POZIV NA OČITOVANJE

ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka)

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o radu Komisije, pozvati ih da se očituju i upućeno sudjeluju u savjetovanju.

Zanima nas što misle o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i molimo da nam dostave sve relevantne informacije.

Naziv inicijative

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja strategije za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

GU JUST – C2 (Politika o temeljnim pravima)

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću

Okvirni rok

Četvrto tromjesečje 2025.

Dodatne informacije

Vaša temeljna prava u EU-u – Europska komisija

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Komisija je u prosincu 2020. predstavila strategiju za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u (strategija o Povelji). Kako bi se osiguralo da se Povelja u praksi primjenjuje na sve, strategijom se utvrđuju mjere za poboljšanje njezine provedbe i primjene u suradnji s dionicima do 2030. Jedna od glavnih tako utvrđenih mjera je godišnje izvješće o primjeni Povelje. Od 2021. izvješća o Povelji su tematska i sadržavaju detaljniju analizu primjene Povelje u posebnom kontekstu politike.

U Strategiji o Povelji od Komisije se zahtijeva i da 2025. izvijesti o njezinoj provedbi. Komisija će objaviti izvješće o provedbi u okviru preispitivanja strategije u sredini programskog razdoblja u obliku izvješća o Povelji za 2025. Umjesto predstavljanja nove sektorske teme, u izvješću o Povelji za 2025. opisat će se mjere poduzimane od 2020. do 2025. za jačanje primjene Povelje na razini EU-a i u državama članicama te razmotriti preostala pitanja. Komisija može najaviti i daljnje mjere, ako, s obzirom na rezultate procjene, budu potrebne, kako bi ojačala svoj odgovor na sve utvrđene nedostatke i potrebe na terenu.

Problem na koji se inicijativa odnosi

U skladu s člankom 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Povelja ima istu pravnu snagu kao osnivački ugovori EU-a. Povelja se u skladu s njezinim člankom 51. stavkom 1. uvijek primjenjuje na institucije EU-a i države članice kad provode pravo Unije. Unatoč njezinoj važnosti, studije i savjetovanja i dalje pokazuju da opća javnost i stručnjaci nisu dovoljno upoznati s njom niti mogu utvrditi kad se ona primjenjuje. To može utjecati na provedbu i primjenu temeljnih prava u EU-u, a time i na primjenu temeljnih vrijednosti EU-a kako su utvrđene u članku 2. UEU-a. U posebnom istraživanju Eurobarometra iz 2019. o Povelji o temeljnim pravima (br. 487) potvrđen je opći nedostatak informiranosti. Novo izdanje tog istraživanja Eurobarometra priprema se u proljeće 2025. kako bi se prikupili novi podaci o poznavanju Povelje. Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) kontinuirano prikuplja dokaze o problemima u primjeni Povelje, posebno putem različitih oblika suradnje s predmetnim skupinama dionika. Nedostatna provedba i primjena Povelje vidljiva je i iz pritužbi i postupaka zbog povrede jer Komisija redovito prima pritužbe pojedinaca o mogućim kršenjima temeljnih prava. Komisija Sudu Europske unije redovito upućuje predmete zbog kršenja prava Unije, što uključuje kršenje Povelje.

Kako bi poduprla djelotvornu provedbu i primjenu Povelje EU-a, Komisija je 2020. donijela strategiju za jačanje njezine primjene. Cilj strategije, koja je na snazi od 2020. do 2030., je da se primjena temeljnih prava ojača posebnim mjerama koje se Komisija obvezala poduzeti u suradnji s važnim dionicima. Mjere iz strategije temelje se na analizi potreba dionika i utvrđenih uzroka nedjelotvorne primjene Povelje. Preispitivanje strategije u sredini programskog razdoblja omogućit će Komisiji da ocijeni provedbu tih mjera i, prema potrebi, za drugu polovinu provedbe strategije najavi nove ili nastavak primjene aktualnih mjera. Budući da povratne informacije dionika i dalje ukazuju na potrebu za daljnjim mjerama kako bi se poduprla djelotvorna primjena Povelje u cijelom EU-u, primjena Povelje u cijelom EU-u vjerojatno se neće poboljšati bez daljnjeg djelovanja na razini EU-a.

Temelj za mjere EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Članak 17. stavak 1. UEU-a (u vezi s člankom 2. UEU-a)

Praktična potreba za mjerama EU-a

Europska komisija može najbolje procijeniti provedbu svoje strategije politike. Kako je procijenjeno u trenutku donošenja strategije o Povelji 2020., nije dovoljno da utvrđene mjere poduzmu samo države članice koje djeluju na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, nego ih treba dopuniti djelovanjem i koordinacijom na razini EU-a. Djelovanje na razini EU-a potrebno je kako bi se osiguralo da glavne skupine dionika (države članice, civilno društvo i borci za ljudska prava, pravosudni djelatnici i druge institucije EU-a) poduzmu namjenske mjere za jačanje primjene Povelje na način koji se temelji na onome što povezuje njihov rad. Sudjelovanje Komisije omogućuje razmjenu najboljih primjera iz prakse, informacija i resursa u cijelom EU-u. U preispitivanju strategije o Povelji u sredini programskog razdoblja procjenjuje se djelotvornost tog pristupa i prema potrebi predlažu nove ili pojačane mjere koje bi postojeće nacionalne mjere dopunile namjenskim djelovanjem na razini EU-a.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja temelji se na obvezi iz strategije o Povelji da će Komisija 2025. izvijestiti o provedbi strategije. Preispitivanje će omogućiti Komisiji da procijeni koliko se provode mjere strategije i smatraju li dionici da je njihova provedba djelotvorna. Budući da će se preispitivanje objaviti u obliku komunikacije Vijeću i Europskom parlamentu, Komisija će imati mogućnost da prema potrebi najavi nove ili pojačane mjere politike za preostalo razdoblje u kojem je strategija na snazi (2026. – 2030.). One će se temeljiti se na nedostacima i potrebama utvrđenima u savjetovanjima.

Vjerojatni učinci i utjecaji

Moguće nove mjere odnosit će se na Komisiju i glavne skupine dionika (države članice, civilno društvo i borce za ljudska prava, pravosudne djelatnike, druge institucije EU-a i javnost). Vjerojatno će pozitivno utjecati na provedbu i primjenu temeljnih prava sadržanih u Povelji. Izvorna strategija bit će korisna nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, civilnom društvu i borcima za ljudska prava, javnosti i službenicima EU-a. Komisija nastoji osigurati da predviđene mjere ispunjavaju potrebe različitih skupina dionika u državama članicama, posebno angažiranjem nacionalnih kontaktnih točaka za Povelju i korištenjem konkretnih informacija o državama članicama koje joj pruža Agencija za temeljna prava (FRA). Zbog širokog područja primjene Povelje moguće nove mjere mogu doprinijeti provedbi različitih ciljeva održivog razvoja.

Buduće praćenje

U skladu sa strategijom o Povelji Komisija će 2030. u suradnji s glavnim akterima za provedbu Povelje pokrenuti pregled stanja kako bi procijenila napredak u informiranosti o Povelji i njezinoj primjeni. Kao i u prvoj polovini provedbe strategije, povratne informacije glavnih skupina dionika prikupljaju se u redovitim razmjenama.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

Komunikacija uključuje procjenu provedbe strategije politike i, prema potrebi, daljnje mjere politike. Te aktivnosti čine opći strateški okvir s nizom mjera. Procjena učinka u ovoj fazi nije potrebna, ali će se prema potrebi provesti zasebno za pojedinačne aktivnosti/inicijative.

Strategija savjetovanja

Baza dokaza uspostavit će se prikupljanjem povratnih informacija dionika putem ciljanih savjetovanja u proljeće 2025.

Ta ciljana savjetovanja provodit će se s glavnim skupinama dionika, uključujući:

·države članice (u okviru Radne skupine za temeljna prava, prava građana i slobodno kretanje osoba, koja će također organizirati posebnu razmjenu mišljenja u svibnju 2025.)

·kontaktne točke za Povelju

·pravosudne djelatnike i pružatelje usluga pravosudne izobrazbe (savjetovanje korištenjem njihovih europskih mreža)

·civilno društvo i borce za ljudska prava (putem Platforme za temeljna prava Agencije Europske unije za temeljna prava)

·Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Europsku mrežu tijela za ravnopravnost (Equinet) i Europsku mrežu pučkih pravobranitelja

·Komisija će održati i dobrovoljno savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Na tom će događanju putem upitnika i usmeno prikupiti povratne informacije od civilnog društva te regionalnih i lokalnih vlasti.

·Moguća je organizacija dodatnog savjetovanja s Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta.

·Komisija će se sastati s relevantnim međunarodnim organizacijama (Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe).

·Objavit će se poziv na očitovanje kako bi se od javnosti dobile povratne informacije.

Savjetovanja će se promicati putem prethodno navedenih mreža dionika u kojima Komisija redovito sudjeluje.