OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST DELEGIRANOG AKTA
U preinačenoj Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora („Direktiva”) uvodi se novi pristup za poduzimanje mjera u pogledu emisija iz neizravnih promjena uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase.
Emisije iz neizravnih promjena uporabe zemljišta mogu nastati ako se pašnjaci ili poljoprivredne površine prethodno predviđeni za tržište hrane i hrane za životinje prenamjene za proizvodnju goriva iz biomase. Potražnja za hranom i hranom za životinje i dalje će se morati zadovoljiti intenziviranjem postojeće proizvodnje ili prenamjenom drugih nepoljoprivrednih površina u poljoprivredne površine. U potonjem slučaju neizravne promjene uporabe zemljišta (prenamjena nepoljoprivrednog zemljišta u poljoprivredno zemljište za proizvodnju hrane ili hrane za životinje) mogu dovesti do ispuštanja emisija stakleničkih plinova, posebno ako je riječ o zemljištu s velikim zalihama ugljika, kao što su šume, močvarna zemljišta i tresetna zemljišta. Emisije stakleničkih plinova mogu biti znatne i poništiti određene ili sve uštede emisija stakleničkih plinova ostvarenih uporabom pojedinih biogoriva.
Kako bi se riješilo to pitanje, Direktivom se utvrđuju nacionalna ograničenja koja će se do 2030. postupno smanjiti na nulu za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta proizvedena od kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika. Te će granične vrijednosti utjecati na količinu tih goriva koja se može uzeti u obzir pri izračunu ukupnog nacionalnog udjela obnovljivih izvora energije i udjela obnovljivih izvora energije u prometu. Stoga će države članice i dalje moći uvoziti i upotrebljavati goriva obuhvaćena ograničenjima, ali ih neće moći smatrati obnovljivim izvorima energije pa ni uračunati u svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora.
Direktivom se uvodi izuzeće od tih ograničenja za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase certificirana kao goriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta.
Kako bi se proveo taj novi pristup, ovim se delegiranim aktom utvrđuju posebni kriteriji za:
1.određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika i
2.certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta.
Delegirani akt bi ujedno trebao popratiti izvješće o širenju proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na svjetskoj razini. U izvješću se navode informacije koje države članice mogu upotrebljavati u vezi s kriterijima utvrđenima u delegiranom aktu kako bi utvrdile biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta te certificirale biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
2.SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA AKTA
S obzirom na kratak vremenski okvir od stupanja na snagu Direktive (24. prosinca 2018.) do roka iz članka 26. stavka 2. za donošenje delegiranog akta, to nije bilo moguće poduprijeti procjenom učinka, unatoč političkoj važnosti akta. Međutim, izvješće o širenju proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na svjetskoj razini opsežan je pregled literature i analiza dostupnih znanstvenih dokaza o neizravnoj promjeni uporabe zemljišta i širenju proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na svjetskoj razini. Povezanim informacijama omogućuje se podrobna ocjena i usporedba postojećih opcija kako bi Komisija mogla ostvariti ovlasti utvrđene u članku 26. stavku 2. Direktive.
Nadalje, delegirani akt temelji se na rezultatima nekoliko savjetovanja koje je Komisija provela u kontekstu provedbe članka 26. stavka 2. Direktive, uključujući, među ostalim, dvije radionice sa stručnjacima i dionicima održane 19. studenoga 2018. i 5. ožujka 2019. kako bi se olakšalo uključivanje dionika i suradnja s vodećim znanstvenicima u tom području te sastanak sa skupinom stručnjaka osnovanom radi primanja povratnih informacija od stručnjaka država članica.
Na tim je savjetovanjima utvrđen konsenzus o tome da se potrebno koristiti najnovijim podacima i da je potrebno uzeti u obzir buduće promjene, npr. pri preispitivanju u 2023. Međutim, neki su odlučno pozivali na uvažavanje regionalnih razlika, dok su drugi suprotno tome prednost davali globalnom pristupu. Kad je riječ o certificiranju goriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, većina dionika naglasila je potrebu za osiguravanjem transparentnosti i izbjegavanjem prijevara putem sustava certificiranja. Nadalje, sudionici općenito smatraju da je važno osigurati da su mjere koje su donesene za proizvodnju sirovina s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta zaista mjere za povećanje prinosa, to jest da nadilaze uobičajenu praksu.
Nacrt delegiranog akta bio je objavljen na portalu Bolja regulativa radi dobivanja povratnih informacija od javnosti od 8. veljače do 8. ožujka 2019. Izvješće o širenju proizvodnje kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na svjetskoj razini objavljeno je 14. ožujka na internetskoj stranici Glavne uprave za energetiku.
Brojni komentari i prijedlozi primljeni u kontekstu povratnih informacija od javnosti omogućili su prikupljanje stajališta dionika iz svih područja. Od Komisije je izričito zatraženo da ponovno razmotri područje primjene u pogledu dodatnih sirovina koje se mogu certificirati te glavnih iznimki iz članka 5. u kontekstu certificiranja goriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta. Konkretno, izuzeća od kriterija financijske dodatne koristi koji se primjenjuju na biogoriva proizvedena na nekorištenom zemljištu i na malim poljoprivrednim gospodarstvima znatno su kritizirana u mjeri u kojoj bi ona mogla dovesti do zakonodavnih nedostataka za kategoriju visokog rizika od neizravne promjene uporabe zemljišta pa i do same neizravne promjene uporabe zemljišta. U nekoliko primjedaba navedena je i potreba za uključivanjem točnih faktora produktivnosti za svaku vrstu kultura kako bi se u članku 3. osigurala formula koja je svrsishodnija i kojom se lakše određuje koja je sirovina obuhvaćena kategorijom visokog rizika od neizravne promjene uporabe zemljišta.
Na temelju primljenih povratnih informacija iz članka 5. izbrisano je općenito upućivanje na neiskorišteno zemljište kako bi se relevantna iznimka ograničila samo na ograničene kategorije napuštenih ili jako degradiranih zemljišta. Promijenjena je i definicija malih posjednika kako bi se korporacije koje kontroliraju više malih proizvođača spriječile u zlouporabi; i kako bi se dodatna proizvodnja koja će se certificirati izračunavala na temelju promjenjivog osnovnog prinosa, čime se detaljnije obuhvaćaju stvarna povećanja proizvodnje koja premašuju proizvodnju na temelju uobičajene prakse. Formula je usto preispitana kako bi se uključili faktori produktivnosti za svaku kategoriju kultura.
Naposljetku je izmijenjeno nekoliko uvodnih izjava kako bi se pojasnilo: i. da je najbolji pristup za postizanje ciljeva utvrđenih u Direktivi globalni pristup u pogledu svake pojedine sirovine, a ne pristup koji se temelji na pojedinim zemljama; ii. da se goriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta koja se mogu certificirati u svakom slučaju odnose na povećanja proizvodnje koja premašuju scenarij uobičajene prakse; iii. da se posebni kriterij financijske dodatne koristi koji je potrebno dokazati u slučaju mjera za povećanje produktivnosti sirovina temelji na provjerenom mehanizmu čistog razvoja koji je razvijen u okviru Kyotskog protokola; iv. da se izuzeće za male poljoprivrednike od dokazivanja financijske dodatne koristi temelji na uvažavanju njihova većeg potencijala u odnosu na velike proizvođače u smislu ostvarivog povećanja produktivnosti; v. da amortizacija ulaganja u novu proizvodnju ima važnu ulogu u utvrđivanju roka za uzimanje u obzir dodatnih mjera te vi. da će Komisija provedbenim aktima dodatno utvrditi i uskladiti pravila o certifikaciji niskog rizika od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
3.PRAVNI ELEMENTI DELEGIRANOG AKTA
Delegirani akt donosi se na temelju članka 26. stavka 2. Direktive, kojim se Komisija ovlašćuje za donošenje delegiranog akta u cilju utvrđivanja kriterija za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta te za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika. Delegirani akt temelji se na najboljim dostupnim znanstvenim podacima i priložen je izvješću o širenju proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na svjetskoj razini.
Delegiranim aktom utvrđuju se ključni elementi uvršteni u relevantno osnaživanje, konkretno:
(a)kriteriji za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika;
(b)opći kriteriji za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta;
(c)posebni kriteriji za mjere za povećanje prinosa;
(d)zahtjevi za reviziju i provjeru certificiranja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) …/...
оd 13.3.2019.
o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 u pogledu određivanja sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika i u pogledu certificiranju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, a posebno njezin članak 26. stavak 2. četvrti podstavak,
budući da:
(1)Kako bi se riješilo pitanje neizravne promjene uporabe zemljišta, u Direktivi (EU) 2018/2001 od Komisije se zahtijeva donošenje delegiranog akta o utvrđivanju kriterija za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika i kriterija za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta. Odredbe o tim kriterijima trebale bi popratiti izvješće o širenju proizvodnje relevantne sirovine na svjetskoj razini („izvješće o širenju sirovina”), koje je danas podneseno Europskom parlamentu i Vijeću.
(2)Neizravne promjene uporabe zemljišta mogu nastati ako se zemljište koje je prethodno predviđeno za proizvodnju hrane ili hrane za životinje prenamjeni za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase. U tom slučaju i dalje je nužno zadovoljiti potražnju za hranom i hranom za životinje, što može dovesti do širenja poljoprivrednog zemljišta na područja s velikim zalihama ugljika, kao što su šume, močvarna zemljišta i tresetna zemljišta, što uzrokuje dodatne emisije stakleničkih plinova.
(3)Kriteriji održivosti i uštede stakleničkih plinova utvrđeni u Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te u Direktivi (EU) 2018/2001 i njima se ne uzimaju u obzir emisije iz neizravne promjene uporabe zemljišta.
(4)Direktivom (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća ne samo da se uvažava postojanje emisija povezanih s neizravnim promjenama uporabe zemljišta, već je u obzir uzeto da, unatoč nepouzdanosti u njihovu izračunu, emisije stakleničkih plinova povezane s neizravnim promjenama uporabe zemljišta mogu biti tolike da mogu poništiti neke ili sve uštede emisija stakleničkih plinova ostvarene uporabom pojedinih biogoriva, kako su definirana tom Direktivom, i drugih tekućih biogoriva. Stoga je u toj direktivi uvedeno ukupno ograničenje količine tih goriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura ili uljarica te kultura koje se na poljoprivrednom zemljištu prvenstveno uzgajaju za proizvodnju energije, a koje se mogu uračunati za potrebe ciljeva iz Direktive 2009/28/EZ. To ograničenje izraženo je kao najveći dopušteni udio od 7 % takvih goriva u konačnoj potrošnji energije u željezničkom i cestovnom prometu u svakoj državi članici.
(5)U Direktivi (EU) 2018/2001 zadržano je ograničenje za biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje te potrošena u prometu, ali je to ograničenje dodatno postroženo uvođenjem posebnih nacionalnih ograničenja za ukupni doprinos tih goriva cilju Unije za energiju iz obnovljivih izvora za 2030. Ta ograničenja utvrđena su na temelju nacionalnog udjela tih goriva iz 2020. u konačnoj potrošnji energije u željezničkom i cestovnom prometu u svakoj državi članici uz mogućnost povećanja za jedan postotni bod do najviše 7 %.
(6)Direktivom (EU) 2018/2001 ujedno se poziva na uvođenje posebnog ograničenja za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koja je zabilježeno znatno širenje područja proizvodnje sirovina na zemljište s velikim zalihama ugljika, na razini njihove potrošnje u svakoj državi članici u 2019. Od 31. prosinca 2023. do najkasnije 2030. njihov bi se doprinos trebao postupno smanjiti na 0 %.
(7)Iako je postojanje rizika koji proizlaze iz neizravne promjene uporabe zemljišta u vezi s uporabom kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje u proizvodnji goriva općeprihvaćeno, iz znanstvene literature vidljivo je da razina emisija povezanih s neizravnim promjenama uporabe zemljišta ovisi o nizu čimbenika, uključujući vrstu sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju goriva iz obnovljivih izvora, razinu dodatne potražnje za sirovinama koja nastaje upotrebom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase te mjeru u kojoj je zemljište s velikim zalihama ugljika zaštićeno u cijelom svijetu.
(8)Znanstvena literatura ujedno pokazuje da je utjecaj neizravne promjene uporabe zemljišta na potencijal biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za ostvarivanje ušteda emisija stakleničkih plinova posebno izražen za uljarice. Stoga se gorivima iz obnovljivih izvora proizvedenim od tih sirovina pripisuje veći rizik od neizravnih promjena uporabe zemljišta. To se odražava u dijelu A Priloga VIII. Direktivi 2009/28/EZ i dijelu A Priloga VIII. Direktivi (EU) 2018/2001. U izvješću o širenju sirovina, koje sadržava najnovije i najbolje raspoložive znanstvene podatke o širenju na svjetskoj razini proizvodnog područja za uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na zemljište s velikim zalihama ugljika, potvrđuje se da je gotovo uvijek riječ o širenju upravo tih kultura.
(9)U izvješću o širenju sirovina ujedno se ističe da učinak širenja proizvodnog područja uljarica na zemljište s velikim zalihama ugljika na potencijal biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za ostvarivanje ušteda emisija stakleničkih plinova ovisi o nekoliko čimbenika. Među ostalim, pri određivanju važnosti takvog širenja za potrebe Direktive (EU) 2018/2001 ključno je koliko se zemljište apsolutno i relativno proširilo od određene referentne godine u usporedbi s ukupnom proizvodnom površinom relevantne kulture, koliki je udio tog širenja u zemljište s velikim zalihama ugljika i o kojoj je vrsti zemljišta s velikim zalihama ugljika riječ. Ti čimbenici, kao i posebni faktori produktivnosti za pojedinačnu skupinu kultura, stoga bi se trebali uzeti u obzir pri utvrđivanju kriterija za određivanje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje za koje je zabilježeno znatno širenje područja proizvodnje sirovina na zemljište s velikim zalihama ugljika.
(10)Uzimajući u obzir sva prethodna razmatranja, uključujući sve relevantne znanstvene informacije i studije, razlike među različitim sirovinama, globalnu prirodu različitih tržišta sirovina i način na koji ta tržišta funkcioniraju, s time povezan rizik nenamjernih ili kontraproduktivnih učinaka preusmjeravanja ili odvraćanja, relativnu dostupnost potpunih podataka te redovitu i učestalu reviziju tih podataka, kao i odgovarajuće međunarodne obveze Europske unije, smatra se da je u ovoj fazi regulatornog postupka najprikladnija, najobjektivnija i najujednačenija metodologija ona koja se temelji na globalnom stajalištu u pogledu svake pojedine sirovine, a ne na pristupu kojim bi se diskriminiralo među određenim zemljama. To je najbolji, a pritom ostvariv regulatorni pristup uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe koji su suprotstavljeni, ali se nadopunjuju. Takav je pristup dodatno prikladno uravnotežen s pomoću mogućnosti certificiranja niskog rizika od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
(11)U skladu s člankom 26. stavkom 2. Direktive (EU) 2018/2001 od država članica zahtijeva se da primjenjuju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika. Države članice trebale bi to činiti na temelju informacija navedenih u prilogu, koji će se revidirati u skladu s ovom Uredbom. Komisija bi trebala redovito preispitivati izvješće o širenju sirovina kako bi se u obzir uzele nove okolnosti i najnoviji dostupni znanstveni dokazi. Prilog bi prema potrebi trebalo izmijeniti.
(12)U određenim okolnostima moguće je izbjeći učinke biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, a uzgoj povezane sirovine može se čak pokazati korisnim za relevantna proizvodna područja. U takvim je slučajevima potrebno utvrditi kriterije kako bi se omogućilo utvrđivanje i certificiranje kao biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta. Certificirana biogoriva, tekuća biogoriva ili goriva iz biomase trebalo bi izuzeti iz ograničenja i postupnog smanjenja utvrđenog za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta pod uvjetom da ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. Direktive (EU) 2018/2001.
(13)Biogoriva, tekuća biogoriva ili goriva iz biomase trebalo bi smatrati gorivima s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta samo ako su sirovine koje se upotrebljavaju za njihovu proizvodnju uzgojene kao rezultat primjene mjera za povećanje produktivnosti koje se mogu provjeriti i ako ostvarena povećanja premašuju rezultate koji bi bili ostvareni na temelju uobičajene prakse. Usto, tim bi se mjerama trebala osigurati održivost sirovina s obzirom na sve zahtjeve utvrđene u Direktivi 2009/28/EZ ili Direktivi (EU) 2018/2001 u pogledu ciljeva za energiju iz obnovljivih izvora.
(14)Kao dodatno jamstvo pozitivnih učinaka certifikacije niskog rizika od neizravnih promjena uporabe zemljišta, dodatne sirovine koje će se upotrebljavati za goriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta trebale bi se uzeti u obzir samo ako proizlaze iz ograničene kategorije mjera. Konkretno, trebalo bi razmotriti samo financijski privlačne mjere kako bi se mogla ostvariti financijska dobit koja proizlazi iz takvog certificiranja, po analogiji s kriterijima za financijske dodatne koristi koji se primjenjuju u okviru mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola.
(15)Nadalje, primjereno je da se kriterij financijske dodatne koristi ne primjenjuje na dodatne sirovine koje se uzgajaju na napuštenim ili jako degradiranim zemljištima ili koje uzgajaju nezavisni mali poljoprivredni posjednici. To bi zapravo bilo neopravdano administrativno opterećenje s obzirom na znatan potencijal za poboljšanje produktivnosti i prepreke financiranju nužnih ulaganja. Stoga bi mjere koje se primjenjuju na napuštenom zemljištu ili jako degradiranom zemljištu ili koje primjenjuju neovisni mali poljoprivredni posjednici trebalo izuzeti od dokazivanja usklađenosti s kriterijima financijske dodatne koristi, ne dovodeći u pitanje zahtjev za proizvodnju dodatnih sirovina i ispunjavanje kriterija održivosti. S obzirom na statističke podatke iz nekoliko analiza, uključujući FAO-ov podatkovni profil malih posjednika, gospodarstva s manje od dva hektara trebala bi se u tom kontekstu smatrati malim gospodarstvima.
(16)Trebalo bi razmotriti samo stvarna povećanja produktivnosti u postojećim ili novim projektima koja proizlaze iz mjera namijenjenih ostvarivanju dodatnih prinosa. Stoga bi razdoblje certificiranja trebalo biti ograničeno razumnim rokom i područjem primjene, čime bi se omogućila potpuna amortizacija relevantnog ulaganja i uspostavljanje pouzdanih postupaka za praćenje djelotvornosti certifikacije.
(17)Kako bi se osigurao neometan postupak certifikacije za biogoriva, tekuća biogoriva ili goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta, gospodarski subjekti trebali bi se moći osloniti na temeljita i pouzdana pravila za izdavanje certifikata. Tim bi se pravilima ujedno trebala uzeti u obzir uloga dobrovoljnih nacionalnih ili međunarodnih postupaka u skladu s preinačenim tekstom članka 30. Direktive (EU) 2018/2001, čime se povećava pouzdanost provjera u njihovoj nadležnosti u usporedbi s odgovarajućim odredbama Direktive 2009/28/EZ. Uz mogućnost certificiranja na temelju nacionalnih postupaka koje Komisija priznaje u skladu s člankom 30. stavkom 6. Direktive (EU) 2018/2001, dobrovoljnim se programima biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta mogu certificirati na jednak način kao i u svrhu potvrđivanja usklađenosti s kriterijima održivosti iz članka 29. Direktive (EU) 2018/2001.
(18)Kako bi se osiguralo da su informacije koje podnose gospodarski subjekti transparentne, točne, pouzdane i vjerodostojne, trebalo bi uvesti pravila o certificiranju biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta kojima se osigurava odgovarajući standard neovisne revizije zahtjeva koje podnose gospodarski subjekti. Takva pravila, uključujući pravila koja se odnose na skupnu certifikaciju, mogu se dodatno odrediti i uskladiti donošenjem provedbenih akata u skladu s člankom 30. stavkom 8. Direktive (EU) 2018/2001,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
U ovoj se Uredbi utvrđuju kriteriji za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljišta s velikim zalihama ugljika i kriteriji za certificiranju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„uljarice” znači kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje kao što su uljana repica, palma, soja i suncokret, koje nisu kulture bogate škrobom ni šećerne kulture koje se obično upotrebljavaju kao sirovine za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase;
(2)„neiskorišteno zemljište” znači područja koja, u razdoblju od barem pet godina prije početka uzgoja sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase, nisu upotrebljavana za uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, drugih kultura za proizvodnju energije ni za znatne količine krmiva za pašne životinje;
(3)„napušteno zemljište” znači neiskorišteno zemljište koje se u prošlosti upotrebljavalo za uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ali je uzgoj hrane i hrane za životinje zaustavljen zbog biofizičkih ili socioekonomskih ograničenja;
(4)„jako degradirano zemljište” znači zemljište kako je definirano u točki 9. dijela C Priloga V. Direktivi (EU) 2018/2001;
(5)„mjera za povećanje prinosa” znači svako poboljšanje poljoprivrednih praksi koje na održiv način rezultiraju povećanjem prinosa kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na zemljištu koje se već upotrebljava za uzgoj takvih kultura; i sve radnje kojima se omogućuje uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na neiskorištenom zemljištu, uključujući napušteno zemljište, za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase;
(6)„dodatna sirovina” znači dodatna količina kultura za proizvodnju hrane ili hrane za životinje koja se proizvodi na jasno omeđenom području u odnosu na promjenjivi osnovni prinos i koja je izravno nastala na temelju primjene mjere za povećanje prinosa.
(7)„promjenjivi osnovni prinos” znači prosječni prinos iz omeđenog područja u kojem je primijenjena mjera za povećanje prinosa, izračunan tijekom razdoblja od tri godine koje prethodi godini primjene te mjere, uzimajući u obzir povećanje prosječnog prinosa zabilježeno za tu sirovinu u prethodnom desetljeću i krivulje prinosa tijekom životnog ciklusa kad je riječ o trajnim nasadima, isključujući fluktuacije prinosa;
(8)„zemljište s visokim udjelom ugljika” znači močvarna zemljišta, uključujući tresetna zemljišta, i trajno pošumljena područja u smislu članka 29. stavka 4. točaka (a), (b) i (c) Direktive (EU) 2018/2001;
(9)„mali posjednici” znači poljoprivrednici koji se neovisno bave poljoprivrednom djelatnošću na gospodarstvu s poljoprivrednom površinom manjom od dva hektara za koje imaju prava vlasništva, prava posjeda ili bilo koju drugu ekvivalentnu osnovu kojom im se dodjeljuje kontrola nad zemljištem, a koji nisu zaposleni u trgovačkom društvu, osim ako je riječ o zadruzi čiji su članovi zajedno s drugim malim posjednicima, pod uvjetom da tom zadrugom ne upravlja treća strana;
(10)„trajni nasadi” znači nasadi bez plodoreda, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji zauzimaju zemljište pet ili više godina i ostvaruju ponovljene prinose.
Članak 3.
Kriteriji za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika
Za potrebe određivanja sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika primjenjuju se sljedeći kumulativni kriteriji:
(a)ukupno proizvodno područje sirovina se od 2008. u prosjeku širilo više od 1 % i zahvaća više od 100 000 hektara;
(b)prema sljedećoj formuli udio takvog širenja na zemljište s velikim zalihama ugljika veći je od 10 %:
Primjena kriterija iz točaka (a) i (b) temelji se na informacijama iz Priloga, kako su revidirane u skladu s člankom 7.
Članak 4.
Opći kriteriji za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta
1.Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase mogu se certificirati kao goriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta samo ako su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
(a)biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase u skladu su s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenima u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001;
(b)biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena su od dodatne sirovine dobivene mjerama za povećanje prinosa koje ispunjavaju posebne kriterije iz članka 5.;
(c)relevantni gospodarski subjekti propisno su prikupili i detaljno dokumentirali dokaze potrebne za utvrđivanje dodatnih sirovina i potkrepljivanje zahtjeva koji se odnose na proizvodnju dodatnih sirovina.
2.Dokazi iz stavka 1. točke (c) uključuju barem informacije o mjerama za povećanje prinosa koje su provedene kako bi se proizvele dodatne sirovine, o omeđenim područjima na kojima su te mjere primijenjene i o prosječnom prinosu ostvarenom na zemljištu na kojem su te mjere primijenjene tijekom trogodišnjeg razdoblja koje neposredno prethodi godini u kojoj je primijenjena mjera za povećanje prinosa.
Članak 5.
Mjere za povećanje prinosa
1.Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase mogu se certificirati kao goriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta samo ako vrijedi sljedeće:
(a)mjere za povećanje prinosa provedene za proizvodnju dodatne sirovine ispunjavaju barem jedan od sljedećih uvjeta:
i.postaju financijski privlačne ili ne postoje prepreke njihovoj provedbi samo zato što se biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz dodatne sirovine mogu uvažiti kao doprinos ciljevima za energiju iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom 2009/28/EZ ili Direktivom (EU) 2018/2001;
ii.omogućuju uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje na napuštenom zemljištu ili jako degradiranom zemljištu;
iii.primjenjuju ih mali posjednici;
(b)mjere za povećanje prinosa provedene su najranije 10 godina prije certifikacije biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase kao goriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta.
Članak 6.
Zahtjevi za reviziju i provjeru certificiranja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta
1.Za potrebe certificiranja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase kao goriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, gospodarski subjekti:
(a)dostavljaju pouzdane podatke kojima potkrepljuju svoje tvrdnje i osiguravaju da su ispunjeni svi zahtjevi utvrđeni u člancima 4. i 5.;
(b)osiguravaju odgovarajući standard neovisne revizije podnesenih informacija i odgovarajuću razinu transparentnosti, čime se ispunjava potreba za javnim nadzorom pristupa reviziji i
(c)pružaju dokaze o provedbi revizija.
2.Revizijom se provjerava jesu li informacije koje su dostavili gospodarski subjekti točne, pouzdane i vjerodostojne.
3.Kako bi dokazali da se pošiljka treba smatrati biogorivom, tekućim biogorivom ili gorivom iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, gospodarski subjekti upotrebljavaju sustav masene bilance utvrđen u članku 30. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001. Dobrovoljni programi mogu se upotrebljavati za dokazivanje usklađenosti s kriterijima iz članaka od 4. do 6. u skladu s člankom 30. Direktive (EU) 2018/2001.
Članak 7.
Praćenje i preispitivanje
Komisija do 30. lipnja 2021. preispituje sve relevantne aspekte izvješća o širenju sirovina, posebno podatke o širenju sirovina, kao i dokaze o čimbenicima kojima se opravdava odredba o malim posjednicima iz članka 5. stavka 1. te, prema potrebi, mijenja ovu Uredbu. Revidirano izvješće podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću i postaje osnova za primjenu kriterija iz članka 3.
Komisija zatim preispituje podatke uključene u izvješće s obzirom na promjene okolnosti i najnovije dostupne znanstvene dokaze.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 13.3.2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
