—

uzimajući u obzir članke 11., 165., 166., 167., 191. i 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum sklopljen u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (1),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća usvojene 12. prosinca 2019.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija i naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (3),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika država članica, koji su se 5. lipnja 2019. sastali u okviru Vijeća, o utvrđivanju smjernica o upravljanju dijalogom EU-a s mladima – Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Izgradnja snažnije Europe: uloga politika u području mladih, obrazovanja i kulture” (COM(2018)0268),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (4),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (COM(2018)0367),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (5),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 31. siječnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0050),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (6),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti (7),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. lipnja 2018. o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti (COM(2018)0440),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1475 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o utvrđivanju pravnog okvira Europskih snaga solidarnosti (8),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) (9),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) (COM(2018)0366),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) (10),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 30. travnja 2018. naslovljeno „Evaluacija programa Kreativna Europa na sredini razdoblja (2014.–2020.)” (COM(2018)0248),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) (11),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (12),

—

uzimajući u obzir obveze kandidatkinje za povjerenicu za inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu i mlade koje je ona preuzela na saslušanju održanom 30. rujna 2019. pred Europskim parlamentom,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0141/2020),

A.

budući da se u okviru europskog zelenog plana utvrđuje cilj klimatski neutralne Europske unije do 2050., zbog čega se klimatska kriza nalazi u središtu svih programa i politika EU-a; budući da se europskim zelenim planom također namjerava informirati i uključiti građane u djelovanje u području klime uspostavom sveobuhvatnog europskog programa; budući da bi se takav pristup trebao temeljiti i na preispitivanju obrazovanja i osposobljavanja te programa za kulturu i mlade; budući da bi zaštita okoliša, održivost i borba protiv klimatskih promjena trebali biti integrirani u sve programe i promicati se kao transverzalne vještine;

B.

budući da se u cilju održivog razvoja (COR) br. 13 poziva na borbu protiv klimatskih promjena i njihova utjecaja i budući da 13 ciljeva održivog razvoja uključuje unaprjeđenje obrazovanja, informiranja građana i institucionalnih kapaciteta u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe i smanjenja utjecaja;

C.

budući da kriza prouzročena bolešću COVID-19 dramatično utječe na svakodnevni život građana, prvenstveno na mobilnost, obrazovanje te fizički pristup kulturi, umjetnosti i sportu; budući da su tri programa također uvelike pogođena tom krizom; budući da je nakon pandemije važno očuvati kulturne vrijednosti Unije i ponovno izgraditi sliku Europe za buduće generacije; budući da će kulturna razmjena i interakcija koje su omogućene u okviru triju programa pomoći Europi da iziđe iz te krize koja nadilazi zdravstveni sektor;

D.

budući da obrazovanje, sport, volontiranje i kultura imaju presudnu ulogu u ekološkoj tranziciji u pogledu informiranja, učenja, komunikacije te razmjene znanja i dobrih praksi, te da se, zahvaljujući tom potencijalu, u tim sektorima u sljedećem programskom razdoblju mogu razviti inovativna rješenja za probleme povezane s okolišem;

E.

budući da programi Erasmus+, Europske snage solidarnosti i Kreativna Europa utječu na životnu svakodnevicu milijuna Europljana i podupiru bolju koheziju i kulturno razumijevanje diljem Unije, u zemljama kandidatkinjama i pristupnicama, zemljama susjedstva i u ostatku svijeta, uz sudjelovanje trećih zemalja;

F.

budući da ti programi, iako nisu primarno usmjereni na okoliš, svojim sadržajem i područjem primjene pridonose ekološkoj tranziciji oblikovanjem razmišljanja kojim se poštuju okoliš i klima te oblikovanjem društva koje se temelji na međusobnom razumijevanju i uvažavanju; budući da zbog toga valja zadržati njihovu temeljnu namjenu;

G.

budući da masovna sportska i kulturna događanja stvaraju duh zajedništva;

H.

budući da treba voditi računa o potencijalu programa Erasmus+ za održivi razvoj; budući da se tim programom promiče cjeloživotno učenje;

I.

budući da ciljevi i sama bit Europskih snaga solidarnosti mladima otvaraju mogućnost razmjene znanja i konkretnog angažmana u području zaštite okoliša;

J.

budući da iskustvo u domeni mobilnosti stečeno u okviru tih programa za sudionike može biti transformativno i utjecati na njihove svakodnevne postupke te da je stoga potrebno poticati tu vrstu mobilnosti;

K.

budući da program Kreativna Europa ima ključnu ulogu u promicanju umjetnosti, kulture i audiovizualnog sadržaja te u pružanju potpore kvalitetnim medijima; budući da su to ključni stupovi održivog razvoja koji pridonose izgradnji robusnijih društava; budući da se suradnjom u tim područjima mogu razviti instrumenti za informiranje građana o pitanjima okoliša, klime i održivosti i time dobiti jedinstven izvor kreativnih rješenja diljem Europe i svijeta, preko trećih zemalja sudionica;

L.

budući da je potrebno koordinirati zajedničku inicijativu za razvoj održivih praksi u kulturnom i kreativnom sektoru; budući da je za takvu inicijativu potrebno osigurati troškove za aktivnosti „ekologizacije” iz potpore projektima;

M.

budući da je sloboda izražavanja i umjetničkog stvaralaštva nepovrediv element programa Kreativna Europa te da se u nastojanju „ekologizacije” programa ta sloboda treba poštovati; budući da se ekološko razmišljanje u provedbi projekata može poticati uključivanjem ekoloških aspekata u ocjenjivanje projekata;

N.

budući da je velik dio projekata koji se odnose na okoliš proveden u razdoblju između 2014. i 2020.;

O.

budući da programi trebaju biti dostupni i nediskriminirajući; budući da je neophodno uspostaviti konkretne mjere kako bi programi bili uključiviji za osobe ograničenih mogućnosti, osobito osobe s invaliditetom;

P.

budući da je Europski parlament za sljedeće programsko razdoblje zatražio ambiciozan proračun za sva tri programa, u prvom redu kako bi oni postali uključiviji i dostupniji, ali i zato što se manjim proračunom ne bi postigao taj cilj niti bi se moglo uvesti učinkovite ekološke mjere ni mjere povezane s klimatskim promjenama ni održivosti bez ugrožavanja drugih ključnih elemenata programâ;

Q.

budući da je aktualni cilj višegodišnjeg financijskog okvira u pogledu namjene 20 % rashoda za borbu protiv klimatskih promjena nemoguće provesti u djelo jer ne raspolažemo podacima i instrumentima potrebnima za mjerenje doprinosa programâ tom cilju, zbog čega se hitno treba pobrinuti za njihovu dostupnost;

R.

budući da fizička mobilnost omogućuje potpuno „uranjanje” u druge kulture i optimalne interakcije s njima; budući da su virtualna razmjena i učenje važna dopuna fizičkoj mobilnosti, no ne pružaju jednak doživljaj;

S.

budući da digitalne tehnologije također imaju ekološki otisak;

T.

budući da trenutačno postoji malo poticajnih mjera, osobito u području financija, na temelju kojih bi se sudionici triju programa mogli orijentirati na ekološki prihvatljivije oblike prijevoza i ponašanja; budući da su ekološki prihvatljiviji oblici prijevoza uglavnom manje dostupni i pristupačni;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 11., 191., 1. i 208.,

—

uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 17. travnja 2018. (1),

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje 2015. – 2030.,

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC),

—

uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992., globalni Strateški plan za biološku raznolikost 2011. ciljeve biološke raznolikosti iz Aichija,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i Rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030., Vraćanje prirode u naš život” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024., vanjsku politiku EU-a o autohtonim narodima iz 2016., zaključke Europskog vijeća o autohtonim narodima od 15. svibnja 2017. i Konsenzus EU-a o razvoju iz 2017.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenoga 2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” (COM(2018)0773),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. rujna 2013. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama” (COM(2013) 0659),

—

uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz 2013. Naslovljenu „Utjecaj potrošnje u EU na krčenje šuma: Sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU na krčenje šuma”,

—

uzimajući u obzir studiju izvedivosti o mogućnostima unapređenja djelovanja EU-a za suzbijanje krčenja šuma iz 2018., koju je naručila Glavna uprava Europske komisije za okoliš,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. listopada 2008. pod nazivom „Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT) iz 2003., dobrovoljne sporazume o partnerstvu o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma s trećim zemljama i Plan rada EU-a za FLEGT za razdoblje 2018. – 2022.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 21. ožujka 2019. o priznavanju doprinosa aktivista za zaštitu ljudskih prava ostvarivanju ljudskih prava, zaštiti okoliša i održivom razvoju,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) pod nazivom „Stanje svjetskih šuma 2020.”,

—

uzimajući u obzir Strateški plan UN-a za šume za razdoblje 2017. – 2030.,

—

uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama koja se bave klimatskim promjenama, dezertifikacijom, degradacijom tla, održivim upravljanjem zemljištem, sigurnošću opskrbe hranom i prisutnošću stakleničkih plinova u zemljišnim ekosustavima te njegovo peto izvješće o procjeni klimatskih promjena iz 2014.: „Utjecaji, prilagodba i osjetljivost”,

—

uzimajući u obzir Globalno izvješće o procjeni o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma (6),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0143/2020),

A.

budući da je u razdoblju od 1990. do 2016. izgubljeno 1,3 milijuna četvornih kilometara svjetskih šuma, što je štetno utjecalo na biološku raznolikost, klimu, ljude i gospodarstvo; budući da unatoč svim dosadašnjim naporima, brojne međunarodne obveze povezane sa šumama, poput cilja 15,2 UN-ovih ciljeva održivog razvoja (7) i cilja 5. Konvencije o biološkoj raznolikosti (8) iz Aichija, nisu na pravom putu da se na odgovarajući način osiguraju trenutnim politikama; budući da izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europsko okruženje – stanje i izgledi 2020.” napominje da je „šumsko područje u Europi uglavnom bilo stabilno tijekom posljednja dva desetljeća”, ali upozorava i da „je postignuto malo poboljšanje u statusu zaštite šumskih staništa i vrsta od 2013.” te da su „prirodne […] i ljudske -smetnje […] prijetnje europskim šumama”;

B.

budući da je 17 ciljeva održivog razvoja međusobno povezano i nedjeljivo; budući da bi se napretci u postizanju održive poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i održivog upravljanja šumama – ključnih elemenata ciljeva održivog razvoja – trebali ostvarivati istodobno;

C.

budući da šume daju ključan doprinos ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena i budući da, nasuprot tome, krčenje šuma, posebno tropsko krčenje, čini ključan doprinos klimatskim promjenama; budući da su emisije koje nastaju zbog upotrebe i prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najveći uzrok klimatskih promjena, nakon spaljivanja fosilnih goriva te da prouzročuju gotovo 12 % svih emisija stakleničkih plinova; budući da šume također udomljavaju 80 % globalne biološke raznolikosti, doprinose mjerama za smanjenje rizika od katastrofa putem rješenja koja se temelje na prirodi i podupiru egzistenciju oko 25 % svjetske populacije, istovremeno predstavljajući velik dio zemljišta koje tradicionalno naseljavaju autohtoni narodi, te doprinose zdravlju ljudi, utjelovljujući nezamjenjive kulturne, društvene i duhovne vrijednosti;

D.

budući da će zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti doći do češćih i snažnijih pojava prirodnih poremećaja kao što su suše, poplave, oluje, najezde štetočina, erozije i požari, što će također prouzročiti rastuću štetu svjetskim šumama, kako navodi Međuvladin panel o klimatskim promjenama; budući da je povećanje ulaganja u prirodna rješenja jedan od troškovno najučinkovitijih načina za borbu protiv emisija i zaštitu ključnih ekosustava te istodobno poboljšanje egzistencije, otpornosti i sigurnosti opskrbe hranom;

E.

budući da postoji potreba za dalekosežnim, ambicioznim i usklađenim djelovanjem utemeljenim na političkoj i društvenoj volji te za zaštitom i obnovom svjetskih šuma;

F.

budući da intenzivniji napori usmjereni na zaštitu i obnovu šuma te povećanje količine i kvalitete šumskih ekosustava moraju imati ključnu ulogu u politikama EU-a država članica i u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana; budući da je za ograničavanje globalnog zagrijavanja i rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti ključno da se šume zaštite i obnove te da se njima upravlja na način kojim se maksimalno povećava njihov kapacitet za skladištenje ugljika i zaštitu biološke raznolikosti; budući da prašume pružaju više skladištenja ugljičnog dioksida i osnovnih staništa koja nedostaju mlađim i novozasađenim šumama;

G.

budući da prema FAO-ovom Izvješću o stanju šuma u svijetu 2020., „širenje poljoprivrede i dalje ostaje glavni pokretač krčenja šuma”, uz širenje urbanih područja, razvoj infrastrukture i rudarstvo; budući da postoji potreba za bliskom suradnjom s partnerskim zemljama EU-a i različitim dionicima kako bi se poboljšale inovativne i pozitivne interakcije između poljoprivrede i šumarstva radi izgradnje održivih poljoprivrednih sustava i poboljšanja sigurnosti hrane; budući da je EU također neizravno uključen u krčenje šuma i propadanje svjetskih šuma i drugih prirodnih ekosustava uvozom i potrošnjom roba povezanih s krčenjem šuma, kao što su soja, palmino ulje, guma, kukuruz, govedina, koža i kakao; budući da potrošnja EU-a čini otprilike 10 % globalnog udjela u krčenju šuma što je vidljivo iz ukupne konačne potrošnje;

H.

budući da je u istraživanju koje je nedavno provela organizacija Global Witness otkriveno da su u razdoblju od 2013. do 2019. financijske ustanove sa sjedištem u EU-u bile glavni međunarodni izvor financijskih sredstava za šest poljoprivrednih poduzeća koja se povezuje s uništavanjem šuma na području Amazonije, porječja Konga i Papue Nove Gvineje, a kojima su pružile potporu u iznosu od 7 milijardi EUR (9);

I.

budući da trenutačne obveze poduzeća i banaka za rješavanje pitanja krčenja šuma nisu dovele do promjena u ponašanju potrebnih za zaustavljanje tog katastrofalnog uništavanja okoliša;

J.

budući da je negativan utjecaj Direktive o obnovljivoj energiji na svjetske šume i šume EU-a zahtijevao preinaku te direktive (10); budući da uvedene promjene neće dovesti do rješavanja problema;

K.

budući da bi bespovratna sredstva namijenjena proizvodnji bioenergije iz drva trebalo preusmjeriti na energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora;

L.

budući da se primjenjiva pravila iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora temelje na shvaćanju da je sječa u energetske svrhe održiva i ne utječe na klimu te omogućuje obnavljanje resursa u odgovarajućem razdoblju; budući da je to shvaćanje pogrešno;

M.

budući da će učinkovitija zaštita svjetskih šuma i drugih prirodnih ekosustava zahtijevati djelovanje na svim razinama, uključujući regulatorne mjere i strože provođenje važećeg zakonodavstva te ulaganje velikih javnih i privatnih sredstava; budući da se to može postići jedino osiguravanjem dosljednosti politika u svim sektorima te dosljednosti unutarnjih i vanjskih politika EU-a, primjenom načela „nenanošenja štete”;

N.

budući da su povećana zaštita i obnova šuma i drugih prirodnih ekosustava, kao i održivo gospodarenje šumama, važni za očuvanje sredstava za život autohtonih naroda i lokalnih zajednica, pružanje mogućnosti za društveni i gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta te omogućavanje razvijanje održivih biogospodarstava, istovremeno poboljšavajući usluge ekosustava i štiteći biološku raznolikost; budući da su šume zeleni gospodarski sektor s potencijalom stvaranja 10 – 16 milijuna radnih mjesta diljem svijeta;

O.

budući da šume mangrova imaju iznimno važnu ulogu u ekosustavu jer pohranjuju velike količine ugljika, važno su mrjestilište za brojne vrste riba koraljnih grebena i štite koraljne grebene od opterećenja hranjivim tvarima i sedimentima, a obalna područja od poplava; budući da su donedavno šume mangrova pokrivale više od tri četvrtine obala tropskih mora, ali da je gotovo polovina njih nestala zbog razvoja obale, akvakulture, zagađenja i neodržive upotrebe;

P.

budući da je prenamjena šuma mangrova zaslužna za 10 % emisija ugljika nastalih krčenjem šuma, iako mangrove čine samo 0,7 % tropskih šuma (11);

Q.

budući da financijska sredstva EU-a za potporu zaštiti i obnovi šuma i održivom upravljanju šumama u partnerskim zemljama nisu dostatna s obzirom na razmjere problema; budući da je zaštitu i obnovu šuma i drugih prirodnih ekosustava te održivo upravljanje njima, kao i njihove dodatne koristi i aspekte iz područja ljudskih prava potrebno bolje integrirati u mehanizme financiranja EU-a;

R.

budući da EU i njegove države članice imaju dugu tradiciju i stručno znanje u području održivog gospodarenja šumama i mogu ih koristiti za pomoć u izgradnji -kapaciteta u tom području u drugim zemljama;

S.

budući da se autohtoni narodi, lokalne zajednice i aktivisti za zaštitu okoliša sve češće susreću s prijetnjama i podvrgnuti su zastrašivanju, suočavajući se s kršenjima ljudskih prava u svojim naporima usmjerenima na zaštitu šuma, zemljišta i okoliša;

T.

budući da se izgledi za prijelaz patogena kao što su virusi s divljih i domaćih životinja na ljude (zoonoze) mogu povećati zbog uništenja i mijenjanja prirodnih ekosustava;

U.

budući da su za održivu i učinkovitu politiku o šumama potrebne pouzdane informacije o šumskim resursima, njihovu stanju i načinu na koji se njima upravlja i na koji se koriste, kao i pouzdane informacije o promjeni uporabe zemljišta;

V.

budući da su šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama ključni za daljnji razvoj kružnog biogospodarstva jer osiguravaju radna mjesta i gospodarsko blagostanje u ruralnim i urbanim područjima, pružaju usluge ublažavanja klimatskih promjena i nude zdravstvenu korist;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 41., 42., 43., 44., 45. i 46.,

—

uzimajući u obzir izvješće OECD-a i Kluba Sahela i zapadne Afrike od 14. veljače 2020. naslovljeno „Geografija sukoba u sjevernoj i zapadnoj Africi”,

—

uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu objavljeno u travnju 2020. naslovljeno „Trendovi u svjetskim izdacima za vojsku, 2019.”,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu članova Europskog vijeća i skupine pet zemalja Sahela (sahelska skupina G5) od 28. travnja 2020.,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/253 od 25. veljače 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2018/906 o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije za Sahel (1),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu čelnika zemalja sahelske skupine G5 i predsjednika Francuske Republike sa sastanka na vrhu od 13. siječnja 2020. održanog u Pauu u Francuskoj (Deklaracija iz Paua),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. travnja 2015. o Regionalnom akcijskom planu za Sahel za razdoblje 2015. – 2020., od 16. ožujka 2015. o Akcijskom planu EU-a za Gvinejski zaljev za razdoblje 2015. – 2020. te od 25. lipnja 2018. o Rogu Afrike / Crvenom moru,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325/1820 i popratne rezolucije,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o strategiji EU-a za Rog Afrike (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s UN-om i Afričkom unijom (3),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2018. o Somaliji (4),

—

uzimajući u obzir Strategiju za razvoj i sigurnost zemalja sahelske skupine G5 od rujna 2016., Okvir za integrirane prioritetne mjere od veljače 2020., Savez za Sahel i Partnerstvo za stabilnost i sigurnost u Sahelu,

—

uzimajući u obzir „Koncept EU-a za potporu ZSOP-a reformi sigurnosnog sektora” koje je usvojilo Vijeće 13. listopada 2005., komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Koncept za potporu Europske zajednice reformi sigurnosnog sektora” ((COM(2006)0253), zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. srpnja 2016. naslovljenu „Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” (JOIN(2016)0031) i zaključke Vijeća o „Strateškom okviru na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora” od 14. studenoga 2016.,

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima) (5),

—

uzimajući u obzir Strateški okvir za Rog Afrike od 14. studenoga 2011. i Regionalni akcijski plan EU-a za Rog Afrike za razdoblje 2015. – 2020. od 26. listopada 2015.,

—

uzimajući u obzir poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda na globalni prekid vatre nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19,

—

uzimajući u obzir Strategiju EU-a za Gvinejski zaljev od 17. ožujka 2014.,

—

uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sigurnost i razvoj u Sahelu od 21. ožujka 2011. koju su na zahtjev Vijeća predstavili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija,

—

uzimajući u obzir godišnje zajedničke savjetodavne sastanke Vijeća Afričke unije za mir i sigurnost i Odbora za politiku i sigurnost Europske unije,

—

uzimajući u obzir Akcijski plan za jačanje potpore ZSOP-a EU-a mirovnim operacijama UN-a od 14. lipnja 2012. te dokument od 27. ožujka 2015. naslovljen „Jačanje strateškog partnerstva UN-a i EU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim situacijama: prioriteti za razdoblje 2015. – 2018.”,

—

uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a usvojenu na Drugom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Lisabonu 8. i 9. prosinca 2007. i program provedbe zajedničke strategije Afrike i EU-a za razdoblje 2014. – 2017. donesen na Četvrtom sastanku na vrhu između EU-a i Afrike održanom u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2014.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3 od 25. svibnja 2011. naslovljeno „Učinkovitost i djelotvornost doprinosa EU-a zemljama pogođenima sukobima kroz organizacije Ujedinjenih naroda”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. obljetnici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti (6),

—

uzimajući u obzir Strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. te njegov akcijski plan za razdoblje 2019. – 2024. od 5. srpnja 2019.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike u slučaju klimatskih kriza i prirodnih katastrofa (7),

—

uzimajući u obzir izvješća Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša iz 2011. i 2012. naslovljena „Sigurnost sredstava za život: klimatske promjene, migracije i sukobi u Sahelu”,

—

uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je sastavilo Vijeće i koji je usvojen 10. studenoga 2009.,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje (8),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (9) i provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (10),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016) 0447),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnosti” (COM(2015)0185),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0129/2020),

A.

budući da se razvoj i održivi mir mogu postići samo rješavanjem temeljnih uzroka siromaštva i gladi; budući da je sigurnost preduvjet za razvoj; budući da je sigurnost ljudi preduvjet za trajni mir i stabilnost; budući da je snažna povezanost sigurnosti, razvoja i humanitarne intervencije od ključne važnosti za održivi razvoja regija Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike; budući da bez razvoja i iskorjenjivanja siromaštva neće biti održivoga mira; budući da se sigurnost u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike postupno pogoršava, a Europska unija svojim djelovanjem nije uspjela prikladno odgovoriti na tu krizu konkretno zbog ograničenja mandata i operabilnosti;

B.

budući da je južno strateško okruženje EU-a nestabilno; budući da se suočava s nizom izazova, posebno oružanim sukobima na južnim granicama europskog kontinenta i džihadističkim terorizmom; budući da nestabilnost u regiji izravno utječe na sigurnost Europe i njezinih građana te na stabilnost europskih vanjskih granica;

C.

budući da sigurnost i stabilnost Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike moraju biti strateški cilj suradnje EU-a s vladama južnog susjedstva;

D.

budući da su mandati u okviru misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sveobuhvatni i, među ostalim, usmjereni na potporu reformi sigurnosnog sektora, nastavak reforme pravosuđa, jačanje vojne i policijske obuke te jačanje nadzora;

E.

budući da je Europska unija posvećena sigurnosti i razvoju regije Sahela kao vodećeg partnera putem integriranog pristupa usmjerenog na politički i diplomatski dijalog te razvoj i humanitarnu potporu;

F.

budući da je inicijativa izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju dovela do revizije Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru iz 2017., što je rezultiralo financiranjem inicijativa za osposobljavanja i opskrbom nesmrtonosne opreme za oružane snage trećih zemalja;

G.

budući da države članice moraju osigurati potrebno osoblje za tu misiju, njegov manjak dodatno pogoršan pandemijom prouzročenom bolešću COVID-19 znači se broj osoblja iz EU-a u tim misijama smanjuje zbog zdravstvenih razloga;

H.

budući da se brojne afričke zemlje od Atlantskog oceana na zapadu do Crvenog mora i Indijskog oceana na istoku teško nose s prevladavanjem izazova kao što su destabilizacija tradicionalnog poljoprivredno-pastoralnog gospodarstva zbog klimatskih promjena, iskorištavanje prirodnih resursa od strane vanjskih aktera, nesigurnost opskrbe hranom i ishrane, nedostatak pristupa osnovnim socijalnim službama, neprikladni poljoprivredni modeli, porast broja stanovništva i pritisak na prirodne i okolišne resurse kao što je krčenje šuma; budući da je još jedan veliki izazov pojava novih oblika gospodarstva kojim upravlja mafija, uključujući trgovanje ljudima, migrantima i drogom, krijumčarenje kulturnih dobara i divlje faune i flore te nekontroliran izvoz depozita zlata i minerala, što zajedno sa slabostima institucija i nedostatkom transparentnosti, lošim upravljanjem, sve većom nejednakošću, nedostatkom povjerenja u vlade i korupciju brojnih uprava dovodi do hibridizacije između oružanih skupina, krijumčara i tradicionalne zajednice te do regionalnih sukoba uz neprihvatljivu pojavu džihadističkog vjerskog ekstremizma kao lažnog odgovora u društvima na koja se to odnosi i uz porast radikalizacije;

I.

budući da se priroda sigurnosnih izazova, nasilnih sukoba i političkog nasilja razlikuje među različitim regijama, zemljama i pokrajinama Afrike; budući da u regijama Sahela i Roga Afrike najveći broj žrtava, posebno među civilima, ostavljaju naoružane islamističke skupine i terorizam, ali u manjoj mjeri i sigurnosne snage te razne zločinačke skupine i paravojne skupine; budući da se u 19 zemalja zapadne Afrike situacija znatno razlikuje, odnosno u nekim od njih vlada trajna stabilnost i sigurnost, a u drugima političko nasilje ili etnički sukobi;

J.

budući da je 3 471 prijavljeni nasilni sukob koji se dogodio prošle godine povezan s tim skupinama; budući da se broj žrtava djelovanja militantnih afričkih islamističkih skupina prošle godine također povećao za 7 % na procijenjenih 10 460 smrtnih slučajeva;

K.

budući da su terorističke aktivnosti ponajviše koncentrirane u pet glavnih područja, među ostalim u Somaliji, na području jezera Čad, u Sahelu, uz manje, ali postojane prijetnje u sjevernoj Africi i na zapadnoj obali Indijskog oceana; budući da je u Sahelu 2019. bio primjetan najveći porast nasilnih ekstremističkih aktivnosti u odnosu na sve druge regije; budući da svako od tih područja ima jedinstvenu dinamiku i zahtijeva zaseban regionalni pristup;

L.

budući da su čelnici EU-a i sahelske skupine G5 izrazili duboku zabrinutost zbog jačanja terorizma i pogoršanja sigurnosne i humanitarne situacije u regiji Sahel; budući da zbog terorizma jača pritisak na zemlje sahelske skupine G5 i njihovo susjedstvo; budući da terorizam pojačava lokalne političke, etničke i vjerske tenzije te da ga raspiruju zločinačke i fundamentalističke skupine, nezadovoljstvo socioekonomskim stanjem, loše upravljanje te, u određenim slučajevima, sigurnosne i obrambene snage;

M.

budući da teroristički napadi usmjereni na civilno stanovništvo, državne institucije i predstavnike, sigurnosne i obrambene snage te infrastrukturu ugrožavaju socijalnu koheziju, kao i to da terorističke skupine u tu svrhu iskorištavaju i postojeće sukobe na lokalnoj razini;

N.

budući da su svi ti izazovi ostavili dubokog traga na stabilnost i mir lokalnih zajednica i tradicionalnog poretka utemeljenog na kompromisima i moralnom autoritetu starješina i tradicionalnih vođa, što se zamjenjuje dominacijom oružanih skupina krijumčara i terorista;

O.

budući da je od ključne važnosti stvaranje sigurnosnih uvjeta potrebnih za ponovnu uspostavu osnovnih državnih struktura, osobito u najudaljenijim regijama u kojima se stanovnici mogu osjećati napušteno;

P.

budući da su cilj terorističkih i zločinačkih napada najčešće civilno stanovništvo, državni predstavnici, sigurnosne i obrambene snage te socioekonomska infrastruktura, čime se podrivaju kohezija i integracija društva i zajednice;

Q.

budući da je Sahel jedna od regija koje su najviše pogođene širenjem nezakonitog malog oružja te budući da se tim nedokumentiranim i uglavnom nezakonito posjedovanim oružjem ugrožava sigurnost i zaštita zajednica, ali i da ih upotrebljavaju opasne transnacionalne zločinačke mreže koje se bave raznim oblicima nezakonitog trgovanja, među ostalim oružjem, ljudima i nedopuštenim drogama;

R.

budući da novi podaci s Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stockholmu pokazuju da:

S.

budući da se ruski vojni utjecaj u Africi provodi prodajom oružja, slanjem plaćenika i političkih savjetnika, sigurnosnim sporazumima i programima obuke za nestabilne zemlje;

T.

budući da se svake godine iz zemalja zapadne Afrike na Bliski Istok preko Ujedinjenih Arapskih Emirata prokrijumčari zlata u vrijednosti od više milijardi dolara; budući da prema Ujedinjenim narodima somalijska ekstremistička skupina Al Shabaab generira milijune dolara prihoda izvozom ugljena u Iran i potom u Ujedinjene Arapske Emirate te time krši sankcije UN-a;

U.

budući da siromaštvo, nedostatak obrazovanja, nezaposlenost, sukobi, krize i nesigurnost uz ostale čimbenike kao što su propasti država, loše upravljanje i korupcija posebno utječu na mlade ljude i mogućnosti koje im se pružaju, što mnoge od njih tjera na bijeg u sigurnije regije ili na druge kontinente i napuštanje vlastitih domova i obitelji, čime riskiraju vlastite živote;

V.

budući da će pandemija bolesti COVID-19 i sve teže posljedice klimatskih promjena dodatno otežati navedene izazove; budući da je Komisija najavila dodatnih 194 milijuna eura za potporu sigurnosti, stabilnosti i otpornosti u Sahelu;

W.

budući da militantne islamističke skupine u Africi nisu jedinstvena prijetnja, nego je riječ o aktivnostima dvadesetak skupina koje se neprestano izmjenjuju i aktivno djeluju u 14 zemalja;

X.

budući da je Europska unija vodila tri vojne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike i operacije za osposobljavanje i savjetovanje Obrambenih snaga Somalije (misija osposobljavanja EU-a u Somaliji – 2010.), Malija (misija osposobljavanja EU-a u Maliju – 2013.) i Srednjoafričke Republike (misija osposobljavanja EU-a u Srednjoafričkoj Republici – 2016.), jednu vojnu pomorsku operaciju (operacija pomorskih snaga EU-a (NAVFOR) ATALANTA – 2009.) te tri civilne misije za osposobljavanje i savjetovanje unutrašnjih sigurnosnih snaga Malija (misija EU-a za izgradnju kapaciteta (EUCAP Sahel Mali – 2012.), Nigera (EUCAP Sahel Niger – 2014.) i Somalije (EUCAP Somalija – 2014.) te je uspostavila i uskoro će pokrenuti savjetodavnu misiju (EUAM) u Srednjoafričkoj Republici;

Y.

budući da pojedine zemlje, primjerice Francuska i Sjedinjene Američke Države, imaju niz vojnih baza kroz koje lokalnim partnerima pružaju sigurnosnu pomoć i provode protuterorističke i druge operacije; budući da su one jednako kao i politička rješenja, napori u izgradnji države i razvojne inicijative ključne za pobjedu nad terorističkim skupinama i doprinos postizanju regionalne stabilnosti;

Z.

budući da je potreban stalni pritisak na teroriste kako bi se zaustavilo širenje te prijetnje na druge regije i kontinente, uključujući Europu;

AA.

budući da su u prošlom desetljeću sigurnosne institucije u Africi uputile desetke tisuća članova osoblja u mirovne operacije na afričkom tlu i time pokazale istinsku volju za pružanjem doprinosa sigurnosnom upravljanju na svome kontinentu;

AB.

budući da EU podupire i operacionalizaciju zajedničkih snaga skupine G5 Sahel, ključnog antiterorističkog instrumenta, koji je neophodan za borbu protiv terorizma, džihadističkog djelovanja i sigurnosnih prijetnji te za jačanje sigurnosti u regiji;

AC.

budući da se nastavak operacionalizacije ključnih regionalnih sigurnosnih aktera, kao što su Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Istočna Afrika u pripravnosti (EASF) i Afričke snage u pripravnosti Afričke unije, podudara s interesom EU-a da pomogne zemljama koje se trude osigurati mir i blagostanje svojim građanima;

AD.

budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi među zemljama regije Sahel, zapadne Afrike i Roga Afrike neophodni kako bi se očuvala i ojačala stabilnost u tim regijama;

AE.

budući da će Afrička unija i dalje biti ključan partner u naporima EU-a u pogledu mira i stabilnosti;

AF.

budući da je Afrička unija na svojem godišnjem sastanku na vrhu u veljači 2020. najavila planove da pošalje 3 000 vojnika u Sahel kako bi se sahelskoj skupini G5 pomoglo u borbi protiv oružanih skupina;

AG.

budući da EU od 2017. provodi postupak regionalizacije svojih misija u okviru ZSOP-a, koji je osim na promicanje suradnje sa sahelskom skupinom G5 usmjeren na bolje prepoznavanje i ispravljanje nedostataka u prekograničnoj regionalnoj suradnji;

AH.

budući da su, nakon godina posebnog osposobljavanja, održivost i učinkovitost navedenih misija EU-a, ali i misija UN-a, ugrožene zbog ograničenja u pogledu njihovog mandata, programâ osposobljavanja, planova održivosti i lokalnih ovlasti te činjenice da ne mogu osigurati potrebnu opremu jedinici koju osposobljavaju ni lokalnim obrambenim snagama, uključujući oružje, streljivo i vozila; budući da treba preispitati mandate i svrhu navedenih misija EU-a kako bi se analizirala stečena iskustva koja bi se zatim trebala primijeniti i prilagoditi sadašnjim i budućim misijama;

AI.

budući da bi svako osposobljavanje, financiranje ili osiguravanje opreme sigurnosnim snagama u trećim zemljama trebalo biti u skladu s europskim temeljnim vrijednostima i pomagati u izgradnji pouzdanog sigurnosnog sektora koji je ponajprije namijenjen osiguravanju koristi koje pruža sigurnost cijelog lokalnog stanovništva uz istodobno poštovanje vladavine prava i posebno međunarodnog prava o ljudskim pravima;

AJ.

budući da ta ograničenja i nepostojanje kohezivne i strateške prisutnosti Europske unije utječu na vjerodostojnost vanjskog djelovanja EU-a, dok drugi globalni akteri pojačavaju svoje aktivnosti, šalju plaćenike i grade vlastita vojna postrojenja te povećavaju isporuku oružja i streljiva zemljama regije bez odredbi o upravljanju te to čine zapravo kako bi pospješili strogo bilateralne interese;

AK.

budući da je kineska Komunistička partija 2017. na Nacionalnom kongresu stranke službeno donijela inicijativu „Jedan pojas, jedan put” i najavila ulaganja do 8 bilijuna američkih dolara u široku mrežu prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture koja će povezivati Europu, Afriku i Aziju; budući da je Kina jedan od najvažnijih dionika u afričkom gospodarstvu sa znatnim utjecajem na brojne aspekte poslovanja na tom kontinentu;

AL.

budući da su Ujedinjeni Arapski Emirati u posljednjem desetljeću postupno povećavali svoju prisutnost u području Roga Afrike, upotrebom razvojnih i humanitarnih projekata kako bi ojačali svoj geostrateški položaj, osobito u Adenskom zaljevu; budući da je Somalija apelirala na Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda da poduzme mjere protiv izgradnje vojne baze Ujedinjenih Arapskih Emirata u Somalilandu;

AM.

budući da je Turska godinama gradila povjerenje na području Roga Afrike jer želi povećati svoj utjecaj, osobito u regiji Crvenog mora; budući da turska poduzeća i dalje upravljaju glavnom lukom i aerodromom u Mogadishuu te da čak organiziraju vojnu obuku za vojnike somalijske vlade;

AN.

budući da je mornarica Narodnooslobodilačke armije Kine (PLAN) uspostavila svoju prvu prekomorsku vojnu bazu u Džibutiju te da dug Džibutija prema Kini iznosi više od 70 % njegova BDP-a; budući da se preko zajmova u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” ranjive zemlje u razvoju hvataju u „dužničke zamke” kojima se iscrpljuju državne rezerve, a generacijama poreznih obveznika nameću golemi dugovi;

AO.

budući da ni somalijska, ni malijska vojska ni vojske Burkine Faso i Srednjoafričke Republike nisu pronašle učinkovite odgovore te imaju poteškoće u borbi protiv džihadista i oružanih skupina, a ne mogu ni kontrolirati ni zajamčiti sigurnost na područjima koja su oslobođena uz pomoć prijateljskih međunarodnih snaga, zbog čega se lokalno stanovništvo osjeća napušteno i boji se da će ih džihadisti ili druge oružane skupine optužiti za suradnju s vladom nakon što se vrate i ponovno okupiraju područja s kojih su protjerani;

AP.

budući da je na obali istočne i zapadne Afrike piratstvo znatno oslabjelo zbog međunarodnih napora EU-a i NATO-a u području pomorske sigurnosti, koji predstavljaju presedan u europskoj, afričkoj i transatlantskoj sigurnosnoj suradnji;

AQ.

budući da se nakon godina sudjelovanja u navedenim civilnim i vojnim misijama cjelokupna situacija nije znatno poboljšala, a trenutačno se čini da bi se mogla i pogoršati unatoč uloženim naporima; budući da su zbog toga postojani brojni stari i novi izazovi, potrebno je provesti sveobuhvatnu strategiju s posebnim naglaskom na regije s najvećom ranjivošću i napetošću kako bi se postigao krajnji cilj regionalne stabilnosti i prenošenja odgovornosti za sigurnost u ruke Afrikanaca; budući da će se tom strategijom odgovoriti na hitnu potrebu i velika očekivanja aktera na terenu i lokalnog stanovništva te bi se trebao riješiti i temeljni uzrok krize;

AR.

budući da je pitanje financiranja ZSOP-a ključno za postojanost te politike i budući da Europski fond za razvoj putem Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF), te ubuduće putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, pruža potporu Afričkoj uniji, financirajući, među ostalim, operativni trošak mirovnih vojnih operacija u Africi, osobito misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM); budući da će Europski instrument mirovne pomoći zamijeniti mehanizam Athena za financiranje zajedničkih troškova vojnih operacija ZSOP-a, a na temelju Instrumenta mirovne pomoći za Afriku EU-u će se dodijeliti novi alat za fleksibilniju provedbu vojnih operacija koji će znatno poboljšati mogućnosti za pružanje sigurnosne pomoći partnerima; budući da će konačni utjecaj Europskog instrumenta mirovne pomoći za održivo rješavanje nasilnih sukoba i nesigurnosti ovisiti o razmjerima u kojima će biti popraćen nužnim zaštitnim mehanizmima i sustavima za nadzor kako bi se izbjegla moguća zloupotreba pružene pomoći i zajamčilo uzimanje u obzir pitanja odgovornosti, ljudskih prava i poštovanje humanitarnog prava; budući da bi predstojeći Europski instrument mirovne pomoći, koji će zamijeniti APF 2021., trebao proširiti svoje područje primjene na partnerske države i omogućiti opskrbu vojnom opremom;

AS.

budući da je neophodno da EU pruži potporu svojim partnerima u regiji sahelo-saharskih država i Roga Afrike koje se suočavaju sa sve većim izazovima u borbi protiv oružanih terorističkih skupina, uključujući džihadiste; budući da Europska unija može odgovoriti na odgovarajući način pružanjem potrebne pomoći, među ostalim oružja i streljiva, zemljama predmetne regije putem Europskog instrumenta mirovne pomoći; budući da bi se Europski instrument mirovne pomoći trebao odobriti bez odlaganja kako bi se omogućila potrebna vojna pomoć;

AT.

budući da temperature u Sahelu rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta i da se, prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 80 % poljoprivrednog zemljišta u regiji degradira iako se oko 50 milijuna ljudi koji ovise o uzgoju stoke bori za to područje; budući da, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa, ta situacija dovodi do nesigurnosti opskrbe hranom za stanovništvo i suočavanja s teškim odlukama;

AU.

budući da su učinci klimatskih promjena čimbenik rizika za destabilizaciju, nasilje i sukobe;

AV.

budući da je je zbog znatnog skoka broja nasilnih napada na javne škole, ubojstava, otmica, premlaćivanja i prijetnji za život usmjerenih protiv učitelja i učenika prema podacima UNICEF-a zatvoreno više od 9 000 škola u srednjoj i zapadnoj Africi, a gotovo dva milijuna djece ostalo bez odgovarajućeg obrazovanja;

AW.

budući da je EU i dalje ozbiljno zabrinut zbog sve većeg broja djece koju ekstremističke skupine novače i koriste kao djecu vojnike;

AX.

budući da je Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) izvijestio o novim zabrinjavajućim trendovima u okviru trgovine drogom u regiji koji negativno utječu na upravljanje, sigurnost, gospodarski rast i javno zdravlje; budući da, prema podacima Ureda, 87 % svih farmaceutskih opioida zaplijenjenih diljem svijeta potječe iz zapadne, središnje odnosno sjeverne Afrike i budući da Ured prepoznaje blisku poveznicu između trgovanja drogom i financiranja oružanih skupina;

AY.

budući da je u Strateškom pristupu EU-a ženama, miru i sigurnosti istaknuta potreba integriranja rodne perspektive u sva područja i aktivnosti u pogledu mira i sigurnosti, kako bi se zajamčila djelotvornost politika EU-a;

AZ.

budući da napadi ekstremističkih skupina i eskalacija nasilja među zajednicama zbog resursa utječu na pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, pri čemu je veliki broj djevojčica posebno izložen različitim vrstama fizičkog i spolnog zlostavljanja;

BA.

budući da bi Europska unija trebala u još većoj mjeri strateški povećati svoju gospodarsku prisutnost s obzirom na sve veću prisutnost drugih stranih sila;

BB.

budući da je povjerenik za susjedstvo i proširenje predložio da se, kao prioritet, 3,25 milijardi eura brzo preusmjeri iz postojećih programa u pružanje odgovora na potrebe povezane s koronavirusom u Africi, uključujući 2,06 milijardi eura za supsaharsku Afriku;

BC.

smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s nacionalnim parlamentima, uključujući njihove odbore za sigurnost i obranu, kako bi se ojačale ključne nadzorne funkcije nad nacionalnim i vanjskim sigurnosnim intervencijama;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

—

uzimajući u obzir nacrt uredbe Komisije (D067917/01,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

—

uzimajući u obzir pismo Komisije od 8. srpnja 2020. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na nacrt uredbe,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 2. rujna 2020.,

—

uzimajući u obzir članak 5.a Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (2),

—

uzimajući u obzir članak 112. stavak 4. točku (d) i članak 111. stavak 6. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

A.

budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) 28. svibnja 2020. izdao koncesije za najamnine povezane s bolesti COVID-19 (izmjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 16 – Zakupi); budući da se izmjenama MSFI-ja 16 predviđa izborna i privremena operativna pomoć za zakupe za koje vrijedi odgoda za plaćanje, povezana s bolešću COVID-19, bez ugrožavanja relevantnosti i korisnosti financijskih informacija koje prijavljuju poduzeća;

B.

budući da je Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) 2. lipnja 2020. Komisiji savjetovala odobravanje izmjena MSFI-ja 16;

C.

budući da je Komisija zaključila da izmjene MSFI-ja 16 zadovoljavaju tehničke kriterije za usvajanje u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002;

D.

budući da je Računovodstveni regulatorni odbor 2. srpnja 2020. dao pozitivno mišljenje o izmjenama MSFI-ja 16;

E.

budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odredio da izmjene MSFI-ja 16 stupaju na snagu 1. lipnja 2020., s time da je ranija primjena dopuštena; budući da bi se odredbe Uredbe o izmjeni trebale primjenjivati retroaktivno kako bi se osigurala pravna sigurnost za dotične izdavatelje i usklađenost s drugim računovodstvenim standardima kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3); budući da su savjetovanja koje su proveli EFRAG i službe Komisije pokazala da postoji velik interes za ranu primjenu polugodišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju 30. lipnja 2020.;

1.

2.

—

uzimajući u obzir članak 8. te glavu V., osobito članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije od 14. studenog 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije (1), od 14. lipnja 2018. o okupiranim područjima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije (2), od 14. ožujka 2018. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji (3), od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju / detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom (4), te od 18. prosinca 2014. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane (5),

—

uzimajući u obzir ishod petog sastanka Vijeća za pridruživanje između Europske unije i Gruzije održanog 5. ožujka 2019.,

—

uzimajući u obzir konačnu izjavu i preporuke s osmog sastanka Parlamentarnog odbora EU-a i Gruzije za pridruživanje održanog 27. i 28. ožujka 2019.,

—

uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva, od kojih je posljednji održan 24. studenoga 2017. u Bruxellesu,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa šestog sastanka Platforme civilnog društva EU-a i Gruzije održanog 20. veljače 2020.,

—

uzimajući u obzir ishod trećeg strateškog dijaloga na visokoj razini o sigurnosti između EU-a i Gruzije održanog 25. listopada 2019.,

—

uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. veljače 2020. o Izvješću o provedbi Sporazuma o pridruživanju s Gruzijom (SWD(2020)0030),

—

uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju i zajedničku izjavu o parlamentarnim izborima 2020., koju su 8. ožujka 2020. potpisale vladajuća i oporbene stranke u Gruziji;

—

uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 19. lipnja 2017. o nacrtu revidiranog Ustava Gruzije,

—

uzimajući u obzir konačno mišljenje Venecijanske komisije od 19. ožujka 2018. o ustavnoj reformi u Gruziji,

—

uzimajući u obzir završno izvješće misije za promatranje izbora Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 28. veljače 2019. o predsjedničkim izborima u Gruziji,

—

uzimajući u obzir hitno mišljenje Venecijanske komisije od 16. travnja 2019. o izboru i imenovanju sudaca Vrhovnog suda u Gruziji i drugo izvješće ODIHR-a od 9. siječnja 2020. o nominaciji i imenovanju sudaca Vrhovnog suda u Gruziji,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0136/2020),

A.

budući da su Gruzija i EU, kao pridruženi partneri, predani promicanju političkog pridruživanja i gospodarske integracije koji se temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima kao što su demokracija, ljudska prava i temeljne slobode, vladavina prava i dobro upravljanje; budući da gruzijsko društvo i dalje snažno podupire europske težnje te zemlje i približavanje EU-u;

B.

budući da u skladu s člankom 49. UEU-a i u skladu s Rimskom deklaracijom od 25. ožujka 2017. svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji pod uvjetom da poštuje kriterije iz Kopenhagena;

C.

budući da je stupanjem na snagu njezinog revidiranog ustava u prosincu 2018. zaključen prijelaz Gruzije na puni parlamentarni sustav; budući da je postignut napredak u provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije, što uključuje prijelaz na potpuno proporcionalni izborni sustav od 2024.;

D.

budući da je Gruzija i dalje predana provedbi Sporazuma o pridruživanju i detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine te da nastavlja s usklađivanjem s pravnom stečevinom i standardima EU-a, što donosi sve veće koristi;

E.

budući da su i dalje u tijeku pokušaji da se Gruzija destabilizira, među ostalim provedbom takozvanih „sporazuma” između Ruske Federacije i gruzijskih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije, zatvaranjem prijelaza u blizini linije administrativnog razgraničenja u regiji Chinvali / Južnoj Osetiji od kolovoza 2019., sve izraženijim nastojanjima da se linija administrativnog razgraničenja pretvori u granicu te održavanjem takozvanih „predsjedničkih izbora” u Abhaziji u ožujku 2020.;

F.

budući da je nedavni dijalog između vladajuće i oporbenih stranaka u kojem su posredovali EU i SAD rezultirao Memorandumom o razumijevanju i zajedničkom izjavom koje su 8. ožujka 2020. potpisale sve glavne stranke, što predstavlja ključan korak prema depolarizaciji i normalizaciji političkog okruženja u Gruziji uoči parlamentarnih izbora u listopadu 2020.;

G.

budući da su reforme pravosudnog sektora i dalje skromnog opsega te da nedavno imenovanje 14 doživotnih sudaca Vrhovnog suda nije bilo dovoljno transparentno niti je bilo u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na zaslugama te da se tom prilikom pokazao utjecaj političkih stranaka; budući da je glasovanje o imenovanjima sudaca na plenarnoj sjednici provedeno usred političke krize i bojkota od strane oporbe te da je bilo mnogo poziva da se imenovanja odgode i ozbiljnih poremećaja u radu sjednica odbora i plenarnih sjednica;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

—

uzimajući u obzir načela iz članka 346. stavka 1. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o proizvodnji oružja ili trgovini oružjem, iz članka 42. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o „utvrđivanju europske politike sposobnosti i naoružanja” te iz članka 21. UEU-a, osobito podršku demokraciji i vladavini prava te očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1560 od 16. rujna 2019. o izmjeni Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP („Zajedničko stajalište”) o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (1) te zaključke Vijeća od 16. rujna 2019. o preispitivanju Zajedničkog stajališta,

—

uzimajući u obzir 20. godišnje izvješće, sastavljeno u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta (2),

—

uzimajući u obzir 21. godišnje izvješće, sastavljeno u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta (3),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/101 od 22. siječnja 2018. o promicanju učinkovitih kontrola izvoza oružja (4) i Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/915 od 29. svibnja 2017. o aktivnostima Unije za širenje suradnje u cilju potpore provedbi Ugovora o trgovini oružjem (5),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/2191 od 19. prosinca 2019. za potporu globalnom mehanizmu izvješćivanja o nezakonitom konvencionalnom oružju i pripadajućem streljivu kako bi se smanjio rizik od njihova preusmjeravanja i nezakonitog prijenosa („iTrace IV”) (6),

—

uzimajući u obzir ažurirani Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije koji je Vijeće donijelo 17. veljače 2020. (7),

—

uzimajući u obzir Upute za korisnike Zajedničkog stajališta,

—

uzimajući u obzir Sporazum iz Wassenaara od 12. svibnja 1996. o kontroli izvoza konvencionalnog oružja te robe i tehnologije dvojne namjene, zajedno s popisima te robe, tehnologija i streljiva, ažuriranima u prosincu 2019.,

—

uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem (ATT) koji je Opća skupština UN-a usvojila 2. travnja 2013. (8), a koji je stupio na snagu 24. prosinca 2014.,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (9) te Direktivu 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (10),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (11), izmijenjenu Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/1969 od 12. rujna 2016. (12), te popis robe i tehnologije s dvojnom namjenom iz njezina Priloga I. (dalje u tekstu „Uredba o dvojnoj namjeni”),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije (13),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2018. o uspostavi Europskog fonda za obranu (EDF) (COM(2018)0476),

—

uzimajući u obzir prijedlog Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Komisije, upućen Vijeću za odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) (HR(2018)94),

—

uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 16, kojim se promiču pravedna, mirna i uključiva društva za održivi razvoj,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2216 (2015) o embargu na izvoz oružja u Jemen i izvješće A/HRC/39/43 Ureda visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) o stanju ljudskih prava u Jemenu, uključujući kršenja i povrede prava od rujna 2014.,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/472 od 31. ožujka 2020. o vojnoj operaciji Europske unije na Sredozemlju (EUNAVFOR MED IRINI) (14),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2473 (2019) usvojenu 10. lipnja 2019. kojom su obnovljene mjere za uvođenje embarga na izvoz oružja u Libiju i izjavu Misije potpore Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL) od 25. siječnja 2020. o kontinuiranom kršenju embarga na izvoz oružja u Libiju,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1970 (2011) kojom se uvodi embargo na izvoz oružja u Libiju i sve naknadne rezolucije Vijeća sigurnosti o tom pitanju, kao i rezolucije 2292 (2016), 2357 (2017), 2420 (2018) i 2473 (2019) o strogoj provedbi embarga na oružje,

—

uzimajući u obzir UN-ovu publikaciju iz 2018. „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti: program za razoružanje”,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/125 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. siječnja 2019. o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (15),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 16. listopada 2019. o Turskoj kojima su podržani zaključci Vijeća za vanjske poslove od 14. listopada 2019. o njezinom nezakonitom djelovanju u sjevernoj Siriji i istočnom Sredozemlju,

—

uzimajući u obzir UN-ov cilj održivog razvoja br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva za održivi razvoj (16),

—

uzimajući u obzir izvješće Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava podneseno Vijeću za ljudska prava o posljedicama prijenosa oružja na ljudska prava (17),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o izvozu oružja i provedbi Zajedničkog stajališta, osobito one od 14. studenog 2018. (18), 13. rujna 2017. (19) i 17. prosinca 2015. (20),

—

uzimajući u obzir svoju preporuku od 28. ožujka 2019. upućenu Vijeću i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u vezi s prijedlogom Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Komisije, upućenim Vijeću za odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (21),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije o humanitarnoj situaciji u Jemenu od 25. veljače 2016. (22), 15. lipnja 2017. (23) i 30. studenog 2017. (24),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica (25),

—

uzimajući u obzir radionicu naslovljenu „Provedba sustava EU-a za kontrolu izvoza oružja” održanu na sjednici Pododbora za sigurnost i obranu od 12. travnja 2017.,

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Preporuke za transparentan i detaljan sustav izvješćivanja o izvozu oružja unutar EU-a i u treće zemlje”, koju je naručio njegov Pododbor za sigurnost i obranu,

—

uzimajući u obzir Ugovor između Savezne Republike Njemačke i Republike Francuske o francusko-njemačkoj suradnji i integraciji od 22. siječnja 2019. (Francusko-njemački ugovor iz Aachena),

—

uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća za vanjske poslove na temu Egipta održanog 21. kolovoza 2013.,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0137/2020),

A.

budući da je prema najnovijim podacima SIPRI-ja (26) izvoz oružja iz država EU-28 tijekom razdoblja od 2015. do 2019. činio 26 % ukupnog svjetskog izvoza oružja, što države EU-28, gledane kao cjelinu, čini drugim po veličini dobavljačem oružja u svijetu, iza SAD-a (36 %) i ispred Rusije (21 %); budući da u skladu s člankom 346. UEU-a proizvodnja ili trgovina oružjem ostaje u rukama država članica;

B.

budući da najnoviji podaci SIPRI-ja pokazuju da je EU-28 drugi izvoznik oružja i u Saudijsku Arabiju i u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE); budući da su prema podacima UN-ove skupine uglednih regionalnih i međunarodnih stručnjaka strane u oružanom sukobu u Jemenu činile te i dalje čine kaznena djela kojima se krši međunarodno pravo;

C.

budući da izvoz oružja i opreme povećava sposobnost obrambene industrije da učinkovito istražuje i razvija obrambene tehnologije, a time i osigurava sposobnost država članica EU-a da se obrane i zaštite svoje građane;

D.

budući da je u svijetu u porastu nova utrka u naoružanju i da se velike vojne sile više ne oslanjaju na kontrolu naoružanja i razoružanje za smanjenje međunarodnih napetosti i poboljšanje globalnog sigurnosnog okruženja;

E.

budući da je Zajedničko stajalište Vijeća od 8. prosinca 2008. ključni instrument za jačanje suradnje među državama članicama i bolje usklađivanje njihovih izvoznih politika;

F.

budući da države članice prepoznaju posebnu odgovornost koja može proizlaziti iz izvoza vojne tehnologije i opreme u treće zemlje u pogledu utjecaja na postojeće napetosti i sukobe ili njihovog pogoršavanja;

G.

budući da bi globalna kriza nastala zbog pandemije bolesti COVID-19 mogla imati značajne geostrateške posljedice i da se zbog nje dodatno naglašava potreba za izgradnjom istinske europske strateške autonomije;

H.

budući da se u zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU-a od 21. kolovoza 2013. navodi da su se „države članice složile i o obustavi dozvola za izvoz opreme u Egipat koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju, o ponovnom ocjenjivanju dozvola za izvoz opreme koje su obuhvaćene Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP te o preispitivanju svoje pomoći Egiptu namijenjene sigurnosnom sektoru”; budući da poduzeća sa sjedištem u nekoliko država članica i dalje u Egipat izvoze oružje, tehnologiju za nadzor i drugu sigurnosnu opremu te tako olakšavaju hakiranje i upotrebu zloćudnih softvera te ostale oblike napada na borce za ljudska prava i aktiviste civilnog društva, i fizički i na internetu; budući da je ta aktivnost dovela do represije slobode izražavanja na internetu;

I.

budući da je u sve nestabilnijem multipolarnom svijetu, u kojem su nacionalističke, ksenofobne i antidemokratske snage u porastu, od ključne važnosti za Europsku uniju da ona postane utjecajan akter na svjetskoj sceni i da zadrži vodeću ulogu kao globalna „meka sila” predana razoružanju s obzirom na konvencionalno i nuklearno oružje, koja prije razmatranja vojnih opcija ulaže u sprečavanje sukoba, upravljanje krizama i posredovanje;

J.

budući da je izvoz oružja od ključne važnosti za jačanje industrijske i tehnološke baze europske obrambene industrije i da je ta industrija u prvom redu predana osiguravanju zaštite i sigurnosti država članica EU-a, ali i da doprinosi provedbi ZVSP-a;

K.

budući da odstupanje u postupcima država članica s obzirom na izvoz oružja ponekad slabi sposobnost EU-a da ostvari svoje ciljeve vanjske politike te umanjuje njegovu vjerodostojnost kao aktera koji jednoglasno nastupa na međunarodnoj sceni;

L.

budući da se i globalno i regionalno sigurnosno okruženje drastično promijenilo, posebno u južnom i istočnom susjedstvu Unije;

M.

budući da mjere za vojnu transparentnost, kao što je izvješćivanje o izvozu oružja, doprinose prekograničnoj izgradnji povjerenja;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.