52025PC0560

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 560 final

2025/0241(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2028. do 2034.

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Poljoprivreda i hrana strateški su sektori Unije koji pružaju sigurnu i visokokvalitetnu hranu za 450 milijuna Europljana po priuštivim cijenama i imaju ključnu ulogu u europskoj i globalnoj sigurnosti opskrbe hranom. Bitni su i za održavanje gospodarstva i života u ruralnim područjima te su važan dio rješenja za zaštitu klime, prirode, tla, vode i bioraznolikosti, koji su trenutačno pod opterećenjem. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u središtu je europskog projekta; njome je prije više od 60 godina preuzeta obveza jamčenja sigurnosti opskrbe hranom i primjerenog životnog standarda poljoprivredne zajednice u skladu s ciljevima Ugovorâ EU-a.

Ta je predanost danas jednako važna kao i tada jer se poljoprivredni sektor EU-a suočava sa znatnim izazovima. Potrebno je povećati privlačnost sektora za mlade jer je vrlo malo poljoprivrednika mlađe od 40 godina. Poljoprivredni sektor izložen je klimatskim promjenama, gubitku bioraznolikosti i socioekonomskim pritiscima, koji ugrožavaju njegovu dugoročnu održivost i egzistenciju poljoprivrednika. Nejednaki uvjeti na globalnoj razini, određene ovisnosti o uvozu i osjetljivost na nesigurne geopolitičke okolnosti povećavaju dugoročnu nesigurnost s kojom se suočavaju poljoprivrednici u EU-u. Teško je financirati ulaganja jer je dohodak od poljoprivrede po radniku i dalje znatno niži od prosječnih plaća u gospodarstvu u cjelini (60 % u 2023.). Osim toga, teritorijalne neravnoteže i nedovoljan pristup znanju i inovacijama, uključujući digitalna rješenja, smanjuju privlačnost sektora, posebno za mlade.

Zbog tih je izazova nužna javna potpora poljoprivrednom sektoru, ali i snažan i prilagodljiv odgovor politike kako bi taj sektor bio konkurentan, otporan i održiv. Nakon uspješnih prethodnih reformi zahvaljujući kojima ZPP postaje politika utemeljena na uspješnosti i tržišno orijentirana politika, ZPP se treba dalje razvijati i postati sposobniji djelotvorno odgovoriti na promjenjivu globalnu, europsku, nacionalnu i regionalnu situaciju, među ostalim na razini poljoprivrednih gospodarstava.

Šefovi država EU-a u više su navrata naglasili potrebu za jačanjem otpornosti poljoprivrede EU-a kako bi se zajamčila dugoročna sigurnost opskrbe hranom, očuvala vitalnost ruralnih zajednica i priznala ključna uloga ZPP-a u postizanju tih ciljeva. Uz to su naglasili važnost osiguravanja stabilnog i predvidljivog okvira politike za potporu poljoprivrednicima u suočavanju s izazovima u području okoliša i klime.

U političkim smjernicama za mandat Komisije za razdoblje 2024. – 2029. istaknuta je važnost osiguravanja pravednog i dostatnog dohotka za poljoprivrednike kako bi se nastavio rad na inovacijama i ostvarile koristi za cijelu Uniju. Da bi se to postiglo, u smjernicama se poziva na smanjenje birokracije, nagrađivanje poljoprivrednika koji upotrebljavaju prirodna rješenja i jačanje njihova položaja u vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda kako bi ih se zaštitilo od nepoštenih trgovačkih praksi. Za to je potrebno postići ravnotežu između poticaja, ulaganja i reguliranja da bi se izgradio konkurentniji i otporniji poljoprivredni sektor.

U Komunikaciji Komisije od 19. veljače 2025. naslovljenoj „Vizija za poljoprivredu i hranu” navedena su ključna načela ZPP-a za razdoblje nakon 2027. Ta načela uključuju ZPP koji se temelji na jasnim ciljevima i ciljanim zahtjevima te veću odgovornost država članica za postizanje ciljeva politike. U Komunikaciji je istaknuta i ključna uloga ZPP-a u podupiranju i stabilizaciji dohotka poljoprivrednika, privlačenju nove generacije poljoprivrednika i osiguravanju jednostavnije i usmjerenije politike s jasnijom ravnotežom između poticaja i obveznih zahtjeva. Nadalje, naglašeno je da je potrebna veća fleksibilnost za poljoprivrednike i da treba prijeći s uvjeta na poticaje. Novi financijski okvir prilika je za nadogradnju nedavne reforme usklađivanjem pravila za potporu radi postizanja ciljeva konkurentnosti, otpornosti, inovacija i održivosti na kohezivan i djelotvoran način.

Pokazalo se da su strateški planovi u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. djelotvorni za integriranu provedbu politika jer olakšavaju suradnju vlada, dionika i civilnog društva. Novi mehanizam provedbe uveden 2023. nudi pristup koji se temelji na politikama i uspješnosti, čime se povećava fleksibilnost i odgovornost država članica za postupanje prema specifičnim lokalnim okolnostima unutar zajedničkog okvira na razini EU-a. To se iskustvo može iskoristiti za dodatno pojednostavnjenje provedbe ZPP-a i povećanje sinergija i fleksibilnosti unutar njega te u odnosu na druga područja potrošnje.

U kontekstu zakonodavnih prijedloga za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. ovaj Prijedlog posvećen poljoprivredi opravdan je specifičnostima ZPP-a. Iako će budući ZPP biti usklađen s pojednostavnjenim mehanizmima provedbe za programe potrošnje EU-a u okviru novog VFO-a, a njegovo programiranje i provedba dio Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda i pripadajućih planova, ovim se Prijedlogom utvrđuju posebna pravila koja su potrebna kako bi ZPP mogao:

·dati doprinos usmjerenijoj potpori dohotku za poljoprivrednike i njihovoj dugoročnoj konkurentnosti usmjeravanjem potpore na poljoprivrednike koji aktivno doprinose sigurnosti opskrbe hranom, gospodarsku vitalnost poljoprivrednih gospodarstava i određenih sektora te očuvanje okoliša, uz istodobno omogućavanje pristupa dodatnim izvorima prihoda,

·povećati privlačnost zanimanja poljoprivrednika i potaknuti generacijsku obnovu olakšavanjem pristupa za mlade i druge koji se počinju baviti poljoprivredom, među ostalim promicanjem razvoja vještina, boljeg pristupa kapitalu i boljih radnih uvjeta,

·ojačati ulogu sektora poljoprivrede i šumarstva u djelovanju u području klime, pružanju usluga ekosustava i očuvanju bioraznolikosti i prirodnih resursa nagrađivanjem poljoprivrednika koji upotrebljavaju prirodna rješenja i pružanjem poticaja za prelazak na održivije metode proizvodnje koje su prilagođene lokalnim uvjetima te postizanjem pravilne ravnoteže između ulaganja, poticaja i zahtjeva,

·povećati otpornost i sposobnost suočavanja s krizama i rizicima pružanjem snažnijih i usmjerenijih poticaja poljoprivrednicima da smanje svoju osjetljivost i izloženost rizicima, među ostalim prilagodbom na razini poljoprivrednih gospodarstava i diversifikacijom proizvodnje, promicanjem ambicioznijih transformativnih promjena na mjestima na kojima sadašnji način poslovanja dugoročno nije održiv te jačanjem veze između prevencije i upravljanja krizama,

·ubrzati inovacije, poboljšati pristup znanju i ubrzati digitalnu tranziciju za uspješan poljoprivredni sektor jačanjem sustavâ znanja i inovacija u poljoprivredi, uključujući pristup nepristranim i stručnim savjetodavnim uslugama i ciljano osposobljavanje radi poticanja šire primjene digitalnih rješenja,

·poboljšati radne uvjete i život u ruralnim područjima osiguravanjem službi za pomoć i potpore za suradnju, poslovni razvoj, stvaranje dodane vrijednosti i projekte koji omogućuju ruralni razvoj.

Cilj je prijedloga da se ostvarivanjem tih ciljeva iskoristi puni potencijal strateškog planiranja uz jednostavniji i fleksibilniji okvir politike kojim se jačaju sinergije i komplementarnosti među sektorima. Novi višegodišnji financijski okvir prilika je da sredstva iz proračuna EU-a koja se troše za poljoprivredu postanu učinkovitija. Programiranje će se temeljiti na postojećem sustavu strateških planova, ali će se dodatno razviti i istodobno će se osigurati usklađenost i sinergije sa zajedničkim okvirom koji čine svi prijedlozi za VFO, posebno s Komisijinim Prijedlogom uredbe o uspostavi Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda za razdoblje 2028. – 2034. („Uredba o NRPF-u”), Prijedlogom uredbe o zajedničkom okviru uspješnosti („Uredba o okviru uspješnosti”), Prijedlogom o Europskom fondu za konkurentnost i Prijedlogom o Okvirnom programu za istraživanje. Kad je riječ o pretpristupnoj potpori, u prijedlogu za Globalnu Europu utvrdit će se potrebne strukture kako bi se poljoprivredni sustavi zemalja kandidatkinja postupno uskladili sa ZPP-om i kako bi se one pripremile za pristupanje.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je Prijedlog u potpunosti usklađen s ciljevima ZPP-a iz UFEU-a. Njime se modernizira način provedbe odredaba UFEU-a, u skladu sa smjernicama za VFO za razdoblje 2028. – 2034., Vizijom za poljoprivredu i hranu te radom na pojednostavnjenju, uz prilagođavanje aktualnim izazovima.

U članku 39. UFEU-a navedeni su sljedeći ciljevi zajedničke poljoprivredne politike:

·povećati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog korištenja čimbenika proizvodnje, osobito radne snage;

·na taj način osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom;

·stabilizirati tržišta;

·osigurati dostupnost opskrbe;

·pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Poljoprivreda znatno doprinosi globalnoj konkurentnosti EU-a. Unija uvozi mnogo robe i velik je izvoznik vrijednih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te stoga utječe na prehrambene sustave izvan Unije. U prijedlogu se, u skladu s člankom 208. UFEU-a, uzimaju u obzir ciljevi razvojne suradnje Unije, koji obuhvaćaju iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj u zemljama u razvoju, posebno tako što se osigurava da potpora Unije za poljoprivrednike nema nikakav učinak na trgovinu ili da je taj učinak minimalan.

Poljoprivreda i šumarstvo obuhvaćaju 84 % teritorija Unije. Taj sektor ujedno ovisi o stanju okoliša i utječe na njega. Specifični ciljevi ZPP-a prirodno uključuju djelovanje u području okoliša i klime. Na primjer, ZPP doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama i otpornosti vodoopskrbe, na primjer ublažavanjem rizika od poplava i upravljanjem vodama pomoću obnove krajobraza, a pritom podupire inicijative za bioraznolikost i očuvanje. Slično tome, ZPP može podupirati projekte u području energije iz obnovljivih izvora i biogospodarstvo, čime doprinosi ciljevima EU-a u pogledu energetske tranzicije i kružnosti.

U prijedlogu se stavlja snažan naglasak na potporu mladim poljoprivrednicima i promiče se generacijska obnova, što je u skladu s fokusom Komisije na mlade.

ZPP podupire dohodak poljoprivrednika i time na nekoliko važnih načina doprinosi poboljšanju socijalnih ciljeva i politika: usmjeren je na poljoprivrednike kojima je pomoć najpotrebnija, podupire različite društveno-kulturne značajke ruralnih područja EU-a te potiče otvaranje radnih mjesta i dobre uvjete za radnike u poljoprivredi i ruralnim područjima. Potrebno je zaštititi krajnje korisnike i osigurati predvidljivost potpore dohotku u okviru ZPP-a te usmjeravati pružanje potpore kako je utvrđeno ovom Uredbom. Naposljetku, ZPP financira vještine i znanje kako bi se poljoprivrednici podržali u njihovoj socioekonomskoj, zelenoj i digitalnoj tranziciji, bolje obrazovanje u području poljoprivrede, mogućnosti cjeloživotnog učenja i istorazinsko obrazovanje. Nova struktura ZPP-a omogućuje bolje usklađivanje njegovih instrumenata s nacionalnim sustavima osposobljavanja i istraživačkim programima.

Poljoprivreda je izravno povezana s konceptom „jedno zdravlje”. Stoga je u prijedlogu predviđen skup instrumenata čiji je cilj osigurati visokokvalitetnu proizvodnju hrane, smanjiti upotrebu pesticida i antimikrobnih sredstava, poboljšati dobrobit životinja te poboljšati biosigurnosne mjere na razini poljoprivrednih gospodarstava radi sprečavanja izbijanja zaraza štetnim organizmima i bolesti životinja.

ZPP doprinosi koheziji i pravu ostanka poticanjem raznolikog i otpornog ruralnog gospodarstva u ruralnim područjima, primjerice podupiranjem poslovnih prilika, agroturizma, infrastrukture i biogospodarstva putem strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (LEADER). To je u skladu s ciljevima dugoročne vizije za ruralna područja, u kojima se naglašava gospodarska diversifikacija poljoprivrednika u ruralnim okruženjima.

Kao i drugi sektori, poljoprivreda i ruralna područja trebali bi bolje iskoristiti inovacije kako bi povećali konkurentnost, održivost i otpornost. Nove tehnologije i saznanja, a posebno digitalne tehnologije, poboljšavaju učinkovitost iskorištavanja resursa. Ovim Prijedlogom jača se povezanost s istraživačkom politikom tako što se u model provedbe politike jasno uključuje organizacija razmjene znanja. ZPP i politika EU-a u području istraživanja i inovacija mogu znatno povećati konkurentnost i otpornost poljoprivrednog sektora. Slično tome, naglasak na digitalizaciji omogućuje povezivanje s digitalnom agendom EU-a i agendom EU-a za umjetnu inteligenciju, a pritom se smanjuje teret izvješćivanja.

Postoje brojne mogućnosti za sinergije između ZPP-a i drugih politika EU-a i novi mehanizam za planiranje omogućit će da se bolje iskoriste.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 38. UFEU-a Unija je ovlaštena za utvrđivanje i provedbu zajedničke poljoprivredne politike. Člankom 39. UFEU-a utvrđeni su ciljevi ZPP-a, a uključuju povećanje poljoprivredne produktivnosti, primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, stabilizaciju tržišta, osiguravanje dostupnosti opskrbe i osiguravanje da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 43. stavak 2. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđena je podijeljena nadležnost za poljoprivredu između Unije i država članica te je uspostavljena zajednička poljoprivredna politika sa zajedničkim ciljevima i zajedničkom provedbom.

U trenutačnom modelu provedbe Unija utvrđuje osnovne parametre politike (ciljevi ZPP-a, općenite vrste intervencija, osnovni zahtjevi), a države članice u većoj mjeri preuzimaju odgovornost za način na koji ostvaruju ciljeve i postižu dogovorene ciljne vrijednosti. U tom okviru prijedlogom za ZPP za razdoblje nakon 2027. i dalje se osiguravaju jednaki uvjeti za države članice i poljoprivrednike na jedinstvenom tržištu, jamči sigurnost opskrbe hranom u cijeloj Uniji i rješavaju prekogranični i globalni izazovi.

U skladu s Vizijom za poljoprivredu i hranu i s obzirom na vrlo raznoliko poljoprivredno okruženje u Uniji s različitim fizičkim parametrima, za postizanje željenih rezultata nije prikladan univerzalni pristup. Veća razina integracije s različitim politikama i fleksibilnost za države članice omogućit će da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe. Komisija će dati preporuke, a države članice trebat će prilagoditi intervencije ZPP-a kako bi što više doprinijele ciljevima Unije.

•Proporcionalnost

Gospodarski, okolišni i socijalni izazovi s kojima se suočavaju poljoprivredni sektor i ruralna područja EU-a iziskuju odlučan odgovor i trajne napore uzimajući u obzir europsku dimenziju tih izazova. Okvir politike ZPP-a popraćen je velikim i razmjernim sredstvima u Nacionalnom i regionalnom partnerskom fondu (NRPF). Veća mogućnost izbora za države članice pri odabiru i prilagodbi dostupnih alata politike u okviru ZPP-a kako bi se ispunili zajednički ciljevi EU-a razmjerna je potrebnoj razini djelovanja s obzirom na postojeće potrebe i izazove.

•Odabir instrumenta

Pravna osnova zajedničke poljoprivredne politike su članci 42. i 43. UFEU-a, a tijekom više od 60 godina njezina postojanja pokazalo se da je i dalje relevantna i potrebna te da se s vremenom razvija. Dobro usmjerenom politikom koja pruža odgovarajući okvir stvorit će se uvjeti da poljoprivrednici i ruralna područja mogu na održiv način raditi na postizanju sigurnosti opskrbe hranom i generacijske obnove.

Ovim pravnim aktom utvrđuju se posebni aspekti politike relevantni za ZPP te njegov fokus i okvir, na temelju kojih nastaju prava i obveze za države članice i krajnje korisnike. Integrirana, ali samostalna pravna osnova opravdana je zbog dugoročne i strateške prirode ZPP-a te činjenice da njegove rashode čine potpora dohotku, ulaganja i suradnja. Uzimajući u obzir cjelokupni sustav upravljanja VFO-om, najprikladniji instrument za operacionalizaciju predloženog okvira je posebna uredba o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, kojom se predložena Uredba o Nacionalnom i regionalnom partnerskom fondu i Uredba o okviru uspješnosti dopunjuju posebnim odredbama koje se primjenjuju na zajedničku poljoprivrednu politiku. Kao i dosad, komplementarna je sa zajedničkom organizacijom tržišta.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Komisija je u studenom 2023. objavila izvješće o zajedničkom doprinosu svih strateških planova u okviru ZPP-a u državama članicama EU-a (u skladu s trenutačno primjenjivom Uredbom (EU) 2021/2115) u kojem je istaknula neke ključne elemente:

·novi strateški planovi u okviru ZPP-a primjeren su alat za ostvarivanje ciljeva politike ZPP-a,

·na temelju strateških planova u okviru ZPP-a kontinuirano se podupire dohodak poljoprivrednih gospodarstava, gospodarska održivost i otpornost poljoprivrednog sektora,

·potrebno je ojačati instrumente za upravljanje rizicima i povećati njihovu primjenu u cijeloj Uniji pomoću programa EU-a ili nacionalnih programa,

·planovi su zeleniji nego u prethodnom razdoblju ZPP-a, ali mogli bi još više doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, osobito poboljšanjem sekvestracije ugljika, a izazovi prilagodbe klimatskim promjenama zahtijevaju cjelovitiji i dugoročniji pristup za koji su potrebne odgovarajuće prakse upravljanja i odgovarajuća ulaganja,

·ostvaren je napredak u održivom upravljanju prirodnim resursima, osobito tlom, i smanjenju ovisnosti o kemijskim sredstvima,

·bit će potrebni cjelovitiji pristupi određenim sektorima koji će obuhvatiti njihove slabosti i koristi u gospodarskom, socijalnom i okolišnom smislu, na primjer jačanje pozitivnog utjecaja ekstenzivnih stočarskih sustava na bioraznolikost, sekvestraciju ugljika, krajobraze, kulturnu baštinu i egzistenciju stanovništva ruralnih područja,

·naposljetku, opća situacija ovisi i o elementima izvan ZPP-a te o drugim vanjskim čimbenicima kao što su tržišna kretanja i preferencije potrošača.

U tom sažetom izvješću o zajedničkim ambicijama i naporima država članica Komisija je navela da treba posvetiti dodatnu pozornost sljedećim područjima: jačanje vještina, osposobljavanja i savjetodavnih kapaciteta na svim razinama, poticanje razmjene dobrih praksi radi boljeg usmjeravanja država članica i dionika, smanjenje administrativnog opterećenja od određenih intervencija, te praćenje provedbe i rezultata (i prilagodba strateških planova u okviru ZPP-a prema potrebi).

•Savjetovanja s dionicima

Komisija je u pripremi inicijativa u okviru VFO-a aktivno komunicirala s dionicima.

U siječnju 2024. pokrenut je strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede u EU-u, u kojem se okupilo 29 najvažnijih dionika iz europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, civilnog društva, ruralnih zajednica i akademske zajednice kako bi postigli zajedničko stajalište i odredili viziju za budućnost poljoprivrednih i prehrambenih sustava EU-a. U strateškom dijalogu istaknuta je potreba da se nastavi pružati socioekonomska potpora poljoprivrednicima kojima je ona najpotrebnija, promicati društveno pozitivne rezultate u području okoliša, socijalnih pitanja i dobrobiti životinja te stvarati povoljne uvjete za ruralna područja. Utvrđeno je da su za postizanje ciljeva EU-a povezanih s poljoprivredom i proizvodnjom hrane, ruralnim razvojem, klimatskom neutralnošću i obnovom bioraznolikosti potrebna namjenska i razmjerna sredstva kojima se na uravnotežen način uzimaju u obzir svi ciljevi i priznaje važnost svakog od njih. To je načelo ključno da bi ta tranzicija bila ekonomski isplativa te da bi se potaknula generacijska obnova, osnažila ruralna područja i poduprla poljoprivredna gospodarstva koja su u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju, ali ključna za poljoprivrednu raznolikost u EU-u.

Nadalje, u okviru nedavno osnovanog Europskog odbora za poljoprivredu i hranu (EBAF), koji okuplja organizacije koje predstavljaju poljoprivrednu zajednicu, druge aktere u lancu opskrbe hranom i civilno društvo, 19. svibnja 2025. te 19. i 20. lipnja 2025. održane su posebne rasprave o tome kako u ZPP-u za razdoblje nakon 2027. bolje usmjeriti izravna plaćanja i prijeći s uvjeta na poticaje.

Na posebnim sastancima organiziranima u okviru postojećih platformi dionika iz EU-a i ad hoc tehničkim radionicama na kojima su sudjelovali dionici iz EU-a i države članice prikupljena su dodatna stajališta o budućnosti ZPP-a.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Od prosinca 2023. do svibnja 2024. organiziran je niz tehničkih radionica kako bi se od stručnjaka prikupile informacije i znanja o pitanjima povezanima sa ZPP-om. Poslužile su za razmjenu stajališta između dionika iz EU-a, država članica i službi Komisije te je postignut napredak u oblikovanju najvažnijih zaključaka i pitanja koje treba uzeti u obzir u procesu modernizacije i pojednostavnjenja ZPP-a.

Na prvoj radionici, posvećenoj otpornosti, zaključeno je da treba ojačati instrumente za upravljanje rizicima na razini poljoprivrednih gospodarstava i mogućnosti podjele rizika duž lanca vrijednosti uz cjelovitiji pristup, među ostalim u pogledu prevencije. Druga radionica bila je posvećena sigurnosti opskrbe hranom, a na trećoj, posvećenoj održivosti, većina se složila da poljoprivrednicima treba pomoći da testiraju nove inovacije i dobiju neovisnije savjete. Na četvrtoj radionici, posvećenoj upravljanju ZPP-om i uspješnosti ZPP-a, potvrđeno je da se svi slažu s novim modelom provedbe ZPP-a, a sudionici su istaknuli da su potrebni stabilnost, fleksibilnost i pojednostavnjenje (posebno za poljoprivrednike), da treba ispitati više dobrovoljnih pristupa, da treba poboljšati sposobnost reagiranja na vanjske šokove i da je potrebna proporcionalnost kontrola i kazni. Na posljednjoj radionici, posvećenoj solidarnosti i ruralnim područjima, naglašena je opća potpora integriranijim odgovorima politike, koji su ključni s obzirom na razmjere izazova u ruralnim područjima, ali je istaknuto i da ZPP ne može sve postići sam, da postoje dobre prakse, ali se ne iskorištavaju, te da treba izgraditi više upravnih kapaciteta i utvrditi jednostavnije okvire.

Komisijin projekt predviđanja o digitalnoj tranziciji za poljoprivrednike i ruralne zajednice obuhvaćao je niz participativnih radionica s dionicima, održanih od ožujka 2022. do svibnja 2023. Komisija je zajedno s državama članicama sudjelovala u postupku predviđanja o otvorenoj strateškoj autonomiji, koji je provelo španjolsko predsjedništvo i u kojem je jedan od četiri strateška sektora bio poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Naposljetku, u lipnju 2025. održan je dijalog o provedbi, kojim je predsjedao povjerenik Hansen i koji je omogućio utvrđivanje prioriteta za poboljšanje postojećih instrumenata ZPP-a.

•Procjena učinka

Prijedlog se temelji na procjeni učinka provedenoj za potrebe prijedloga Komisije o NRPF-u za VFO za razdoblje 2028. – 2034., u kojoj su ocijenjene mogućnosti za oblikovanje nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, s naglaskom na dva ključna aspekta: model provedbe, kojim se određuje način isplate sredstava, i način upravljanja, kojim se uređuje način izvršenja i nadzora potrošnje EU-a.

U procjeni učinka ocijenjene su mogućnosti za integraciju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u jedan jedinstveni plan.

Opcija 1 (ZPP izvan nacionalnih i regionalnih partnerskih planova) temeljila bi se na stručnom znanju stečenom u provedbi postojećih strateških planova u okviru ZPP-a. Tim bi se pristupom osigurao kontinuitet, omogućile lako provedive promjene i pojasnile odgovornosti na razini Unije i na nacionalnoj razini.

Daljnja integracija ZPP-a dovela bi do daljnjeg pojednostavnjenja i većih sinergija u postizanju ciljeva politike i osigurala bi se predvidljivost za korisnike. S druge strane, iako bi pristup u kojem bi budući ZPP bio u jednom fondu omogućio ciljanu potporu, ograničila bi se sposobnost za odgovaranje na nove ili nepredviđene potrebe i promjene prioriteta. Međutim, kako bi se povećala učinkovitost, postoji potencijal za dodatno usklađivanje ključnih aspekata oblikovanja politika, kao što su sustavi praćenja, uspješnosti i revizije, u cijelom budućem VFO-u. Time bi se stvorile sinergije u administrativnim postupcima i smanjili troškovi za države članice.

S druge strane, procjena učinka pokazuje da bi potpuna integracija ZPP-a (opcija 2b) zahtijevala uvođenje posebnih pravila kako bi se osigurali integritet jedinstvenog tržišta i pošteno tržišno natjecanje među poljoprivrednicima, posebno za instrumente kojima se izravno podupire dohodak poljoprivrednih gospodarstava, kao što su izravna plaćanja, koja su ključna za egzistenciju poljoprivrednika.

Prema procjeni učinka, izradom jednog plana po državi članici osiguralo bi se dosljednije programiranje u kojem se uzimaju u obzir nacionalne i regionalne potrebe i istodobno podupiru prioriteti Unije. Uvođenje jedne omotnice za svaku državu članicu omogućilo bi učinkovitu i fleksibilnu dodjelu sredstava i jednostavnu preraspodjelu resursa za nove prioritete ili izazove. Općenito, u procjeni učinka zaključeno je da bi šire područje primjene i pristup integriranog upravljanja donijeli znatne koristi, uključujući veću usklađenost, jednostavnost i fleksibilnost.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Pojednostavnjenje je Komisijin opći prioritet s ciljem smanjenja opterećenja i prekomjerne složenosti te poticanja brzine i fleksibilnosti.

Broj odredaba koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku drastično je smanjen te su usklađeni relevantni članci Uredbe o Nacionalnom i regionalnom partnerskom fondu, Uredbe o ZPP-u i Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta. Općenito je smanjena razina detaljnosti i broj zahtjeva, a naglasak se stavlja na odredbe ključne za funkcioniranje pravnog okvira ZPP-a. To dovodi do smanjenja ukupnog broja odredaba, ali i do poboljšanja ukupne kvalitete zakonodavstva i smanjenja njegove složenosti, uz istodobno pružanje veće fleksibilnosti državama članicama da zajedničke instrumente ZPP-a prilagode svojim posebnim potrebama i izazovima.

Prijedlogom se integriraju intervencije iz trenutačne strukture s dva fonda (EFJP i EPFRR) i tako usklađuju alati za konkurentnost, otpornost, inovacije i ciljeve održivosti kako bi zajedničkim djelovanjem postigli bolje rezultate. Tim se usklađivanjem poboljšava djelotvornost dostupne potpore, ali i povećava fleksibilnost i pojednostavnjuje upravljanja njome, što u konačnici dovodi do učinkovitijih i usmjerenijih intervencija za poljoprivrednike i tijela. Ta veća fleksibilnost državama članicama omogućuje osmišljavanje, planiranje i provedbu alata za potporu u okviru ZPP-a na način koji je najprimjereniji konkretnim potrebama sektora.

Pojednostavnjenje za korisnike među ostalim će se postići na sljedeće načine:

·pojednostavnjenjem uvjetovanosti (odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom), smanjenjem broja vrsta intervencija (mnoge su spojene, npr. ekosheme i obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime, znatno smanjenje programa u izravnim plaćanjima), boljim fokusom vrsta intervencija, ključni zahtjevi utvrđeni su samo u Uredbi,

·većom količinom paušalnih plaćanja, čime će se omogućiti pojednostavnjeni postupci podnošenja zahtjeva, pa će se smanjiti opterećenje za korisnike i uprave.

Pojednostavnjenje za države članice proizlazi iz sljedećeg:

·jedinstveni fond: nema složenih pravila o prijenosima, nema zasebnih skupova pravila za svaki fond, teret kontrole prelazi s agencija za plaćanja na postojeća nacionalna nadležna kontrolna tijela i time se smanjuje mogućnost višestrukih kontrola na poljoprivrednim gospodarstvima,

·prijedlogom se isto tako usklađuju rokovi za plaćanja, čime se uklanja nefleksibilnost i osiguravaju pravodobna plaćanja poljoprivrednicima, pa je bolja povezanost sa stvarnom provedbom intervencija.

•Temeljna prava

Ovim se Prijedlogom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima kako je utvrđeno u Komisijinu Prijedlogu uredbe o NRPF-u. Odredbe te predložene Uredbe o poštovanju temeljnih prava i vladavine prava primjenjivat će se i na potporu za zajedničku poljoprivrednu politiku.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Da bi se iskoristile prednosti planiranja u okviru nacionalnih i regionalnih partnerstava, u Prijedlogu Komisije o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034. (unijeti upućivanje) zajednička poljoprivredna politika uključena je u Nacionalni i regionalni partnerski fond. Znatan dio tog fonda predviđen je za potpori dohotku u poljoprivredi, za koju je iz dodijeljenih sredstava Fonda namijenjeno najmanje 293,7 milijardi EUR kako bi se korisnicima osigurala stabilnost i predvidljivost potpore.

Ta se sredstva mogu povećati u okviru Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda sinergijskim programiranjem djelovanja koja doprinose više ciljeva, primjerice u području agroenergije, vještina i socijalne infrastrukture, vode ili povezivosti. Nadalje, Uredbom o NRPF-u osigurat će se sredstva za promicanje poljoprivrednih proizvoda, krizne intervencije i Sigurnosnu mrežu za jedinstvo (integracija postojeće pričuve za poljoprivredu) u iznosu od 6,3 milijarde EUR u okviru Instrumenta, kao i financiranje tehničke pomoći za, na primjer, mreže ili praćenje. .

Poljoprivreda se može financirati i iz projekata u okviru Europskog fonda za konkurentnost te iz Europskog okvirnog programa za istraživanje, u sklopu njihovih sastavnica za zdravlje, poljoprivredu i biogospodarstvo, za podupiranje istraživanja i inovacija u području hrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva. Ta kombinacija omogućit će da se zadrže i optimiziraju trenutačno dostupni alati.

Pojedinosti o financijskom učinku prijedloga za ZPP navedene su u financijskom izvještaju priloženom prijedlogu o nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Ova će se inicijativa pratiti pomoću okvira uspješnosti primjenjivog na višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034. koji je utvrđen u prijedlogu uredbe [Uredba o okviru uspješnosti]. Okvir uspješnosti podrazumijeva da će se tijekom provedbene faze programa podnijeti izvješće o provedbi i provesti retrospektivna evaluacija u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 1 . Evaluacija se provodi u skladu sa Smjernicama Komisije za bolju regulativu i temeljit će se na pokazateljima relevantnima za ciljeve Fonda.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovaj je Prijedlog dio paketa za VFO za razdoblje 2028. – 2034., koji uključuje i Uredbu o NRPF-u i Uredbu o okviru uspješnosti, kojima se utvrđuje financiranje, okvir za horizontalna načela, pravila o upravljanju Nacionalnim i regionalnim partnerskim fondom, financijski okvir, opća pravila o sadržaju, odobravanju i upravljanju nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, jamstveni paket te okvir uspješnosti i okvir za praćenje.

Ovim se Prijedlogom ta opća pravila dopunjuju posebnim pravilima koja se primjenjuju na zajedničku poljoprivrednu politiku i poglavlje o poljoprivredi u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

Uz to, prijedlogom se dopunjuju pravila utvrđena u predloženoj uredbi o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 2 , kojom će se utvrditi pravila o intervencijama u određenim sektorima i programima u školama.

Uredba o zajedničkoj poljoprivrednoj politici:

Članci 1. i 2. odnose se na područje primjene, donošenje nacionalnih preporuka u okviru ZPP-a i usmjeravanje. U člancima 3. i 4. utvrđuju se elementi okolišne, klimatske i socijalne strukture ZPP-a, uključujući prioritetna područja za okoliš i klimu. U članku 5. navode se sve intervencije u okviru ZPP-a i utvrđuju se odredbe o intervencijama za potporu dohotku. U člancima od 6. do 20. utvrđuju se zahtjevi za intervencije u okviru ZPP-a i odredbe za usmjeravanje.

U člancima 15. i 16. detaljno su navedene odredbe povezane s generacijskom obnovom i utvrđen početni paket za mlade poljoprivrednike, koji se sastoji od sveobuhvatnog skupa intervencija usmjerenog na mlade poljoprivrednike radi olakšavanja ulaska i pokretanja poslovanja u poljoprivrednom sektoru. Članci 18., 19. i 20. odnose se na druge intervencije u okviru ZPP-a koje se financiraju iz dodijeljenih sredstava za nacionalne i regionalne partnerske planove. U njima se utvrđuju vrste intervencija za suradnju, LEADER, potpora za dijeljenje znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima te druga djelovanja za ZPP.

Članak 21. odnosi se na upravljanje podacima u okviru ZPP-a, uključujući odredbe o tijelu nadležnom za upravljanje podacima u okviru ZPP-a.

Članci od 22. do 25. sadržavaju opće i završne odredbe, uključujući delegiranje ovlasti Komisiji radi dopune ove Uredbe i provedbene ovlasti Komisije za poduzimanje mjera za odstupanje od ove Uredbe radi rješavanja posebnih problema u opravdanim hitnim slučajevima, postupak odbora i završne odredbe.

2025/0241 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2028. do 2034.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u o obzir Akt o pristupanju iz 1979., a posebno stavak 6. Protokola br. 4 o pamuku priloženog tom Aktu,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda 3 ,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 4 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 5 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Komunikaciji Komisije od 19. veljače 2025. naslovljenoj „Vizija za poljoprivredu i hranu” 6 najavljeno je da će se zajedničkom poljoprivrednom politikom („ZPP”) za razdoblje nakon 2027. državama članicama dati veća odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve ZPP-a, poduprijeti i stabilizirati dohodak poljoprivrednika, privući buduću generaciju poljoprivrednika te zajamčiti sigurnost opskrbe hranom. Novi ZPP trebao bi biti jednostavnija i usmjerenija zajednička politika Unije, s većom fleksibilnošću za poljoprivrednike i s promjenom fokusa sa zahtjeva na poticaje za poljoprivrednike.

(2)Zakonodavni paket višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. obuhvaća Uredbu (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [NRP] o osnivanju Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda („Fond”) za razdoblje 2028. – 2034., kojom se u okviru Fonda grupiraju unaprijed dodijeljena nacionalna sredstva, uključujući sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) utvrđena Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća 8 . Fond bi se trebao provoditi na temelju nacionalnih i regionalnih partnerskih planova i pomoću Instrumenta EU-a, s ciljem povećanja fleksibilnosti i prilagodbe za krize i intervencije koje zahtijevaju usmjeravanje ili koordinaciju na razini Unije. Potpora Unije za ZPP pružat će se u okviru Fonda, u skladu s pravilima kojima se uređuje taj fond, utvrđenima u Uredbi (EU) …/… [NRP].

(3)Kad je riječ o poljoprivredi, opći cilj Fonda iz članka 3. točke (c) Uredbe (EU) .../... [NRP] povezan je s ciljevima utvrđenima u članku 39. UFEU-a. Specifični ciljevi ZPP-a izravno doprinose održavanju kvalitete života u Uniji, a države članice trebaju ih provoditi u okviru svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova.

(4)Kako bi se osiguralo da Unija primjereno odgovori na najhitnije izazove za poljoprivredni sektor, primjereno je predvidjeti mehanizam usmjeravanja usklađen sa smjernicama iz Vizije za poljoprivredu i hranu za ciljanu politiku. Kako bi se ostvario napredak prema konkurentnom, otpornom i održivom poljoprivrednom sektoru, u skladu s ishodom savjetovanja s dionicima, nacionalnim preporukama u okviru ZPP-a trebale bi se osigurati dostatne smjernice politike na razini Unije kako bi države članice imale oslonac pri oblikovanju svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu i mogle definirati relevantne intervencije na temelju svojih specifičnih izazova i potreba.

(5)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve i zajednički okvir za potporu poljoprivrednom sektoru Unije, države članice trebale bi definirati elemente tog okvira prema lokalnim posebnostima i potrebama imajući na umu ciljeve ZPP-a, a Unija bi trebala pružiti zajednički okvir za politiku kojom se podupiru oni kojima je to najpotrebnije.

(6)ZPP je već pozitivno utjecao na generacijsku obnovu u poljoprivredi, ali i dalje postoje prepreke, posebno u pogledu pružanja osnovne infrastrukture i usluga u ruralnim područjima, pristupa zemljištu i socijalne sigurnosne mreže za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike koji odlaze u mirovinu. Kako bi se uzele u obzir posebne potrebe mladih i novih poljoprivrednika, svaka država članica trebala bi biti obvezna u svojem nacionalnom i regionalnom partnerskom planu utvrditi strategiju za generacijsku obnovu koja se temelji na ocjeni posebnog nacionalnog konteksta, u skladu s Komisijinom Vizijom za poljoprivredu i hranu, u kojoj se naglašava važnost dugoročne održivosti i privlačnosti poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a. Države članice trebale bi osmisliti i sveobuhvatan „početni paket” za mlade poljoprivrednike kako bi im se olakšao ulazak i pokretanje poslovanja, uključujući sveobuhvatan skup intervencija usmjerenih na mlade poljoprivrednike.

(7)U skladu s ciljem postizanja bolje ravnoteže između poticaja i zahtjeva, države članice trebale bi u okviru svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova usmjeriti potporu prema prioritetima ZPP-a, koji su ključni za dugoročnu održivost poljoprivrede. ZPP za razdoblje nakon 2027. trebao bi ubrzati prelazak na održivije metode proizvodnje, čime bi se doprinijelo cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Novi ZPP trebao bi nuditi bolje nagrade za pružanje ambicioznijih usluga ekosustava koje nadilaze rezultate postignute poštovanjem obveznih zahtjeva. Novim ZPP-om trebala bi se postići nova ravnoteža između odgovornog upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom sa skupom obveznih zahtjeva i poljoprivredno-okolišnih i klimatskih djelovanja kojima se podupiru obveze korisne za okoliš, klimu i dobrobit životinja te prelazak na otpornije proizvodne sustave.

(8)Trebalo bi uvesti odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom kako bi se zajamčila usklađenost potpore u okviru ZPP-a s načelom nenanošenja bitne štete utvrđenim u Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća 9 . Odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom trebalo bi obuhvaćati minimalne zahtjeve u pogledu okolišne i socijalne uvjetovanosti, kao i zaštitne prakse koje su države članice osmislile kako bi ostvarile ključne ciljeve kao što je zaštita tla i riječnih tokova od onečišćenja. Države članice trebale bi imati fleksibilnost da te zaštitne prakse prilagode svojem geografskom i klimatskom kontekstu i proizvodnim sustavima, među ostalim utvrđivanjem izuzeća. Kako bi se promicala socijalno održiva poljoprivreda, određena plaćanja u okviru ZPP-a zahtijevaju usklađenost sa standardima o uvjetima rada i zapošljavanja te sigurnosti i zdravlju na radu. Trebalo bi poštovati Europsku povelju i različite nacionalne okvire i modele tržišta rada, socijalnim partnerima i državama članicama ne bi trebalo nametnuti dodatne obveze u pogledu izvršenja ili kontrola te bi trebalo izbjegavati dvostruke ispravke.

(9)Potpora dohotku za poljoprivrednike trebala bi i dalje biti glavni instrument politike kojim se osigurava pravedan dohodak za poljoprivrednike te održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane. Njome bi se trebalo poticati konkurentan i otporan poljoprivredni sektor koji spaja prednosti visokokvalitetne proizvodnje i učinkovitosti resursa s generacijskom obnovom i tako jamči dugoročnu sigurnost opskrbe hranom. Sredstva za potporu dohotku trebala bi biti namjenska, dakle isključivo za potporu dohotku za poljoprivrednike, kako bi se osigurala stabilnost i predvidljivost za poljoprivredni sektor Unije. Kako bi njegov učinak bio što veći i provedba učinkovita, novi ZPP trebao bi uključivati pojednostavnjen i dosljedan paket instrumenata za intervencije u obliku potpore dohotku koji će državama članicama omogućiti da ostvare ciljeve ZPP-a.

(10)Budući da potporu treba usmjeriti na one kojima je najpotrebnija, države članice trebale bi degresivnu potporu dohotku na temelju površine isplaćivati samo onima čija je glavna djelatnost poljoprivreda, ali i osigurati da ne budu isključeni mali poljoprivrednici i poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, pod uvjetom da se bave barem minimalnom razinom poljoprivredne djelatnosti.

(11)S obzirom na potrebu za većom otpornošću poljoprivrednih gospodarstava i boljim upravljanjem rizicima, trebalo bi dodjeljivati potporu kojom bi se poboljšala sposobnost poljoprivrednika da podnesu sve veće rizike i krize, kao što su oni povezani s klimatskim promjenama ili nestabilnošću tržišta, te kojom bi se poljoprivrednicima omogućilo sudjelovanje u instrumentima za upravljanje rizicima, uključujući potporu za premije osiguranja i doprinose uzajamnim fondovima u svim državama članicama. Trebalo bi utvrditi primjerene maksimalne stope potpore, uz poticaje za poljoprivrednike koji provode mjere za sprečavanje rizika, i tako promicati proaktivan pristup upravljanju rizicima kojim se jača otpornost sektora.

(12)Radi ostvarenja ciljeva ZPP-a trebalo bi podupirati i ulaganja koja provode poljoprivrednici i posjednici šuma. Takva ulaganja mogu se, među ostalim, odnositi na infrastrukturu povezanu s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u poljoprivredi i šumarstvu, poljoprivredno-šumarske prakse, energiju i vodu, uvođenje digitalnih tehnologija u poljoprivredi, preciznu poljoprivredu i diversifikaciju izvora prihoda drugim djelatnostima kao što su agroturizam i biogospodarstvo. Trebalo bi biti moguće poduprijeti i ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog proizvodnog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, uključujući požare, oluje, poplave, štetne organizme i bolesti.

(13)Budući da je poljoprivrednicima potrebna ravnoteža između profesionalnih, osobnih i obiteljskih obveza, trebalo bi biti moguće poduprijeti službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima koje omogućuju zamjenu poljoprivrednika tijekom bolovanja, trudnoće i rodiljnog dopusta, godišnjeg odmora ili sudjelovanja u osposobljavanju. Trebalo bi biti moguće poduprijeti uspostavu tih službi i plaće za radnike na određeno vrijeme koji zamjenjuju poljoprivrednike.

(14)Kako bi se potaknula socijalna, gospodarska, okolišna i digitalna tranzicija u ruralnim područjima, države članice trebale bi osigurati potporu LEADER-u. Trebalo bi biti moguće da se u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima dodijeli potpora za sustave kvalitete i promidžbene aktivnosti, kratki lanac opskrbe i razvoj lokalnog tržišta.

(15)S obzirom na potrebu da se potiču inovacije i održivije prakse, Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi („EIP-AGRI”) trebalo bi ostati ključan instrument politike kako bi se podupirale interaktivne inovacije i poboljšala razmjena znanja među akterima u cilju širenja rješenja spremnih za primjenu u praksi 10 . Sinergije između ZPP-a i Okvirnog programa Unije za istraživanje (FP10), koji je uspostavljen Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća, trebale bi potaknuti poljoprivredni sektor da na najbolji mogući način iskoristi rezultate istraživanja i inovacija, posebno one koji proizlaze iz projekata koje financiraju program FP10 i EIP-AGRI, što će doprinijeti inovacijama u poljoprivrednom sektoru, sektoru biogospodarstva i ruralnim područjima.

(16)Poboljšanje interoperabilnosti javnih poljoprivrednih informacijskih sustava na nacionalnoj razini može donijeti znatne koristi, uključujući manje opterećenje pri prikupljanju podataka, veću učinkovitost i bolje praćenje politika. Države članice trebale bi s tim ciljem primjenjivati načelo „prikupiti jednom, koristiti više puta” kako bi se smanjio teret izvješćivanja. Imenovanjem jednog tijela za koordinaciju rada na interoperabilnosti i ulaganjem u jedinstvene identifikacijske oznake poljoprivrednih gospodarstava, lisnicu EU-a za identifikaciju iz Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 11 i infrastrukturu za razmjenu podataka može se smanjiti administrativno opterećenje, pojednostavniti obveze izvješćivanja i osnažiti poljoprivrednike u podatkovnom vrijednosnom lancu, čime se u konačnici podupiru ciljevi ZPP-a.

(17)Kako bi se dopunili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Radi pravne sigurnosti Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za dopunu ove Uredbe mjerama kojima se osigurava da države članice provode interoperabilnost i neometanu razmjenu podataka među informacijskim sustavima koji se upotrebljavaju za provedbu, praćenje i evaluaciju ZPP-a.

(18)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje plana za postizanje i održavanje interoperabilnosti među informacijskim sustavima.

(19)Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih akata koji se odmah primjenjuju kad, u opravdanim slučajevima povezanima s rješavanjem posebnih problema i osiguravanjem kontinuiteta potpore dohotku u slučaju izvanrednih okolnosti, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi. Osim toga, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih akata koji se odmah primjenjuju kad, u opravdanim slučajevima, izvanredne okolnosti utječu na dodjelu potpore i ugrožavaju djelotvornu provedbu intervencija navedenih u ovoj Uredbi.

(20)Kako bi se osigurala neometana provedba predviđene mjere i s obzirom na hitnost, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet

Kako bi se osigurala snažna, održiva i otporna zajednička poljoprivredna politika, sigurnost opskrbe hranom u Uniji, generacijska obnova i dinamična ruralna područja, ovom se Uredbom utvrđuju posebni uvjeti za provedbu potpore Unije za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u skladu s općim ciljem utvrđenim u članku 2. točki (c) Uredbe (EU) […] [NRP].

Ta potpora Unije pruža se u okviru Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda („Fond”), u skladu s pravilima kojima se uređuje taj fond, utvrđenima u Uredbi (EU) […] [NRP].

Članak 2.
Nacionalne preporuke u okviru ZPP-a i usmjeravanje

1.Komisija donosi nacionalne preporuke u okviru ZPP-a u kojima se svakoj državi članici daju smjernice za provedbu specifičnih ciljeva relevantnih za ZPP utvrđenih u članku 3. točki (d) Uredbe (EU) [...] [NRP] u okviru njihovih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u skladu s člankom 22. te uredbe prije nego što države članice podnesu nacionalne i regionalne partnerske planove. Nacionalne preporuke u okviru ZPP-a temelje se na sljedećem:

(a)doprinos pravednom i dostatnom dohotku za poljoprivrednike i njihovoj dugoročnoj konkurentnosti, uključujući položaj poljoprivrednika u lancu vrijednosti;

(b)povećanje privlačnosti zanimanja i poticanje generacijske obnove;

(c)poboljšanje djelovanja u području klime, pružanja usluga ekosustava, kružnih rješenja, očuvanja bioraznolikosti i prirodnih resursa, održive poljoprivrede i dobrobiti životinja;

(d)povećanje otpornosti, pripravnosti poljoprivrednika i sposobnosti suočavanja s krizama i rizicima;

(e)poboljšanje pristupa znanju te ubrzavanje inovacija i digitalne tranzicije za uspješan poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Komisija prema potrebi može ažurirati nacionalne preporuke u okviru ZPP-a.

2.Komisija nacionalne preporuke u okviru ZPP-a temelji na analizi stanja u poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima, uključujući demografske čimbenike, strukturne i teritorijalne značajke te sigurnost opskrbe hranom u svakoj državi članici.

3.U nacionalnim preporukama u okviru ZPP-a Komisija posebno utvrđuje ključne izazove koje svaka država članica treba uključiti u svoj nacionalni i regionalni partnerski plan, i to na temelju specifičnih ciljeva relevantnih za ZPP koji su utvrđeni u članku 3. točki (d) Uredbe (EU) […] [NRP].

Članak 3.
Odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

1.Odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom obuhvaća propisane zahtjeve upravljanja navedene u Prilogu I. dijelu A [Prilog s propisanim zahtjevima upravljanja], zaštitne prakse koje su države članice utvrdile u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u skladu sa stavkom 4. ovog članka i Prilogom I. dijelom C te sustav socijalne uvjetovanosti koji obuhvaća propisane zahtjeve upravljanja navedene u Prilogu I. dijelu B.

2.Ako se odnose na potporu za lokalne poljoprivredne proizvode, plaćanja u okviru intervencija iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (f) te točaka (o) i (p) moraju biti u skladu sa sustavom propisanih zahtjeva upravljanja i zaštitnih praksi koji se zajednički nazivaju „odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom”.

Popis propisanih zahtjeva upravljanja i ciljevi zaštitnih praksi utvrđeni su u Prilogu I.

Međutim, uvjeti odgovornog upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom navedeni u Prilogu I. dijelovima A i C ne primjenjuju se na poljoprivrednike koji primaju potporu na temelju članka 5. stavka 1. točke (g).

3.Potpora koja podliježe uvjetima odgovornog upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom smatra se usklađenom s načelom nenanošenja bitne štete u skladu s člankom 33. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Za potrebe ovog članka „propisani zahtjev upravljanja” znači svaki pojedinačni zahtjev naveden u Prilogu I. dijelovima A i B koji je utvrđen u određenom pravnom aktu navedenom u Prilogu I. dijelovima A i B te se po sadržaju razlikuje od svih drugih zahtjeva iz istog akta.

Pravni akti navedeni na popisu u Prilogu I. koji se odnose na propisane zahtjeve upravljanja primjenjuju se u verziji koja je na snazi, a u slučaju direktiva primjenjuju se kako su ih provele države članice. Međutim, svrha ili posljedica akata kojima se provode direktive ne smije biti izuzimanje poljoprivrednika ili drugih korisnika od propisanih zahtjeva upravljanja navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B.

4.Države članice u skladu s Prilogom I. dijelom C na nacionalnoj ili regionalnoj razini definiraju zaštitne prakse koje poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju potporu iz stavka 2. moraju poštovati kako bi se postigli sljedeći ciljevi:

(a)zaštita tla bogatog ugljikom, obilježja krajobraza i trajnih travnjaka na poljoprivrednim površinama;

(b)zaštita tla od erozije, očuvanje potencijala tla, održavanje organskih tvari u tlu, među ostalim plodoredom ili diversifikacijom usjeva, kao i zaštita od paljenja strništa na obradivim zemljištima;

(c)zaštita vodotoka i podzemnih voda od onečišćenja i otjecanja.

5.Države članice u nacionalni i regionalni partnerski plan uključuju opis zaštitnih praksi utvrđenih za svaki od ciljeva iz stavka 4., uključujući njihovo teritorijalno područje primjene, poljoprivrednike i druge korisnike koji moraju primjenjivati dotičnu praksu te sažete informacije o njoj. Pri utvrđivanju zaštitnih praksi države članice u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir nacionalne preporuke u okviru ZPP-a iz članka 2. Države članice prilagođavaju zaštitne prakse različitim sustavima upravljanja zemljištem i različitim okolišnim i klimatskim uvjetima na njihovu državnom području.

6.Smatra se da poljoprivrednici čije je cijelo poljoprivredno gospodarstvo certificirano u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća 12 poštuju zaštitne prakse utvrđene u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u pogledu ciljeva utvrđenih u stavku 4. točkama (b) i (c).

7.Pri utvrđivanju zaštitnih praksi iz stavka 4. države članice mogu u svojem nacionalnom i regionalnom partnerskom planu utvrditi posebna izuzeća od tih zaštitnih praksi na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, kao što su usjevi, vrste tla i sustavi poljoprivredne proizvodnje ili šteta na trajnim travnjacima zbog, među ostalim, divljih životinja ili invazivnih vrsta. Ta posebna izuzeća moraju biti ograničena u smislu površine, utvrđuju se samo ako su potrebna i u mjeri u kojoj su potrebna za rješavanje posebnih problema u primjeni tih praksi te ne smiju ugroziti ciljeve utvrđene u stavku 4. ni narušavati tržišno natjecanje.

8.Države članice mogu odobriti privremena odstupanja od zaštitnih praksi ako ih poljoprivrednici i drugi korisnici zbog vremenskih uvjeta ne mogu provoditi ili ako bi njihova provedba ugrozila ciljeve utvrđene u stavku 4. Države članice osiguravaju da su područje primjene i trajanje privremenih odstupanja ograničeni na nužnu mjeru, da se odobravaju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija te da se njima ne ugrožavaju ciljevi utvrđeni u stavku 4. i ne narušava tržišno natjecanje.

9.Države članice mogu priznati prakse upravljanja u okviru poljoprivredno-okolišnih i klimatskih djelovanja iz članka 10. stavka 1. točke (a) koje doprinose ciljevima utvrđenima u stavku 4. ovog članka na jednak način kao relevantne zaštitne prakse utvrđene u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu u skladu s tim stavkom. Države članice mogu smatrati da poljoprivrednici i drugi korisnici koji se obvežu provoditi te jednakovrijedne prakse poštuju relevantnu zaštitnu praksu.

Članak 4.
Prioritetna područja za okoliš i klimu

1.Države članice pružaju potporu poljoprivrednicima i drugim korisnicima barem u svakom od sljedećih prioritetnih područja za okoliš i klimu:

(a)prilagodba klimatskim promjenama i otpornost vodoopskrbe;

(b)ublažavanje klimatskih promjena, uključujući uklanjanje ugljika, i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući proizvodnju bioplina;

(c)zdravlje tla;

(d)očuvanje bioraznolikosti, kao što su očuvanje staništa ili vrsta, obilježja krajobraza, smanjenje upotrebe pesticida;

(e)razvoj ekološke poljoprivrede;

(f)zdravlje i dobrobit životinja.

Države članice u kojima su neka područja zahvaćena onečišćenjem vode zbog viška nitrata pružaju potporu poljoprivrednicima za ekstenzifikaciju stočarskih sustava ili diversifikaciju na druge poljoprivredne djelatnosti.

2.Za svako od prioritetnih područja iz stavka 1. potpora se pruža u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 9., 10. i 13.

Članak 5.
Vrste potpore

1.Utvrđuju se sljedeće intervencije u okviru ZPP-a:

(a)degresivna potpora dohotku po površini;

(b)proizvodno vezana potpora dohotku;

(c)posebno plaćanje za pamuk;

(d)plaćanje za prirodna i druga ograničenja specifična za određeno područje;

(e)potpora za nepovoljan položaj koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva;

(f)poljoprivredno-okolišna i klimatska djelovanja;

(g)plaćanje za male poljoprivrednike;

(h)potpora za instrumente za upravljanje rizicima;

(i)potpora za ulaganja za poljoprivrednike i posjednike šuma;

(j)potpora za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika, osnivanje ruralnih poduzeća i start-up poduzeća i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava;

(k)potpora za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima;

(l)LEADER;

(m)potpora za dijeljenje znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima;

(n)inicijative za teritorijalnu i lokalnu suradnju;

(o)intervencije u najudaljenijim regijama;

(p)intervencije na manjim egejskim otocima;

(q)EU-ov program u školama iz glave I. dijela II. poglavlja II.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 13 ;

(r)intervencije u određenim sektorima iz glave I. dijela II. poglavlja II.a Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(s)krizna plaćanja za poljoprivrednike.

2.Intervencije iz stavka 1. točaka od (a) do (k) i intervencije u određenim sektorima iz glave I. dijela II. poglavlja II.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 intervencije su u obliku potpore dohotku koje se financiraju iz Fonda u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (a) drugim podstavkom Uredbe (EU) […] [NRP].

3.Proizvodnja sorti konoplje s udjelom tetrahidrokanabinola (THC) većim od 0,3 % nije prihvatljiva za potporu na temelju ove Uredbe.

Članak 6.
Degresivna potpora dohotku po površini

1.Države članice poljoprivrednicima daju potporu dohotku po površini za prihvatljive hektare kako bi se zadovoljile potrebe za dohotkom.

2.Plaćanja po prihvatljivom hektaru diferenciraju se po skupinama poljoprivrednika ili geografskim područjima na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija. Skupine poljoprivrednika ili geografska područja koji čine temelj za diferenciranje plaćanja utvrđuju se na osnovi dohotka poljoprivrednika od poljoprivredne djelatnosti u reprezentativnom referentnom razdoblju.

Pri diferenciranju plaćanja države članice potporu usmjeravaju na poljoprivrednike kojima je najpotrebnija, posebno mlade i nove poljoprivrednike, žene, obiteljske ili male poljoprivrednike, poljoprivrednike koji kombiniraju biljnu proizvodnju i stočarstvo ili poljoprivrednike na područjima s prirodnim ili drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje utvrđenima u skladu s člankom 8.

Diferenciranje plaćanja može biti u obliku plaćanja jednokratnih godišnjih iznosa koja u potpunosti ili djelomično zamjenjuju potporu dohotku po površini za prihvatljive hektare. Države članice mladim poljoprivrednicima daju veću potporu po prihvatljivom hektaru.

3.Ukupni iznos plaćanja po poljoprivredniku utvrđen u skladu sa stavkom 2. mora biti degresivan u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)države članice godišnji iznos potpore dohotku po površini koji je iznad 20 000 EUR za jednog poljoprivrednika smanjuju za 25 % ako je iznos potpore dohotku po površini koja se dodjeljuje poljoprivredniku između 20 000 EUR i 50 000 EUR;

(b)države članice godišnji iznos potpore dohotku po površini koji je iznad 50 000 EUR za jednog poljoprivrednika smanjuju za 50 % ako je iznos potpore dohotku po površini koja se dodjeljuje poljoprivredniku veći od 50 000 EUR, ali nije veći od 75 000 EUR;

(c)države članice godišnji iznos potpore dohotku po površini koji je iznad 75 000 EUR za jednog poljoprivrednika smanjuju za 75 % ako je iznos potpore dohotku po površini koja se dodjeljuje poljoprivredniku veći od 75 000 EUR.

4.Ukupni iznos potpore dohotku po površini ne smije biti veći od 100 000 EUR po poljoprivredniku godišnje. Ako je riječ o pravnoj osobi ili skupini pravnih osoba, gornja granica obuhvaća sva poljoprivredna gospodarstva koja su pod kontrolom jedne pravne ili fizičke osobe.

5.Države članice osiguravaju da je potpora iz ovog članka prvenstveno usmjerena na poljoprivrednike koji se bave poljoprivrednom djelatnošću na svojem poljoprivrednom gospodarstvu i aktivno doprinose sigurnosti opskrbe hranom. Poljoprivrednicima se smatraju i mali poljoprivrednici čija glavna djelatnost nije poljoprivreda, ali koji se bave barem minimalnom razinom poljoprivredne djelatnosti koju su utvrdile države članice.

6.Države članice osiguravaju da najkasnije do 2032. podnositelji zahtjeva koji su navršili dob za umirovljenje utvrđenu nacionalnim pravom i koji primaju starosnu mirovinu više ne primaju potporu na temelju ovog članka.

7.Države članice osiguravaju da prihvatljivi hektar obuhvaća samo površine koje su na raspolaganju poljoprivrednicima i koje obuhvaćaju:

(a)poljoprivredne površine na kojima se poljoprivredna djelatnost obavlja pod nadzorom poljoprivrednika u smislu upravljanja, koristi i financijskih rizika. Ako se na tim površinama obavljaju i nepoljoprivredne djelatnosti, poljoprivredna djelatnost mora biti prevladavajuća djelatnost;

(b)površine za koje se potpora dodjeljuje na temelju članka 5. stavka 1. točaka (a) i (g) ili u okviru osnovne potpore dohotku za održivost iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. Uredbe (EU) 2021/2115, ako se poljoprivredna djelatnost ne obavlja zbog obveza koje proizlaze iz intervencija Unije ili nacionalnih intervencija ili drugih programa koji doprinose prioritetnim područjima ZPP-a za okoliš i klimu iz članka 4.;

(c)države članice mogu odlučiti da „prihvatljivi hektar” uključuje obilježja krajobraza koja nisu obuhvaćena obvezama i programima iz točke (b), pod uvjetom da ta obilježja krajobraza znatno ne ometaju obavljanje poljoprivredne djelatnosti i da ne prevladavaju na poljoprivrednoj parceli.

Članak 7.
Plaćanje za male poljoprivrednike

1.Države članice pružaju potporu dohotku malim poljoprivrednicima, koju određuju države članice i koja zamjenjuje potporu u okviru intervencija iz članka 5. stavka 1. točaka (a), (b) i (d). Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima tu intervenciju moraju navesti kao neobveznu.

Države članice osiguravaju da je potpora iz ovog članka prvenstveno usmjerena na poljoprivrednike koji se bave poljoprivrednom djelatnošću na svojem poljoprivrednom gospodarstvu i aktivno doprinose sigurnosti opskrbe hranom.

Godišnje plaćanje za svakog malog poljoprivrednika ne smije premašiti 3000 EUR.

2.Države članice mogu diferencirati potporu koja se dodjeljuje na temelju ovog članka po različitim skupinama poljoprivrednika ili geografskim područjima.

Članak 8.
Plaćanje za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje

1.Države članice pružaju potporu poljoprivrednicima kao nadoknadu za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje.

2.Plaćanje za područja s prirodnim ograničenjima i drugim specifičnim ograničenjima može se dati za područja koja su:

(a)određena u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 14 ;

(b)novoodređena s obzirom na specifična ograničenja koja su odredile države članice i uključena su u nacionalni i regionalni partnerski plan.

Države članice mogu provesti detaljnu analizu kako bi iz područja određenih u skladu s prvim podstavkom točkama (a) i (b) izuzele područja na temelju uvjeta utvrđenih u članku 32. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

Površina područja određenih u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ne smije biti veća od 2 % korištene poljoprivredne površine u dotičnoj državi članici.

3.Plaćanja po prihvatljivom hektaru ograničena su na dodatne troškove ili gubitak prihoda koji nastaju zbog obavljanja poljoprivredne proizvodnje na određenim područjima u odnosu na područja koja nisu određena.

Članak 9.
Potpora za nepovoljan položaj koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva

1.Države članice mogu na poljoprivrednim i šumskim područjima pružiti potporu po površini zbog nepovoljnog položaja koji proizlazi iz provedbe: 

(a)Direktive Vijeća 92/43/EEZ 15 i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 16 ;

(b)Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 17 .

Osim područja iz prvog podstavka točke (a), države članice mogu odlučiti pružiti potporu i za druga razgraničena zaštićena prirodna područja s ograničenjima u pogledu okoliša koja se primjenjuju na poljoprivrednu proizvodnju ili šumarstvo, a koja doprinose provedbi članka 10. Direktive 92/43/EEZ, pod uvjetom da ta područja ne premašuju 5 % područja u okviru mreže Natura 2000 obuhvaćenih nacionalnim i regionalnim partnerskim planom.  

2.Plaćanja na temelju ovog članka mogu se dodijeliti poljoprivrednicima, posjednicima šuma i njihovim udruženjima. 

3.Države članice plaćanja na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s poštovanjem obveznih zahtjeva koji proizlaze iz provedbe akata Unije i odredaba navedenih u stavku 1. prvom podstavku, uključujući transakcijske troškove.  

Članak 10.
Poljoprivredno-okolišna i klimatska djelovanja

1.Države članice pružaju poticaje za sljedeća djelovanja korisna za klimu, okoliš, zdravlje i dobrobit životinja te održivo šumarstvo:

(a)dobrovoljne obveze upravljanja koje preuzimaju poljoprivrednici i drugi korisnici, uključujući obveze održavanja ekološkog uzgoja i ekstenzifikacije stočarske proizvodnje, osmišljene i provedene u skladu sa stavkom 3.;

(b)dobrovoljni prelazak na otporne sustave proizvodnje koji provode poljoprivrednici na razini cijelog ili dijela poljoprivrednog gospodarstva, uključujući prelazak na ekološki uzgoj i ekstenzifikaciju sustava stočarske proizvodnje, osmišljen i proveden u skladu sa stavkom 4.

2.Svaka država članica pruža potporu za ekološki uzgoj certificiran u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća 18 i za sustave ekstenzivne stočarske proizvodnje u okviru oba oblika djelovanja iz stavka 1.

3.Obveze upravljanja iz stavka 1. točke (a) mogu biti godišnje ili višegodišnje i mogu imati posebno sljedeće ciljeve:

(a)zaštita kvalitete vode i smanjenje pritiska na vodne resurse, zaštita tla, upravljanje hranjivim tvarima, očuvanje bioraznolikosti, uključujući obilježja krajobraza, i smanjenje upotrebe pesticida;

(b)ublažavanje klimatskih promjena, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i sekvestraciju ugljika, i prilagodba klimatskim promjenama, uključujući životinjsku i biljnu raznolikost za otporne ekosustave;

(c)zdravlje i dobrobit životinja, uključujući borbu protiv antimikrobne rezistencije;

(d)održiva upotreba i razvoj genetskih resursa; ili

(e)okolišne usluge u području šumarstva i očuvanje šuma.

4.Potpora za djelovanja s ciljem prelaska iz stavka 1. točke (b) dodjeljuje se na temelju akcijskog plana za prelazak koji sastavlja poljoprivrednik i odobrava država članica. Kako bi provele potporu za djelovanja s ciljem prelaska iz stavka 1. točke (b), države članice u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu opisuju proizvodne sustave koje smatraju korisnima za klimu i okoliš.

Države članice potporu poljoprivrednicima isplaćuju u obrocima tijekom razdoblja provedbe akcijskog plana za prelazak. Posljednji obrok isplaćuje se pod uvjetom da je završena provedba akcijskog plana za prelazak. Države članice osiguravaju povrat plaćanja ako poljoprivrednik ne provede akcijski plan za prelazak.

5.Države članice potporu dodjeljuju samo za obveze upravljanja iz stavka 1. točke (a) koje nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja iz Priloga I. dijela A i relevantne minimalne zahtjeve za upotrebu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, dobrobit životinja i druge relevantne obvezne zahtjeve utvrđene nacionalnim pravom i pravom Unije.

Međutim, ako su nacionalnim pravom propisani zahtjevi koji nadilaze odgovarajuće obvezne minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, može se dodijeliti potpora za obveze upravljanja iz stavka 1. točke (a) kojima se doprinosi poštovanju tih zahtjeva.

Članak 11.
Proizvodno vezana potpora dohotku

1.Države članice pružaju proizvodno vezanu potporu dohotku poljoprivrednicima koji posluju u određenim poljoprivrednim sektorima i proizvode određene proizvode, prema potrebi definirane u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1308/2013, ili za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje u tim sektorima, koji se suočavaju s poteškoćama i važni su iz socioekonomskih ili okolišnih razloga.

Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru ili po životinji ili po ekvivalentu životinje, kako je određeno u skladu s Prilogom II.

Države članice potporu mogu dodijeliti u obliku plaćanja po hektaru samo za površine koje su utvrdile kao prihvatljive hektare u skladu s člankom 6. stavkom 7.

Potpora koja se dodjeljuje kao plaćanje po hektaru može uključivati potporu za kulture kratkih ophodnji i trave te drugo travoliko krmno bilje. Potpora se ne dodjeljuje sektoru duhana ni sektoru vina.

Potpora koja se dodjeljuje kao plaćanje po životinji ograničena je na sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, ovčjeg i kozjeg mesa, pčelarskih proizvoda i dudova svilca.

2.Potporom iz stavka 1. na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija zadovoljavaju se potrebe za dodatnim dohotkom.

3.Pri planiranju potpore iz stavka 1. države članice moraju na najmanju moguću mjeru svesti potencijalni učinak koji njihove odluke o potpori imaju na unutarnje tržište.

4.Za potporu koja se dodjeljuje kao plaćanje po životinji sektorima stočarstva države članice uzimaju u obzir učinke na okoliš, među ostalim utvrđivanjem kriterija maksimalne gustoće stoke na područjima osjetljivima na nitrate.

Članak 12.
Potpora za sudjelovanje u instrumentima za upravljanje rizicima

1.Države članice pružaju potporu poljoprivrednicima za sudjelovanje u instrumentima za upravljanje rizicima. Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za gubitke koji su iznad praga od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najveću i najmanju vrijednost.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu dokažu da postoje nacionalni sustavi kojima se osigurava zaštita od rizika za poljoprivrednike izuzimaju se od obveze da u svoj nacionalni i regionalni partnerski plan uključe intervencije za instrumente za upravljanje rizicima u skladu s ovim člankom.

2.Sektorskim instrumentima za upravljanje proizvodnim rizicima izračunavaju se gubici na razini poljoprivrednog gospodarstva, na razini aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva u dotičnom sektoru ili za određeno osigurano područje.

Za trajne nasade i u drugim opravdanim slučajevima za koje metode izračuna iz prvog podstavka nisu primjerene države članice mogu predvidjeti metodu izračuna gubitaka na temelju prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u razdoblju koje nije dulje od osam godina, isključujući najveću i najmanju vrijednost.

3.Države članice mogu primijeniti drugu odgovarajuću metodu za izračun gubitaka za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike.

4.Države članice u svojem nacionalnom i regionalnom partnerskom planu utvrđuju metodologiju za izračun gubitaka i aktivacijske čimbenike za nadoknadu. Države članice osiguravaju izbjegavanje prekomjerne naknade nastale kao rezultat kombinacije intervencija na temelju ovog članka s drugim javnim ili privatnim shemama za upravljanje rizicima. 

Članak 13.
Potpora za ulaganja za poljoprivrednike i posjednike šuma

1.Države članice dodjeljuju potporu na temelju ovog članka za produktivna i neproduktivna ulaganja koja na primjeren način sveukupno doprinose otpornosti poljoprivrede, prehrambenih sustava, šumarstva i ruralnih područja, posebno u području otpornosti na klimatske promjene i otpornosti vodoopskrbe. Države članice moraju u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima objasniti kako namjeravaju dodjeljivati takvu potporu.

2.Za poljoprivredna gospodarstva iznad određene veličine, koju države članice trebaju utvrditi u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, potpora sektoru šumarstva uvjetuje se dostavljanjem relevantnih informacija iz plana gospodarenja šumama ili jednakovrijednog instrumenta u skladu s održivim gospodarenjem šumama kako je definirano u najnovijoj verziji Općih smjernica za održivo gospodarenje šumama u Europi koje je izdala Ministarska konferencija Forest Europe.

3.Potpora za ulaganja u obnovu proizvodnog potencijala u poljoprivredi ili šumarstvu koji je oštećen prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama ili katastrofalnim događajima dodjeljuje se samo ako je dotični događaj prouzročio uništenje najmanje 30 % proizvodnog potencijala u poljoprivredi odnosno najmanje 20 % proizvodnog potencijala u šumarstvu.

4.Države članice utvrđuju popis neprihvatljivih ulaganja i kategorija rashoda, koji uključuje barem sljedeće:

(a)kupnju pravâ na poljoprivrednu proizvodnju;

(b)kupnju zemljišta za iznos koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda za dotičnu operaciju, uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša i očuvanje tla bogatog ugljikom;

(c)kupnju životinja te kupnju jednogodišnjih biljaka i njihovu sadnju za potrebe koje nisu:

i.obnova poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja;

ii.zaštita stoke od velikih grabežljivaca ili njezino korištenje u šumarstvu umjesto strojeva;

iii.uzgoj ugroženih pasmina kako su definirane u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća 19 u okviru obveza upravljanja iz članka 10. stavka 1. točke (a);

iv.uzgoj goveda, ovaca ili koza čistih pasmina visoke genetske vrijednosti za rasplod kako bi se poboljšala kvaliteta i produktivnost stada stoke ili očuvale rijetke ili lokalne pasmine;

v.očuvanje biljnih sorti kojima prijeti genetska erozija u okviru obveza iz članka 10. stavka 1. točke (a);

(d)kamate na dug, s izuzetkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo.

5.Odstupajući od stavka 4. točaka (a), (b) i (c), taj se zahtjev ne primjenjuje ako se potpora pruža putem financijskih instrumenata.

6.Ako pravo Unije dovede do nametanja novih zahtjeva za poljoprivrednike, potpora se može dodijeliti za ulaganja potrebna da bi ispunili te zahtjeve, i to na najviše 36 mjeseci od datuma kad su ti zahtjevi postali obvezni za poljoprivredno gospodarstvo.

7.Države članice plaćanja iz ovog stavka mogu odobriti samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi povezani s ispunjavanjem tih zahtjeva.

Mladim poljoprivrednicima koji prvi put pokreću poslovanje kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva potpora za ulaganja potrebna da bi ispunili zahtjeve prava Unije može se dodijeliti na najviše 36 mjeseci od datuma pokretanja poslovanja ili dok se ne dovrše mjere utvrđene u poslovnom planu iz članka 14. stavka 3. Države članice plaćanja iz ovog stavka mogu odobriti samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi povezani s ispunjavanjem tih zahtjeva.

Članak 14.
Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, osnivanje ruralnih poduzeća i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava

1.Države članice pružaju potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i osnivanje ruralnih poduzeća, uključujući pokretanje poslovanja novih poljoprivrednika, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

2.Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za pomoć:

(a)pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika koji ispunjavaju uvjete koje su države članice predvidjele u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima u skladu s člankom 4. točkom 22. podtočkom (d) Uredbe (EU) […] [NRP];

(b)osnivanju ruralnih poduzeća povezanih s poljoprivredom ili šumarstvom, uključujući pokretanje poslovanja novih poljoprivrednika, ili diversifikaciji dohotka poljoprivrednih kućanstava na nepoljoprivredne aktivnosti;

(c)osnivanju ruralnih poduzeća;

(d)poslovnom razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, kako su ih utvrdile države članice.

3.Države članice utvrđuju uvjete za podnošenje i sadržaj poslovnog plana koji korisnici moraju dostaviti da bi primili potporu na temelju ovog članka.

4.Države članice potporu dodjeljuju u obliku jednokratnih iznosa ili financijskih instrumenata ili kombinacije obaju oblika. Potpora je ograničena na maksimalni iznos pomoći od 300 000 EUR i može se diferencirati u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima.

Članak 15.
Strategija za generacijsku obnovu

Države članice u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima utvrđuju strategiju za generacijsku obnovu u poljoprivredi kako bi se povećala djelotvornost i usklađenost intervencija usmjerenih na mlade poljoprivrednike na temelju ove Uredbe i nacionalnih inicijativa. Ta strategija mora uključivati:

(a)ocjenu trenutačnog demografskog stanja u poljoprivrednom sektoru;

(b)utvrđivanje ulaznih prepreka za mlade poljoprivrednike i predložene nacionalne inicijative i mjere za njihovo otklanjanje;

(c)opis kako će se početni paket za mlade poljoprivrednike iz članka 16. upotrebljavati u nacionalnom kontekstu;

(d)sinergije među mjerama utvrđenima u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu koje doprinose generacijskoj obnovi.

Članak 16.
Početni paket za mlade poljoprivrednike

1.Početni paket za mlade poljoprivrednike uključuje skup mjera navedenih u nastavku, u skladu sa strategijom za generacijsku obnovu u poljoprivredi iz članka 15.:

(a)potpora za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika u skladu s člankom 14.;

(b)degresivna potpora dohotku po površini za mlade poljoprivrednike u skladu s člankom 6.;

(c)potpora za male poljoprivrednike u skladu s člankom 7. usmjerena na mlade poljoprivrednike;

(d)potpora za ulaganja s većim intenzitetom potpore za mlade poljoprivrednike;

(e)mogućnosti financiranja ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici putem financijskih instrumenata u skladu s člankom 71. Uredbe (EU) […] [NRP];

(f)potpora za osnivanje ruralnih poduzeća;

(g)intervencije za suradnju kojima se olakšava pristup inovacijama putem projekata operativnih skupina u okviru partnerstva EIP-AGRI u skladu s člankom 19. ove Uredbe i člankom 74. Uredbe (EU) [...] [NRP];

(h)intervencije za suradnju kojima se olakšava međugeneracijska suradnja, uključujući nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava u skladu s člankom 74. Uredbe (EU) […] [NRP];

(i)potpora za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima u skladu s člankom 17.;

(j)pristup savjetodavnim uslugama i programima osposobljavanja prilagođenima potrebama mladih poljoprivrednika, u skladu s člankom 20.

2.Države članice pri osmišljavanju mjera iz stavka 1. uzimaju u obzir poveznice i sinergije s drugim mjerama utvrđenima u njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, posebno u pogledu mjera kojima se olakšavaju međugeneracijsko nasljeđivanje i generacijska obnova, ulaganja za osnivanje ruralnih poduzeća ili dostupnost i korištenje financijskih instrumenata.

3.Kako bi se olakšao pristup intervencijama iz stavka 1., države članice uspostavljaju jedinstvenu pristupnu točku za mlade poljoprivrednike koja, među ostalim, može pružati informacije o dostupnoj potpori i postupcima za njezino korištenje te olakšati ulazak i pokretanje poslovanja u poljoprivrednom sektoru, uključujući podnošenje zahtjeva za financiranje i smjernice.

Članak 17.
Službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

1.Države članice mogu pružiti potporu za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, koje bi poljoprivrednicima omogućile da budu odsutni u slučaju bolesti, trudnoće i rodiljnog dopusta, dopusta za skrb o djeci i drugim članovima obitelji, godišnjeg odmora i sličnih životnih događaja te da sudjeluju u osposobljavanju, kako je dodatno utvrđeno u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

2.Ta je potpora ograničena na uspostavu službi za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i na troškove plaća za radnike koji zamjenjuju nositelja poljoprivrednog gospodarstva tijekom ograničenog razdoblja.

Članak 18.
LEADER

1.Države članice pružaju potporu LEADER-u radi pripreme i provedbe strategija lokalnog razvoja u okviru LEADER-a u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 76. Uredbe (EU) […] [NRP] i kako je dodatno utvrđeno u njihovim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

2.Države članice podupiru LEADER barem na ruralnim područjima u posebnom nepovoljnom položaju, koji države članice definiraju u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.

3.Države članice putem LEADER-a pružaju potporu projektima koje provode lokalne akcijske skupine i koji uključuju start-up poduzeća, kapacitet za dodanu vrijednost u preradi, diversifikaciju poljoprivrednih djelatnosti, uključujući agroturizam, izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda i inovacije.

4.Potpora koja se pruža putem LEADER-a usmjerena je na područja ruralnog razvoja s dodanom vrijednošću za poljoprivrednike i posjednike šuma, kao što su socijalna, okolišna, digitalna i gospodarska preobrazba ruralnih područja, poboljšanje dobrobiti stanovnika ruralnih područja i jačanje društvenog kapitala.

Članak 19.
Potpora za dijeljenje znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

1.Države članice pružaju potporu za dijeljenje znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku. Države članice pružaju potporu za:

(a)pripremu i provedbu projekata operativnih skupina u okviru partnerstva EIP-AGRI te djelovanja za osiguravanje veće iskorištenosti rezultata projekata;

(b)djelovanja za promicanje inovacija, osposobljavanja i savjetovanja, razvoja vještina, savjetodavnih usluga i drugih oblika dijeljenja znanja i diseminacije informacija.

Potpora za usluge savjetovanja dodjeljuje se samo za usluge savjetovanja koje su usklađene s člankom 20. stavkom 3.

2.Cilj je partnerstva EIP-AGRI ubrzati razvoj i primjenu inovacija poboljšanjem razmjene znanja i poticanjem sinergija među politikama, akterima i instrumentima u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima. Rezultati njegova rada diseminiraju se i umnožavaju putem sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).

Partnerstvo EIP-AGRI:

(a)podupire projekte suradnje za inovacije putem operativnih skupina na temelju „interaktivnog inovacijskog modela” iz stavka 4.;

(b)povezuje istraživanja s poljoprivrednom i šumarskom praksom te znanstvenoj zajednici daje informacije o tome što je potrebno u praksi;

(c)povezuje aktere i projekte u području inovacija, posebno putem Unijine i nacionalnih mreža ZPP-a;

(d)promiče primjenu inovativnih rješenja diseminacijom informacija i znanja, uključujući razmjene među poljoprivrednicima.

3.Projekti koje provode operativne skupine u okviru partnerstva EIP-AGRI temelje se na „interaktivnom inovacijskom modelu” koji je u skladu sa sljedećim načelima:

(a)razvijaju se inovativna rješenja usmjerena na konkretne potrebe poljoprivrednika, posjednika šuma i ruralnih aktera;

(b)okupljaju se partneri s komplementarnim znanjem kao što su akademska zajednica, istraživači i poljoprivredna zajednica te, prema potrebi, akteri u prehrambenom lancu i osigurava se njihovo aktivno sudjelovanje u projektima;

(c)dionici uključeni u projekte zajednički ih osmišljavaju i zajednički donose odluke te se projekti provode uz savjetovanje, uključujući osiguravanje potencijala za proširenje.

Države članice osiguravaju da se ključni rezultati projekata iz ovog stavka diseminiraju kanalima usmjerenima na praksu, uključujući nacionalne i Unijinu mrežu ZPP-a. U diseminiranim informacijama moraju biti navedeni ciljevi projekta, partneri koji sudjeluju, ključna tematska područja na koja se projekt odnosi, geografska lokacija projekta, ukupna sredstva i konačni ishod projekta, s naglaskom na razvijenim praktičnim inovativnim rješenjima.

4.Države članice mogu dodijeliti potporu za projekte operativnih skupina u okviru partnerstva EIP-AGRI pod sljedećim uvjetima:

(a)potpora se može dodijeliti samo na temelju odobrenog projektnog plana koji je u skladu s načelima iz stavka 3.;

(b)operativna skupina koja provodi projekt uključuje najmanje dva različita aktera i doprinosi jednom ili više specifičnih ciljeva povezanih sa ZPP-om utvrđenih u članku 3. točki (d) Uredbe (EU) […] [NRP];

države članice utvrđuju objektivne kriterije i transparentne zahtjeve u pogledu sadržaja, trajanja, podnošenja i odobrenja projektnih planova koje izrađuju operativne skupine u okviru partnerstva EIP-AGRI.

5.Države članice na temelju ovog članka ne dodjeljuju potporu za dijeljenje znanja i inovacije u kojima sudjeluju samo istraživačka tijela.

Članak 20.
Sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi i usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava

1.Svaka država članica osigurava da poljoprivrednici i posjednici šuma imaju pristup inovacijama i da nova znanja pravodobno i djelotvorno stignu do njih, čime im se omogućuje djelotvorna primjena inovativnih i održivih rješenja i iskorištavanje najnovijih znanja u poljoprivrednom sektoru.

2.Radi ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. svaka država članica u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu utvrđuje kako inovacije i najnovija znanja trebaju stići do poljoprivrednika, posebno putem AKIS-a. AKIS uključuje:

(a)mehanizme za osiguravanje djelotvornog protoka znanja i sinergija između savjetnika, istraživača, praktičara, nacionalnih mreža ZPP-a i drugih relevantnih dionika;

(b)djelovanja za poboljšanje pristupa poljoprivrednika i posjednika šuma nepristranim i stručnim savjetima;

(c)potporu inovacijama kao dio usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava, posebno potporu operativnim skupinama u okviru partnerstva EIP-AGRI iz članka 19., među ostalim za primjenu „interaktivnog inovacijskog modela” iz članka 19. stavka 4.;

(d)plan za poboljšanje opsežne diseminacije i demonstracije rezultata istraživanja te inovativnih i održivih rješenja poljoprivrednicima, posjednicima šuma i drugim krajnjim korisnicima;

(e)intervencije utvrđene u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu kojima se podupire rad AKIS-a, posebno one iz članka 19., te njihovu komplementarnost i usklađenost s relevantnim nacionalnim inicijativama i drugim relevantnim mjerama utvrđenima u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu;

(f)sustav za pružanje usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava, uspostavljen u skladu sa stavkom 3.

3.Kao dio AKIS-a države članice opisuju u svojim nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima i provode sustav za pružanje usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava uspostavljen radi poboljšanja pristupa znanju i potpore širem uvođenju i primjeni inovacija. Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćaju barem sljedeće elemente:

(a)savjete za poljoprivrednike i posjednike šuma o održivom i otpornom gospodarenju zemljištem, poljoprivrednim gospodarstvima i šumama prilagođenom vrstama poljoprivrednih gospodarstava i različitim sustavima proizvodnje, kao i o zahtjevima za potporu utvrđenima u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, uključujući odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, osnivanje i prijenose poljoprivrednih gospodarstava i start-up poduzeća; poslovno upravljanje, pristup socijalnoj potpori, informiranje o problemima s mentalnim zdravljem i dostupnost relevantnih usluga; primjenu inovacija, rješenja utemeljenih na podacima i digitalnih alata;

(b)ciljane savjete za mlade poljoprivrednike, posebno o poslovnom upravljanju, pristupu financiranju, pristupu javnoj potpori te pristupu znanju i inovacijama.

4.Države članice osiguravaju da poljoprivrednici i posjednici šuma imaju izravan pristup savjetnicima, primjerice vođenjem javnih baza s podacima savjetnika. Države članice osiguravaju da su savjeti koje dobiju poljoprivrednici i posjednici šuma nepristrani te da savjetnici imaju primjerene kvalifikacije i nisu u sukobu interesa.

Članak 21.
Tijelo nadležno za upravljanje podacima u okviru ZPP-a

1.Svaka država članica imenuje jedno tijelo odgovorno za poduzimanje ili koordinaciju mjera za postizanje i održavanje nacionalne i prekogranične interoperabilnosti informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za provedbu, upravljanje, praćenje i evaluaciju ZPP-a u korist poljoprivrednika i drugih korisnika ZPP-a. Za potrebe ovog članka interoperabilnost znači sposobnost informacijskih sustava za međusobnu interakciju razmjenom podataka elektroničkim putem. 

2.Imenovano tijelo ima sljedeće zadaće:  

(a)sastavljanje i podnošenje Komisiji plana na razini države članice za postizanje i održavanje interoperabilnosti (dalje u tekstu „plan”) i daljnje postupanje na temelju primjedaba Komisije u vezi s planom;  

(b)koordinaciju provedbe ili, prema odluci države članice, učinkovitu, djelotvornu i pravodobnu provedbu plana;  

Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanju tijela najkasnije do [Ured za publikacije: u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe].   

3.Plan iz stavka 2. obuhvaća sljedeće:

(a)utvrđivanje potreba za postizanjem i održavanjem interoperabilnosti iz stavka 1. i osmišljavanje mjera za njihovo rješavanje te vremenski okvir s ključnim etapama i ciljnim vrijednostima za njihovu provedbu;  

(b)utvrđivanje mogućih sinergija s drugim Unijinim i nacionalnim inicijativama za interoperabilnost.  

U mjeri u kojoj je to moguće, države članice svoju procjenu potreba i oblikovanje mjera temelje na načelu da se podaci prikupljaju samo jednom i ponovno upotrebljavaju. 

Za elemente iz prvog podstavka točke (a), država članica posebno razmatra potrebu za uspostavom jedinstvenog okvira za digitalni identitet te usklađenost s Uredbom (EU) br. 910/2014, među ostalim u pogledu europske lisnice za digitalni identitet za fizičke i pravne osobe.

4.Države članice do 16. prosinca svake kalendarske godine Komisiji podnose godišnje izvješće o provedbi plana, u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi koraka i mjera te vremenskog okvira utvrđenog u planu.

Države članice Komisiji zajedno s godišnjim izvješćima podnose i izmjene planova, ako su potrebne.

Države članice prvo godišnje izvješće Komisiji podnose do 16. prosinca 2029.

5.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. koji su potrebni kako bi se osigurala učinkovita, usklađena, djelotvorna i pravodobna provedba interoperabilnosti i neometane razmjene podataka među informacijskim sustavima koji se upotrebljavaju za provedbu, praćenje i evaluaciju ZPP-a i kojima se ovaj članak dopunjuje pravilima koja su potrebna za provedbu plana iz stavka 2. te pravilima o mjerama interoperabilnosti iz stavka 3. točke (b).

6.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:  

(a)obliku i sadržaju plana i godišnjeg izvješća;

(b)načinu na koji se planovi i godišnja izvješća dostavljaju ili stavljaju na raspolaganje Komisiji. 

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24.

Članak 22.
Mjere za rješavanje posebnih problema

1.U svrhu rješavanja posebnih problema Komisija donosi provedbene akte koji su potrebni i opravdani u hitnim slučajevima. Takvi provedbeni akti mogu odstupati od odredaba ove Uredbe, u mjeri i u trajanju u kojima je to strogo potrebno. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.

2.Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga te kako bi se riješili posebni problemi kako je navedeno u stavku 1. i istodobno osigurao kontinuitet intervencija u okviru ZPP-a utvrđenih u nacionalnom i regionalnom partnerskom planu u slučaju izvanrednih okolnosti, Komisija u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 3. donosi provedbene akte koji se odmah primjenjuju.

3.Mjere donesene u skladu sa stavcima 1. i 2. ostaju na snazi najviše 12 mjeseci. Ako nakon tog razdoblja posebni problemi iz tih stavaka i dalje postoje, Komisija može podnijeti odgovarajući zakonodavni prijedlog kako bi se uspostavilo trajno rješenje.

4.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj mjeri donesenoj na temelju stavka 1. ili 2. u roku od dva radna dana od njezina donošenja.

Članak 23.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od [Ured za publikacije: datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 21. stavka 6. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 24.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor pod nazivom „Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku”. To je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 20 Europskog parlamenta i Vijeća i zadužen je za davanje mišljenja o svim provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 25.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [Ured za publikacije: [datum početka primjene Uredbe (EU) […] o osnivanju Nacionalnog i regionalnog partnerskog fonda za razdoblje 2028. – 2034.].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica Predsjednik/Predsjednica

(1) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) (SL L, 2024/2509, 26.9.2024.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj .

(2) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1308/oj .

(3) SL C , , str. .

(4) SL C , , str. .

(5) SL C , , str. .

(6) KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA: Vizija za poljoprivredu i hranu – Zajedničko oblikovanje privlačnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a za buduće generacije, COM(2025) 75 final; https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52025DC0075 .

(7) Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2115/oj ).

(8) Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 187., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/2116/oj ).

(9) Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka) (SL L, 2024/2509, 26.9.2024.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj .

(10) KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o Europskom partnerstvu za inovacije „Produktivnost i održivost u poljoprivredi”, (COM(2012) 79 final).

(11) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/910/oj .

(12) Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/848/oj ).

(13) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1308/oj ).

(14) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1305/oj .

(15) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.), ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1992/43/oj .

(16) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.), ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/147/oj .

(17) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.), ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2000/60/oj .

(18) Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/848/oj ).

(19) Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (SL L 171, 29.6.2016., str. 66.), ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1012/oj .

(20) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj ).

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.7.2025.

COM(2025) 560 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2028. do 2034.

PRILOG I.

Zahtjevi za odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom iz članka 3.

Dio A: Pravila za odgovorno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

Područja	Glavno pitanje	Propisani zahtjevi upravljanja
Klima i okoliš	Voda	SMR 1	Direktiva 2000/60/EZ: članak 11. stavak 3. točke (e) i (h) u pogledu obveznih zahtjeva za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja fosfatima
		SMR 2	Direktiva Vijeća 91/676/EEZ 1 : članci 4. i 5.
	Bioraznolikost i krajobraz (zaštita i kvaliteta)	SMR 3	Direktiva 2009/147/EZ: članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 2. točka (b), članak 4. stavci 1., 2. i 4.
		SMR 4	Direktiva 92/43/EEZ: članak 6. stavci 1. i 2.
Javno zdravlje i zdravlje bilja	Sigurnost hrane	SMR 5	Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 2 članci 14. i 15., članak 17. stavak 1. 3 i članci 18., 19. i 20.
		SMR 6	Direktiva Vijeća 96/22/EZ 4 : članak 3. točke (a), (b), (d) i (e) te članci 4., 5. i 7.
	Sredstva za zaštitu bilja	SMR 7	Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 5 : članak 55. prva i druga rečenica
		SMR 8	Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 6 : članak 5. stavak 2. i članak 8. stavci od 1. do 5., članak 12. o ograničenjima upotrebe pesticida u zaštićenim područjima definiranima na temelju Direktive 2000/60/EZ i zakonodavstva o mreži Natura 2000  članak 13. stavci 1. i 3. o rukovanju pesticidima, njihovu skladištenju te odlaganju ostataka
Dobrobit životinja	Dobrobit životinja	SMR 9	Direktiva Vijeća 2008/119/EZ 7 : članci 3. i 4.
		SMR 10	Direktiva Vijeća 2008/120/EZ 8 : članci 3. i 4.
		SMR 11	Direktiva Vijeća 98/58/EZ 9 : članak 4.

Dio B: Pravila za socijalnu uvjetovanost

Područja	Glavno pitanje	Propisani zahtjevi upravljanja
Zapošljavanje radnika	Radni uvjeti	SMR 12	Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća 10 : članci od 3. do 6. te članci 8., 10. i 13.
	Sigurnost i zdravlje na radu	SMR 13	Direktiva Vijeća 89/391/EEZ 11 : članci od 5. do 12.
		SMR 14	Direktiva 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 12 : članci od 3. do 9.

Dio C: Pravila za zaštitne prakse

Opći ciljevi utvrđeni u članku 3. stavku 4.	Specifični ciljevi zaštitnih praksi
(a) zaštita tla bogatog ugljikom, obilježja krajobraza i trajnih travnjaka na poljoprivrednim površinama;	Zaštita tla bogatog ugljikom, uključujući zaštitu močvarnih područja, tresetišta i obilježja krajobraza
	Zaštita okolišno osjetljivih trajnih travnjaka na poljoprivrednim površinama koje se nalaze na područjima u okviru mreže Natura 2000
(b) zaštita tla od erozije, očuvanje potencijala tla, održavanje organskih tvari u tlu, među ostalim plodoredom ili diversifikacijom usjeva, kao i zaštita od paljenja strništa na obradivim zemljištima;	Zaštita tla od erozije ovisno o specifičnim uvjetima na lokaciji
	Očuvanje potencijala tla, uključujući: -zaštitu tla u najosjetljivijim razdobljima -plodored ili diversifikaciju usjeva

	Zadržavanje organskih tvari u tlu pomoću upravljanja ostacima poljoprivrednih kultura, uključujući zabranu paljenja strništa na obradivim zemljištima
(c) zaštita vodotoka i podzemnih voda od onečišćenja i otjecanja	Zaštita vodotoka i podzemnih voda od onečišćenja i otjecanja, među ostalim uspostavom graničnih pojaseva uz vodotoke

PRILOG II.

Pravila za izračun ekvivalenata životinje za proizvodno vezanu potporu dohotku iz članka 11.

Države članice koriste sljedeće koeficijente za pretvaranje životinja u ekvivalente životinje za potrebe intervencija za proizvodno vezanu potporu dohotku iz članka 11. stavka 1.

Vrsta	Starost/kategorija	Koeficijent
goveda	manje od šest mjeseci	0,4
	od šest mjeseci do dvije godine	0,6
	više od dvije godine	1,0
kopitari	više od šest mjeseci	1,0
ovce i koze		0,15
svinje	rasplodne krmače > 50 kg	0,5
	ostale svinje	0,3
perad
	kokoši nesilice	0,014
	ostala perad	0,03

(1) Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora ( SL L 375, 31.12.1991., str. 1. , ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1991/676/oj ).

(2) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/178/oj ).

(3) Kako se provodi posebno:— člankom 14. Uredbe (EZ) br. 470/2009 i Prilogom Uredbi (EZ) br. 37/2010,— Uredbom (EZ) br. 852/2004: članak 4. stavak 1. i Prilog I. dio A (poglavlje II. točka 4. podtočke (g), (h) i (j), točka 5. podtočke (f) i (h), točka 6.; poglavlje III. točka 8. podtočke (a), (b), (d) i (e), točka 9. podtočke (a) i (c)),— Uredbom (EZ) br. 853/2004: članak 3. stavak 1., Prilog III. odjeljak IX. poglavlje I. (točka I.1. podtočke (b), (c), (d) i (e); točka I.2. podtočka (a) podpodtočke i., ii. i iii., točka 2. podtočka (b) podpodtočke i. i ii., točka 2. podtočka (c); točka I.3.; točka I.4.; točka I.5.; točka II.A. podtočke 1., 2., 3. i 4.; točka II.B. podtočka 1. podpodtočke (a) i (d), podtočka 2., podtočka 4. podpodtočke (a) i (b); Prilog III. odjeljak X. poglavlje 1. točka 1.,— Uredbom (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1., članak 5. stavci 5. i 6., Prilog I. dio A (točka I.4. podtočke (e) i (g); točka II.2. podtočke (a), (b) i (e)) i Prilog III. (pod naslovom „HRANIDBA”, točka 1. („Skladištenje”) prva i posljednja rečenica te točka 2. („Distribucija”) treća rečenica), i— Uredbom (EZ) br. 396/2005: članak 18.

(4) Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama i o stavljanju izvan snage direktiva 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1996/22/oj ).

(5) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/1107/oj ).

(6) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/128/oj ).

(7) Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/119/oj ).

(8) Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/120/oj ).

(9) Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1998/58/oj ).

(10) Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11.7.2019., str. 105., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1152/oj ).

(11) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1989/391/oj ).

(12) Direktiva 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 260, 3.10.2009., str. 5., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/104/oj ).

Top

Choose the experimental features you want to try