EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 14.3.2023.

COM(2023) 148 final

2023/0077(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredbi (EU) 2019/943 i (EU) 2019/942 te direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 radi poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2023) 58 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

1.1.Kontekst politike

Cijene energije znatno su se povećale tijekom 2021. i 2022. To je posljedica smanjenja opskrbe plinom, posebno nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine, upotrebe energije kao oružja, kao i domaćih manjkova hidroenergije i nuklearne energije. Rast cijena posljedica je i povećane potražnje za energijom, s obzirom na to da se svjetsko gospodarstvo počelo oporavljati nakon pandemije bolesti COVID-19. Taj rast cijena brzo su osjetili kućanstva, industrija i poduzeća diljem EU-a, a vlade su odmah poduzele mjere za njihovo ublažavanje. Na europskoj razini EU je brzo osigurao paket mjera za cijene energije 1 koji je uključivao mjere za rješavanje problema visokih cijena, posebno za najugroženije kupce (uključujući potporu dohotku, porezne olakšice te mjere za uštedu i skladištenje plina), kao i plan REPowerEU 2 s dodatnim mjerama i financiranjem za povećanje energetske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljive energije kako bi se smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Nakon toga uslijedilo je stvaranje privremenog sustava državnih potpora 3 kako bi se omogućilo uvođenje određenih mjera za ublažavanje učinka visokih cijena, otpornog sustava skladištenja plina 4 , učinkovitih mjera za smanjenje potražnje za plinom 5 i električnom energijom 6 , bržeg postupka izdavanja dozvola za energiju iz obnovljivih izvora i mreže 7 te sustavâ ograničavanja cijena kako bi se izbjegla neočekivana dobit na tržištima plina i električne energije 8 .

Te kratkoročne mjere pomogle su državama članicama da se nose s neposrednim posljedicama energetske krize. Međutim, kriza je pokazala i koliko su potrošači i industrije izloženi porastu cijena energije te ukazala na naš nedostatak otpornosti u tom pogledu. Poduzeća i građani smatrali su da je učinak proizvodnje koja se temelji na fosilnim gorivima na određivanje cijena električne energije pretjeran, dok se sposobnost država članica da ublaže kratkoročne cijene dugoročnim ugovorima činila nedostatnom. Zbog toga je predsjednica Europske komisije u govoru o stanju Unije 2022. 9 istaknula potrebu za temeljitom reformom modela tržišta električne energije.

Iako unutarnje energetsko tržište EU-a u cijeloj Europi bilježi goleme dobitke i rast, nedavna energetska kriza ukazala je na to da kratkoročni fokus modela energetskog tržišta može odvratiti pozornost od širih, dugoročnijih ciljeva. Odražavanje kratkoročnih cijena u računima potrošača dovelo je do cjenovnih šokova u kojima su se računi za energiju mnogih potrošača utrostručili ili učetverostručili, čak i kad su se troškovi energije vjetra i solarne energije smanjivali; iznenadna izloženost nestabilnim i visokim cijenama dovela je do stečaja nekih opskrbljivača; mnoga industrijska poduzeća u energetski intenzivnim sektorima morala su se zatvoriti. Stoga prijedlog uključuje niz mjera za stvaranje zaštitnog sloja između kratkoročnih tržišta i računa za električnu energiju koje plaćaju potrošači, posebno poticanjem dugoročnijeg ugovaranja, kako bi se poboljšalo funkcioniranje kratkoročnih tržišta radi bolje integracije obnovljivih izvora energije i jačanja uloge fleksibilnosti te osnaživanja i zaštite potrošača.

Nestabilnost cijena do koje je nedavno došlo isto je tako ukazala na nedostatak fleksibilnosti u elektroenergetskoj mreži, uz cijene koje se prečesto određuju na temelju proizvodnje električne energije iz plina te opći nedostatak fleksibilne ponude s niskom razinom emisija ugljika, upravljanja potrošnjom i skladištenja energije. Budući da sve više energije vjetra i sunca ulazi u sustav, bit će potrebne fleksibilne niskougljične tehnologije kako bi se uravnotežila promjenjiva ponuda i promjenjiva potražnja. Usporedno s ovim prijedlogom Komisija daje preporuke za unapređenje inovacija, tehnologija i kapaciteta u području skladištenja.

U širem smislu, ovisnost cijene električne energije o cijenama fosilnih goriva ukazala je na potrebu za ubrzanjem uvođenja obnovljivih izvora energije i fleksibilnošću elektroenergetskog sustava da nadomjesti fosilna goriva. Planom REPowerEU pruža se takav poticaj energiji iz obnovljivih izvora, a time i gospodarskom rastu i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta. Plan se temelji na nastojanjima da se u sklopu europskog zelenog plana inovacijama i prelaskom na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija poboljša europska konkurentnost te je usko usklađen s Komisijinim industrijskim planom u okviru zelenog plana. Kako bi se olakšala ulaganja potrebna u svjetlu nestabilnosti cijena do koje je nedavno došlo, nekoordiniranih regulatornih intervencija te mrežnih i regulatornih prepreka ulasku, potrebna je temeljita reforma. Naposljetku, u izvješću o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe građani su zatražili od institucija EU-a da poduzmu mjere za „poboljšanje europske energetske sigurnosti i postizanje energetske neovisnosti EU-a” te za „smanjenje ovisnosti EU-a o stranim akterima u gospodarski strateškim sektorima”, uključujući energetiku 10 .

1.2.Ciljevi prijedloga

Prijedlogom se rješavaju pitanja potrošača, industrije i ulagača povezana s izloženosti nestabilnim kratkoročnim cijenama, koja je uzrokovana visokim cijenama fosilnih goriva. Njime će se optimirati model tržišta električne energije tako što će se kratkoročna tržišta dopuniti dugoročnim instrumentima koji će imati veću ulogu, čime će se potrošačima omogućiti da imaju koristi od više ugovora s fiksnom cijenom i olakšati ulaganja u čiste tehnologije. Naposljetku, to znači da će biti potrebno manje proizvodnje iz fosilnih goriva, što će dovesti do nižih cijena za potrošače tijekom budućih kriza povezanih s fosilnim gorivima zahvaljujući niskim operativnim troškovima energije iz obnovljivih izvora i niskougljične energije.

U prijedlogu se navode mjere za zaštitu potrošača od nestabilnosti cijena te im se nudi veći izbor ugovora i izravniji pristup obnovljivoj i niskougljičnoj energiji, čime se stavljaju u bolji položaj. Kako bi se poboljšali uvjeti za ulaganja za poduzeća, posebno ona koja se fokusiraju na dekarbonizaciju, u prijedlogu se navode mjere za suzbijanje izloženosti kratkoročnim porastima cijena, što se može ostvariti uz pomoć ugovora o kupnji energije i strožih bonitetnih obveza za opskrbljivače energijom. U njemu se predlažu i mjere za poboljšanje načina na koji se promjenjiva energija iz obnovljivih izvora i energija s niskim emisijama ugljika integriraju u kratkoročno tržište. To uključuje mjere za poticanje upravljanja potrošnjom i skladištenja, uz ostale oblike nefosilnih rješenja za fleksibilnost. Prijedlogom se ujedno poboljšava i pojašnjava pristup dugoročnijim ugovorima za nositelje projekata (za nositelje kojima potporu daje država, kao što su ugovori za razlike, i za privatne nositelje, kao što su ugovori o kupnji energije) kako bi se osigurali stabilni i sigurni prihodi za nositelje projekata obnovljive i niskougljične energije te smanjili rizici i kapitalni troškovi, a istodobno izbjegla neočekivana dobit u razdobljima visokih cijena.

Iako je trenutačni model tržišta desetljećima omogućivao učinkovito i sve integriranije tržište, energetska kriza ukazala je na niz nedostataka koji se odnose na: i. nedovoljne alate za zaštitu potrošača, uključujući poduzeća, od visokih kratkoročnih cijena; ii. pretjeran utjecaj cijena fosilnih goriva na cijene električne energije i nemogućnost boljeg odražavanja jeftinih obnovljivih izvora energije i niskougljične energije na račune za električnu energiju; iii. učinak ekstremne nestabilnosti cijena i regulatornih intervencija na ulaganja; iv. nedostatak nefosilnih rješenja za fleksibilnost (kao što su skladištenje ili upravljanje potrošnjom) kojima bi se mogla smanjiti ovisnost o proizvodnji električne energije iz plina; v. ograničen izbor vrsta ugovora s opskrbljivačem; vi. poteškoće u pogledu izravnog pristupa obnovljivoj energiji dijeljenjem energije; i vii. potrebu za pouzdanim praćenjem energetskog tržišta kako bi se tržište bolje zaštitilo od zloupotrebe.

Kako bi se potrošače zaštitilo od nestabilnih cijena, prijedlogom će se osigurati pravo na ugovore s fiksnim cijenama, kao i na ugovore s dinamičnim cijenama, pravo na više ugovora te na bolje i jasnije informacije o ugovorima. Potrošačima će se ponuditi različiti ugovori koji im najbolje odgovaraju. Na taj način potrošači, uključujući mala poduzeća, mogu zadržati sigurne, dugoročne cijene kako bi ublažili učinak iznenadnih cjenovnih šokova i/ili mogu odlučiti sklopiti ugovore s dinamičnim određivanjem cijena s opskrbljivačima ako žele iskoristiti promjenjivost cijena za upotrebu električne energije kad je ona jeftinija (npr. u svrhe punjenja električnih automobila ili korištenja dizalica topline). Takva kombinacija dinamičnih i fiksnih cijena omogućuje zadržavanje tržišnih poticaja za potrošače kako bi prilagođavali vlastitu potražnju za električnom energijom, a istodobno pruža veću sigurnost i onima koji žele ulagati u obnovljive izvore energije (primjerice krovne solarne ploče) i stabilnost troškova. Osim postojećeg okvira za zaštitu energetski siromašnih i ugroženih kupaca, prijedlogom će se kućanstvima i potrošačima iz malih i srednjih poduzeća omogućiti pristup reguliranim maloprodajnim cijenama u slučaju krize te će se stabilizirati industrija opskrbe tako što će se od opskrbljivača zahtijevati da ulože više truda u zaštitu od velikih porasta cijena većom uporabom terminskih ugovora s proizvođačima (čime se ograničavaju buduće cijene) i zahtijevanjem od država članica da uspostave sustav opskrbljivača zadnjeg izbora. Na temelju prijedloga potrošači će moći ostvariti pravo na izravnu razmjenu energije iz obnovljivih izvora, bez potrebe za stvaranjem energetskih zajednica, čime će se staviti u bolji položaj. Većom razmjenom energije (npr. dijeljenjem viška energije iz krovnih solarnih ploča sa susjedom) može se poboljšati upotreba jeftine energije iz obnovljivih izvora i omogućiti bolji pristup izravnoj upotrebi energije iz obnovljivih izvora potrošačima koji je inače ne bi mogli koristiti.

Kako bi se povećala stabilnost i predvidljivost troškova energije, čime se pridonosi konkurentnosti gospodarstva EU-a suočenog s pretjerano nestabilnim cijenama, u sklopu prijedloga nastoji se pružiti poboljšani pristup stabilnijim dugoročnijim ugovorima i tržištima. Ugovori o kupnji energije – dugoročni privatni ugovori između proizvođača energije (obično iz obnovljivih izvora ili s niskim emisijama ugljika) i potrošača – mogu pružati zaštitu od nestabilnosti cijena, ali trenutačno su uglavnom dostupni samo velikim potrošačima energije u vrlo malom broju država članica. Prepreka rastu tog tržišta kreditni je rizik da potrošač neće uvijek moći kupovati električnu energiju tijekom cijelog razdoblja. Kako bi se to riješilo, države članice trebale bi osigurati da instrumenti za smanjenje financijskih rizika povezanih s neispunjavanjem obveza plaćanja otkupljivača u okviru ugovora o kupnji energije, uključujući sustave jamstava po tržišnim cijenama, budu dostupni poduzećima koja se suočavaju s preprekama za ulazak na tržište ugovora o kupnji energije i koja nisu u financijskim poteškoćama. Kako bi se dodatno potaknuo rast tržišta za takve ugovore, nositeljima projekata u području obnovljive i niskougljične energije koji sudjeluju u natječaju za javnu potporu trebalo bi dopustiti da dio proizvodnje rezerviraju za prodaju putem ugovora o kupnji električne energije. Osim toga, države članice trebale bi u nekim od tih natječaja nastojati primjenjivati kriterije za ocjenjivanje kako bi potaknule pristup tržištu ugovora o kupnji električne energije za kupce koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište. Naposljetku, obveza opskrbljivača da se na odgovarajući način zaštite od rizika može potaknuti i potražnju za ugovorima o kupnji energije (koji su način ograničavanja budućih cijena).

Nekim oblicima javne potpore vlada proizvođaču energije jamči minimalnu cijenu, ali na način da se proizvođaču ipak omogućuje da zaradi punu tržišnu cijenu čak i ako je ta tržišna cijena vrlo visoka. S obzirom na to da su u posljednje vrijeme cijene visoke, za velik dio (jeftine) javno podržane energije određene su te visoke tržišne cijene. Kako bi se to zaustavilo i kako bi se na taj način stabilizirale cijene, investicijska potpora trebala bi biti strukturirana kao „dvosmjerna” (dvosmjerni ugovor za razlike), čime se određuje minimalna, ali i maksimalna cijena, tako da se svi prihodi iznad gornje granice isplate. Prijedlog će se primjenjivati na nova ulaganja u proizvodnju električne energije, koja uključuju ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije, ulaganja u obnovu kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije te ulaganja u proširenje postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije ili u produljenje njihova životnog vijeka. Nadalje, prijedlogom će se zahtijevati da se novac od isplate zatim usmjeri na potporu svim potrošačima električne energije razmjerno njihovoj potrošnji kako bi se ublažio učinak visokih cijena.

Dodatni način zaštite od nestabilnih cijena jest korištenje dugoročnih ugovora koji ograničavaju buduće cijene („terminski ugovori”). Tržište s takvim cijenama u mnogim državama članicama nije vrlo likvidno, ali bi se moglo potaknuti u cijelom EU-u kako bi se više opskrbljivača ili potrošača moglo zaštititi od pretjerano nestabilnih cijena tijekom duljih razdoblja. Prijedlogom će se stvoriti i regionalne referentne cijene putem čvorišta kako bi se povećala transparentnost cijena i kako bi se operatore sustava obvezalo da dopuste prava prijenosa dulja od godine dana u cilju da, ako postoji terminski ugovor između stranaka u različitim regijama ili zemljama, ti operatori mogu osigurati prijenos električne energije.

Naposljetku, kako bi se osiguralo konkurentno tržišno natjecanje i transparentne cijene, poboljšat će se sposobnost regulatora da prate cjelovitost i transparentnost energetskog tržišta.

Treći je cilj potaknuti ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora kako bi se osiguralo da se uvođenje utrostruči u skladu s ciljevima europskog zelenog plana. To će se djelomično postići poboljšanjem tržištâ dugoročnih ugovora. Ugovorima o kupnji energije i ugovorima za razlike ne samo da se potrošačima osiguravaju stabilne cijene već se i opskrbljivačima energije iz obnovljivih izvora osiguravaju pouzdani prihodi. Time se smanjuje njihov financijski rizik, kao i u značajnoj mjeri njihov trošak kapitala. Time se stvara pozitivan krug u kojem se stabilnim prihodima smanjuju troškovi i potiče potražnja za obnovljivom energijom.

Obnovljiva energija usto je i bolje ulaganje kad tehnička ograničenja u sustavu ne ograničavaju njezinu sposobnost proizvodnje energije. Što je sustav fleksibilniji (proizvodnja koja se može brzo uključiti ili isključiti, skladište koje može apsorbirati ili unijeti električnu energiju u sustav, ili aktivni potrošači koji mogu povećati ili smanjiti svoju potražnju za električnom energijom), to cijene mogu biti stabilnije i to sustav može integrirati više energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga se ovim prijedlogom od država članica zahtijeva da procijene svoje potrebe za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava i utvrde ciljeve za ispunjavanje tih potreba. Države članice mogu osmisliti ili preoblikovati mehanizme za razvoj kapaciteta kako bi promicale niskougljičnu fleksibilnost. Nadalje, prijedlogom se državama članicama omogućuje da uvedu nove programe potpore za nefosilna rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje.

Osim toga, operatori sustava trebali bi imati veću ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije u mrežu, djelomično povećanjem transparentnosti u pogledu dostupnosti kapaciteta priključivanja na mrežu. Kao prvo, tim bi se jasnijim informacijama povećala sposobnost nositelja projekata obnovljive energije da razvijaju obnovljive izvore energije u područjima u kojima je mreža manje zakrčena. Drugo, energijom iz obnovljivih izvora može se učinkovitije trgovati i postići ravnoteža u sustavu ako se trgovina među sudionicima na tržištu može odvijati bliže „stvarnom vremenu”. Ako se ponude za opskrbu električnom energijom daju nekoliko minuta, a ne nekoliko sati prije potrošnje, ponude proizvođača energije vjetra i sunca točnije su, može se potrošiti više energije vjetra i sunca, a „troškovi neravnoteže” sustava smanjuju se. Stoga će se rokovi za trgovanje približiti stvarnom vremenu.

Dosljednost u odnosu na postojeće odredbe politike u tom području

Predložena inicijativa usko je povezana s iznesenim zakonodavnim prijedlozima i nadopunjuje ih u kontekstu paketa europskog zelenog plana te se njome ubrzava ispunjavanje ciljeva dekarbonizacije utvrđenih u planu REPowerEU, posebno u pogledu prijedloga za reviziju Direktive o energiji iz obnovljivih izvora („RED II”), glavnog instrumenta EU-a za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Predložena inicijativa služi kao dopuna i jer joj je cilj omogućiti ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora. Prijedlogom se nastoje osigurati stabilniji dugoročni izvori prihoda kako bi se omogućila daljnja ulaganja u obnovljivu i niskougljičnu energiju, uz istodobno poboljšanje funkcioniranja kratkoročnih tržišta, koja su ključna za integraciju obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Osim toga, prijedlogom se nastoji omogućiti dijeljenje energije kako bi se potrošačima omogućilo da se uključe na tržište i ubrzati energetska tranzicija.

Smanjenje potrošnje energije cjenovnim signalima, mjerama energetske učinkovitosti ili dobrovoljnim nastojanjima često može biti najjeftiniji, najsigurniji i najčišći način smanjenja naše ovisnosti o fosilnim gorivima, pružanja potpore sigurnosti opskrbe i smanjenja računa za energiju. Prijedlogom će se olakšati aktivno sudjelovanje potrošača na tržištu i razvoj njihova upravljanja potrošnjom. Njime će se omogućiti i nefosilna rješenja za fleksibilnost kao što su potražnja i skladištenje pod jednakim uvjetima kako bi se postupno smanjila uloga prirodnog plina na kratkoročnom tržištu u kontekstu osiguravanja fleksibilnosti. Sukladno tome, prijedlog je u skladu s predloženim povećanjem cilja energetske učinkovitosti za 2030. na 13 %, kako je utvrđeno u predloženim izmjenama Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o energetskoj učinkovitosti 11 priloženima planu REPowerEU 12 .

Postoji i važna poveznica između prijedloga i Direktive o energetskim svojstvima zgrada, koja je glavni instrument EU-a za pomoć u postizanju ciljeva u pogledu zgrada i obnove utvrđenih u europskom zelenom planu. Prijedlog je konkretno usko povezan s odredbama o zasebnom mjerenju i upravljanju potrošnjom uz prijedlog Komisije, kao dio paketa europskog zelenog plana i kao što je navedeno u Komunikaciji o strategiji EU-a za solarnu energiju, o postupnoj obveznoj integraciji solarne fotonaponske energije u cilju pretvaranja javnih, poslovnih i stambenih zgrada u klimatski neutralne.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ciljevi prijedloga u pogledu zaštite i osnaživanja potrošača, poboljšanja konkurentnosti industrije EU-a te poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije i ulaganja s niskom razinom emisija CO2 u potpunosti su usklađeni s okvirom europskog zelenog plana te usklađeni i komplementarni s postojećim inicijativama, uključujući zakonodavni prijedlog akta o industriji s nultom neto stopom emisija, koji se donosi usporedno. Njime se rješavaju problemi utvrđeni u Komunikaciji Komisije objavljenoj 1. veljače 2023. u kojoj je izložen „industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija” 13 , , konkretnije, činjenica da je konkurentnost mnogih poduzeća ozbiljno oslabljena visokim cijenama energije i da bi dugoročni ugovori o cijenama mogli imati važnu ulogu u omogućivanju korisnicima električne energije da ostvare korist od predvidljivijih i nižih troškova energije iz obnovljivih izvora. Naposljetku, zakonodavni prijedlog dopuna je tekućoj reviziji relevantnih propisa o financijskom tržištu, kao što je Uredba o zlouporabi tržišta 14 . Prijedlog se usto nadovezuje na Preporuku Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti kojom se države članice pozivaju da nastave mobilizirati javnu i privatnu financijsku potporu u svrhu ulaganja u obnovljivu energiju, savladavanja izazova povezanih s mobilnošću i promicanja mogućnosti uštede povezanih s kružnim gospodarstvom 15 .

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 194. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji predstavlja pravnu osnovu za predlaganje mjera čiji je cilj, među ostalim, osigurati funkcioniranje energetskog tržišta, promicati energetsku učinkovitost i uštedu energije te razvoj novih i obnovljivih oblika energije 16 . U području energetike EU ima podijeljenu nadležnost u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (i) UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

Potreba za djelovanjem EU-a

Dosad nezabilježena priroda krize cijena energije usmjerila je pažnju na tržište električne energije u EU-u. Unatoč sve većem udjelu jeftine električne energije iz obnovljivih izvora u cijelom EU-u, električna energija proizvedena iz fosilnih goriva i dalje utječe na ukupne račune za energiju. Kućanstva i poduzeća u cijelom EU-u tijekom krize doživjela su nagli porast cijena energije.

Pitanje porasta cijena energije važno je za cijeli EU i može se riješiti samo djelovanjem na razini EU-a. Veća integracija tržišta električne energije u EU-u zahtijeva bolju koordinaciju među nacionalnim sudionicima, među ostalim, u pogledu praćenja i nadzora tržišta. Nacionalne intervencijske politike u sektoru električne energije imaju izravan učinak na susjedne države članice zbog energetske međuovisnosti, međupovezanosti mreža i trenutačne integracije tržišta električne energije. Za očuvanje funkcioniranja elektroenergetskog sustava i prekogranične trgovine i prekograničnih ulaganja te za koordinirano ubrzavanje energetske tranzicije prema integriranijem i energetski učinkovitijem energetskom sustava koji se temelji na obnovljivoj proizvodnji, potreban je zajednički pristup.

Predloženim izmjenama utvrđuje se ravnoteža između obveza država članica i fleksibilnosti koja im je prepuštena u pogledu načina postizanja glavnih ciljeva koji se sastoje od osiguravanja da se niža cijena električne energije iz obnovljivih izvora odrazi na račune potrošača i poticanja primjene obnovljive energije.

Nadalje, cilj predloženih mjera može se postići samo djelovanjem na razini EU-a, a ne na razini pojedinačnih država članica, jer su za predloženo djelovanje potrebne izmjene postojećeg okvira za model tržišta električne energije na razini EU-a utvrđenog u Uredbi (EU) 2019/943 o električnoj energiji i Direktivi (EU) 2019/944 o električnoj energiji te izmjene postojećeg okvira REMIT.

•Dodana vrijednost EU-a

Mjere EU-a za uklanjanje nedostataka trenutačnog modela tržišta električne energije donose dodanu vrijednost jer su učinkovitije i djelotvornije od mjera pojedinačnih država članica, čime se izbjegava fragmentirani pristup. Predložene mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka bit će ambicioznije i isplativije ako se temelje na zajedničkom pravnom i političkom okviru. Osim toga, djelovanje na razini država članica bilo bi moguće samo unutar ograničenja postojećeg okvira za model tržišta električne energije na razini EU-a utvrđenog u Uredbi o električnoj energiji, Direktivi o električnoj energiji i Uredbi REMIT te se njime ne bi mogle postići potrebne izmjene tog okvira. Stoga ciljeve ove inicijative države članice ne mogu ostvariti same i zbog toga djelovanje na razini EU-a donosi dodanu vrijednost.

•Proporcionalnost

Predložene izmjene Uredbe o električnoj energiji, Direktive o električnoj energiji, Uredbe REMIT i Uredbe o Agenciji za suradnju energetskih regulatora (ACER) smatraju se proporcionalnima.

Predložene mjere za poticanje upotrebe dugoročnih ugovora kao što su ugovori o kupnji energije i dvosmjerni ugovori za razlike mogu dovesti do povećanja administrativnih troškova i opterećenja za poduzetnike i nacionalne uprave. Međutim, predviđeni gospodarski učinci nužni su i proporcionalni cilju poticanja upotrebe takvih dugoročnih ugovora i osiguravanja da računi za energiju europskih kućanstava i poduzeća te prihodi od tehnologija s niskim varijabilnim troškovima koje ne upotrebljavaju fosilna goriva postanu manje ovisni o promjenama cijena na kratkoročnim tržištima te stoga i stabilniji tijekom duljih vremenskih razdoblja.

Mjere za poboljšanje likvidnosti i integracije tržišta mogu imati i određeni kratkoročni učinak na poduzeća jer bi se ona trebala prilagoditi novim trgovinskim dogovorima. Međutim, smatraju se nužnima kako bi se postigli predviđeni ciljevi osiguravanja bolje integracije obnovljive energije i energije s niskim udjelom ugljika te smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima radi fleksibilnosti te u konačnici postizanja ugljične neutralnosti u Uniji uz niže troškove za potrošače. Proporcionalne su i tim ciljevima jer se čini da je učinak na poduzeća minimalan u usporedbi s postojećim okvirom, a gospodarska dobit od reforme uvelike bi nadmašila kratkoročnu ili dugoročnu administrativnu reorganizaciju.

Isto su tako proporcionalne ciljevima kojima se teži ne predvidjeti mjere za izmjenu postojećih odredbi u Uredbi o električnoj energiji i Direktivi o električnoj energiji u slučajevima kad se sva utvrđena pitanja povezana s postojećim odredbama mogu riješiti njihovom primjenom ili provedbom. Jedan takav primjer odnosi se na mjere povezane s adekvatnošću resursa u poglavlju IV. Uredbe o električnoj energiji, posebno na postupak kojim države članice uvode mehanizme za razvoj kapaciteta, koji bi se mogao pojednostaviti bez izmjene relevantnih odredbi.

Mjerama predviđenima za jačanje osnaživanja, prava i zaštite potrošača proširit će se dužnosti i obveze opskrbljivača i mrežnih operatora. Međutim, dodatna su opterećenja nužna i proporcionalna u svrhu postizanja cilja kojim se teži potrošačima osigurati pristup boljim informacijama i raznolikosti ponuda, odvojiti njihove račune za električnu energiju od kratkoročnih kretanja na energetskim tržištima i ponovno uspostaviti ravnotežu rizika između opskrbljivača i potrošača.

Mjere predviđene za poboljšanje okvira REMIT mogu povećati obveze izvješćivanja za sudionike na tržištu zbog šireg područja primjene Uredbe REMIT. Te su mjere potrebne za postizanje cilja povećanja transparentnosti i kapaciteta za praćenje te osiguravanja učinkovitijeg istraživanja i procesuiranja prekograničnih slučajeva u EU-u kako bi se potrošači i drugi sudionici na tržištu mogli pouzdati u cjelovitost tržišta električne energije, kako bi cijene odražavale pošteno i konkurentno međudjelovanje ponude i potražnje te kako se iz zloupotrebe tržišta ne bi mogla izvući zarada. Isto su tako proporcionalne tom cilju jer bi povećanje kvalitete praćenja i nadzora tržišta nadmašilo bilo kakve kratkoročne ili dugoročne administrativne troškove.

Naposljetku, opći paket predloženih mjera smatra se prikladnim s obzirom na sveobuhvatnu potrebu postizanja klimatske neutralnosti uz najmanji trošak za potrošače i istodobno jamčenje sigurnosti opskrbe.

•Odabir instrumenta

Prijedlogom će se izmijeniti Uredba o električnoj energiji, Direktiva o električnoj energiji, Uredba REMIT, Uredba o ACER-u i Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora. S obzirom na to da je cilj prijedloga dodavanje ograničenog skupa novih odredbi i izmjena ograničenog skupa postojećih odredbi u tim instrumentima, primjena akta o izmjeni je primjerena. Iz istog se razloga primjerenim čini i upotrijebiti instrument uredbe o izmjeni u svrhu uvođenja izmjeni postojećih uredbi i postojećih direktiva.

3.SAVJETOVANJA S DIONICIMA I RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

•Savjetovanja s dionicima

U okviru priprema za ovu inicijativu Komisija je provela javno savjetovanje od 23. siječnja 2023. do 13. veljače 2023. Savjetovanje je bilo namijenjeno svima.

Komisija je tijekom savjetovanja zaprimila 1369 odgovora. Više od 700 njih stiglo je od građana, oko 450 od poduzeća i poslovnih udruženja, oko 40 od nacionalnih ili lokalnih uprava ili nacionalnih regulatornih tijela te oko 70 od mrežnih operatora. Sudjelovalo je i oko 20 energetskih zajednica, 15 sindikata i 20 organizacija potrošača. Odgovore je dostavio i znatan broj nevladinih organizacija, skupina za strateško promišljanje i istraživačkih organizacija ili drugih akademskih organizacija. Pregled mišljenja dionika dostupan je u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovoj zakonodavnoj inicijativi.

Osim toga, Komisija je 15. veljače 2023. organizirala internetski ciljani sastanak za savjetovanje s dionicima u kojem je sudjelovalo oko 70 sudionika na tržištu, nevladinih organizacija, mrežnih operatora, ACER-a i nacionalnih regulatora, skupina za strateško promišljanje i akademika. Općenito, tijekom savjetovanja istaknuto je da dionici smatraju:

–da bi trebalo očuvati kratkoročna tržišta i mehanizam određivanja cijena koji se temelji na graničnim cijenama jer dobro funkcioniraju i pružaju odgovarajuće cjenovne signale; da su kratkoročna tržišta (tržišta dan unaprijed i unutardnevna tržišta) dobro razvijena i da su rezultat godina provedbe zakonodavstva EU-a u području energetike;

–da je kratkoročna tržišta potrebno dopuniti instrumentima kojima se potiču dugoročniji cjenovni signali, kao što su oni koje je Komisija navela tijekom savjetovanja, posebno ugovori o kupnji energije, ugovori za razlike i poboljšana dugoročna tržišta; da bi trebalo uspostaviti pravu ravnotežu između različitih alata; međutim, ne bi trebali postojati obvezni sustavi te bi trebalo očuvati slobodu odabira relevantnih ugovora;

–da su prepoznate koristi nefosilnih rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje, posebno u kontekstu sve većeg udjela obnovljivih izvora energije; da bi trebalo olakšati njihovo sudjelovanje na tržištu;

–da će se buduća tržišta električne energije morati prilagoditi velikom udjelu energije iz obnovljivih izvora; nadalje, da je potrebno staviti veći naglasak na lokalnu dimenziju i razvoj mreže; da bi se ti izazovi mogli svladati rješenjima predstavljenima tijekom javnog savjetovanja.

–Zaštita potrošača od ključne je važnosti, kao i cjenovna pristupačnost energije, ali očuvanje signala za upravljanje potrošnjom jednako je važno. Trebalo bi omogućiti i poticati nova rješenja kao što su energetske zajednice, vlastita potrošnja i dijeljenje energije.

•Radni dokument službi Komisije

S obzirom na hitnost inicijative, umjesto procjene učinka izrađen je radni dokument službi Komisije. U radnom dokumentu službi Komisije na kojem se temelji ovaj prijedlog iznose se objašnjenja i razlozi na kojima se temelji prijedlog Komisije za strukturni odgovor na visoke cijene energije s kojima se suočavaju kućanstva i poduzeća te za osiguravanje sigurne, čiste i cjenovno pristupačne energije za kućanstva i poduzeća u budućnosti te se navode dostupni dokazi koji su relevantni za predložene mjere.

U radnom dokumentu službi Komisije zaključuje se da se očekuje da će se paketom predloženih reformi znatno poboljšati struktura i funkcioniranje europskog tržišta električne energije. To je još jedan sastavni element kojim se omogućuje ostvarivanje ciljeva zelenog plana, a osim toga, u radnom se dokumentu analiziraju nedostaci koji su postali očiti tijekom energetske krize te ih se nastoji ukloniti.

Iz dokumenta je vidljivo da će reforma pridonijeti zaštiti i osnaživanju potrošača koji se trenutačno suočavaju s visokim i nestabilnim cijenama jer će stvoriti zaštitni sloj između njih i kratkoročnih tržišta. Ovim će se prijedlogom visoke cijene tehnologija koje upotrebljavaju fosilna goriva, a koje djeluju na tržištu električne energije odvojiti od računa za energiju potrošača i poduzeća. Dugoročnijim ugovaranjem u obliku ugovora o kupnji energije, ugovora za razlike i dugoročnih tržišta osigurat će se znatno smanjenje dijela računa za električnu energiju koji je izložen kratkoročnim tržištima. Osim toga, uključivanjem obveze zaštite od rizika za opskrbljivače i obveze ponude ugovora s fiksnom cijenom znatno će se smanjiti izloženost nestabilnosti cijena u pogledu računa za električnu energiju. Potrošači će biti i bolje informirani o ponudama prije nego što se prijave, a države članice bit će obvezne uspostaviti opskrbljivače zadnjeg izbora. Osim toga, u krizi mogu omogućiti pristup reguliranim maloprodajnim cijenama. Pravo na dijeljenje energije nova je značajka koja će osnažiti potrošače i poduprijeti decentralizirano uvođenje energije iz obnovljivih izvora jer potrošačima omogućuje veću kontrolu nad njihovim računima za energiju.

U radnom dokumentu službi Komisije objašnjava se kako će se tom reformom povećati i konkurentnost industrije EU-a na način koji je u potpunosti komplementaran Zakonu o industriji s nultom neto stopom emisija. Od država članica zahtijevat će se da osiguraju prave uvjete za razvoj tržišta ugovora o kupnji energije, čime će se industriji dugoročno omogućiti pristup cjenovno pristupačnoj i čistoj električnoj energiji. Poboljšanja na dugoročnim tržištima omogućit će znatno veći pristup prekograničnoj energiji iz obnovljivih izvora za industrije i opskrbljivače do tri godine unaprijed, što je znatno poboljšanje u odnosu na današnje stanje. Općenito, programima javne potpore za energiju iz obnovljivih izvora povećat će se energetska neovisnost u državama članicama i integracija obnovljivih izvora energije u sustav uz istodobno podupiranje radnih mjesta i vještina na lokalnoj razini.

Iz dokumenta je vidljivo da će se tom reformom ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije i iskoristiti puni potencijal stalnih proizvodnih kapaciteta i rješenja za fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućilo da integriraju sve više razine obnovljivih izvora energije. Komisija predlaže da države članice procijene svoju potrebu za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava i omoguće uvođenje novih programa potpore za upravljanje potrošnjom i skladištenjem. Prijedlogom se uvode i dodatne mogućnosti za trgovinu obnovljivim izvorima energije bližu stvarnom vremenu na prekograničnoj i nacionalnoj razini. Na taj način tržište može bolje poduprijeti integraciju obnovljivih izvora energije i poslovni model rješenja za fleksibilnost koja mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe.

Naposljetku, u radnom dokumentu službi Komisije opisuje se kako se ovim prijedlogom odgovara na zahtjev Europskog vijeća da se procijene načini na koje bi se u kontekstu energetske krize optimiziralo funkcioniranje modela tržišta električne energije. Cilj prijedloga je zaštititi potrošače stvaranjem zaštitnog sloja između njih i kratkoročnih tržišta električne energije na temelju dugoročnog ugovaranja te učiniti ta kratkoročna tržišta učinkovitijima za obnovljive izvore energije i rješenja za fleksibilnost, uz bolji regulatorni nadzor. Ovim se prijedlogom osigurava daljnja svrsishodnost tržišnih pravila kako bi se potaknula troškovno učinkovita dekarbonizacija sektora električne energije i povećala njegova otpornost na nestabilnost cijena energije.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja 

Priprema ovog zakonodavnog prijedloga i radnog dokumenta službi Komisije temelji se na velikoj količini materijala, na koji se upućuje u bilješkama u radnom dokumentu službi Komisije, te na odgovorima na javno savjetovanje.

•Temeljna prava 

Ovim se prijedlogom može utjecati na niz temeljnih prava utvrđenih Poveljom EU-a o temeljnim pravima, a posebno na: slobodu poduzetništva (članak 16.) i pravo na vlasništvo (članak 17.). Međutim, kako je prethodno objašnjeno, određeno ograničavanje ostvarivanja tih prava predloženim mjerama smatra se nužnim i proporcionalnim za postizanje ciljeva prijedloga te stoga predstavlja legitimna ograničenja prava utvrđenih Poveljom.

S druge strane, prijedlogom se poboljšava zaštita temeljnih prava, kao što su poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), zabrana diskriminacije (članak 21.), pristup službama od općeg gospodarskog interesa (članak 36.), integracija visoke razine zaštite okoliša (članak 37.) i pravo na djelotvoran pravni lijek (članak 47.), posebno nizom odredbi o osnaživanju, pravima i zaštiti potrošača.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Predložene izmjene Direktive o električnoj energiji, Uredbe o električnoj energiji, Uredbe REMIT i Uredbe o ACER-u usmjerene su na ono što se smatra potrebnim za uklanjanje nedostataka trenutačnog modela tržišta električne energije u kontekstu energetske krize i za troškovno učinkovit doprinos klimatskim ambicijama Unije. Izmjene ne predstavljaju potpunu reviziju tih instrumenata.

Prijedlogom se mogu povećati administrativni zahtjevi za nacionalne uprave i poduzeća, iako na proporcionalan način kako je prethodno objašnjeno. Na primjer, predložene mjere za poticanje upotrebe dugoročnih ugovora kao što su ugovori o kupnji energije i dvosmjerni ugovori za razlike mogu dovesti do povećanih administrativnih troškova i opterećenja za poduzetnike i nacionalne uprave. Međutim, predviđeni gospodarski učinci pozitivno će koristiti poduzećima i potrošačima.

Mjere za poboljšanje likvidnosti i integracije tržišta mogu imati i određeni kratkoročni učinak na poduzeća jer bi se ona trebala prilagoditi novim trgovinskim dogovorima. Međutim, ti se učinci smatraju minimalnima u usporedbi s postojećim okvirom jer bi gospodarska dobit od reforme uvelike nadmašila bilo kakvu kratkoročnu ili dugoročnu administrativnu reorganizaciju.

Mjerama predviđenima za jačanje osnaživanja, prava i zaštite potrošača proširit će se dužnosti i obveze opskrbljivača i mrežnih operatora kako bi se poboljšao izbor, povećala zaštita i olakšalo aktivno sudjelovanje potrošača, posebno kućanstava, na tržištu. Međutim, dodatna su opterećenja minimalna jer se ti okviri uvode u cijeloj Europi te je stoga potrebno racionalizirati pravila.

Mjerama predviđenima za poboljšanje okvira REMIT mogu se povećati obveze izvješćivanja za određene sudionike na tržištu, iako na proporcionalan način. Međutim, one se smatraju minimalnima u usporedbi s postojećim okvirom jer bi koristi od povećanja kvalitete praćenja i nadzora tržišta nadmašile bilo kakve kratkoročne ili dugoročne administrativne troškove.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Utjecaj na proračun povezan s prijedlogom o poboljšanju modela tržišta električne energije u EU-u odnosi se na sredstva Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Glavne uprave za energetiku koja su opisana u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom prijedlogu. U osnovi, za nove zadatke koje će ACER obavljati bit će im potrebna četiri dodatna ekvivalenta punog radnog vremena od 2025. nadalje, kao i odgovarajuća financijska sredstva. Radno opterećenje Glavne uprave za energetiku povećat će se za tri ekvivalenta punog radnog vremena.

Proračunski učinak povezan s prijedlogom izmjene Uredbe REMIT odnosi se na sredstva Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Glavne uprave za energetiku koja su opisana u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom prijedlogu.  U osnovi, za nove zadatke koje će ACER obavljati, posebno one povezane s povećanim istražnim ovlastima, zahtijeva se postupno uvođenje 25 dodatnih ekvivalenata punog radnog vremena u ACER-u od 2025., kao i odgovarajuća financijska sredstva, iako će se većina dodatnog osoblja financirati iz naknada. U tu svrhu morat će se prilagoditi Odluka Komisije (EU) 2020/2152 od 17. prosinca 2020. o naknadama ACER-u za zadatke u okviru Uredbe REMIT. Radno opterećenje Glavne uprave za energetiku povećat će se za dva ekvivalenta punog radnog vremena.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će pratiti prenošenje i usklađenost država članica i drugih sudionika s mjerama koje će se u konačnici donijeti te prema potrebi poduzeti izvršne mjere. Za potrebe praćenja i provedbe Komisiji će osobitu potporu pružati ACER, posebno u situacijama povezanima s Uredbom REMIT. Komisija će surađivati i s ACER-om i nacionalnim regulatornim tijelima u kontekstu provedbe Uredbe o električnoj energiji i Direktive o električnoj energiji.

Nadalje, kako bi se olakšala provedba, Komisija će biti dostupna za bilateralne sastanke i telefonske razgovore s državama članicama u slučaju posebnih pitanja.

•Objašnjenje posebnih odredbi prijedloga  

Izmjenama koje se odnose na Uredbu o električnoj energiji pojašnjavaju se područje primjene i predmet Uredbe te naglašavaju važnost usklađenih tržišnih signala u svrhu osiguravanja veće fleksibilnosti i ulogu dugoročnih ulaganja u ublažavanju učinaka nestabilnosti kratkoročnih tržišnih cijena na račune za električnu energiju potrošača, uključujući energetski intenzivne industrije, mala i srednja poduzeća i kućanstva. Prijedlogom se pojašnjavaju određena glavna načela za trgovanje na tržištima dan unaprijed i unutardnevnim tržištima. Predviđaju se nova pravila koja se odnose na nabavu usluga upravljanja potrošnjom u obliku proizvoda za smanjenje vršne potrošnje koju provode operatori prijenosnog sustava i pravila koja dopuštaju operatorima prijenosnog sustava i operatorima distribucijskog sustava upotrebu podataka iz namjenskih mjernih uređaja. Postavljaju se nova pravila povezana s terminskim tržištima električne energije u svrhu poboljšavanja njihove likvidnosti. Prijedlog uključuje nova pravila čiji je cilj razjasniti i potaknuti ulogu i upotrebu dugoročnih ugovora u obliku ugovora o kupnji energije i dvosmjernih ugovora za razlike. Njime se predviđaju nova pravila u pogledu procjene potreba država članica za fleksibilnošću, njihova mogućnost uvođenja programa potpore fleksibilnosti i načela osmišljavanja takvih programa potpore fleksibilnosti. Njime se isto tako uvode novi zahtjevi transparentnosti za operatore prijenosnih sustava povezani s raspoloživim kapacitetom za nove priključke na mrežu.

Izmjenama Direktive o električnoj energiji predviđaju se nova pravila o zaštiti i osnaživanju potrošača. Izmjenom povezanom sa slobodnim izborom opskrbljivača uvode se novi zahtjevi kojima se omogućivanjem više brojila (ponekad zvanih podmetri) za jednu priključnu točku želi osigurati mogućnost da kupci imaju više od jednog opskrbljivača u svojim prostorima.

Izmjenama koje se odnose na osnaživanje i zaštitu potrošača osigurava se da se kupcima ponudi niz ugovora koji najbolje odgovaraju njihovim okolnostima, odnosno osigurava se da svim kupcima ponudi barem jedan fiksni rok i jedna fiksna cijena. Nadalje, kupcima se moraju pružiti jasne predugovorne informacije povezane s tim ponudama.

Utvrđeno je i novo pravo za kućanstva te mala i srednja poduzeća da sudjeluju u dijeljenju energije – to jest pravo aktivnih kupaca na vlastitu potrošnju obnovljive energije proizvedene ili pohranjene izvan lokacije u objektima koje posjeduju, zakupljuju, iznajmljuju u cijelosti ili djelomično ili energije koju im je prenio drugi aktivni kupac.

Uvode se i važne nove zaštite za kupce kako bi se osigurala kontinuirana opskrba električnom energijom, što uključuje zahtjev da države članice imenuju opskrbljivače zadnjeg izbora koji preuzimaju odgovornost za kupce opskrbljivača koji nisu izvršili svoje obveze i zaštitu od isključenja za ugrožene kupce. Od opskrbljivača će se tražiti i da uspostave sustav upravljanja rizikom kako bi primjenom odgovarajućih strategija zaštite ograničili rizik od neizvršavanja obveza. Te će strategije nadzirati nacionalna regulatorna tijela.

Izmjenama Direktive o električnoj energiji uvode se novi zahtjevi transparentnosti za operatore distribucijskih sustava povezani s raspoloživim kapacitetom za nove priključke na mrežu. Prijedlogom se pojašnjava uloga regulatornih tijela u pogledu jedinstvene platforme za dodjelu uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.

Izmjenama Uredbe REMIT područje primjene te uredbe prilagođava se trenutnim tržišnim okolnostima koje se mijenjaju, između ostalog, proširivanjem opsega izvješćivanja o podacima na nova tržišta električne energije uravnoteženja i povezana tržišta, kao i na algoritamsko trgovanje. Prijedlogom se osigurava čvršća, sustavnija i redovitija suradnja između energetskih i financijskih regulatora, uključujući ACER i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, kad je riječ o izvedenim veleprodajnim energetskim proizvodima. Njime se poboljšava i proces prikupljanja povlaštenih informacija i transparentnost tržišta jačanjem nadzora ACER-a i prilagodbom definicije povlaštenih informacija. Izmjenama Uredbe REMIT pojačan je nadzor strana koje izvješćuju kao što su registrirani mehanizmi izvješćivanja i osobe koje dogovaraju transakcije u okviru svoje struke. Izmjenama se poboljšavaju mogućnosti razmjene podataka između ACER-a, relevantnih nacionalnih tijela i Komisije. Izmjenom Uredbe REMIT uvodi se veća uloga ACER-a u istragama važnih prekograničnih slučajeva u svrhu borbe protiv kršenja Uredbe REMIT. Utvrđuje se i okvir za usklađivanje novčanih kazni koje određuju regulatorna tijela na nacionalnoj razini.

Cilj je izmjena koje se odnose na Uredbu o ACER-u razjasniti ulogu ACER-a u pogledu jedinstvene platforme za dodjelu emisijskih jedinica uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719 i u pogledu novih pravila uvedenih Uredbom o električnoj energiji povezanih s dugoročnim tržištima i programima podrške fleksibilnosti. Pojašnjava se uloga i nadležnost ACER-a u skladu s izmjenom Uredbe REMIT. Cilj je izmjene Direktive RED II razjasniti područje primjene pravila koja se odnose na neposredne programe zaštite cijena za obnovljive izvore energije koje države članice mogu uvesti.

2023/0077 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredbi (EU) 2019/943 i (EU) 2019/942 te direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 radi poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Od rujna 2021. zabilježene su vrlo visoke cijene i nestabilnost na tržištima električne energije. Kao što je navela Europska agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) u svojoj procjeni modela veleprodajnog tržišta električne energije u EU-u 17 iz travnja 2022., to je uglavnom posljedica visoke cijene plina koji se koristi kao input za proizvodnju električne energije.

(2)Eskalacija ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je ugovorna stranka Energetske zajednice, i povezane međunarodne sankcije od veljače 2022. poremetili su globalna energetska tržišta, pogoršali problem visokih cijena plina i znatno utjecali na cijene električne energije. Ruska invazija na Ukrajinu dovela je i do nesigurnosti u opskrbi drugim sirovinama, kao što su ugljen i sirova nafta, koji se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije. To je dovelo do znatnog dodatnog povećanja nestabilnosti cijena električne energije.

(3)Kao odgovor na tu situaciju, Komunikacija o cijenama energije koju je Komisija predstavila u listopadu 2021. sadržavala je paket mjera koje bi EU i njegove države članice mogli primijeniti za ublažavanje neposrednog učinka visokih cijena energije na kućanstva i poduzeća (uključujući potpore dohotku, porezne olakšice, uštedu plina i mjere skladištenja) te za jačanje otpornosti na buduće cjenovne šokove. U svojoj Komunikaciji od 8. ožujka 2022. naslovljenoj „REPowerEU: Zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” 18 Komisija je predstavila niz dodatnih mjera za jačanje paketa instrumenata i odgovor na rastuće cijene energije. Komisija je 23. ožujka 2022. uspostavila i privremeni sustav državnih potpora kako bi se omogućile određene subvencije za ublažavanje učinaka visokih cijena energije 19 .

(4)Komisija je 18. svibnja 2022. predstavila plan REPowerEU, 20 kojim su uvedene dodatne mjere usmjerene na uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom i ubrzano uvođenje obnovljive energije s ciljem okončanja ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima te koji uključuje prijedlog da se ciljani udio energije iz obnovljivih izvora u Uniji do 2030. poveća na 45 %. Nadalje, Komunikacijom o kratkoročnim intervencijama na energetskom tržištu i dugoročnim poboljšanjima modela tržišta električne energije 21 , uz utvrđivanje dodatnih kratkoročnih mjera za rješavanje problema visokih cijena energije, utvrđena su potencijalna područja za poboljšanje modela tržišta električne energije te je najavljena namjera da se ta područja procijene s ciljem izmjene zakonodavnog okvira.

(5)Kako bi hitno odgovorila na krizu cijena i sigurnosne probleme te se suočila s povećanjem cijena za građane, Unija je na temelju niza prijedloga Komisije uvela strog sustav skladištenja plina 22 , učinkovite mjere smanjenja potražnje za plinom i električnom energijom 23 , sustave ograničavanja cijena kako bi se izbjegla neočekivana dobit na tržištu plina i električne energije 24 te mjere za ubrzanje postupaka izdavanja dozvola za postrojenja za obnovljivu energiju 25 .

(6)Dobro integrirano tržište koje se temelji na paketu „Čista energija za sve Europljane”, donesenom 2018. i 2019. 26 , trebalo bi omogućiti Uniji da iskoristi gospodarske prednosti jedinstvenog energetskog tržišta u normalnim tržišnim okolnostima, osiguravajući sigurnost opskrbe i održavajući proces dekarbonizacije. Prekogranična povezanost osigurava i sigurniji, pouzdaniji i učinkovitiji rad elektroenergetskog sustava.

(7)Trenutačni model tržišta električne energije pomogao je i u nastanku novih i inovativnih proizvoda, usluga i mjera na maloprodajnim tržištima električne energije, čime se podupire energetska učinkovitost i veća upotreba energije iz obnovljivih izvora te povećava izbor kako bi se potrošačima pomoglo da smanje svoje račune za energiju i s pomoću malih proizvodnih postrojenja te novonastalih usluga za upravljanje potrošnjom. Nadogradnja i iskorištavanje potencijala digitalizacije energetskog sustava, kao što je aktivno sudjelovanje potrošača, trebali bi biti ključni elementi naših budućih tržišta i sustava električne energije. Istodobno je potrebno poštovati izbore potrošača i omogućiti im da iskoriste različite ponude ugovora.

(8)Međutim, u kontekstu energetske krize, trenutačni model tržišta električne energije otkriva i niz važnih nedostataka povezanih s utjecajem visokih i nestabilnih cijena fosilnih goriva na kratkoročna tržišta električne energije, zbog čega su kućanstva i poduzeća izložena znatnim porastima cijena koji utječu na njihove račune za električnu energiju.

(9)Brže uvođenje energije iz obnovljivih izvora i čistih fleksibilnih tehnologija najodrživiji je i troškovno najučinkovitiji način strukturnog smanjenja potražnje za fosilnim gorivima za proizvodnju električne energije i za izravnu potrošnju putem elektrifikacije i integracije energetskog sustava. Zahvaljujući niskim operativnim troškovima, obnovljivi izvori mogu pozitivno utjecati na cijene električne energije u cijeloj Uniji i smanjiti izravnu potrošnju fosilnih goriva.

(10)Promjenama u modelu tržišta električne energije trebalo bi osigurati da potrošači, uključujući one najugroženije, iskoriste sve veću primjenu energije iz obnovljivih izvora i energetsku tranziciju u cjelini te da se u konačnici tako zaštite od energetskih kriza i da se izbjegne padanje većeg broja kućanstava u zamku energetskog siromaštva. Njima bi se trebao ublažiti učinak visokih cijena fosilnih goriva, posebno plina, na cijene električne energije kako bi se kućanstvima i poduzećima omogućilo da dugoročno iskoriste prednosti cjenovno pristupačne i sigurne energije iz održivih obnovljivih izvora i izvora s niskim emisijama ugljika.

(11)Reforma modela tržišta električne energije trebala bi koristiti ne samo potrošačima iz kategorije kućanstava nego i potaknuti konkurentnost industrija Unije olakšavajući im ulaganja u čistu tehnologiju koja su im potrebna kako bi dovršile prelazak na nultu neto stopu emisija. Energetsku tranziciju u Uniji potrebno je poduprijeti snažnim temeljima proizvodnje uporabom čistih tehnologija. Ovim će se reformama poduprijeti cjenovno pristupačna elektrifikacija industrije i pozicioniranje Unije kao globalnog predvodnika kad je riječ o istraživanju i inovacijama u području tehnologija čiste energije.

(12)Učinkovita kratkoročna tržišta koja dobro funkcioniraju ključan su instrument za integraciju energije iz obnovljivih izvora i izvora fleksibilnosti na tržištu te olakšavaju integraciju energetskog sustava na troškovno učinkovit način.

(13)Unutardnevna tržišta posebno su važna za integraciju raznih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav uz najmanji trošak jer sudionicima na tržištu omogućuju trgovanje manjkom ili viškom električne energije bliže vremenu isporuke. Budući da proizvođači energije iz raznih obnovljivih izvora mogu točno procijeniti svoju proizvodnju tek blizu vremenu isporuke, ključno je da im se pristupom likvidnom tržištu maksimalno povećaju mogućnosti trgovanja što je bliže moguće vremenu isporuke električne energije.

(14)Stoga je važno da se unutardnevna tržišta prilagode raznim tehnologijama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarna energija i energija vjetra, kao i uključivanju upravljanja potrošnjom i skladištenja. Likvidnost unutardnevnih tržišta trebalo bi poboljšati dijeljenjem knjiga naloga među tržišnim operatorima unutar zone trgovanja, među ostalim i kad su prekozonski kapaciteti postavljeni na nulu ili nakon vremena zatvaranja unutardnevnog tržišta. Nadalje, vrijeme zatvaranja unutardnevnog tržišta trebalo bi približiti vremenu isporuke kako bi se sudionicima na tržištu maksimalno povećale mogućnosti trgovanja manjkom i viškom električne energije te doprinijelo boljoj integraciji raznih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav.

(15)Osim toga, trebalo bi se osigurati sudjelovanje malih pružatelja usluga fleksibilnosti na kratkoročnim tržištima električne energije smanjenjem minimalne količine za koju se može dati ponuda.

(16)Kako bi se osigurala učinkovita integracija električne energije proizvedene iz raznih obnovljivih izvora energije i smanjila potreba za proizvodnjom električne energije na temelju fosilnih goriva u razdobljima velike potražnje za električnom energijom u kombinaciji s niskim razinama proizvodnje električne energije iz raznih obnovljivih izvora energije, operatori prijenosnih sustava trebali bi moći osmisliti proizvod za smanjenje vršne potrošnje koji omogućuje upravljanje potrošnjom kako bi se smanjila vršna potrošnja u elektroenergetskom sustavu u određenim satima dana. Proizvod za smanjenje vršne potrošnje trebao bi doprinijeti maksimalnoj integraciji električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u sustav prebacivanjem potrošnje električne energije na ona razdoblja u danu kad je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora veća. Budući da je cilj proizvoda za smanjenje vršne potrošnje smanjiti i preusmjeriti potrošnju električne energije, područje primjene tog proizvoda trebalo bi ograničiti na upravljanje potrošnjom. Nabava proizvoda za smanjenje vršne potrošnje trebala bi se odvijati tako da se ne preklapa s aktivacijom proizvoda za uravnoteženje čiji je cilj održavanje stabilne frekvencije elektroenergetskog sustava. Kako bi provjerio količine aktiviranog smanjenja potražnje, operator prijenosnog sustava trebao bi upotrijebiti osnovnu vrijednost koja odražava očekivanu potrošnju električne energije bez aktivacije proizvoda za smanjenje vršne potrošnje.

(17)Kako bi mogli aktivno sudjelovati na tržištima električne energije i osigurati njihovu fleksibilnost, potrošače se postupno oprema pametnim sustavima mjerenja. Međutim, u brojnim državama članicama pametni sustavi mjerenja još uvijek se sporo uvode. U slučajevima u kojima pametni sustavi mjerenja još nisu ugrađeni te u slučajevima kad pametni sustavi mjerenja ne osiguravaju dovoljnu razinu granularnosti podataka, operatori prijenosnih i distribucijskih sustava trebali bi moći upotrebljavati podatke iz namjenskih mjernih uređaja za praćenje i namiru usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije. Omogućivanjem upotrebe podataka iz namjenskih mjernih uređaja za praćenje i namiru trebalo bi se olakšati aktivno sudjelovanje potrošača na tržištu i razvoj njihova upravljanja potrošnjom. Upotreba podataka iz tih namjenskih mjernih uređaja trebala bi biti popraćena zahtjevima kvalitete koji se odnose na podatke.

(18)Ovom se Uredbom uspostavlja pravna osnova za obradu osobnih podataka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Opće uredbe o zaštiti podataka. Države članice trebale bi osigurati da se poštuju sva načela i obveze zaštite osobnih podataka utvrđeni u Općoj uredbi o zaštiti podataka, među ostalim o smanjenju količine podataka. Ako se cilj ove Direktive može postići bez obrade osobnih podataka, pružatelji bi se trebali oslanjati na anonimizirane i zbirne podatke.

(19)Potrošačima i opskrbljivačima potrebna su djelotvorna i učinkovita dugoročna tržišta kako bi se obuhvatila njihova dugotrajna izloženost cijenama i smanjila ovisnost o kratkoročnim cijenama. Kako bi se osiguralo da kupci energije u cijelom EU-u mogu u potpunosti iskoristiti prednosti integriranih tržišta električne energije i tržišnog natjecanja u cijeloj Uniji, funkcioniranje dugoročnog tržišta električne energije Unije trebalo bi poboljšati uspostavom regionalnih virtualnih čvorišta kako bi se prevladala postojeća rascjepkanost tržišta i niska likvidnost u mnogim zonama trgovanja. Regionalna virtualna čvorišta trebala bi obuhvaćati više zona trgovanja i istodobno osiguravati odgovarajuću korelaciju cijena. Neke zone trgovanja možda nisu obuhvaćene virtualnim čvorištem u smislu doprinosa referentnoj cijeni čvorišta. Međutim, čvorište bi i dalje trebalo sudionike na tržištu iz tih zona trgovanja moći zaštititi od rizika.

(20)Virtualna čvorišta trebala bi odražavati zbirnu cijenu više zona trgovanja i pružati referentnu cijenu koju bi tržišni operatori trebali upotrebljavati za ponudu dugoročnih proizvoda za zaštitu od rizika. U tom pogledu virtualna čvorišta ne bi trebalo tumačiti kao subjekte koji dogovaraju ili izvršavaju transakcije. Osiguravanjem indeksa referentnih cijena regionalna virtualna čvorišta trebala bi omogućiti udruživanje sredstava za očuvanje likvidnosti te sudionicima na tržištu osigurati bolje mogućnosti zaštite od rizika.

(21)Kako bi se povećale mogućnosti sudionika na tržištu za zaštitu od rizika, trebalo bi proširiti ulogu jedinstvene platforme za dodjelu utvrđenu u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2016/1719. Jedinstvena platforma za dodjelu trebala bi nuditi trgovanje financijskim dugoročnim pravima prijenosa između različitih zona trgovanja i regionalnih virtualnih čvorišta. Nalozi koje su dostavili sudionici na tržištu za financijska prava prijenosa moraju se upariti s istodobnom dodjelom dugoročnog prekozonskog kapaciteta. Takvo uparivanje i dodjeljivanje trebalo bi redovito provoditi kako bi se sudionicima na tržištu osigurala dostatna likvidnost, a time i učinkovite mogućnosti zaštite od rizika. Dugoročna prava prijenosa trebala bi se izdavati s čestim rokovima dospijeća (od mjesec dana unaprijed do najmanje tri godine unaprijed) kako bi bila usklađena s uobičajenim razdobljem zaštite sudionika na tržištu. Jedinstvena platforma za dodjelu trebala bi podlijegati praćenju i mjerama izvršenja kako bi se osiguralo da pravilno obavlja svoje zadaće.

(22)Mrežne tarife trebale bi poticati operatore prijenosnih i distribucijskih sustava da upotrebljavaju usluge fleksibilnosti daljnjim razvojem inovativnih rješenja za optimiranje postojeće mreže i nabavu usluga fleksibilnosti, posebno upravljanja potrošnjom ili skladištenja. U tu bi svrhu mrežne tarife trebale biti osmišljene tako da se uzmu u obzir operativni i kapitalni izdaci operatora sustava ili njihova učinkovita kombinacija kako bi mogli upravljati elektroenergetskim sustavom na troškovno učinkovit način. Time bi se dodatno doprinijelo integraciji obnovljivih izvora energije uz najmanji trošak za elektroenergetski sustav te omogućilo krajnjim kupcima da procijene vrijednost svojih rješenja za fleksibilnost.

(23)Odobalni obnovljivi izvori energije, kao što su energija vjetra na moru, energija oceana i energija iz plutajućih fotonaponskih sustava, imat će ključnu ulogu u izgradnji elektroenergetskog sustava koji se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije i u osiguravanju klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, za njihovo šire i učinkovito uvođenje postoje značajne prepreke koje im onemogućavaju masivan razvoj potreban za postizanje tih ciljeva. Slične bi prepreke u budućnosti mogle nastati i za druge odobalne tehnologije. Te prepreke uključuju rizike ulaganja povezane s jedinstvenom topografskom situacijom odobalnih hibridnih projekata povezanih s više tržišta. Kako bi se smanjio rizik ulaganja za ove nositelje odobalnih projekata i osiguralo da projekti u odobalnoj zoni trgovanja imaju puni tržišni pristup okolnim tržištima, operatori prijenosnih sustava trebali bi odobalnom projektu jamčiti pristup kapacitetu odgovarajućeg hibridnog interkonekcijskog voda za sve tržišne vremenske jedinice. Ako se raspoloživi prijenosni kapaciteti smanje u mjeri u kojoj se ukupna količina proizvodnje električne energije koju bi odobalni projekt inače mogao izvoziti ne može isporučiti na tržište, operatoru prijenosnog sustava ili operatorima odgovornima za potrebu za ograničavanjem kapaciteta trebalo bi u budućnosti omogućiti razmjernu nadoknadu gubitka operatoru odobalnih projekata prihodom od zagušenja. Ta bi nadoknada trebala biti povezana samo s proizvodnom sposobnošću dostupnom na tržištu, koja može ovisiti o vremenskim uvjetima i ne obuhvaća isključenje i održavanje odobalnih projekata. Pojedinosti, uključujući uvjete pod kojima mjera može isteći, trebale bi biti definirane provedbenom uredbom.

(24)Na veleprodajnom tržištu dan unaprijed prvo se dispečiraju elektrane s nižim graničnim troškovima, ali cijenu koju dobivaju svi sudionici na tržištu određuje posljednja elektrana potrebna za pokrivanje potražnje, a to je elektrana s najvišim graničnim troškovima kad se tržišta poravnaju. U tom je kontekstu energetska kriza pokazala da nagli rast cijene plina i kamenog ugljena može dovesti do iznimnog i trajnog povećanja cijena po kojima postrojenja za proizvodnju na plin i ugljen daju ponude na veleprodajnom tržištu dan unaprijed. To je međutim dovelo do iznimno visokih cijena na tržištu dan unaprijed u cijeloj Uniji jer su postrojenja za proizvodnju na plin i ugljen često elektrane s najvišim graničnim troškovima potrebnima za zadovoljavanje potražnje za električnom energijom.

(25)S obzirom na ulogu cijene na tržištu dan unaprijed kao referentne cijene na drugim veleprodajnim tržištima električne energije i činjenicu da svi sudionici na tržištu dobivaju postignutu cijenu, tehnologije sa znatno nižim graničnim troškovima dosljedno bilježe visoke prihode.

(26)Kako bi ostvarila ciljeve Unije u pogledu dekarbonizacije i ciljeve utvrđene u planu REPowerEU da postane energetski neovisnija, Unija mora znatno ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije. S obzirom na potrebe za ulaganjem koje su potrebne za postizanje tih ciljeva, tržište bi trebalo osigurati uspostavu dugoročnog cjenovnog signala.

(27)U okviru toga države članice trebale bi nastojati stvoriti odgovarajuće tržišne uvjete za dugoročne tržišne instrumente, kao što su ugovori o kupnji energije (PPA-ovi). Ugovori o kupnji energije bilateralni su ugovori o kupnji između proizvođača i kupaca električne energije. Osiguravaju dugoročnu stabilnost cijena za kupca i sigurnost potrebnu proizvođaču da donese odluku o ulaganju. Međutim, samo nekoliko država članica ima aktivna tržišta ugovora o kupnji energije, a kupci su obično ograničeni na velika poduzeća, među ostalim zbog toga što se ugovori o kupnji energije suočavaju s nizom prepreka, posebno zbog poteškoća u pokrivanju rizika od neplaćanja kupca u tim dugoročnim ugovorima. Države članice trebale bi uzeti u obzir potrebu za stvaranjem dinamičnog tržišta ugovora o kupnji energije pri određivanju politika za postizanje ciljeva dekarbonizacije energije utvrđenih u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

(28)U skladu s člankom 15. stavkom 8. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, države članice trebaju procijeniti regulatorne i administrativne prepreke dugoročnim ugovorima o kupnji energije iz obnovljivih izvora te ukloniti neopravdane prepreke takvim ugovorima i promicati njihovu primjenu. Osim toga, države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima trebaju opisati politike i mjere kojima se olakšava primjena ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora. Ne dovodeći u pitanje tu obvezu izvješćivanja o regulatornom kontekstu koji utječe na tržište ugovora o kupnji energije, države članice trebale bi osigurati da su instrumenti za smanjenje financijskih rizika povezanih s kupcem koji ne ispunjava svoje dugoročne obveze plaćanja u okviru ugovora o kupnji energije dostupni poduzećima koja se suočavaju s preprekama ulasku na tržište ugovora o kupnji energije i koja nisu u financijskim poteškoćama u skladu s člancima 107. i 108. UFEU-a. Države članice mogle bi odlučiti uspostaviti sustav osiguranja po tržišnim cijenama. Države članice trebale bi uključiti odredbe kako bi se izbjeglo smanjenje likvidnosti na tržištima električne energije, primjerice upotrebom financijskih ugovora o kupnji energije. Države članice ne bi trebale podržavati ugovore o kupnji energije proizvedene iz fosilnih goriva. Iako bi zadani pristup trebao biti utemeljen na nediskriminaciji među potrošačima, države članice mogle bi odlučiti usmjeriti te instrumente na određene kategorije potrošača primjenjujući pritom objektivne i nediskriminirajuće kriterije. U tom bi okviru države članice trebale uzeti u obzir potencijalnu ulogu instrumenata osiguranih na razini Unije, koje pruža, na primjer, Europska investicijska banka.

(29)Prilikom osmišljavanja i dodjele javne potpore države članice imaju na raspolaganju nekoliko instrumenata za potporu razvoju tržišta ugovora o kupnji energije. Dopuštanje nositeljima projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji sudjeluju u javnom natječaju za potporu da rezerviraju dio proizvodnje za prodaju putem ugovora o kupnji energije pridonijelo bi razvoju i rastu tržišta ugovora o kupnji energije. Osim toga, u okviru te evaluacije natječaja države članice trebale bi nastojati primjenjivati kriterije kojima bi se poticao pristup tržištu ugovora o kupnji energije sudionicima koji se suočavaju s preprekama za ulazak, kao što su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), dajući prednost ponuditeljima koji su se obvezali da će potpisati ugovore o kupnji energije za dio proizvodnje projekta jednog ili više potencijalnih kupaca koji se suočavaju s poteškoćama u pristupu tržištu ugovora o kupnji energije.

(30)Ako države članice odluče podupirati nova javno financirana ulaganja („neposredne programe zaštite cijena”) u proizvodnju električne energije s niskim emisijama ugljika iz nefosilnih goriva za postizanje ciljeva Unije u pogledu dekarbonizacije, ti bi programi trebali biti strukturirani s pomoću dvosmjernih ugovora za razlike tako da uključuju, uz jamstvo prihoda, ograničenje visine tržišnih prihoda od predmetnih proizvodnih sredstava. Nova ulaganja u proizvodnju električne energije trebala bi uključivati ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije, ulaganja u obnovu kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije te ulaganja u proširenje postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije ili u produljenje njihova životnog vijeka.

(31)Takvim dvosmjernim ugovorima za razlike osiguralo bi se da prihodi proizvođača koji proizlaze iz novih ulaganja u proizvodnju električne energije koji primaju javnu potporu postanu manje ovisni o nestabilnim cijenama proizvodnje koja se temelji na fosilnim gorivima i kojom se obično određuje cijena na tržištu dan unaprijed.

(32)Međutim, u mjeri u kojoj se ograničenjem utvrđivanja neposrednih programa zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za razlike smanjuju vrste neposrednih programa zaštite cijena koje države članice mogu donijeti u pogledu obnovljivih izvora energije, ono bi trebalo biti ograničeno na tehnologije nefosilnih goriva s niskim emisijama ugljika čiji su operativni troškovi niski i stabilni te na tehnologije koje obično ne pružaju fleksibilnost elektroenergetskom sustavu, isključujući pritom tehnologije koje su u ranim fazama njihova uvođenja na tržište. To je potrebno kako bi se osiguralo da se ne ugrozi gospodarska održivost proizvodnih tehnologija s visokim graničnim troškovima i kako bi se održali poticaji za tehnologije koje elektroenergetskom sustavu mogu ponuditi fleksibilnost za davanje ponuda na tržištu električne energije na temelju njihovih oportunitetnih troškova. Osim toga, ograničenje utvrđivanja neposrednih programa zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za razlike ne bi se trebalo primjenjivati na tehnologije u nastajanju ako bi za poticanje njihove primjene mogle biti prikladnije druge vrste neposrednih programa zaštite cijena. Ograničenjem se ne bi trebalo dovoditi u pitanje moguće izuzeće za mala postrojenja i demonstracijske projekte u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te bi trebalo uzeti u obzir posebnosti zajednica energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 22. stavkom 7. te direktive.

(33)S obzirom na potrebu da se proizvođačima pruži regulatorna sigurnost, obveza država članica da primjenjuju neposredne programe zaštite cijena za proizvodnju električne energije u obliku dvosmjernih ugovora za razlike trebala bi se primjenjivati samo na nova ulaganja u proizvodnju električne energije iz izvora navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(34)Zahvaljujući ograničenju visine tržišnih prihoda, neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za razlike trebao bi se osigurati dodatni izvor prihoda za države članice u razdobljima visokih cijena energije. Kako bi se dodatno ublažio učinak visokih cijena električne energije na račune potrošača, države članice trebale bi osigurati da se prihodi prikupljeni od proizvođača koji podliježu neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za razlike prenose na sve krajnje kupce električne energije, uključujući kućanstva, MSP-ove i industrijske potrošače, na temelju njihove potrošnje. Preraspodjela prihoda trebala bi se provoditi na način kojim se osigurava da su potrošači i dalje u određenoj mjeri izloženi cjenovnom signalu kako bi smanjili svoju potrošnju kad su cijene visoke ili je preusmjerili na razdoblja nižih cijena (što su obično razdoblja s većim udjelom proizvodnje obnovljivih izvora energije). Države članice trebale bi osigurati da preraspodjela prihoda krajnjim potrošačima električne energije ne utječe na jednake uvjete i tržišno natjecanje među različitim opskrbljivačima.

(35)Nadalje, države članice trebale bi osigurati da neposredni programi zaštite cijena, bez obzira na njihov oblik, ne narušavaju učinkovito, konkurentno i likvidno funkcioniranje tržišta električne energije, čuvajući poticaje proizvođača da reagiraju na tržišne signale, uključujući prestanak proizvodnje kad su cijene električne energije niže od njihovih operativnih troškova, i krajnjih kupaca da smanje potrošnju kad su cijene električne energije visoke. Države članice trebale bi osigurati da programi potpore ne predstavljaju prepreku razvoju komercijalnih ugovora kao što su ugovori o kupnji energije.

(36)Stoga se dvosmjerni ugovori za razlike i ugovori o kupnji energije međusobno nadopunjuju i doprinose poticanju energetske tranzicije i osiguravaju da potrošači imaju koristi od obnovljivih izvora energije i energije s niskim emisijama ugljika. U skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi države članice trebale bi slobodno odlučiti koje će instrumente upotrebljavati za postizanje svojih ciljeva u pogledu dekarbonizacije. Ugovorima o kupnji energije privatni ulagači pridonose dodatnom uvođenju energije iz obnovljivih izvora i energije s niskim emisijama ugljika dok istodobno dugoročno zadržavaju niske i stabilne cijene električne energije. Isto tako, dvosmjernim ugovorima za razlike isti cilj ostvaruju javni subjekti u ime potrošača. Oba su instrumenta neophodna za postizanje ciljeva Unije u pogledu dekarbonizacije uvođenjem energije iz obnovljivih izvora i energije s niskim emisijama ugljika, uz istodobno promicanje koristi jeftine proizvodnje električne energije za potrošače.

(37)Ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije zahtijeva sve veću dostupnost rješenja za fleksibilnost kako bi se osigurala njihova integracija u mrežu i kako bi se elektroenergetskom sustavu i mreži omogućilo da se prilagode promjenjivosti proizvodnje i potrošnje električne energije u različitim vremenskim okvirima. Regulatorna tijela trebala bi periodično procjenjivati potrebu za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava na temelju ulaznih podataka operatora prijenosnih i distribucijskih sustava. U procjeni potreba za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava trebalo bi uzeti u obzir sva postojeća i planirana ulaganja (uključujući postojeća sredstva koja još nisu priključena na mrežu) u izvore fleksibilnosti kao što su fleksibilna proizvodnja električne energije, interkonekcijski vodovi, upravljanje potrošnjom, skladištenje energije ili proizvodnja obnovljivih goriva, s obzirom na potrebu za dekarbonizacijom energetskog sustava. Na temelju toga države članice trebale bi definirati nacionalni cilj u pogledu nefosilnih rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje, što bi se trebalo odražavati i u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

(38)Kako bi se postigao nacionalni cilj u pogledu nefosilnih rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i potrebe za ulaganjem u skladištenje, države članice mogu osmisliti ili preoblikovati mehanizme za razvoj kapaciteta kako bi stvorile zeleni i fleksibilan mehanizam za razvoj kapaciteta. Države članice koje primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta u skladu s postojećim pravilima trebale bi promicati sudjelovanje u nefosilnim rješenjima za fleksibilnost kao što je upravljanje potrošnjom i skladištenje uvođenjem dodatnih kriterija ili značajki u model.

(39)Kako bi se poduprli ciljevi zaštite okoliša, graničnu vrijednost emisija CO2, utvrđenu u članku 22. stavku 4. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća, trebalo bi smatrati gornjom granicom. Stoga bi države članice mogle utvrditi tehničke standarde učinkovitosti i granične vrijednosti emisija CO2 kojima se sudjelovanje u mehanizmima za razvoj kapaciteta ograničava na fleksibilne tehnologije bez fosilnih goriva, potpuno u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju 27 kojima se države članice potiču na uvođenje zelenih kriterija u mehanizme za razvoj kapaciteta.

(40)Osim toga, ako države članice ne primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta ili ako su dodatni kriteriji ili značajke u oblikovanju njihova mehanizma za razvoj kapaciteta nedovoljni za postizanje nacionalnog cilja u pogledu potreba za ulaganjima u upravljanje potrošnjom i skladištenje, mogle bi primjenjivati programe potpore fleksibilnosti koji se sastoje od plaćanja za raspoloživi kapacitet nefosilnih rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje.

(41)Postupci priključenja novih postrojenja za proizvodnju i potrošnju na mrežu, posebno postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, često kasne. Jedan od razloga za takva kašnjenja jest nedostatak raspoloživog kapaciteta mreže na lokaciji koju je odabrao ulagač, što podrazumijeva potrebu za proširenjem ili jačanjem mreže kako bi se postrojenja sigurno povezala sa sustavom. Novi zahtjev za operatore elektroenergetskih sustava, i na razini prijenosa i na razini distribucije, da objavljuju i ažuriraju informacije o kapacitetu mreže dostupnom u njihovim područjima rada pridonio bi tome da ulagači donose odluke na temelju informacija o dostupnosti kapaciteta mreže unutar sustava, a time i potrebnom ubrzanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora.

(42)Nadalje, kako bi se riješio problem dugog vremena odgovora na zahtjeve za priključenje na mrežu, operatori prijenosnih i distribucijskih sustava trebali bi korisnicima sustava pružiti jasne i transparentne informacije o statusu i obradi njihovih zahtjeva za priključenje. Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava trebali bi nastojati takve informacije pružiti u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.

(43)Tijekom energetske krize potrošači su bili izloženi iznimno nestabilnim veleprodajnim cijenama energije i imali su ograničene mogućnosti za uključivanje na energetsko tržište. Stoga se mnoga kućanstva suočavaju s poteškoćama pri plaćanju računa. Najteže su pogođeni ugroženi i energetski siromašni potrošači 28 , no takvim su poteškoćama izložena i kućanstva sa srednjim dohotkom. Stoga je važno ažurirati prava i zaštitu potrošača, kako bi imali koristi od energetske tranzicije, odvojiti njihove račune za električnu energiju od kratkoročnih kretanja cijena na energetskim tržištima i uravnotežiti rizik između opskrbljivača i potrošača.

(44)Potrošači bi trebali imati pristup širokom rasponu ponuda kako bi mogli odabrati ugovor u skladu sa svojim potrebama. Međutim, opskrbljivači su smanjili svoje ponude, ugovori s fiksnom cijenom postali su rijetkost, a izbor ponuda ograničen. Potrošači bi uvijek trebali imati mogućnost odabira pristupačne fiksne cijene i ugovora na određeno vrijeme, a opskrbljivači ne bi trebali jednostrano mijenjati uvjete takvog ugovora prije njegova isteka.

(45)Ako opskrbljivači ne zaštite dovoljno svoj portfelj električne energije, promjene veleprodajnih cijena električne energije mogu povećati njihovu izloženost financijskom riziku i dovesti do neuspješne opskrbe zbog čega se troškovi prenose na potrošače i druge korisnike mreže. Stoga bi trebalo osigurati da opskrbljivači budu dovoljno zaštićeni kad nude ugovore s fiksnom cijenom. U odgovarajućoj strategiji zaštite od rizika trebalo bi uzeti u obzir pristup opskrbljivača vlastitoj proizvodnji i kapitalizaciji te njihovu izloženost promjenama cijena na veleprodajnom tržištu.

(46)Potrošači bi trebali imati mogućnost odabira opskrbljivača koji im nudi cijenu i uslugu koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Napredak u tehnologiji mjerenja i zasebnog mjerenja u kombinaciji s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom znači da je sada tehnički moguće imati više opskrbljivača za jedan prostor. Ako to žele, kupci bi trebali moći iskoristiti te mogućnosti za odabir zasebnog opskrbljivača, posebno za električnu energiju za napajanje uređaja kao što su dizalice topline ili električna vozila koji su izrazito veliki potrošači ili koji isto tako mogu automatski promijeniti svoju potrošnju električne energije kao odgovor na cjenovne signale. Nadalje, zahvaljujući namjenskim mjernim uređajima s brzim odzivom koji su priključeni na uređaje s fleksibilnim opterećenjem koje se može kontrolirati, ili su u njih ugrađeni, krajnji kupci mogu sudjelovati u drugim programima upravljanja potrošnjom koji se temelje na poticajima i koji pružaju usluge fleksibilnosti na tržištu električne energije i operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava. Općenito, takvim bi se aranžmanima trebalo pridonijeti povećanoj primjeni upravljanja potrošnjom i osnaživanju potrošača, jer bi im se omogućila bolja kontrola nad vlastitom potrošnjom energije i računima za energiju, uz istodobno pružanje dodatne fleksibilnosti elektroenergetskom sustavu kako bi se mogao nositi s fluktuacijama ponude i potražnje.

(47)Zbog sve složenijih ponuda za isporuku energije i različitih marketinških praksi, potrošači često u potpunosti ne razumiju za što se prijavljuju. Konkretno, nejasan je način određivanja cijene, uvjeti za obnovu ugovora, posljedice raskida ugovora ili razlozi zbog kojih opskrbljivač može promijeniti uvjete. Stoga bi opskrbljivači ili sudionici na tržištu koji se bave agregiranjem trebali potrošačima pružiti ključne informacije o ponudama za isporuku energije prije potpisivanja ugovora na kratak i lako razumljiv način.

(48)Kako bi se osigurala kontinuirana opskrba potrošača u slučaju da opskrbljivač ne izvrši svoju obvezu, države članice trebale bi biti obvezne imenovati opskrbljivače zadnjeg izbora koji se mogu smatrati pružateljima univerzalne usluge. Takav opskrbljivač mogao bi biti prodajni odjel vertikalno integriranog poduzeća, koje isto tako obavlja funkcije distribucije, pod uvjetom da udovoljava zahtjevima za razdvajanje iz članka 35. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća. Međutim, to ne podrazumijeva obvezu država članica da isporučuju po određenoj fiksnoj najnižoj cijeni.

(49)Dijeljenjem energije može se stvoriti otpornost na učinke visokih i nestabilnih veleprodajnih tržišnih cijena na račune potrošača za energiju, osnažuje se šira skupina potrošača koji inače nemaju mogućnost postati aktivni kupci zbog financijskih ili prostornih ograničenja, kao što su energetski siromašni i ugroženi potrošači, te se povećava upotreba energije iz obnovljivih izvora mobiliziranjem dodatnih ulaganja privatnog kapitala i diversifikacijom načina isplate naknada. Uz integraciju odgovarajućih cjenovnih signala i postrojenja za skladištenje, dijeljenje električne energije može pomoći u postavljanju temelja za iskorištavanje potencijala manjih potrošača za fleksibilnost.

(50)Aktivni kupci koji posjeduju, zakupljuju ili iznajmljuju postrojenje za skladištenje ili proizvodnju trebali bi imati pravo dijeliti višak proizvodnje i ovlastiti druge potrošače da postanu aktivni ili da dijele energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi ili skladišti u postrojenjima koja se zajednički zakupljuju, iznajmljuju ili posjeduju, izravno ili preko posrednika treće strane. Dogovor o dijeljenju energije temelji se na privatnom ugovornom sporazumu između aktivnih kupaca ili se postiže preko pravnog subjekta. Pravni subjekt koji uključuje kriterije zajednice obnovljive energije kako je definirana u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ili energetska zajednica građana kako je definirana u Direktivi (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća mogu sa svojim članovima dijeliti električnu energiju proizvedenu u postrojenjima nad kojima imaju potpuno vlasništvo. U okviru zaštite i osnaživanja za dijeljenje energije posebnu pozornost trebalo bi posvetiti energetski siromašnim i ugroženim potrošačima.

(51)Dijeljenjem energije operacionalizira se zajednička potrošnja samostalno proizvedene ili uskladištene električne energije koju u mrežu predaje više aktivnih kupaca koji zajednički djeluju. Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajuću informatičku infrastrukturu kako bi se u određenom vremenskom okviru omogućilo administrativno usklađivanje potrošnje sa samostalno proizvedenom ili uskladištenom obnovljivom energijom za potrebe izračuna energetske komponente računa za energiju. Proizvodnja tih postrojenja trebala bi se raspodijeliti među agregiranim profilima opterećenja potrošača na temelju statičkih, varijabilnih ili dinamičkih metoda izračuna koje aktivni kupci mogu unaprijed definirati ili o kojima se mogu dogovoriti.

(52)Ugrožene kupce trebalo bi na odgovarajući način zaštititi od isključenja električne energije i ne bi ih trebalo staviti u položaj u kojem su prisiljeni da se isključe. Uloga opskrbljivača i svih relevantnih nacionalnih tijela u utvrđivanju odgovarajućih kratkoročnih i dugoročnih mjera koje bi se trebale staviti na raspolaganje ugroženim kupcima za upravljanje njihovom potrošnjom i troškovima energije i dalje je ključna, među ostalim bliskom suradnjom sa sustavima socijalne sigurnosti.

(53)Javne intervencije u određivanje cijena opskrbe električnom energijom u načelu su mjera kojom se narušava tržište. Takve se intervencije stoga mogu provoditi samo kao obveze pružanja javne usluge i podliježu posebnim uvjetima. Na temelju ove Direktive regulirane cijene, među ostalim cijene niže od troškova, moguće su za energetski siromašna i ugrožena kućanstva te, kao prijelazna mjera, za kućanstva i mikropoduzeća. U kriznim vremenima, kad se veleprodajne i maloprodajne cijene električne energije znatno povećaju, što negativno utječe na šire gospodarstvo, državama članicama trebalo bi dopustiti da privremeno prošire primjenu reguliranih cijena i na MSP-ove. Državama članicama trebalo bi privremeno dopustiti da regulirane cijene za kućanstva i MSP-ove odrede na razini nižoj od troškova sve dok to ne stvara poremećaje među opskrbljivačima i dok im se nadoknađuju troškovi opskrbe po cijeni nižoj od troškova. Međutim, takvo reguliranje cijena treba biti ciljano i treba osigurati da se njime ne potiče povećanje potrošnje. Stoga bi takva regulacija cijena trebala biti ograničena za kućanstva na 80 % njihove srednje potrošnje, a za MSP-ove na 70 % potrošnje u prethodnoj godini. Komisija bi trebala utvrditi kad postoji takva kriza cijena električne energije i, slijedom toga, kad je ta mogućnost primjenjiva. Komisija bi isto tako trebala navesti valjanost tog utvrđenja, tijekom kojeg je privremeno produljena primjena reguliranih cijena, koja može trajati do jedne godine. Ako bilo koja od mjera predviđenih ovom Uredbom čini državnu potporu, odredbama koje se odnose na takve mjere ne dovodi se u pitanje primjena članaka 107. i 108. UFEU-a.

(54)Mjerama predviđenima ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje ni primjena Direktive 2014/65/EU, Uredbe (EU) 2016/1011 i Uredbe (EU) 648/2012.

(55)Uredbu (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbu (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktivu (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(56)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije

Uredba (EU) 2019/943 mijenja se kako slijedi:

1. članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) odrediti temeljna načela za funkcionalna, integrirana tržišta električne energije, kojima se svim pružateljima resursa i kupcima električne energije omogućuje nediskriminirajući pristup mreži, kojima se omogućuje razvoj dugoročnih tržišta električne energije kako bi se opskrbljivačima i potrošačima omogućilo da ograniče rizik ili da se zaštite od rizika buduće nestabilnosti cijena električne energije, kojima se jača položaj kupaca, osigurava konkurentnost na globalnom tržištu, povećava fleksibilnost upravljanjem potrošnjom, skladištenjem energije i drugim nefosilnim rješenjima za fleksibilnost, osigurava energetska učinkovitost, olakšava agregacija distribuirane potražnje i ponude te omogućuju integracija tržišta i sektorska integracija te na tržištu utemeljene naknade za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora;”;

(b) dodaje se sljedeća točka:

„(e)    podupirati dugoročna ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i omogućiti potrošačima da smanje ovisnost svojih računa za energiju o fluktuacijama kratkoročnih tržišnih cijena električne energije, posebno cijena fosilnih goriva u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.”;

2. u članku 2. dodaju se sljedeće točke:

„72. „vršni sat” znači sat s najvećom potrošnjom električne energije u kombinaciji s niskom razinom električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, uzimajući u obzir prekozonske razmjene;

73. „smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima” znači sposobnost sudionika na tržištu da smanje potrošnju električne energije tijekom vršnih sati koje određuje operator prijenosnog sustava;

74. „proizvod za smanjenje vršne potrošnje” znači proizvod temeljen na tržištu kojim sudionici na tržištu mogu osigurati operatorima prijenosnih sustava smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima;

75. „virtualno čvorište” znači nefizička regija koja obuhvaća više od jedne zone trgovanja za koju je cijena indeksa utvrđena primjenom metodologije;

76. „dvosmjerni ugovor za razlike” znači ugovor sklopljen između operatora postrojenja za proizvodnju električne energije i druge ugovorne stranke, obično javnog subjekta, kojim se štiti minimalna naknada i ograničava prekomjerna naknada; ugovor je osmišljen kako bi se očuvali poticaji za učinkovit rad i sudjelovanje proizvodnog postrojenja na tržištima električne energije te za usklađenost s načelima utvrđenima u članku 4. stavku 2. i članku 4. stavku 3. prvom i trećem podstavku Direktive (EU) 2018/2001;

77. „ugovor o kupnji energije” ili „PPA” znači ugovor na temelju kojeg fizička ili pravna osoba pristaje kupiti električnu energiju od proizvođača električne energije na tržišnoj osnovi;

78. „tržišni prihod” znači ostvareni prihod koji proizvođač električne energije primi u zamjenu za prodaju i isporuku električne energije u Uniji, bez obzira na ugovorni oblik u kojem se takva razmjena odvija i isključujući svu potporu koju dodjeljuju države članice;

79. „namjenski mjerni uređaj” znači uređaj koji je priključen na uređaj ili je u njega ugrađen i koji prodaje upravljanje potrošnjom ili usluge fleksibilnosti na tržištu električne energije ili operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava;

80. „fleksibilnost” znači sposobnost elektroenergetskog sustava da se prilagodi promjenjivosti obrazaca proizvodnje i potrošnje te dostupnosti mreže, u relevantnim tržišnim vremenskim okvirima.”;

 
3. članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Operatori prijenosnih sustava i nominirani operatori tržišta električne energije, ili subjekt koji su imenovali, zajednički organiziraju upravljanje integriranim tržištem dan unaprijed i unutardnevnim tržištem u skladu s Uredbom (EU) 2015/1222. Operatori prijenosnih sustava i nominirani operatori tržišta električne energije surađuju na razini Unije ili, ako je primjerenije, na regionalnoj razini kako bi što više povećali učinkovitost i djelotvornost trgovanja električnom energijom Unije dan unaprijed i unutar jednog dana. Obvezom suradnje ne dovodi se u pitanje primjena prava tržišnog natjecanja Unije. Funkcije operatora prijenosnih sustava i nominiranih operatora tržišta električne energije koje su povezane s trgovanjem električnom energijom podliježu regulatornom nadzoru regulatornih tijela na temelju članka 59. Direktive (EU) 2019/944 i ACER-a na temelju članaka 4. i 8. Uredbe (EU) 2019/942.”;

(b) stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) čim više povećavaju prilike za sve sudionike na tržištu da sudjeluju u prekozonskoj trgovini i trgovini unutar zona na nediskriminirajući način u što je bliže moguće stvarnom vremenu u svim zonama trgovanja;”;

ii. umeće se sljedeća točka (ca):

„(ca) organiziraju se tako da se osigura podjela likvidnosti među svim nominiranim operatorima tržišta električne energije, kako za prekozonsku trgovinu tako i za trgovinu unutar zona;”;

4. umeću se članci 7.a i 7.b:

„Članak 7.a

Proizvod za smanjenje vršne potrošnje

1.Ne dovodeći u pitanje članak 40. stavke 5. i 6. Direktive o električnoj energiji, operatori prijenosnih sustava smiju nabavljati proizvode za smanjenje vršne potrošnje kako bi se smanjila potražnja za električnom energijom tijekom vršnih sati. 

2.Operatori prijenosnih sustava koji žele nabaviti proizvod za smanjenje vršne potrošnje podnose regulatornom tijelu predmetne države članice prijedlog kojim se utvrđuju dimenzioniranje i uvjeti nabave takvog proizvoda. Prijedlog operatora prijenosnog sustava mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)dimenzioniranje proizvoda za smanjenje vršne potrošnje temelji se na analizi potrebe za dodatnom uslugom kojom se jamči sigurnost opskrbe. U analizi se uzima u obzir standard pouzdanosti ili objektivni i transparentni kriteriji stabilnosti mreže koje je odobrilo regulatorno tijelo. Pri dimenzioniranju se u obzir uzimaju predviđanje potražnje, predviđanje količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i predviđanje drugih izvora fleksibilnosti u sustavu. Dimenzioniranje proizvoda za smanjenje vršne potrošnje ograničeno je kako bi se osiguralo da očekivane koristi od proizvoda ne premašuju predviđene troškove;

(b)nabava proizvoda za smanjenje vršne potrošnje temelji se na objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima te je ograničena na upravljanje potrošnjom; 

(c)nabava proizvoda za smanjenje vršne potrošnje provodi se na temelju konkurentnog natječajnog postupka, pri čemu se odabir temelji na najnižoj cijeni ponuđenoj za ispunjavanje unaprijed definiranih tehničkih i okolišnih kriterija;

(d)ugovori za proizvod za smanjenje vršne potrošnje sklapaju se najranije dva dana prije aktivacije proizvoda, a ugovorno razdoblje ne smije biti dulje od jednog dana; 

(e)aktivacijom proizvoda za smanjenje vršne potrošnje ne smije se smanjiti prekozonski kapacitet;

(f)proizvod za smanjenje vršne potrošnje aktivira se nakon zatvaranja tržišta dan unaprijed i prije otvaranja tržišta uravnoteženja;

(g)proizvod za smanjenje vršne potrošnje ne podrazumijeva početnu proizvodnju koja se nalazi iza mjerne točke.

3.Stvarno smanjenje potrošnje koje je posljedica aktivacije proizvoda za smanjenje vršne potrošnje mjeri se u odnosu na osnovnu vrijednost koja odražava očekivanu potrošnju električne energije bez aktivacije proizvoda za smanjenje vršne potrošnje. Operatori prijenosnih sustava razvijaju osnovnu metodologiju uz savjetovanje sa sudionicima na tržištu i dostavljaju je regulatornom tijelu.

4.Regulatorna tijela odobravaju prijedlog operatora prijenosnih sustava koji žele nabaviti proizvod za smanjenje vršne potrošnje i osnovnu metodologiju dostavljene u skladu sa stavcima 2. i 3. ili zahtijevaju od operatora prijenosnih sustava da izmijene prijedlog ako ne ispunjava zahtjeve utvrđene u tim stavcima.

Članak 7.b

Namjenski mjerni uređaj

1.Države članice dopuštaju operatorima prijenosnih sustava i operatorima distribucijskih sustava upotrebu podataka iz namjenskih mjernih uređaja za praćenje i obračun upravljanja potrošnjom i usluga fleksibilnosti, među ostalim iz sustava pohrane.

2.Države članice utvrđuju zahtjeve za postupak provjere valjanosti podataka namjenskog mjernog uređaja kako bi se provjerila i osigurala kvaliteta odgovarajućih podataka.”;

5. članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Nominirani operatori tržišta električne energije omogućuju sudionicima na tržištu da trguju energijom što je bliže moguće stvarnom vremenu, a najmanje do vremena zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta. Do 1. siječnja 2028. vrijeme zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta mora biti najranije 30 minuta prije stvarnog vremena.”;

(b) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Nominirani operatori tržišta električne energije osiguravaju proizvode za trgovanje na tržištu dan unaprijed i unutardnevnom tržištu koji su dovoljno mali, s najmanjim veličinama ponude od 100 kW ili manje, kako bi omogućili djelotvorno sudjelovanje upravljanja potrošnjom, skladištenja energije i manjih obnovljivih izvora, među ostalim i izravno sudjelovanje kupaca.”;

6. članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Dugoročna tržišta

1.Do 1. prosinca 2024. ENTSO za električnu energiju, nakon savjetovanja s ESMA-om, podnosi ACER-u prijedlog za uspostavu regionalnih virtualnih čvorišta za dugoročno tržište. Prijedlogom se: 

(a)definira zemljopisni opseg virtualnih čvorišta za dugoročno tržište, uključujući zone trgovanja koje čine ta čvorišta, s ciljem maksimalnog povećanja cjenovnih korelacija između referentnih cijena i cijena u zonama trgovanja koje čine virtualna čvorišta;

(b)uključuje metodologija za izračun referentnih cijena za virtualna čvorišta za dugoročno tržište kako bi se maksimalno povećale korelacije između referentne cijene i cijena u zonama trgovanja koje čine virtualno čvorište; takva metodologija primjenjuje se na sva virtualna čvorišta i temelji se na unaprijed definiranim objektivnim kriterijima; 

(c)uključuje definicija dugoročnih financijskih prava prijenosa sa zona trgovanja na virtualna čvorišta za dugoročno tržište;

(d)maksimalno povećavaju mogućnosti trgovanja proizvodima za zaštitu od rizika koje upućuju na virtualna čvorišta za dugoročno tržište i za dugoročna prava prijenosa sa zona trgovanja na virtualna čvorišta.

2.U roku od šest mjeseci od primitka prijedloga o uspostavi regionalnih virtualnih čvorišta za dugoročno tržište ACER ocjenjuje taj prijedlog te ga odobrava ili mijenja. U potonjem se slučaju ACER savjetuje s ENTSO-om za električnu energiju prije donošenja izmjena. Doneseni prijedlog objavljuje se na internetskim stranicama ACER-a.

3.Jedinstvena platforma za dodjelu uspostavljena u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719 ima pravni oblik naveden u Prilogu II. Direktivi (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća.

4.Jedinstvenom platformom za dodjelu:

(a)nudi se trgovanje dugoročnim pravima prijenosa između svake zone trgovanja i virtualnog čvorišta; ako zona trgovanja nije dio virtualnog čvorišta, platformom se mogu izdati dugoročna financijska prava prijenosa virtualnom čvorištu ili drugim zonama trgovanja koje su dio iste regije za proračun kapaciteta;

(b)redovito se dodjeljuje dugoročni prekozonski kapacitet na transparentan, tržišno utemeljen i nediskriminirajući način; učestalim dodjelama dugoročnog prekozonskog kapaciteta podupire se učinkovito funkcioniranje dugoročnog tržišta;

(c)nudi se trgovanje financijskim pravima prijenosa kojima se nositeljima tih financijskih prava prijenosa omogućuje da izbjegnu izloženost pozitivnim i negativnim cjenovnim rasponima, i s čestim dospijećem od najmanje tri godine unaprijed.

5.Ako regulatorno tijelo smatra da sudionicima na tržištu nisu dostupne dostatne mogućnosti zaštite od rizika, nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima za financijska tržišta u slučaju da se dugoročna tržišta odnose na financijske instrumente kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15., može zahtijevati od burza električne energije ili operatora prijenosnih sustava da provedu dodatne mjere, kao što su aktivnosti održavanja tržišta, kako bi se poboljšala likvidnost dugoročnog tržišta. Uz uvjet da se poštuju pravo tržišnog natjecanja Unije, Direktiva (EU) 2014/65 te uredbe (EU) br. 648/2012 i (EU) br. 600/2014, operatori tržišta slobodno razvijaju proizvode za zaštitu od rizika, uključujući dugoročne proizvode za zaštitu od rizika, kako bi sudionicima na tržištu, među ostalim vlasnicima postrojenja za proizvodnju energije koja se služe obnovljivim izvorima energije, pružili primjerene mogućnosti da se zaštite od financijskog rizika fluktuacije cijena. Države članice ne zahtijevaju da takva aktivnost zaštite od rizika može biti ograničena na trgovine unutar države članice ili zone trgovanja.”;

7. članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Tarifne metodologije odražavaju fiksne troškove operatora prijenosnih i distribucijskih sustava te se u njima uzimaju u obzir kapitalni i operativni izdaci za pružanje odgovarajućih kratkoročnih i dugoročnih poticaja operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava, uključujući prethodna ulaganja, kako bi se povećala učinkovitost, uključujući energetsku učinkovitost, poticala integracija tržišta i sigurnost opskrbe, podupirala upotreba usluga fleksibilnosti i učinkovita ulaganja, uključujući rješenja za optimizaciju postojeće mreže, i olakšalo upravljanje potrošnjom i povezane aktivnosti istraživanja te olakšale inovacije u interesu kupaca u područjima kao što su digitalizacija, usluge fleksibilnosti i interkonekcije.”;

(b) stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Tarifnim metodologijama za prijenos i distribuciju pružaju se poticaji za operatore prijenosnih i distribucijskih sustava za troškovno najučinkovitiji rad i razvoj njihovih mreža, među ostalim i nabavom usluga. U tu svrhu regulatorna tijela relevantne troškove priznaju kao prihvatljive, uključuju te troškove u tarife za prijenos i distribuciju te uvode ciljeve performansi kako bi pružila poticaje za operatore prijenosnih i distribucijskih sustava da podignu učinkovitost u svojim mrežama, među ostalim putem energetske učinkovitosti, upotrebe usluga fleksibilnosti i razvoja pametnih mreža i sustava za pametno mjerenje.”;

   (c) u stavku 9. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) metodama za osiguravanje transparentnosti u određivanju i strukturi tarifa, uključujući prethodna ulaganja;”;

   (d) u stavku 9. dodaje se sljedeća točka (i):

„(i) poticajima za učinkovita ulaganja u mreže, među ostalim u pogledu resursa fleksibilnosti i fleksibilnih ugovora o priključenju.”;

(8) u članku 19. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) održavanje ili povećanje prekozonskih kapaciteta optimiziranim korištenjem postojećih interkonekcijskih vodova, po potrebi putem koordiniranih korektivnih protumjera ili pokrivanje troškova ulaganja u mrežu relevantnih za smanjenje zagušenja interkonekcijskog voda; ili”;

(b) dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) naknada operatorima odobalnih proizvodnih postrojenja u odobalnoj zoni trgovanja ako je pristup međusobno povezanim tržištima smanjen tako da jedan ili više operatora prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje dovoljan kapacitet na interkonekcijskom vodu ili ključnim elementima mreže koji utječu na kapacitet interkonekcijskog voda, zbog čega operator odobalnog postrojenja ne može izvoziti svoju sposobnost proizvodnje električne energije na tržište.”;

9. umeće se sljedeće poglavlje III.a:

„POGLAVLJE III.a

Posebni poticaji za ulaganja za postizanje Unijinih ciljeva dekarbonizacije

Članak 19.a

Ugovori o kupnji energije

1.Države članice olakšavaju sklapanje ugovora o kupnji energije radi postizanja ciljeva utvrđenih u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u pogledu dimenzije „dekarbonizacija” iz članka 4. točke (a) Uredbe (EU) 2018/1999 uz istodobno očuvanje konkurentnih i likvidnih tržišta električne energije.

2.Države članice osiguravaju uspostavu instrumenata, kao što su programi jamstava po tržišnim cijenama, za smanjenje financijskih rizika povezanih s neispunjavanjem obveza plaćanja otkupljivača u okviru ugovora o kupnji energije i njihovu dostupnost kupcima koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište ugovora o kupnji energije i koji nisu u financijskim poteškoćama u skladu s člancima 107. i 108. UFEU-a. U tu svrhu države članice uzimaju u obzir instrumente na razini Unije. Države članice određuju na koje su kategorije kupaca ti instrumenti usmjereni, primjenjujući nediskriminirajuće kriterije.

3.Programi jamstava za ugovore o kupnji energije koje podupire država uključuju odredbe s ciljem izbjegavanja smanjenja likvidnosti na tržištima električne energije i njima se ne podupire kupnja proizvodnje iz fosilnih goriva.

4.Pri osmišljavanju programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora države članice dopuštaju sudjelovanje projekata kojima se dio električne energije rezervira za prodaju putem ugovora o kupnji energije ili drugih tržišno utemeljenih mehanizama te nastoje primijeniti evaluacijske kriterije za poticanje pristupa tržištu ugovora o kupnji energije kupcima koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište. Na temelju takvih kriterija za ocjenjivanje prednost se ponajprije može dati ponuditeljima koji predoče potpisani ugovor o kupnji energije ili dokaz o tome da se jedan ili više potencijalnih kupaca koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište ugovora o kupnji energije obvezalo potpisati ugovor o kupnji energije za dio proizvodnje projekta.

5.U ugovorima o kupnji energije navodi se zona trgovanja u kojoj se vrši isporuka i odgovornost za osiguravanje prava prekozonskog prijenosa u slučaju promjene zone trgovanja u skladu s člankom 14.

6.U ugovorima o kupnji energije navode se uvjeti pod kojima se kupci i proizvođači mogu povući iz ugovora o kupnji energije, kao što su primjenjive izlazne naknade i otkazni rokovi, u skladu s pravom Unije o tržišnom natjecanju.

Članak 19.b

Neposredni programi zaštite cijena za nova ulaganja u proizvodnju

1.Neposredni programi zaštite cijena za nova ulaganja u proizvodnju električne energije iz izvora navedenih u stavku 2. imaju oblik dvosmjernog ugovora za razlike. Nova ulaganja u proizvodnju električne energije uključuju ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije, ulaganja u obnovu kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije te ulaganja u proširenje postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije ili u produljenje njihova životnog vijeka.

2.Stavak 1. primjenjuje se na nova ulaganja u proizvodnju električne energije iz sljedećih izvora:

(a)energija vjetra;

(b)solarna energija;

(c)geotermalna energija;

(d)hidroenergija bez akumulacije;

(e)nuklearna energija.

3.Neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za razlike:

(a)svim se krajnjim kupcima električne energije na temelju njihova udjela u potrošnji (isti trošak/povrat po potrošenom MWh) raspodjeljuju prihodi prikupljeni kad je tržišna cijena viša od izvršne cijene;

(b)osigurava se da je raspodjela prihoda krajnjim kupcima električne energije osmišljena tako da se potrošače nastavi poticati da smanje svoju potrošnju ili je preusmjere na razdoblja u kojima su cijene električne energije niske i da se ne narušava tržišno natjecanje među opskrbljivačima električnom energijom;

Članak 19.c

Procjena potreba za fleksibilnošću

1.Do 1. siječnja 2025. i svake dvije godine nakon toga regulatorno tijelo svake države članice ocjenjuje potrebu za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava u razdoblju od najmanje pet godina i sastavlja izvješće o njoj, s obzirom na potrebu za troškovno učinkovitim postizanjem sigurnosti opskrbe i dekarbonizacijom elektroenergetskog sustava, uzimajući u obzir integraciju različitih sektora. Izvješće se temelji na podacima i analizama koje dostavljaju operatori prijenosnih i distribucijskih sustava te države članice u skladu sa stavkom 2. te se pri njegovoj izradi primjenjuje metodologija u skladu sa stavkom 3.

2.U izvješću se ocjenjuje potreba za fleksibilnošću kako bi se električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora integrirala u elektroenergetski sustav te se posebno razmatra potencijal nefosilnih rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje kako bi se zadovoljila ta potreba na razini prijenosa i distribucije. U izvješću se razlikuju potrebe za sezonskom i dnevnom fleksibilnošću te za fleksibilnošću po satu.

3.Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava svake države članice regulatornom tijelu dostavljaju podatke i analize potrebne za pripremu izvješća iz stavka 1.

4.ENTSO za električnu energiju i tijelo EU-a za ODS-ove koordiniraju operatore prijenosnih i distribucijskih sustava u pogledu podataka i analiza koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 2. Pritom osobito:

(a)definiraju vrstu i oblik podataka koje operatori prijenosnih i distribucijskih sustava dostavljaju regulatornim tijelima;

(b)razvijaju metodologiju za analizu potreba za fleksibilnošću koju provode operatori prijenosnih i distribucijskih sustava, uzimajući u obzir barem sve postojeće izvore fleksibilnosti i planirana ulaganja na razini međusobnog povezivanja, prijenosa i distribucije te potrebu za dekarbonizacijom elektroenergetskog sustava.

5.ENTSO za električnu energiju i tijelo EU-a za ODS-ove međusobno blisko surađuju u pogledu koordinacije operatora prijenosnih i distribucijskih sustava.

6.Do 1. ožujka 2024. ENTSO za električnu energiju i tijelo EU-a za ODS-ove zajedno podnose ACER-u prijedlog u pogledu vrste i oblika podataka koji se podnose regulatornim tijelima i metodologije iz stavka 3. U roku od tri mjeseca od primitka prijedloga ACER ga odobrava ili izmjenjuje. U potonjem slučaju ACER se prije donošenja izmjena savjetuje s ENTSO-om za električnu energiju i tijelom EU-a za ODS-ove. Doneseni prijedlog objavljuje se na internetskim stranicama ACER-a.

7.Regulatorna tijela ACER-u podnose izvješća iz stavka 1. i objavljuju ih. U roku od 12 mjeseci od primitka izvješća ACER izdaje izvješće u kojem ih analizira i daje preporuke o pitanjima od prekogranične važnosti u pogledu nalaza regulatornih tijela.

Članak 19.d

Okvirni nacionalni cilj za upravljanje potrošnjom i skladištenje

Na temelju izvješća regulatornog tijela u skladu s člankom 19.c stavkom 1. svaka država članica utvrđuje okvirni nacionalni cilj za upravljanje potrošnjom i skladištenje. Taj okvirni nacionalni cilj odražava se i u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica u pogledu dimenzije „unutarnje energetsko tržište” u skladu s člancima 3., 4. i 7. Uredbe (EU) 2018/1999 te u njihovim integriranim dvogodišnjim izvješćima o napretku u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999.

Članak 19.e

Programi potpore fleksibilnosti

1.Države članice koje primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta u skladu s člankom 21. razmatraju promicanje udjela nefosilnih rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje uvođenjem dodatnih kriterija ili značajki u osmišljavanje mehanizma za razvoj kapaciteta.

2.Ako mjere uvedene u skladu sa stavkom 1. radi promicanja udjela nefosilnih rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje u mehanizmima za razvoj kapaciteta nisu dovoljne za zadovoljavanje potreba za fleksibilnošću utvrđenih u skladu s člankom 19.d, države članice mogu primjenjivati programe potpore fleksibilnosti koji se sastoje od plaćanja za raspoloživi kapacitet nefosilne fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje.

3.Države članice koje ne primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta mogu primjenjivati programe potpore fleksibilnosti koji se sastoje od plaćanja za raspoloživi kapacitet nefosilnih rješenja za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje.

Članak 19.f

Načela osmišljavanja programa potpore fleksibilnosti

Program potpore fleksibilnosti za nefosilna rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje koje države članice primjenjuju u skladu s člankom 19.e stavcima 2. i 3.:

(a)ne prelazi ono što je potrebno za zadovoljavanje utvrđenih potreba za fleksibilnošću na troškovno učinkovit način;

(b)ograničen je na nova ulaganja u nefosilna rješenja za fleksibilnost kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje;

(c)ne uključuje početnu proizvodnju na temelju fosilnih goriva koja se nalazi iza mjernog mjesta;

(d)namijenjen je pružateljima kapaciteta koji se odabiru otvorenim, transparentnim, natjecateljskim, nediskriminirajućim i troškovno učinkovitim postupkom;

(e)ima za cilj spriječiti neopravdana narušavanja učinkovitog funkcioniranja tržišta električne energije, među ostalim očuvanjem učinkovitih poticaja za rad i cjenovnih signala te spriječiti izloženost promjeni cijena i tržišnom riziku;

(f)pruža poticaje za integraciju i tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, izbjegavajući pritom nepotrebno narušavanje tržišta električne energije te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže;

(g)sadržava odredbe kojima se utvrđuje minimalna razina sudjelovanja na tržištu u smislu aktivirane energije, pri čemu se u obzir uzimaju tehničke posebnosti skladištenja i upravljanja potrošnjom;

(h)sadržava primjerene sankcije za pružatelje kapaciteta koji ne poštuju minimalnu razinu sudjelovanja na tržištu iz točke (g) ili koji ne slijede učinkovite poticaje za rad i cjenovne signale;

(i)otvoren je za prekogranično sudjelovanje.”;

10. u članku 37. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) provedbu koordiniranog izračuna kapaciteta u skladu s metodologijama izrađenima na temelju smjernice za dugoročnu dodjelu kapaciteta, smjernice za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima te smjernice za električnu energiju uravnoteženja donesenih na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009;”;

11. članak 50. mijenja se kako slijedi:

(a) dodaje se stavak 4.a:

„4.a Operatori prijenosnih sustava na jasan i transparentan način objavljuju informacije o kapacitetu raspoloživom za nove priključke u svojem području rada, među ostalim u zagušenim područjima ako se mogu osigurati priključci za fleksibilno skladištenje energije, te redovito ažuriraju te informacije, barem svaka tri mjeseca.

Operatori prijenosnih sustava korisnicima sustava također dostavljaju jasne i transparentne informacije o statusu i obradi njihovih zahtjeva za priključenje. Te informacije dostavljaju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.”;

12. u članku 57. dodaje se stavak 3.:

„3. Operatori distribucijskih sustava i operatori prijenosnih sustava surađuju na dosljednom objavljivanju informacija o raspoloživom kapacitetu za nove priključke u svojim područjima rada i pružanju nositeljima projekata dovoljno detaljnog pregleda novih energetskih projekata i drugih potencijalnih korisnika mreže.”;

13. u članku 59. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) pravila o dodjeli kapaciteta i o upravljanju zagušenjem u skladu s člankom 6. Direktive (EU) 2019/944 i člancima od 7. do 10., člancima od 13. do 17., člankom 19. i člancima 35., 36 i 37. ove Uredbe, uključujući pravila o metodologijama i postupcima za izračun kapaciteta dan unaprijed, unutardnevnih i dugoročnih kapaciteta, modelima mreže, konfiguraciji zone trgovanja, redispečiranju i trgovanju u suprotnom smjeru, algoritmima trgovanja, jedinstvenom povezivanju dan unaprijed i unutardnevnom povezivanju, uključujući mogućnost upravljanja od strane jednog subjekta, o jamstvu dodijeljenog prekozonskog kapaciteta, raspodjeli prihoda od zagušenja, dugoročnim financijskim pravima prijenosa koje dodjeljuje jedinstvena platforma za dodjelu, ograničavanju rizika prekozonskog prijenosa, postupcima nominacije i nadoknadama troškova dodjele kapaciteta i upravljanja zagušenjem;”;

14. dodaje se članak 69.a:

„Članak 69.a

Interakcija s financijskim zakonodavstvom Unije

Ništa u ovoj Uredbi ne odstupa od odredaba Direktive (EU) 2014/65, Uredbe (EU) br. 648/2012 i Uredbe (EU) br. 600/2014 ako se sudionici na tržištu ili tržišni operateri bave aktivnostima povezanima s financijskim instrumentima, posebno kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive (EU) 2014/65.”;

15. u Prilogu I. točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim:

„1.2. Koordinirani izračun kapaciteta provodi se za sve vremenske okvire dodjele.”

Članak 2.

Izmjene Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije

Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije mijenja se kako slijedi:

1. članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) točke 8. i 49. zamjenjuju se sljedećim:

„8.    „aktivni kupac” znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili električnu energiju koju sami proizvode ili dijele u drugim prostorima smještenima unutar iste zone trgovanja ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost;”;

„49. „nefrekvencijska pomoćna usluga” znači usluga kojom se koristi operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava u svrhu regulacije napona u stacionarnom stanju, injektiranja brzodjelujuće jalove struje, tromosti za osiguranje stabilnosti lokalne mreže, struje kratkog spoja, sposobnosti crnog starta, sposobnosti otočnog pogona i smanjenja vršne potrošnje;”;

(b) dodaju se sljedeće točke:

„15.a „ugovor o opskrbi s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama električne energije” znači ugovor o opskrbi električnom energijom između opskrbljivača i krajnjeg kupca kojim se jamče isti ugovorni uvjeti, uključujući cijenu, i koji unutar fiksne cijene može sadržavati fleksibilan element, na primjer za promjene cijena u razdoblju vršne potrošnje i izvan njega;”;

„10.a „dijeljenje energije” znači vlastita potrošnja aktivnih kupaca energije iz obnovljivih izvora:

(a)koja se proizvodi ili skladišti izvan lokacije ili na zajedničkim lokacijama u postrojenju koje se nalazi u njihovom vlasništvu, zakupu ili najmu u cijelosti ili djelomično; ili

(b)na koju im je pravo prenio drugi aktivni kupac, bilo besplatno ili uz određenu cijenu;

10.b „uzajamno trgovanje” obnovljivom energijom znači uzajamno trgovanje kako je definirano u članku 2. točki 18. Direktive (EU) 2018/2001;”;

„24.a „opskrbljivač zadnjeg izbora” znači opskrbljivač kojeg je država članica odredila za preuzimanje opskrbe električnom energijom kupaca od opskrbljivača koji je prestao poslovati;”;

2. članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Slobodan izbor opskrbljivača

Države članice osiguravaju da svi kupci mogu slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru. Države članice osiguravaju da svi kupci mogu istodobno sklopiti više od jednog ugovora o opskrbi električnom energijom i da u tu svrhu kupci imaju pravo na više od jednog mjernog i obračunskog mjesta koje pokriva jedinstveno priključno mjesto za njihove prostore.”

3. članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a) naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Pravo na ugovor o opskrbi s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama električne energije i s dinamičnim određivanjem cijene električne energije”;

(b) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice osiguravaju da se nacionalnim regulatornim okvirom opskrbljivačima omogućuje da nude ugovore o opskrbi s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama električne energije te ugovore s dinamičnim određivanjem cijene električne energije. Države članice osiguravaju da krajnji kupci koji imaju ugrađeno pametno brojilo mogu zatražiti sklapanje ugovora s dinamičnim određivanjem cijene električne energije i da svi krajnji kupci mogu zatražiti sklapanje ugovora s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama električne energije u trajanju od najmanje jedne godine s najmanje jednim opskrbljivačem i sa svakim opskrbljivačem koji ima više od 200 000 krajnjih kupaca.”;

(c) umeće se stavak 1.a:

„1.a Prije sklapanja ili produljenja bilo kojeg ugovora krajnji kupci dobivaju sažetak ključnih ugovornih uvjeta napisan jasno, sažetim i jednostavnim jezikom. Taj sažetak uključuje barem informacije o ukupnoj cijeni, promotivnim akcijama, dodatnim uslugama i popustima te uključuje prava iz članka 10. stavka 3. točaka (a), (b), (d), (e) i (f). Komisija u tom pogledu daje smjernice.”;

(d) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da opskrbljivači krajnjim kupcima pruže sve potrebne informacije o pogodnostima, troškovima i rizicima ugovora s dinamičnim određivanjem cijene i osiguravaju da se od opskrbljivača traži da u skladu s tim krajnjim kupcima stave na raspolaganje informacije, uključujući informaciju da je potrebno imati ugrađeno odgovarajuće brojilo električne energije. Regulatorna tijela prate tržišna kretanja i procjenjuju rizike koje novi proizvodi i usluge mogu prouzročiti te rješavaju slučajeve zlouporabe.”;

4. umeću se sljedeći članci:

„Članak 15.a

Pravo na dijeljenje energije

1.Sva kućanstva, mala i srednja poduzeća te javna tijela imaju pravo sudjelovati u dijeljenju energije kao aktivni kupci.

(a)Aktivni kupci imaju pravo međusobno dijeliti energiju iz obnovljivih izvora na temelju privatnih sporazuma ili posredstvom pravnog subjekta.

(b)Kako bi se olakšala razmjena energije, aktivni kupci mogu angažirati treću stranu koja je vlasnik postrojenja za skladištenje ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, upravlja njime ili upravlja njegovim radom, uključujući mjerenje i održavanje postrojenja, a da se ta treća strana ne smatra aktivnim kupcem.

(c)Države članice osiguravaju da aktivni kupci koji sudjeluju u dijeljenju energije:

(d)imaju pravo da se električna energija koju dijele prebije s ukupnom potrošnjom mjerenom u vremenskom razdoblju koje nije dulje od razdoblja obračuna odstupanja i ne dovodeći u pitanje primjenjive poreze, pristojbe i naknade za mrežu;

(e)ostvaruju korist od svih prava i obveza potrošača kao krajnji kupci na temelju ove Direktive, osim u slučaju dijeljenja energije između kućanstava s instaliranim kapacitetom do 10,8 kW i višestambenih zgrada s kapacitetom do 50 kW koji se koriste sporazumima o uzajamnom trgovanju;

(f)imaju pristup predlošcima ugovora s poštenim i transparentnim uvjetima za sporazume o uzajamnom trgovanju među kućanstvima te za ugovore o zakupu i najmu postrojenja za skladištenje i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili ulaganju u njih za potrebe dijeljenja energije; u slučaju sporova koji proizlaze iz takvih sporazuma krajnji kupci imaju pristup izvansudskom rješavanju sporova u skladu s člankom 26.;

(g)nisu podvrgnuti nepoštenom i diskriminirajućem postupanju sudionika na tržištu ili njihovih subjekata odgovornih za odstupanje;

(h)budu obaviješteni o mogućim promjenama zona trgovanja u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2019/943 i o činjenici da je pravo na dijeljenje energije ograničeno na jednu te istu zonu trgovanja.

(i)Države članice osiguravaju da relevantni operatori prijenosnih ili distribucijskih sustava ili druga imenovana tijela:

(j)prate, prikupljaju, potvrđuju i dostavljaju podatke o mjerenju povezane s električnom energijom koja se dijeli relevantnim krajnjim kupcima i sudionicima na tržištu najmanje jednom mjesečno i u skladu s člankom 23.;

(k)osiguravaju relevantnu kontaktnu točku za registraciju sporazuma o dijeljenju energije, primanje informacija o relevantnim mjernim mjestima, promjenama u pogledu lokacije i sudjelovanja te, prema potrebi, jasnu, transparentnu i pravodobnu potvrdu metoda izračuna.

2.Države članice poduzimaju odgovarajuće i nediskriminirajuće mjere kako bi energetski siromašnim i ranjivim kućanstvima osigurale pristup programima dijeljenja energije. Te mjere mogu uključivati mjere financijske potpore ili dodjelu proizvodnih kvota.”;

„Članak 18.a

Upravljanje rizicima opskrbljivača

1.Nacionalna regulatorna tijela osiguravaju da opskrbljivači razrađuju i provode odgovarajuće strategije zaštite kako bi ograničili rizik od promjena u veleprodajnoj opskrbi električnom energijom za gospodarsku održivost svojih ugovora s kupcima, uz istodobno održavanje likvidnosti i praćenje cjenovnih signala s kratkoročnih tržišta.

2.Strategije zaštite opskrbljivača mogu uključivati primjenu ugovora o kupnji energije. Ako postoje dovoljno razvijena tržišta za ugovore o kupnji energije koja omogućuju učinkovito tržišno natjecanje, države članice mogu zahtijevati da se dio izloženosti opskrbljivača promjenama veleprodajnih cijena električne energije obuhvati ugovorima o kupnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora koji odgovaraju trajanju njihove izloženosti riziku na strani potrošača, pod uvjetom da se poštuje pravo tržišnog natjecanja Unije.

3.Države članice nastoje osigurati dostupnost proizvoda za zaštitu od rizika energetskim zajednicama građana i zajednicama energije iz obnovljivih izvora.”;

5. umeću se sljedeći članci:

„Članak 27.a

Opskrbljivač zadnjeg izbora

1.Države članice imenuju opskrbljivače zadnjeg izbora barem za kupce iz kategorije kućanstvo. Postupak imenovanja opskrbljivača zadnjeg izbora mora biti pravedan, otvoren, transparentan i nediskriminirajući.

2.Krajnji kupci koji se preusmjeravaju na opskrbljivače zadnjeg izbora ne gube svoja prava kao kupci, osobito prava utvrđena u člancima 4., 10., 11., 12., 14., 18. i 26.

3.Države članice osiguravaju da opskrbljivači zadnjeg izbora bez odgode obavješćuju preusmjerene kupce o uvjetima i osiguravaju neometan kontinuitet usluge za te kupce najmanje šest mjeseci.

4.Države članice osiguravaju da se krajnjim kupcima pružaju informacije i da ih se potiče da prijeđu na tržišno utemeljenu ponudu.

5.Države članice mogu zahtijevati od opskrbljivača zadnjeg izbora da električnom energijom opskrbljuje kupce iz kategorije kućanstvo koji ne primaju tržišno utemeljene ponude. U takvim slučajevima primjenjuju se uvjeti iz članka 5.”;

„Članak 28.a

Zaštita ugroženih kupaca od isključenja

Države članice osiguravaju da se ugroženi kupci zaštite od isključenja električne energije. To se osigurava kao dio koncepta ugroženih kupaca u skladu s člankom 28. stavkom 1. ove Direktive i ne dovodeći u pitanje mjere utvrđene u članku 10. stavku 11.”;

6. u članku 27. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice osiguravaju da svi kupci iz kategorije kućanstvo i, ako to države članice smatraju prikladnim, mala poduzeća, imaju pravo na univerzalnu uslugu, naime pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete unutar svojeg državnog područja po konkurentnim, jednostavno i jasno usporedivim, transparentnim i nediskriminacijskim cijenama. Kako bi osigurale pružanje univerzalne usluge, države članice operatorima distribucijskih sustava nameću obvezu priključivanja kupaca na njihovu mrežu po uvjetima i tarifama utvrđenima u skladu s postupkom predviđenim u članku 59. stavku 7. Ovom se Direktivom ne sprečava države članice da ojačaju tržišni položaj kupaca iz kategorije kućanstava te malih i srednjih kupaca koji nisu kućanstva promicanjem mogućnosti za dobrovoljno udruživanje predstavnika za tu kategoriju kupaca.”;

7. u članku 31. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Operator distribucijskog sustava korisnicima sustava pruža informacije koje su im potrebne za učinkovit pristup sustavu, uključujući korištenje sustavom. Operatori distribucijskog sustava prije svega na jasan i transparentan način objavljuju informacije o kapacitetu raspoloživom za nove priključke u svojem području rada, među ostalim u zagušenim područjima ako se mogu osigurati priključci za fleksibilno skladištenje energije, te redovito ažuriraju te informacije, barem svaka tri mjeseca.

Operatori distribucijskog sustava korisnicima sustava također dostavljaju jasne i transparentne informacije o statusu i obradi njihovih zahtjeva za priključenje. Te informacije dostavljaju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.”;

8. članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a) iza stavka 6. dodaje se novi stavak:

„Zahtjevi iz stavaka 5. i 6. ne primjenjuju se na proizvode za smanjenje vršne potrošnje nabavljene u skladu s člankom 7.a Uredbe (EU) 2019/943.”;

9. članak 59. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. podstavak (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) osiguravanje, u bliskoj suradnji s drugim regulatornim tijelima, da jedinstvena platforma za dodjelu uspostavljena u skladu s Uredbom EU 2016/1719, ENTSO za električnu energiju i tijelo EU-a za ODS-ove ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Direktive, Uredbe (EU) 2019/943, mrežnih pravila i smjernica donesenih u skladu s člancima 59., 60 i 61. Uredbe (EU) 2019/943 i drugog relevantnog prava Unije, uključujući u pogledu prekograničnih pitanja, te odluka ACER-a, i zajedničkog utvrđivanja neispunjavanja obveza jedinstvene platforme za dodjelu, ENTSO-a za električnu energiju i tijela EU-a za ODS-ove; ako regulatorna tijela ne uspiju postići dogovor u roku od četiri mjeseca od početka savjetovanja za potrebe zajedničkog utvrđivanja neispunjavanja obveza, predmet se upućuje ACER-u na odlučivanje, u skladu s člankom 6. stavkom 10. Uredbe (EU) 2019/942.”;

(b) u stavku 1. podstavak (z) zamjenjuje se sljedećim:

„(z) Regulatorno tijelo ima sljedeće dužnosti: praćenje uklanjanja neopravdanih prepreka i ograničenja razvoja potrošnje električne energije iz vlastite proizvodnje i energetskih zajednica građana, uključujući onih koji se odnose na povezivanje distribuirane fleksibilne proizvodnje energije u razumnom roku u skladu s člankom 58. točkom (d).”;

(c) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Regulatorno tijelo smješteno u državi članici u kojoj se nalazi sjedište jedinstvene platforme za dodjelu, ENTSO-a za električnu energiju ili tijela EU-a za ODS-ove ima ovlast izricanja učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija subjektima ako ne ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Direktive, Uredbe (EU) 2019/943 ili bilo koje relevantne pravno obvezujuće odluke regulatornog tijela ili ACER-a ili predlaganja izricanja takvih sankcija nadležnom sudu.”;

10. umeće se članak 66.a:

„Članak 66.a

Pristup povoljnoj energiji tijekom krize cijena električne energije

1.Komisija može odlukom proglasiti krizu cijena električne energije na regionalnoj razini ili razini Unije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)vrlo visoke cijene na veleprodajnim tržištima električne energije koje su najmanje dva i pol puta veće od prosječne cijene tijekom prethodnih pet godina, za koje se očekuje da će ostati visoke najmanje šest mjeseci;

(b)nagla povećanja maloprodajnih cijena električne energije od najmanje 70 %, za koja se očekuje da će se nastaviti tijekom najmanje šest mjeseci; i

(c)negativan utjecaj povećanja cijena električne energije na šire gospodarstvo.

2.Komisija u svojoj odluci o proglašenju regionalne krize cijena električne energije ili krize cijena električne energije na razini Unije navodi razdoblje valjanosti te odluke, koje može trajati najviše godinu dana.

3.Ako je Komisija donijela odluku na temelju stavka 1., države članice mogu tijekom razdoblja valjanosti te odluke primijeniti ciljane javne intervencije u cijene opskrbe malih i srednjih poduzeća električnom energijom. Takve javne intervencije:

(a)ograničene su na najviše 70 % potrošnje korisnika tijekom istog razdoblja prethodne godine i zadržavaju poticaj za smanjenje potražnje;

(b)ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavaka 4. i 7.;

(c)prema potrebi ispunjavaju uvjete iz stavka 4.

4.Ako je Komisija donijela odluku na temelju stavka 1., države članice tijekom razdoblja valjanosti te odluke mogu, odstupajući od članka 5. stavka 7. točke (c), pri provedbi ciljanih javnih intervencija u cijene opskrbe električnom energijom na temelju članka 5. stavka 6. ili stavka 3. ovog članka, iznimno i privremeno odrediti cijenu za opskrbu električnom energijom koja je ispod troška pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)cijena utvrđena za kućanstva primjenjuje se samo na najviše 80 % srednje potrošnje kućanstava i zadržava poticaj za smanjenje potražnje;

(b)nema diskriminacije među opskrbljivačima;

(c)opskrbljivačima se isplaćuje naknada za opskrbu ispod cijene; i

(d)svi opskrbljivači imaju pravo dostaviti ponude za cijenu opskrbe električnom energijom koja je ispod troška na istoj osnovi.”;

11. u članku 71. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Države članice donose zakone i druge propise potrebne radi usklađivanja s člankom 2. točkama 8. i 49., člancima 3. i 5., člankom 6. stavcima 2. i 3., člankom 7. stavkom 1., člankom 8. stavkom 2. točkama (j) i (l), člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavcima od 2. do 12., člankom 11. stavcima 3. i 4., člancima od 12. do 24., člancima 26., 28. i 29., člankom 31. stavcima 1., 2. i od 4. do 10., člancima od 32. do 34. i člankom 36., člankom 38. stavkom 2., člancima 40. i 42., člankom 46. stavkom 2. točkom (d), člancima 51. i 54., člancima od 57. do 58., člankom 59. stavkom 1. točkama (a), (b) i od (d) do (y), člankom 59. stavcima 2. i 3., člankom 59. stavcima od 5. do 10., člancima od 61. do 63., člankom 70. točkama od 1. do 3., točkom 5. podtočkom (b) i točkom 6. te prilozima I. i II. do 31. prosinca 2020. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Međutim, države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s:

(a) člankom 70. točkom 5. podtočkom (a) do 31. prosinca 2019.;

(b) člankom 70. točkom 4. do 25. listopada 2020.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne radi usklađivanja s člankom 2. točkama 10.a, 10.b, 15.a, 24.a, člankom 4., člankom 11. stavcima 1., 1.a i 2., člankom 15.a, člankom 18.a, člankom 27. stavkom 1., člankom 27.a, člankom 28.a, člankom 31. stavkom 3., člankom 40. stavkom 7., člankom 59. stavkom 1. točkama (c) i (z), člankom 59. stavkom 4. i člankom 66.a najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.”

Članak 3.

Izmjene Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora

Direktiva (EU) 2018/2001 mijenja se kako slijedi:

1. članak 4. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a) drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U tu svrhu, a uzimajući u obzir neposredne programe zaštite cijena, potpora se daje u obliku tržišne premije, koja bi, među ostalim, mogla biti promjenjiva ili fiksna. Ova se rečenica ne primjenjuje na potporu za električnu energiju iz obnovljivih izvora navedenu u članku 19.b stavku 2. Uredbe (EU) 2019/944, na koju se primjenjuje članak 19.b stavak 1. te uredbe.”;

2. u članku 36. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima od 2. do 13., člancima od 15. do 31. i člankom 37. te prilozima II. i III. i prilozima od V. do IX. najkasnije do 30. lipnja 2021. Međutim, države članice donose zakone i druge propise potrebne radi usklađivanja s člankom 4. stavkom 3. drugim podstavkom do [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.”

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora

Uredba (EU) 2019/942 mijenja se kako slijedi:

1. članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) izdaje mišljenja i preporuke upućene operatorima prijenosnih sustava, ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin, tijelu EU-a za ODS-ove, jedinstvenoj platformi za dodjelu uspostavljenoj u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719, regionalnim koordinacijskim centrima i imenovanim operatorima na tržištu električne energije o odobravanju metodologija i uvjeta u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 5. stavcima 2., 3. i 4.; o preispitivanju zona trgovanja kako je navedeno u članku 5. stavku 7.; o tehničkim pitanjima kako je navedeno u članku 6. stavku 1.; o arbitraži među regulatorima u skladu s člankom 6. stavkom 10.; u vezi s regionalnim koordinacijskim centrima kako je navedeno u članku 7. stavku 2. točki (a); o odobravanju i izmjeni metodologija i izračuna i tehničkim specifikacijama kako je navedeno u članku 9. stavku 1.; o odobravanju i izmjeni metodologija kako je navedeno u članku 9. stavku 3.; o izuzećima iz članka 10.; o infrastrukturi kako je navedeno u članku 11. točki (d); o pitanjima povezanima s cjelovitošću i transparentnošću veleprodajnog tržišta u skladu s člankom 12.;”;

(b) točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) donosi pojedinačne odluke o pružanju informacija u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2. točkom (b) i člankom 8. točkom (c); o odobravanju metodologija i uvjeta u skladu s člankom 4. stavkom 4. i člankom 5. stavcima 2., 3. i 4.; o preispitivanju zona trgovanja kako je navedeno u članku 5. stavku 7.; o tehničkim pitanjima kako je navedeno u članku 6. stavku 1.; o arbitraži među regulatorima u skladu s člankom 6. stavkom 10.; u vezi s regionalnim koordinacijskim centrima kako je navedeno u članku 7. stavku 2. točki (a); o odobravanju i izmjeni metodologija i izračuna i tehničkim specifikacijama kako je navedeno u članku 9. stavku 1.; o odobravanju i izmjeni metodologija kako je navedeno u članku 9. stavku 3.; o izuzećima iz članka 10.; o infrastrukturi kako je navedeno u članku 11. točki (d); o pitanjima povezanima s cjelovitošću i transparentnošću veleprodajnog tržišta u skladu s člankom 12., o odobravanju i izmjeni prijedlogâ ENTSO-a za električnu energiju povezanih s regionalnim virtualnim centrima u skladu s člankom 5. stavkom 9.; te o odobravanju i izmjeni prijedlogâ ENTSO-a za električnu energiju i tijela EU-a za ODS-ove povezanih s metodologijom u pogledu podataka i analize koje treba dostaviti, a koji se odnose na potrebe za fleksibilnošću u skladu s člankom 5. stavkom 10. ”;

2. u članku 3. stavku 2. dodaje se četvrti podstavak:

„Ovaj stavak primjenjuje se i na jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”;

3. u članku 4. dodaje se stavak 9.:

„9. Stavci 6., 7. i 8 primjenjuju se i na jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”;

4. u članku 5. stavku 8. dodaje se drugi podstavak:

„ACER prati jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”;

5. u članku 5. dodaje se stavak 9.:

„9. ACER odobrava i prema potrebi mijenja prijedlog ENTSO-a za električnu energiju o uspostavi regionalnih virtualnih čvorišta za dugoročno tržište u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/943.”;

6. u članku 5. dodaje se stavak 10.:

„10. ACER odobrava i prema potrebi mijenja zajednički prijedlog ENTSO-a za električnu energiju i tijela EU-a za ODS-ove povezan s metodologijom u pogledu podataka i analize koje treba dostaviti, a koji se odnose na potrebe za fleksibilnošću u skladu s člankom 19.e točkom 5. Uredbe (EU) 2019/943.”;

 7. u članku 15. dodaje se stavak 5.:

„5. ACER izdaje izvješće u kojem analizira nacionalne procjene potreba za fleksibilnošću i daje preporuke o pitanjima od prekogranične važnosti u pogledu nalaza regulatornih tijela na temelju članka 19.e stavka 6. Uredbe (EU) 2019/943.”

Članak 5.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu [xxx] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

 
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

1.2.    Predmetna područja politike

1.3.    Prijedlog se odnosi na 

X novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 29  

X produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.    Ciljevi

1.4.1.    Opći ciljevi 

1.4.2.    Posebni ciljevi 

1.4.3.    Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.    Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

(a)    Djelotvornost i pravodobnost: pokazatelji bi trebali omogućiti praćenje uspješnosti redovitim pružanjem informacija o napretku i postignućima tijekom programskog razdoblja.

(b)    Učinkovitost: trebalo bi optimizirati postupke, izbjegavajući nepotrebne ili dvostruke zahtjeve za informacije, kako bi se omogućilo prikupljanje i obrada podataka.

(c)    Relevantnost pokazatelja i potreba za ograničavanjem povezanog administrativnog opterećenja.

(d)    Jasnoća: pokazatelji bi se trebali dostavljati u jasnom i razumljivom obliku, s popratnim metapodacima i u obliku kojim se olakšava pravilno tumačenje i smislena komunikacija.

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Osmišljavanje (uključujući detaljne studije) načina formiranja cijena čvorišta za trgovanje na dugoročnom tržištu (barem za središnju i nordijsku regiju za proračun kapaciteta, a potencijalno i druge) te odobravanje nove metodologije za tu temu

Osmišljavanje (uključujući detaljne studije) proizvoda za dugoročna prava prijenosa koji će se nuditi (zemljopisna pokrivenost i dizajn)

Moguće odluke o mogućnostima za ograničavanje rizika koje proizlaze iz novih zahtjeva nakon eskalacijskih postupaka nacionalnih regulatornih tijela

Aktivnosti praćenja povezane s novim dizajnom čvorišta (opseg dugoročnog prava prijenosa, likvidnost čvorišta, vrednovanje dugoročnog prava prijenosa itd.)

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

    financijski učinak od GGGG do GGGG

X neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.    Planirani načini izvršenja proračuna 30  

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

    izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

X tijelima iz članaka 70. i 71.

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Primjedbe

2.    MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.    Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.    Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela] 

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Iznosi u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije agenciji i ostalih prihoda agencije (doprinosi i naknade).

3.2.3.    Procijenjeni učinak na ljudske resurse ACER-a 

3.2.3.1.    Sažetak

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta); ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije agenciji i ostalih prihoda agencije (doprinosi i naknade).

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Planirani datum zapošljavanja za ekvivalent punog radnog vremena jest 1. siječnja 2024.

3.2.3.2.    Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

X    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Inicijativa je pokrenuta zbog trenutačne energetske krize i stoga nije uzeta u obzir pri izračunu iznosa za naslove VFO-a. Budući da je ta konkretna inicijativa nova, bit će potrebno reprogramirati liniju doprinosa ACER-u i liniju kojom će se poduprijeti dodatni rad u okviru GU-a ENER. Proračunski učinak na ACER kako je opisan u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju nadoknadit će se kompenzacijskim smanjenjem programirane potrošnje u proračunskoj liniji projekta ITER.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 40 .

3.2.5.    Doprinos trećih strana 

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

    na vlastita sredstva

    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda 

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije, COM(2021) 660 final.

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Plan REPowerEU, COM(2022) 230.

(3)    Komunikacija Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu, C 131 I/01, C/2022/1890.

(4)    Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina, SL L 173, 10.6.2022., str. 17.

(5)    Uredba (EU) 2022/1369 od 5. kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, SL L 206, 8.8.2022., str. 1.

(6)    Uredba (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, SL L 261, 7.10.2022., str. 1.

(7)    Uredba Vijeća (EU) 2022/2577 od 22. prosinca 2022. o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, SL L 335, 29.12.2022., str. 36.

(8)    Uredba (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, SL L 261, 7.10.2022., str. 1.

(9)    SPEECH/22/5493.

(10)     Izvješće o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe – prijedlozi 3. i 17.

(11)    Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, COM(2022) 222 final.

(12)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Plan REPowerEU COM(2022) 230 final.

(13)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija, COM(2023) 62 final .

(14)    Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, SL L 173, 12.6.2014., str. 1.

(15)    Preporuka Vijeća od 16. lipnja 2022. (2022/C 243/04).

(16)    Članak 194. stavak 1. UFEU-a.

(17)    Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora, ACER’s Final Assessment of the EU Wholesale Electricity Market Design, travanj 2022.

(18)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – REPowerEU: Zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju, COM(2022) 108 final.

(19)    Komunikacija Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu, C 131 I/01, C/2022/1890.

(20)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Plan REPowerEU, COM(2022) 230.

(21)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Kratkoročne intervencije na tržištu električne energije i dugoročna poboljšanja modela tržišta električne energije – tijek daljnjeg djelovanja, COM(2022) 236 final.

(22)    Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina (Tekst značajan za EGP), SL L 173.

(23)    Uredba (EU) 2022/1369 od 5. kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, SL L 206, i Uredba (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, SL L 261.

(24)    Uredba (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, SL L 261.

(25)    Uredba Vijeća (EU) 2022/2577 od 22. prosinca 2022. o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, SL L 335, 29.12.2022.

(26)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, SL L 328, 21.12.2018., str. 1.; Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka), SL L 328, 21.12.2018., str. 82.; Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, SL L 328, 21.12.2018., str. 210.; Uredba (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (preinaka), SL L 158, 14.6.2019., str. 22.; Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka), SL L 158, 14.6.2019., str. 54.; Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka), SL L 158, 14.6.2019., str. 125.

(27)    Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022., SL C 80, 18.2.2022., str. 1.

(28)    Određene su skupine izloženije energetskom siromaštvu ili njegovim negativnim učincima, primjerice žene, osobe s invaliditetom, starije osobe, djeca i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla.

(29)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(30)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(31)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(32)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(33)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(34)    Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

(35)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(36)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(37)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(38)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(39)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(40)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(41)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.