li klijent ili potencijalni klijent mali ulagatelj ili profesionalni ulagatelj ili je klasificiran, u slučaju stavaka 4. i 5., kao kvalificirani nalogodavatelj.

(a)

usluge se odnose na jedan od sljedećih financijskih instrumenata:

U svrhu ove točke, ako su zahtjevi i postupci utvrđeni u članku 4. stavku 1. podstavcima 3. i 4. Direktive 2003/71/EZ ispunjeni, tržište treće zemlje smatra se istovjetnim uređenom tržištu.

(b)

usluga se pruža na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta;

(c)

klijent ili potencijalni klijent jasno je upozoren kako prilikom pružanja navedenih usluga investicijsko društvo nije dužno obaviti procjenu jesu li financijski instrumenti ili pružene ili ponuđene usluge primjerene za klijenta, te da klijent stoga ne uživa zaštitu po relevantnim pravilima poslovnog ponašanja. Takvo se upozorenje može dati u standardiziranom obliku;

(d)

investicijsko društvo ispunjava obveze iz članka 23.

(a)

klijent je pristao primiti izjavu o primjerenosti bez nepotrebne odgode nakon izvršenja transakcije; i

(b)

investicijsko društvo dalo je klijentu mogućnost odgode transakcije kako bi unaprijed primio izjavu o primjerenosti.

(a)

priroda ponuđenih ili pruženih usluga klijentima ili potencijalnim klijentima, imajući u vidu vrstu, predmet, veličinu i učestalost transakcija;

(b)

priroda i opseg ponuđenih ili razmatranih proizvoda, uključujući različite vrste financijskih instrumenata;

(c)

je li klijent ili potencijalni klijent mali ulagatelj ili profesionalni ulagatelj ili je u slučaju stavka 6. razvrstan, kao kvalificirani nalogodavatelj.

(a)

financijskih instrumenata koji su strukturirani na način da klijentima otežavaju razumijevanje uključenih rizika u skladu sa stavkom 4. točkom (a) podtočkama ii. i iii.;

(b)

strukturiranih depozita koji su strukturirani na način da klijentima otežavaju razumijevanje rizik povrata ili trošak otkazivanja proizvoda prije dospijeća u skladu sa stavkom 4. točkom (a) podtočkom v.

(a)

kriterije prema kojima se određuje relativna važnost različitih čimbenika koji se u skladu sa stavkom 1. mogu uzeti u obzir prilikom utvrđivanja najpovoljnijeg mogućeg ishoda, uzimajući u obzir veličinu i vrstu naloga i je li klijent mali ulagatelj ili profesionalni ulagatelj;

(b)

čimbenike koje investicijsko društvo može uzeti u obzir prilikom preispitivanja svojih mjera izvršavanja naloga i okolnosti u kojima promjene takvih mjera mogu biti primjerene. Posebno čimbenika za određivanje koja mjesta trgovanja omogućuju investicijskim društvima trajno postizanje najpovoljnijeg mogućeg ishoda u izvršavanju naloga klijenta;

(c)

vrste i opseg podataka o politici izvršavanja naloga koji se pružaju klijentima prema stavku 5.

(a)

specifičnog sadržaja, oblika i periodičnosti podataka o kvaliteti izvršenja koji se trebaju objaviti u skladu sa stavkom 3., uzimajući u obzir vrstu mjesta izvršenja i financijskog instrumenta o kojem je riječ;

(b)

sadržaja i oblika informacija koje trebaju objaviti investicijska društva u skladu sa stavkom 6.

(a)

uvjeta i vrste postupaka i mjera koje rezultiraju brzim, korektnim i ažurnim izvršenjem naloga klijenata i situacije u kojima, ili vrste transakcija kod kojih investicijsko društvo može u razumnoj mjeri odstupati od brzog izvršavanja kako bi se postigli povoljniji uvjeti za klijenta;

(b)

različitih metoda prema kojima se može smatrati da je investicijsko društvo ispunilo svoju obvezu objavljivanja limitiranog naloga klijenta na tržištu koji ne može biti izvršen odmah.

(a)

postupke za traženje da se prema njima postupa kao prema klijentima prema stavku 2.;

(b)

postupke za ishođenje izričite potvrde od mogućih nalogodavatelja prema stavku 3.;

(c)

unaprijed zadani razmjerni zahtjevi, uključujući kvantitativne pragove, po kojima se društvo smatra kvalificiranim nalogodavateljem prema stavku 3.

(a)

najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u jesu mala ili srednja poduzeća u vrijeme kada je MTP registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća i u svakoj kalendarskoj godini nakon toga;

(b)

utvrđeni su odgovarajući kriteriji za prvobitno i daljnje uvrštavanje financijskih instrumenata izdavatelja za trgovanje na tržištu;

(c)

kod prvotnog uvrštavanja financijskih instrumenata za trgovanje na tržištu objavljuje se dovoljno informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o tome da li ulagati u financijske instrumente ili ne, bilo u obliku odgovarajućeg dokumenta o uvrštenju, bilo u obliku prospekta ako su zahtjevi utvrđeni u Direktivi 2003/71/EZ primjenjivi u pogledu javne ponude vezane uz prvotno uvrštenje za trgovanje financijskim instrumentima na MTP-u;

(d)

izdavatelj na tržištu ili druga osoba za njegov račun dostavlja odgovarajuće redovite financijske izvještaje, primjerice revidirane godišnje izvještaje;

(e)

izdavatelji na tržištu kako je definirano člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 te osobe usko povezane s njima definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 ispunjavaju relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014;

(f)

regulatorne informacije o izdavateljima na tržištu pohranjene su i proširene javnosti;

(g)

uspostavljeni su učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na tom tržištu u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014.

(a)

investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja tržištem prijavljuje se za svoju deregistraciju;

(b)

zahtjevi iz stavka 3. u vezi s MTP-om više nisu ispunjeni.

(a)

državu članicu u kojoj namjerava poslovati;

(b)

poslovni plan u kojem se navode osobito investicijske usluge i/ili aktivnosti i pomoćne usluge koje namjerava pružati na državnom području te države članice te namjerava li koristiti vezane zastupnike na području države članice u kojoj namjerava pružati usluge. Ako investicijsko društvo namjerava koristiti vezane zastupnike, investicijsko društvo dostavlja nadležnom tijelu matične države članice identitet tih vezanih zastupnika.

(a)

države članice unutar čijeg državnog područja želi osnovati podružnicu ili države članice u kojima nije osnovalo podružnicu ali planira koristiti vezane zastupnike koji tamo imaju poslovni nastan;

(b)

poslovni plan u kojem se, među ostalim, navode investicijske usluge i/ili aktivnosti, kao i pomoćne usluge koje namjerava obavljati;

(c)

ako je osnovana, organizacijsku strukturu podružnice, te podatak namjerava li podružnica koristiti vezane zastupnike te identitet tih vezanih zastupnika

(d)

ako se koriste vezani zastupnici u državi članici u kojoj investicijsko društvo nema osnovanu podružnicu, opis planirane uporabe vezanog zastupnika i organizacijsku strukturu, uključujući linije izvješćivanja koje navodi kako se zastupnici uklapaju u korporativnu strukturu investicijskog društva;

(e)

adresa u državi članici domaćinu na kojoj je moguće dobiti dokumente;

(f)

imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom ili vezanog zastupnika.

(a)

izravno, osnivanjem podružnica u državi članici domaćinu;

(b)

postajanjem članom s udaljenim pristupom ili ostvarivanjem udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze poslovnog nastana u matičnoj državi članici uređenog tržišta kada postupak trgovanja i tržišni sustavi ne zahtijevaju fizičku nazočnost kod zaključivanja transakcija na tržištu.

(a)

ako je riječ o povezanosti i dogovorima između odabranih sustava namire i svih drugih sustava koji su potrebni radi osiguranja učinkovite i ekonomične namire dotične transakcije;

(b)

ako se ishodi suglasnost tijela nadležnog za nadzor uređenog tržišta da su tehnički uvjeti za namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu putem sustava namire, koji je različit od onog odabranog za uređeno tržište, takvi da omogućuju nesmetano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta.

(a)

pružanje usluga za koje društvo iz treće zemlje traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u trećoj zemlji u kojoj je društvo osnovano te društvu koje traži odobrenje za rad je propisno izdano odobrenje za rad, pri čemu nadležno tijelo uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma;

(b)

sporazumi o suradnji, koji uključuju odredbe o razmjeni informacija za potrebe očuvanja integriteta tržišta i zaštite ulagatelja, uspostavljeni su između nadležnih tijela u državi članici u kojoj se podružnica treba osnovati i nadležnih nadzornih tijela treće zemlje u kojoj je društvo osnovano;

(c)

Podružnica ima dovoljno temeljnog kapitala;

(d)

imenovana je jedna ili više osoba odgovornih za upravljanje podružnicom te ispunjavaju uvjete iz članka 9. stavka 1.;

(e)

treća zemlja u kojoj je društvo iz treće zemlje osnovano sklopila je sporazum s državom članicom u kojoj se podružnica treba osnovati, te je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Model-konvencije OECD-a o porezu na dohodak i imovinu te osigurava djelotvornu razmjenu informacija u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume;

(f)

društvo pripada sustavu za zaštitu ulagatelja koje je ovlašteno ili prepoznato u skladu s Direktivom 97/9/EZ.

(a)

naziv tijela odgovornog za njegov nadzor u dotičnoj trećoj zemlji; ako je za nadzor odgovorno više tijela, daju se detalji o njihovim područjima nadležnosti;

(b)

sve relevantne pojedinosti o društvu (naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog tijela, relevantne dioničare) te poslovni plan u kojem se navode investicijske usluge i/ili aktivnosti kao i pomoćne usluge koje se namjeravaju pružati te organizacijsku strukturu podružnice, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim stranama;

(c)

imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom i relevantne dokumente koji dokazuju usklađenost s uvjetima iz članka 9. stavka 1;

(d)

informacije o temeljnom kapitalu koji je na raspolaganju podružnici.

(a)

uvjeti iz članka 39. ispunjeni su; i

(b)

podružnica društva iz treće zemlje biti će u mogućnosti pridržavati se odredbi iz stavka 2.

(a)

ne započne s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili tijekom prethodnih šest mjeseci ne pruža investicijske usluge niti obavlja investicijske aktivnosti, osim ako dotična država članica nije donijela propise po kojima odobrenje za rad u tom slučaju prestaje važiti;

(b)

ako je administratoru dodijeljeno odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način;

(c)

više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad;

(d)

ozbiljno je i sustavno kršilo odredbe donesene sukladno ovoj Direktivi kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskih društava i koje se primjenjuju na društva iz trećih zemalja;

(e)

potpada pod jedan od slučajeva u kojima je oduzimanje predviđeno nacionalnim pravom vezano za pitanja koja su izvan područja primjene ove Direktive.

(a)

ne započne s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili nije poslovalo tijekom prethodnih šest mjeseci, osim ako dotična država članica nije donijela propise po kojima odobrenje za rad u tom slučaju prestaje važiti;

(b)

ako mu je dodijeljeno odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način;

(c)

više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad;

(d)

ozbiljno je i sustavno kršilo odredbe donesene na temelju ove Direktive i Uredbe (EU) br. 600/2014;

(e)

spada pod neki od slučajeva u kojima je nacionalnim pravom predviđeno oduzimanje odobrenja za rad.

(a)

Svi članovi upravljačkog tijela posvećuju dovoljno vremena izvršavanju svojih zadataka u tržišnom operateru. U određivanju broja direktorskih funkcija koje član upravljačkog tijela može u svakom pravnom subjektu istodobno obnašati uzimaju se u obzir pojedinačne okolnosti i priroda, opseg te složenost aktivnosti tržišnog operatera.

Osim ako ne predstavljaju državu članicu, članovi upravljačkog tijela tržišnih operatera koji su bitni u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti istodobno ne spajaju više od jedne od sljedećih kombinacija:

Funkcije izvršnog ili neizvršnog direktora u istoj grupi ili poduzećima u kojima tržišni operater posjeduje kvalificirani udjel smatraju se jednom direktorskom funkcijom.

Nadležna tijela mogu ovlastiti članove upravljačkog tijela da zadrže jednu funkciju neizvršnog direktora. Nadležna tijela redovito obavještavaju ESMA-u o takvim odobrenjima.

Direktorske funkcije koje se ne bave pretežito poslovnim ciljevima izuzet će se iz ograničenja broja direktorskih funkcija koje član upravljačkog tijela može obavljati.

(b)

Upravljačko tijelo mora posjedovati odgovarajuće zajedničko znanje, vještine i iskustvo kako bi bilo u mogućnosti razumjeti aktivnosti tržišnog operatera, kao i glavne rizike.

(c)

Svaki član upravljačkog tijela djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama višeg rukovodstva i nadgledao i pratio donošenje odluka.

(a)

identificira i preporučuje, za odobrenje upravljačkog tijela ili odobrenje godišnjih skupština, kandidata za popunjavanje radnih mjesta upravljačkog tijela. U tom slučaju, odbor za imenovanje procjenjuje ravnotežu znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela. Nadalje, odbor priprema opis uloga i mogućnosti za određeni zadatak, te ocjenjuje očekivano vrijeme. Nadalje, odbor za imenovanje odlučuje o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu te priprema politiku o tome kako povećati broj predstavnika nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu radi ispunjavanja cilja;

(b)

redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i uspješnost upravljačkog tijela, te daje preporuke upravljačkom tijelu s obzirom na bilo kakve promjene;

(c)

redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova upravljačkog tijela i upravljačkog tijela kao cjeline, te sukladno tome izvješćuje upravljačko tijelo;

(d)

redovito preispituje politiku upravljačkog tijela za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravljačkom tijelu.

(a)

pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera;

(b)

pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela, kao što se navodi u stavku 2. točki (b);

(c)

pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela, kao što se navodi u stavku 2. točki (c);

(d)

pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela, kao što se navodi u stavku 3.;

(e)

pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela, kao što se navodi u stavku 5.

(a)

dostavi nadležnom tijelu i objavi podatke o vlasničkoj strukturi uređenog tržišta i/ili tržišnog operatera, a posebno o identitetu i visini udjela svih osoba koje mogu vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem;

(b)

obavijesti nadležno tijelo i objavi svaku promjenu u vlasničkoj strukturi koja dovodi do promjene osoba koje imaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.

(a)

ima mjere pomoću kojih se jasno uočavaju i prevladavaju potencijalne negativne posljedice na poslovanje uređenog tržišta ili njegove članove ili sudionike, sukob interesa između interesa uređenog tržišta, njegovih vlasnika ili tržišnog operatera i urednog funkcioniranja uređenog tržišta, posebno ako takav sukob interesa može štetiti ispunjavanju zadaća koje je nadležno tijelo prenijelo na uređeno tržište;

(b)

budu primjereno opremljena kako bi upravljala rizicima kojima su izložena, kako bi provodila primjerene mjere i sustave za utvrđivanje svih značajnih rizika u poslovanju i kako bi uspostavila djelotvorne mjere za ublažavanje tih rizika;

(c)

ima mjere za ispravno vođenje poslovanja sustava u tehničkom smislu, uključujući uspostavljanje djelotvornih sigurnosnih mjera za eventualne poremećaje u sustavu;

(d)

ima transparentna i nediskrecijska pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga;

(e)

imaju djelotvorne mjere koje olakšavaju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru njihovih sustava;

(f)

imaju, i u vrijeme izdavanja odobrenja za rad i neprekidno, dovoljna financijska sredstva kako bi se olakšalo uredno funkcioniranje, pri čemu treba voditi računa o vrsti i opsegu zaključenih transakcija na tržištu te rasponu i stupnju rizika kojima je izloženo.

(a)

pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategije održavanja tržišta na uređenom tržištu;

(b)

planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u takvim sporazumima koji od njih zahtijevaju da objavljuju obvezujuće ponude po konkurentnim cijenama s ciljem osiguravanja likvidnosti tržišta na redovnoj i predvidivoj osnovi, pri čemu takav zahtjev odgovara naravi i opsegu trgovanja na tom uređenom tržištu.

(a)

obveze investicijskog društva u odnosu na osiguravanje likvidnosti i, ako je primjenjivo, sve druge obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu iz stavka 2. točke (b);

(b)

sve poticaje u smislu popustâ ili drugih olakšica ponuđenih od uređenog tržišta investicijskom društvu kako bi se omogućila likvidnost tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi i, ako je primjenjivo, sva druga prava koja pripadaju investicijskom drustvu kao rezultat sudjelovanja u sustavu iz stavka 2. točke (b).

(a)

zahtjeva koji osiguravaju da su sustavi uređenih tržišta otporni i da imaju dovoljan kapacitet;

(b)

omjera iz stavka 6., uzimajući u obzir čimbenike poput vrijednosti neizvršenih naloga u odnosu na vrijednost izvršenih transakcija;

(c)

kontrole u vezi s izravnim elektroničkim pristupom tako da se osigura da kontrole koje se primjenjuju na sponzorirani pristup budu najmanje istovjetne onima koje se primjenjuju na izravan pristup tržištu;

(d)

zahtjeva koji osiguravaju da su kolokacijske usluge i strukture naknada korektne i nediskriminirajuće i da strukture naknada ne stvaraju poticaj za neuredne uvjete trgovanja ili zlouporabu tržišta;

(e)

utvrđenja kada je uređeno tržište bitno u smislu likvidnosti u tom financijskom instrumentu;

(f)

zahtjeva koji osiguravaju da su sustavi održavanja tržišta korektni i nediskriminirajući i kako bi se uspostavile minimalne obveze održavanja tržišta koje uređena tržišta moraju odrediti pri izradi sustava održavanja tržišta te uvjeti pod kojima zahtjev za uspostavljanjem sustava održavanja tržišta nije primjeren, uzimajući u obzir narav i opseg trgovanja na tom uređenom tržištu, uključujući omogućuje li uređeno tržište uspostavljanje algoritamskog trgovanja putem svog sustava;

(g)

zahtjeva koji osiguravaju odgovarajuće testiranje algoritama radi osiguravanja da sustavi algoritamskog trgovanja, uključujući visokofrekventno algoritamsko trgovanje ne mogu stvoriti neuredne uvjete trgovanja na tržištu niti im doprinijeti.

(a)

biti prilagođeni kako bi odražavali profil likvidnosti financijskog instrumenta u različitim tržištima te prosječnu razliku između kupovne i prodajne cijene, uzimajući u obzir poželjnost omogućavanja razumno stabilnih cijena bez nepotrebnih ograničenja kojima se rasponi cijena dodatno sužavaju;

(b)

biti primjereno prilagođeni za svaki financijski instrument.

(a)

utvrđuju karakteristike različitih vrsta financijskih instrumenata o kojima uređeno tržište treba voditi računa prilikom provjere je li financijski instrument izdan na način sukladan uvjetima utvrđenima u drugom podstavku stavka 1. za uvrštenje za trgovanje na različitim segmentima tržišta kojima upravlja;

(b)

preciziraju mjere koje uređeno tržište treba provesti kako bi se smatralo da je ispunilo obvezu provjere poštuje li izdavatelj prenosivog vrijednosnog papira svoje obveze u skladu s pravom Unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc obvezama objave;

(c)

preciziraju mjere koje uređeno tržište mora uspostaviti u skladu sa stavkom 3. kako bi članovima ili sudionicima olakšalo pristup podacima objavljenima pod uvjetima utvrđenima pravom Unije.

(a)

ustrojstva i upravljanja uređenim tržištem;

(b)

pravila za transakcije koje se izvršavaju na tržištu;

(c)

pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici investicijskih društava ili kreditnih institucija koje posluju na tržištu;

(d)

uvjeta utvrđenih za članove ili sudionike osim investicijskih društava i kreditnih institucija prema stavku 3.;

(e)

pravila i postupaka za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.

(a)

imaju dobar ugled;

(b)

imaju dovoljno stručnog znanja, osposobljenosti i iskustva za trgovanje;

(c)

imaju odgovarajući organizacijski ustroj, ako je to primjenjivo;

(d)

imaju dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir različite financijske mjere koje je uređeno tržište eventualno uspostavilo kako bi bila zajamčena odgovarajuća namira transakcija.

(a)

sprečavanja zlouporabe tržišta,

(b)

podrške urednom formiranju cijena i uvjeta namire, uključujući sprečavanje pozicija koje narušavaju tržište te osobito osiguravajući konvergenciju cijena izvedenica u mjesecu isporuke i cijena temeljne robe na promptnom tržištu, ne dovodeći u pitanje otkrivanje cijene na tržištu temeljene robe.

(a)

dospijeće ugovora o robnoj izvedenici;

(b)

ostvarive opskrbe temeljne robe;

(c)

ukupne otvorene pozicije u tom ugovoru i ukupne otvorene pozicije u drugim financijskim instrumentima s istom temeljnom robom;

(d)

volatilnost relevantnih tržišta, uključujući zamjenske izvedenice i temeljna tržišta robe;

(e)

broj i veličina sudionika na tržištu.

(f)

obilježja temeljnog tržišta robe, uključujući obrasce proizvodnje, potrošnje i prijevoza na tržište;

(g)

razvoj novih ugovora.

(a)

prati otvorene pozicije osoba;

(b)

ima pristup podacima, uključujući svu relevantnu dokumentaciju, svih osoba u vezi s veličinom i namjenom pozicije ili izloženosti, podatke o vlasnicima izvedenica i vlasnicima temeljnog instrumenta bilo kojim zajedničkim sporazumima, i bilo koje druge podatke o povezanoj imovini ili obavezama na tržištu temeljnog instrumenta;

(c)

zahtijeva da osoba završi ili smanji poziciju, na privremenoj ili trajnoj osnovi ovisno o konkretnom slučaju i da jednostrano poduzme mjere osiguranja završetka ili smanjenja ako osoba nije usklađena; i

(d)

ako je primjereno, zahtijeva da osoba pruži likvidnost natrag na tržište prema dogovorenoj cijeni i volumenu na privremenoj osnovi s izričitom namjerom ublažavanja učinaka velike i dominantne pozicije.

(a)

kriterija i metoda za određivanje jesu li pozicije koje su kvalificirane za smanjenje rizika izravno povezane s trgovačkim aktivnostima;

(b)

metoda koje određuju kada se pozicija osobe treba pridodati grupi;

(c)

kriterija za određivanje je li ugovor ekonomski jednakovrijedan OTC ugovoru na mjestu trgovanja iz stavka 1., na način koji olakšava izvješćivanje o pozicijama u jednakovrijednom OTC ugovoru za relevantno nadležno tijelo kako je određeno člankom 58. stavkom 2.;

(d)

definicije toga što čini istu robnu izvedenicu i značajan volumen iz stavka 6. ovog članka;

(e)

metodologije za zbrajanje i netiranje pozicija robnih izvedenica OTP-a i mjesta trgovanja radi uspostavljanja neto pozicije u svrhu procjene usklađenosti s ograničenjima. Takve metodologije uspostavljaju kriterije za određivanje pozicija koje se mogu netirati jedna protiv druge i ne olakšavaju uspostavljanje pozicija na način koji nije u skladu s ciljevima iz stavka 1. ovog članka;

(f)

postupaka koji određuju kako se osobe mogu prijaviti za izuzeće prema drugom podstavku stavka 1. ovog članka te kako relevatno nadležno tijelo može odobriti takve prijave;

(g)

metode za izračunavanje koje određuju mjesto trgovanja s najvećim volumenom trgovanja robnim izvedenicama te značajne volumene iz stavka 6 ovog članka.

(a)

pozicije koje drže osobe koje se nalaze ili koje djeluju na njihovom području ili izvan njega i koje prelaze ograničenja ugovora robnih izvedenica koje je nadležno tijelo uspostavilo u odnosu na ugovore o mjestima trgovanja koja su smještena ili djeluju na njihovom teritoriju ili na ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore;

(b)

pozicije koje drže osobe koje su smještene ili djeluju na njihovom teritoriju koje prelaze ograničenja ugovora o robnim izvedenicama koje su postavila nadležna tijela u drugim državama članicama.

(a)

javno objavljuju tjedno izvješće sa skupnim pozicijama različitih kategorija osoba za različite robne izvedenice ili emisijske jedinice ili njihove izvedenice kojima se trguje na njihovom mjestu trgovanja, određujući broj dugih i kratkih pozicija po takvim kategorijama, promjene u pozicijama od prethodnog izvješća, postotak ukupnih otvorenih pozicija prema svakoj kategoriji i broj osoba koje drže poziciju u svakoj kategoriji u skladu sa stavkom 4. te šalju ovo izvješće nadležnom tijelu i ESMA-i; ESMA nastavlja prema središnjoj objavi informacija iz ovih izvješća;

(b)

nadležnom tijelu na zahtjev podnesu cjelovitu analizu pozicija koje drže sve osobe, uključujući članove ili sudionike na tom mjestu trgovanja, najmanje jednom dnevno. Obveze utvrđene u točki (a) primjenjuju se samo ako su i broj osoba i njihovih otvorenih pozicija veći od minimalnih pragova.

(a)

investicijska društva ili kreditne institucije;

(b)

investicijske fondove, bilo subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire iz definicije u Direktivi 2009/65/EZ bilo upravitelje alternativnih investicijskih fondova iz definicije u Direktivi 2011/61/EU;

(c)

druge financijske institucije, uključujući društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz definicije u Direktivi 2009/138/EZ te institucije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje iz definicije u Direktivi 2003/41/EZ;

(d)

trgovačka poduzeća;

(e)

u slučaju emisijskih jedinica ili njihovih izvedenica, operateri s obvezama usklađenosti iz Direktive 2003/87/EZ.

(a)

pozicije identificirane kao pozicije koje na objektivno mjerljiv način smanjuju rizike koji su izravno vezani uz komercijalne aktivnosti; i

(b)

druge pozicije.

(a)

informacija koje se trebaju pružiti nadležnim tijelima prema stavku 2., uključujući poslovni plan;

(b)

informacija sadržanih u obavijestima iz članka 63. stavka 3.

(a)

ne započne s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja ili nije pružalo usluge dostave podataka tijekom prethodnih šest mjeseci, osim ako dotična država članica nije donijela propise po kojima odobrenje za rad u tom slučaju prestaje važiti;

(b)

ako je administrator dobio odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na drugi protupropisni način;

(c)

više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad;

(d)

ozbiljno je i sustavno kršilo odredbe donesene na temelju ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014.

(a)

identifikator financijskog instrumenta;

(b)

cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(c)

volumen transakcije;

(d)

vrijeme transakcije,

(e)

vrijeme prijave transakcije;

(f)

zapis cijene transakcije;

(g)

oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h)

po potrebi, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

(a)

načini na koje APA može ispuniti zahtjeve u vezi podataka iz stavka 1.

(b)

sadržaj objavljenih informacija prema stavku 1., uključujući najmanje informacije iz stavka 2. na takav način da se omogući objavljivanje potrebnih informacija prema članku 64.;

(c)

konkretni organizacijski zahtjevi utvrđeni u stavcima 3., 4. i 5.

(a)

identifikatora financijskog instrumenta;

(b)

cijenu po kojoj je zaključena transakcija;

(c)

volumen transakcije;

(d)

vrijeme transakcije,

(e)

vrijeme izvješćivanja o transakciji;

(f)

zapis cijene transakcije;

(g)

oznaku za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili u suprotnom oznaka „OTC”;

(h)

kada je to primjenjivo, činjenicu da je računalni algoritam unutar investicijskog društva odgovoran za odluku investiranja i izvršenje transakcije;

(i)

ako je to primjenjivo, pokazatelja da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

(j)

ako u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ili (b) Uredbe (EU) br. 600/2014 postoji odricanje od obveze objavljivanja informacija iz članka 3. stavka 1. te Uredbe, oznaku kojom se naznačujei kojem od tih odricanja je transakcija bila podložna.

(a)

identifikator ili identifikacijska obilježja financijskog instrumenta;

(b)

cijena po kojoj je zaključena transakcija;

(c)

volumen transakcije;

(d)

vrijeme transakcije,

(e)

vrijeme prijave transakcije;

(f)

zapis cijene transakcije;

(g)

oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h)

ako je to primjenjivo, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

(a)

načini na koje CTP može ispuniti zahtjeve u vezi informacija iz stavaka 1. i 2.;

(b)

sadržaj informacija objavljenih po stavcima 1. i 2.;

(c)

financijski instrumenti čiji se podaci trebaju nalaziti u tijekovima podataka te za nevlasničke instrumente mjesta trgovanja i APA-e koje se mora uključiti;

(d)

drugi načini kojima osigurati da su podaci koje objave različiti CTP-ovi dosljedni i omogućuju sveobuhvatno mapiranje i sustave upućivanja sa sličnim podacima iz drugih izvora te da ih se može grupirati na razini Unije.

(e)

konkretne organizacijske zahtjeve utvrđene u stavcima 4. i 5.

(a)

načini na koje ARM može ispuniti zahtjeve u vezi s informacijama iz stavka 1. te

(b)

konkretni organizacijski zahtjevi utvrđeni u stavcima 2., 3. i 4.

(a)

pristup svakom dokumentu ili drugim podacima u bilo kojem obliku kojeg nadležno tijelo smatra potencijalno relevantnim za obavljanje svojih dužnosti i dobivanja ili uzimanja njegove preslike;

(b)

zahtijevanje ili traženje dostave informacija od bilo koje osobe i, ako je potrebno, pozivanje te ispitivanje određene osobe radi dobivanja informacija;

(c)

provođenje izravnih nadzora ili istraga;

(d)

zahtijevanje postojećih zapisa telefonskih razgovora ili elektroničkih komunikacija ili ostalih zapisa o podatkovnom prometu koje drži neko investicijsko društvo, kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt uređen ovom Direktivom ili Uredbom (EU) br. 600/2014;

(e)

traženje zamrzavanja ili oduzimanja imovine;

(f)

zahtijevanje privremene zabrane obavljanja profesionalne djelatnosti;

(g)

zahtijevanje od revizora ovlaštenih investicijskih društava, uređenih tržišta i pružatelja usluga dostave podataka da pruže informacije;

(h)

upućivanje predmeta u postupak kaznenog progona;

(i)

omogućavanje revizorima ili stručnim osobama da izvršavaju nadzor ili istrage;

(j)

zahtijevanje ili traženje dostave informacija od svih osoba uključujući svu relevantnu dokumentaciju u vezi s veličinom i namjenom pozicije ili izloženosti nastale putem robne izvedenice te sve imovine ili obveza na temeljnom tržištu;

(k)

zahtijevanje privremenog ili trajnog prestanka djelovanja ili ponašanja koja nadležno tijelo smatra suprotnim odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014 i odredbama donesenima u provedbi ove Direktive te sprečavanje ponavljanja takvih aktivnosti ili ponašanja;

(l)

donošenje svih vrsta mjera kako bi se osiguralo da investicijska društva, uređena tržišta i ostale osobe na koje se primjenjuje ova Direktiva ili Uredba (EU) br. 600/2014, i dalje ispunjavaju zakonske zahtjeve;

(m)

zahtijevanje suspenzije trgovanja s financijskim instrumentima;

(n)

zahtijevanje isključenja financijskog instrumenta iz trgovanja, bez obzira na to obavlja li se trgovanje na uređenom tržištu ili putem nekog drugog aranžmana trgovanja;

(o)

zahtijevanje od svake osobe da poduzme korake za smanjenje veličine pozicije ili izloženosti;

(p)

ograničavanje sposobnosti svake osobe od zaključenja robne izvedenice, uključujući uvođenjem ograničenja na veličinu položaja kojeg svaka osoba može držati u svakom trenutku u skladu s člankom 57. ove Direktive;

(q)

izdavanje javnih obavijesti;

(r)

zahtijevanje, u mjeri u kojoj to dopušta nacionalno pravo, zahtijevati postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje telekomunikacijski operater, ako postoji opravdana sumnja u kršenje propisa i ako takvi zapisi mogu biti relevantni za istragu o nepoštovanju ove Direktive ili Uredbe (EU) br. 600/2014;

(s)

suspendiranje oglašavanja ili prodaje financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita kada su ispunjeni uvjeti iz članaka 40., 41. ili 42. Uredbe (EU) br. 600/2014;

(t)

suspendiranje oglašavanja ili prodaje financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita ako investicijsko društvo nije razvilo ili primijenilo učinkovit postupak odobravanja proizvoda ili na neki drugi način ne poštuje članak 16. stavak 3. Ove Direktive;

(u)

zahtijevanje uklanjanja fizičke osobe iz upravnog odbora investicijskog društva ili tržišnog operatera.

(a)

s obzirom na ovu Direktivu: