EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2018.

COM(2018) 767 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

FMT:Font=Calibri CEUnija tržišta kapitala: vrijeme za obnavljanje angažmana u korist ulaganja, rasta i jače uloge eura

1.Uvod

U svojem govoru o stanju Unije 2018. predsjednik Juncker naglasio je da su „nedavni događaji pokazali potrebu za jačanjem ekonomske i monetarne unije te izgradnjom likvidnih i snažnih tržišta kapitala. Brojne prijedloge Komisije u tom području još samo trebaju prihvatiti Parlament i Vijeće.”

Unija tržišta kapitala 1 ključni je prioritet Europske unije. S obzirom na predstojeći sastanak Europskog vijeća i sastanak na vrhu država europodručja u uključivom formatu u prosincu, hitno je potrebna potpuna predanost i djelovanje svih stranaka kako bi se dovršila unija tržišta kapitala.

Uniji su potrebna dobro razvijena i integrirana tržišta kapitala kako bi se ojačala i poduprla ekonomska i monetarna unija te međunarodna uloga eura. Učinkovita mobilnost kapitala pridonosi jačanju gospodarstva Unije tako što podupire gospodarsku konvergenciju. Državama članicama nude se dodatni izvori financiranja za ulaganja u radna mjesta i rast. Istinska unija tržišta kapitala poboljšava privatnu podjelu rizika te pomaže u ublažavanju gospodarskih šokova u europodručju i izvan njega tako što ulagateljima i poduzećima iz zemlje pogođene krizom omogućava pristup ulaganjima i mogućnostima financiranja u zemljama koje nisu pogođene.

Nadalje, tržišnim se financiranjem može popuniti praznina koja je nastala zbog privremenog smanjenja kreditiranja banaka. Primjerice, za vrijeme krize krediti poduzećima naglo su pali, a financiranje dionicama i obveznicama ostalo je na stabilnoj razini. Uspješna unija tržišta kapitala, s djelotvornim i dosljednim nadzorom, dopunjuje bankarsku uniju i pridonosi stabilnom financijskom sustavu. Ova Komunikacija nadopunjuje Treće izvješće o napretku u smanjenju loših kredita i daljnjem smanjenju rizika u bankarskoj uniji, koje je također danas doneseno.

Uspješna unija tržišta kapitala potrebna je i kako bi se razvila lokalna tržišta kapitala i poboljšao pristup poduzeća financijskim sredstvima. Alternativni tržišni izvori financiranja posebno su važni za financiranje inovacija, poduzetništva i novoosnovanih poduzeća, koji su glavni pokretači otvaranja radnih mjesta. Uspješna unija tržišta kapitala omogućit će poduzećima da traže veća sredstva u cijeloj Uniji, primjerice tako što će se moći uvrstiti u kotaciju na burzi u drugoj državi članici.

Unija tržišta kapitala stvara veće mogućnosti ulaganja. Malim ulagateljima omogućuje pristup isplativim investicijskim proizvodima koji im pomažu da ispune svoje srednjoročne i dugoročne financijske potrebe, uključujući štednju za mirovinu. Primjerice, danas svega 27 % građana Unije ima osobni mirovinski proizvod. Unija tržišta kapitala pružit će većem broju građana više mogućnosti za pripremu odlaska u mirovinu. Zbog regulatornih prepreka samo se nešto više od jedne trećine malih investicijskih fondova 2 prodaje u više od tri države članice. Stoga će unija tržišta kapitala građanima omogućiti da kupuju jeftinije i bolje investicijske proizvode.

Zahvaljujući snažnim i likvidnim tržištima kapitala institucionalni ulagatelji mogu lakše poslovati na razini Unije te financirati inovacije, prijelaz na niskougljično i resursno učinkovitije kružno gospodarstvo i infrastrukturna ulaganja, što je ključno za jačanje konkurentnosti Unije.

Zahvaljujući uniji tržišta kapitala i pružatelji financijskih usluga moći će proširiti svoje usluge na veći broj korisnika u različitim državama članicama. Trenutačno se već 13 484 financijske institucije koristi s 359 953 putovnica za pružanje financijskih usluga u Uniji. Zahvaljujući uniji tržišta kapitala financijske institucije mogle bi lakše nuditi svoje proizvode i usluge u drugim državama članicama, ne dovodeći u pitanje zaštitu ulagatelja. Ne postoji jedinstvena mjera kojom bi se uspostavila unija tržišta kapitala jer to uključuje korjenite strukturne promjene financijskog sustava. Mjere koje Komisija predlaže imat će značajan kumulativni učinak, ali za ostvarenje svih koristi treba vremena. Postoji potencijal za napredak (vidjeti grafikon u nastavku) i sada je vrijeme za odlučno djelovanje.

Grafikon – Veličina tržišta kapitala u odabranim regijama (nepodmireni iznosi na kraju 2017. kao postotak BDP-a)

Izvor:    Europski institut za tržišta kapitala i vlastiti izračuni

Napomene:    Iako tržišta EU-a i SAD-a nisu u potpunosti usporediva, grafikon pokazuje da tržišta kapitala u EU-28 čine oko 160 % BDP-a Unije, dok u Sjedinjenim Američkim Državama ona čine 260 % BDP-a; burzovna kapitalizacija i obveznice koje izdaju financijske i nefinancijske korporacije; prosjek najvećih pet tržišta u Europskoj uniji dobiven je kao BDP-om ponderirani prosjek za Nizozemsku, Švedsku, Dansku, Irsku i Luksemburg s ponderima od 40 %, 26 %, 16 %, 16 % odnosno 5 %.

U govoru o stanju Unije 2018. predsjednik Juncker podsjetio je da „na početku svojeg mandata zajedno smo obećali da ćemo dovršiti […] uniju tržišta kapitala”. Uoči izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Komisija naglašava potrebu da suzakonodavci ubrzaju rad na prijedlozima koji su još u tijeku i da pokažu potrebnu političku ambiciju kako bi osigurali da svi prijedlozi budu dovršeni do kraja mandata. Zbog predstojećeg izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a potreba za napretkom još je hitnija. Komisija je spremna povećati potporu suzakonodavcima da ključne uvjete za uniju tržišta kapitala.

2.Dosadašnja postignuća unije tržišta kapitala

U Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz rujna 2015. i u preispitivanju na sredini razdoblja iz lipnja 2017. utvrđen je sveobuhvatan program za uspostavu ključnih uvjeta za uniju tržišta kapitala do 2019.

Program uključuje 13 zakonodavnih prijedloga Komisije za uspostavu ključnih uvjeta za uniju tržišta kapitala. Osim toga, Komisija je iznijela i tri zakonodavna prijedloga kako bi se financijskom sektoru Unije omogućilo da bude predvodnik zelenijeg i čišćeg gospodarstva. 3 Međutim, Europski parlament i Vijeće dosad su postigli dogovor o samo tri prijedloga:

1.Uredbom o prospektu 4 , donesenom u lipnju 2017., smanjuje se birokracija za poduzeća koja traže mogućnosti financiranja tako što prospekt postaje jednostavan za izradu, a ulagateljima jasan za razumijevanje.

2.Uredbama o europskom poduzetničkom kapitalu i fondovima za socijalno poduzetništvo 5 , donesenima u listopadu 2017., nastoje se potaknuti ulaganja u poduzetnički kapital i socijalne projekte. Tim se uredbama ulagateljima olakšavaju ulaganja u mala i srednja inovativna poduzeća proširenjem područja primjene uredbe na upravitelje fondova svih veličina i širenjem raspona poduzeća u koja se može ulagati. Osim novih pravila Komisija je osnovala krovni fond poduzetničkoga kapitala za potporu inovativnim ulaganjima te će nastaviti rad na drugim mjerama za potporu poduzetničkom kapitalu.

3.Na kraju, Uredbom o jednostavnim, transparentnim i standardiziranim (STS) sekuritizacijama 6 , donesenom u prosincu 2017., pomaže se u izgradnji povjerenja u sekuritizacijsko tržište te se oslobađaju bilance banaka. Kad bi se tržište vratilo na prosječne razine izdavanja prije krize, banke bi privatnom sektoru mogle osigurati kredit od dodatnih 157 milijardi EUR. 7 Uz Uredbu o STS sekuritizacijama Komisija je izmijenila provedbena pravila regulatornog okvira Solventnost II 8 kako bi osigurateljima olakšala ulaganja u STS sekuritizacije i infrastrukturu.

Slično prilagodbi STS sekuritizacije i infrastrukture, Komisija namjerava predložiti prilagodbe u pogledu ulaganja osiguratelja u vlasnički kapital i privatne plasmane dužničkih instrumenata.

3.Inicijative unije tržišta kapitala u vezi s kojima je potreban daljnji i brz napredak

Učinkovito funkcioniranje unije tržišta kapitala treba snažan politički poticaj. Kako bi se iskoristile sve prednosti jedinstvenog tržišta, poduzećima i ulagateljima moraju se osigurati nove mogućnosti za širenje u Uniji i natjecanje na globalnoj razini, jasna i razmjerna pravila te učinkovit nadzor. Snažna i likvidna tržišta kapitala ključna su i u jačanju vodeće uloge Unije u financiranju nužnog prijelaza na niskougljično, resursno učinkovitije i kružno gospodarstvo.

3.1.Iskorištavanje prednosti jedinstvenog tržišta s pomoću novih proizvoda i usluga na razini Unije

Komisija je u lipnju 2017. predstavila prijedlog paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda. Osobni mirovinski proizvod na razini Unije pružio bi građanima više mogućnosti za mirovinsku štednju, među ostalim i u prekograničnom kontekstu. Time bi se stvorile i ekonomije razmjera koje bi koristile štedišama jer bi im se omogućio pristup boljim proizvodima uz niže troškove. Osobne mirovine mogu pomoći u rješavanju demografskih izazova starenja stanovništva dopunjavanjem državnih i strukovnih mirovina za građane koji to žele.

Komisija je u ožujku 2018. donijela prijedlog okvira za pokrivene obveznice. Tržišta pokrivenih obveznica među najvećim su tržištima privatnih dužničkih instrumenata u Uniji i važan su kanal za dugoročno financiranje. Kreditnim institucijama omogućuju da učinkovito usmjere financijska sredstva na tržište nekretnina i od ključne su važnosti za instrumente s državnim jamstvom, uključujući određene kredite malim i srednjim poduzećima.

Komisija je u ožujku 2018. predstavila prijedlog okvira za skupno financiranje u okviru Akcijskog plana o financijskim tehnologijama. 9 Tržište skupnog financiranja u Uniji nije dovoljno razvijeno u usporedbi s drugim velikim svjetskim gospodarstvima. Jedna od najvećih prepreka s kojima se suočavaju platforme za skupno financiranje koje žele pružati prekogranične usluge nedostatak je zajedničkih pravila u Uniji. Predloženim pravilima trebao bi se poduzećima kojima su potrebna financijska sredstva, a posebno novoosnovanim poduzećima, poboljšati pristup tom inovativnom obliku financiranja te osigurati snažna zaštita i zaštitne mjere za ulagatelje.

U ožujku 2018. Komisija je predstavila i prijedlog za olakšavanje prekogranične distribucije fondova za zajednička ulaganja. Prepreke, kao što su nacionalni zahtjevi za trgovanje i regulatorne naknade, štetne su za prekograničnu distribuciju fondova. Cilj je prijedloga postići jednostavniju, bržu i jeftiniju prekograničnu distribuciju fondova. Bolja prekogranična distribucija trebala bi dovesti do više prilika za ulaganja u investicijske fondove koji ostvaruju društvene ili okolišne ciljeve. Predloženim pravilima trebala bi se poboljšati transparentnost nacionalnih zahtjeva, ukloniti opterećujući zahtjevi i uskladiti različita nacionalna pravila.

3.2.Jednostavnija, jasnija i proporcionalnija pravila za poduzeća

Komisija je u svibnju 2017. iznijela prijedlog o pojednostavnjenju pravila i smanjenju regulatornog opterećenja za sudionike na tržištu OTC izvedenica. Inicijative koje se temelje na globalnom sporazumu u okviru skupine G20 o smanjenju rizika povezanih s transakcijama izvedenicama kojima se trguje na OTC tržištima znatno su pridonijele većoj stabilnosti tržišta izvedenica. Međutim, postojeća pravila primjenjuju se na sve sudionike na tržištu, od velikih banaka do malih financijskih društava i korporacija, na način koji nije uvijek potpuno proporcionalan. U tom se kontekstu predloženim pravilima nastoji smanjiti regulatorno opterećenje za sudionike na tržištu. Zahvaljujući tim pravilima, ako se donesu, sudionici na tržištu mogli bi ostvariti znatne uštede a da se pritom ne ugrozi financijska stabilnost.

Komisija je u prosincu 2017. predstavila prijedlog o proporcionalnijim i učinkovitijim pravilima za investicijska društva. Tim se prijedlogom nastoji uspostaviti proporcionalniji bonitetni i nadzorni okvir za investicijska društva, prilagođen njihovoj veličini i prirodi. Novim bi se pravilima osigurali jednaki uvjeti za velike i sistemske financijske institucije, a istodobno bi se uvela jednostavnija bonitetna pravila za nesistemska investicijska društva.

Komisija je u svibnju 2018. predstavila prijedlog kojim će se manjim poduzećima olakšati financiranje na tržištima kapitala. Mala i srednja poduzeća često se suočavaju s neproporcionalnim regulatornim preprekama koje im onemogućuju pristup tržišnom financiranju. Cilj je prijedloga smanjiti birokraciju za mala i srednja poduzeća koja pokušavaju pristupiti „rastućim tržištima MSP-ova”, novoj kategoriji mjesta trgovanja namijenjenoj malim izdavateljima. Predloženim pravilima želi se uvesti proporcionalniji pristup radi potpore ulasku malih i srednjih poduzeća na tržište uz istovremeno očuvanje zaštite ulagatelja i cjelovitosti tržišta.

Komisija je u studenome 2016. donijela prijedlog o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja. Za osiguranje dinamičnog poslovnog okruženja i poticanje inovacija ključno je poštenim poduzetnicima nakon provedbe stečaja pružiti drugu priliku. Tim se prijedlogom stoga predviđa pružanje druge prilike poštenim poduzetnicima s pomoću razrješenja od duga kako bi im se omogućio novi početak i potaknulo poduzetništvo. Nadalje, prijedlogom se nastoji olakšati učinkovito restrukturiranje održivih poduzeća u financijskim poteškoćama kako bi se izbjegla nesolventnost i uništenje vrijednosti trajnog poslovanja.

Komisija je u ožujku 2018. predstavila prijedlog o pravu koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće strane. Prijedlogom bi se znatno povećala pravna sigurnost tako što bi se odredilo koje se nacionalno pravo primjenjuje na učinke prekograničnog ustupanja potraživanja na treće strane.

Komisija je u listopadu 2016. donijela prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB). Tim se prijedlogom nastoji riješiti problem sadašnjeg oporezivanja kojim se potiče zaduživanje i kojim se negativno utječe na odluke o financiranju, povećava mogućnost stečaja trgovačkih društava te narušava stabilnost ukupnoga gospodarstva. Cilj je prijedloga pravednije oporezivanje na jedinstvenom tržištu i stvaranje jednakih uvjeta za sve te povećanje ulaganja u aktivnosti koje pogoduju rastu, kao što su istraživanje i razvoj. Osim toga, s obzirom na poteškoće u postizanju jednoglasnog dogovora država članica u Vijeću o bitnim prijedlozima o oporezivanju, Komisija će uskoro predstaviti komunikaciju o mogućnosti prelaska na glasovanje kvalificiranom većinom kada je riječ o određenim pitanjima oporezivanja. 10

3.3.Učinkovitiji nadzor tržišta kapitala

Komisija je u rujnu 2017. predstavila prijedlog o preispitivanju europskih nadzornih tijela. Prijedlog je izmijenjen u rujnu 2018. radi jačanja nadzornog okvira u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. Za daljnju financijsku integraciju nužan je ujednačeniji i učinkovitiji nadzor. Cilj je prijedlogâ poboljšati konvergenciju u području nadzora i pojačati provedbu, čime se promiče dosljedan i učinkovitiji nadzor. Stoga je važno da se u tekućem zakonodavnom razdoblju zajedno donesu svrsishodna reforma europskih nadzornih tijela i proširenje zadaća Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kako bi se doprinijelo borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Za ispravljanje trenutačnih nedostataka i poboljšanje učinkovitosti nadzora borbe protiv pranja novca jednako su važni neovisnije upravljanje, snažne konvergencijske ovlasti i okvir za održivo financiranje, kao što je predloženo u preispitivanju europskih nadzornih tijela.

Komisija je u lipnju 2017. iznijela prijedlog o jačanju nadzora središnjih drugih ugovornih strana. Središnje druge ugovorne strane imaju ključnu ulogu u integriranim tržištima kapitala jer smanjuju rizike povezane s neispunjavanjem obveza druge ugovorne strane u transakciji. Na taj način središnje druge ugovorne strane koncentriraju rizike i mogu postati sistemski važne za financijski sustav. Sistemska važnost središnjih drugih ugovornih strana i dalje će rasti s postupnim uvođenjem zahtjeva za sudionike na tržištu da poravnavaju svoje transakcije preko središnje druge ugovorne strane i povećanjem dobrovoljnog poravnanja. Predloženim pravilima osigurao bi se dovoljno čvrst nadzorni okvir Unije za predviđanje i smanjenje rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama u Uniji i sistemskim središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje pružaju usluge klijentima u Uniji.

Komisija je u studenome 2016. predstavila prijedlog o dopuni nadzornog sustava za središnje druge ugovorne strane usklađenim okvirom za oporavak i sanaciju. Donošenjem tog prijedloga osiguralo bi se da i središnje druge ugovorne strane i nacionalna tijela u Uniji imaju potrebna sredstva za odlučno djelovanje u ekstremnim situacijama u kojima su središnje druge ugovorne strane suočene s velikim problemima. Predloženim pravilima nastoji se očuvati kontinuitet ključnih funkcija središnjih drugih ugovornih strana uz istodobno održavanje financijske stabilnosti. Prijedlogom se stoga osigurava pravilno funkcioniranje tržišta kapitala, pruža se sigurnost sudionicima na tržištu i smanjuju mogući troškovi povezani s restrukturiranjem i sanacijom središnjih drugih ugovornih strana za porezne obveznike.

3.4.Održivo financiranje

Potrebna je preobrazba tržišta kapitala i uvođenje inovacija kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na predstojeće izazove, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa. U tu je svrhu Komisija u ožujku 2018. donijela akcijski plan o održivom financiranju 11 te je već dostavila tri konkretna zakonodavna prijedloga: o taksonomiji, o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o referentnim vrijednostima za niske emisije ugljika. Cilj je omogućiti da financijski sektor Unije bude predvodnik zelenijeg i čišćega gospodarstva. Prijedlozi bi trebali pridonijeti preusmjeravanju tokova privatnog kapitala prema održivijim ulaganjima, kao što su čisti promet i energija, te pomoći u financiranju prijelaza na niskougljično, resursno učinkovitije i kružno gospodarstvo. Te inicijative potvrđuju globalno vodstvo Unije u borbi protiv klimatskih promjena i promicanju održivosti u skladu s Pariškim sporazumom i 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

4.Razvoj lokalnih tržišta kapitala

Komisija je također podržala uniju tržišta kapitala razvojem lokalnih tržišta kapitala s pomoću nezakonodavnih mjera. Potrebno je razviti lokalna tržišta kapitala i dobro ih povezati s financijskim centrima kako bi sve države članice ostvarile korist od unije tržišta kapitala. To zahtijeva odgovarajuću ravnotežu između koristi ekonomije razmjera i lokalne prisutnosti kako bi se na najbolji način iskoristile domaće uštede i privukli međunarodni ulagatelji kako bi se odgovorilo na potrebe financiranja lokalnih poduzetnika. Komisija prati rad radne skupine u okviru Bečke inicijative za uniju tržišta kapitala. 12  Nekoliko je država članica izradilo strategije tržišta kapitala i posebne programe za potporu ulasku malih i srednjih poduzeća na tržište, među ostalim s pomoću javnih sredstava, a neke su države članice, posebno zemlje središnje, istočne i jugoistočne Europe, odlučile ojačati svoje kapacitete za nadzor tržišta kapitala. Dosad je Komisijina Služba za potporu strukturnim reformama na zahtjev država članica pružala prilagođenu tehničku i financijsku potporu brojnim inicijativama povezanima s unijom tržišta kapitala. To je važno za provedbu reformi tržišta kapitala.

5.Zaključak

Unija tržišta kapitala od ključne je važnosti kako bi gospodarstvo država članica i ekonomska i monetarna unija postale otpornije te kako bi se potaknula konvergencija, očuvala financijska stabilnost i ojačala međunarodna uloga eura. Komisija poziva suzakonodavce da prije izbora za Europski parlament 2019. osiguraju sve potrebne ključne uvjete za dovršetak unije tržišta kapitala.

Europsko vijeće poziva se da obnovi svoj angažman za stvaranje unije tržišta kapitala i podrži navedena nastojanja, koja su ključna ne samo za ekonomsku i monetarnu uniju te bankovnu uniju, nego i za jedinstveno tržište.

Uz program zakonodavnih reformi Komisija se zalaže i za provedbu preostalih nezakonodavnih mjera koje su najavljene u okviru preispitivanja unije tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja. Tim se mjerama ostvaruje ključan doprinos stvaranju dubokih i likvidnih tržišta kapitala odgovaranjem na važna pitanja, kao što su distribucija investicijskih proizvoda za male ulagatelje, institucionalno ulaganje, korporativno financiranje za poduzetnike i novoosnovana poduzeća te bolja upotreba financijskih tehnologija.

Komisija će također putem odgovarajućih komunikacijskih aktivnosti nastaviti dijalog s građanima Unije, socijalnim partnerima i poduzećima o važnosti unije tržišta kapitala.

Komisija ne može sama provesti reformu tržišta kapitala. Svi dionici na nacionalnoj razini i razini Unije moraju također pojačati svoj angažman i obaviti svoj dio posla. Komisija će i dalje podupirati ta nastojanja.

(1)    Komunikacija „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala”, COM(2015) 468, 30.9.2015.; Komunikacija o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja, COM(2017) 292, 8.6.2017.

(2)      Subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS).

(3)      Komisija je predložila i niz nezakonodavnih mjera za jačanje tržišta kapitala Unije i povećanje njihove otpornosti.

(4)    Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ, SL L 168, 30.6.2017.

(5)    Uredba (EU) 2017/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i Uredba (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo, SL L 293, 10.11.2017.

(6)      Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, SL L 347, 28.12.2017.

(7)      Radni dokument službi Komisije „Procjena učinka priložena dokumentu Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i stvaranju europskog okvira za jednostavnu i transparentnu sekuritizaciju […]”, SWD/2015/0186 final, 2015/0226 (COD), 30.9.2015.

(8)      Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), SL L 12, 17.1.2015.

(9)      Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan za financijske tehnologije: za konkurentniji i inovativniji europski financijski sektor”, COM/2018/0109 final, 8.3.2018.

(10)      Vidjeti i Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jedinstveno tržište u svijetu koji se mijenja: Iznimna prednost koja zahtijeva obnovljeni politički angažman”, COM 2018(772), 22.11.2018.

(11)      Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan o financiranju održivog rasta”, COM/2018/097 final, 8.3.2018.

(12)      U ožujku 2018. radna skupina za uniju tržišta kapitala objavila je svoje izvješće: http://vienna-initiative.com/wp-content/uploads/2018/03/VI-CMU-Working-Group-Final-Report-March-2018.pdf.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2018.

COM(2018) 767 final

PRILOG

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija tržišta kapitala: vrijeme za obnavljanje angažmana u korist ulaganja, rasta i jače uloge eura