52018DC0422

(4)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je propisano člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim ekonomskim upravljanjem 6 .

(5)Na Rumunjsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2018. planira ukupni deficit od 2.95 % BDP-a u 2018. te nakon toga njegovo postupno smanjenje na 1.45 % BDP-a u 2021. Ne očekuju se da će srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 1 % BDP-a ostvariti do 2021., odnosno kraja programskog razdoblja. Predviđa se da će ponovno izračunani strukturni saldo do 2021. dosegnuti –2,1 %. Prema Programu konvergencije očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u zadržati ispod 40 % do 2021. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je. Isto tako, mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita nisu dovoljno precizirane.

(6)Vijeće je 16. lipnja 2017. u skladu s člankom 121. stavkom 4 Ugovora o funkcioniranju Europske unije odlučilo da se u Rumunjskoj 2016. dogodilo značajno uočeno odstupanje od srednjoročnog cilja. S obzirom na utvrđeno značajno odstupanje Vijeće je 16. lipnja 2017. preporučilo Rumunjskoj da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 7 u 2017. ne premaši 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. Vijeće je 5. prosinca 2017. utvrdilo da Rumunjska nije poduzela djelotvorne mjere nakon preporuke Vijeća od 16. lipnja 2017. te je izdalo revidiranu preporuku. Vijeće je u novoj preporuci od Rumunjske zatražilo da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premaši 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a. Vijeće je XX. lipnja 2018. utvrdilo da Rumunjska nije poduzela djelotvorne mjere nakon preporuke Vijeća od 5. prosinca 2017. Štoviše, prema stvarnim podacima za 2017. u Rumunjskoj postoji značajno odstupanje od preporučene razine prilagodbe u 2017. U skladu s člankom 121. stavkom 4 UFEU-a i člankom 10. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97, Komisija je 23. svibnja 2018. upozorila Rumunjsku da je u 2017. uočeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Dana XX. lipnja 2018. Vijeće je donijelo naknadnu preporuku u kojoj se potvrđuje da bi Rumunjska trebala poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premaši 3,3 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a.] Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018., postoji rizik od odstupanja od te preporuke u 2018.

(7)Vijeće je XX. lipnja 2018. Rumunjskoj preporučilo da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne premaši 5,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018., postoji rizik od odstupanja od tog zahtjeva u 2019. Osim toga, u proljetnoj prognozi Komisije za 2018. predviđa se deficit opće države od 3,4 % BDP-a za 2018. i 3,8 % BDP-a za 2019., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Općenito, Vijeće smatra da će od 2018. biti potrebno provesti značajne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu, s obzirom na znatno pogoršanje fiskalnih izgleda, u skladu s preporukom upućenom Rumunjskoj XX. lipnja 2018. radi ispravljanja uočenog značajnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja.

(8)Rumunjska pri planiranju proračuna redovito zanemaruje preporuke koje se odnose na njezin fiskalni okvir, unatoč potrebi za odgovornom fiskalnom politikom. Rumunjskim zakonom o fiskalnoj odgovornosti prenosi se Fiskalni ugovor u nacionalno zakonodavstvo. Njegovi su propisi dobro osmišljeni, ali se u praksi često zanemaruju. U 2016. strukturni deficit bio je veći od srednjoročnog cilja, čime je prekršeno pravilo o deficitu. U proračunima za 2017. i 2018. ciljni ukupni deficit iznosio je gotovo 3 % BDP-a, što upućuje na pogoršanje strukturnog salda u odnosu na to pravilo. Dva rebalansa proračuna iz 2017. nisu bila u skladu s pravilima kojima se u tekućoj fiskalnoj godini zabranjuju povećanja gornjih granica ukupnog i primarnog deficita te povećanja broja osoblja i ukupnih državnih rashoda. Nadalje, kao i u prethodnim godinama, ažurirana fiskalna strategija i u 2017. parlamentu je dostavljena dugo nakon isteka zakonskog roka, zbog čega je izostala dugoročnija perspektiva proračunskog planiranja.

(9)Porezna disciplina i dalje je slaba, osobito u pogledu poreza na dodanu vrijednost. Rumunjska je prošle godine ostvarila ograničeni napredak u pogledu mjera poduzetih nakon preporuke za jačanje porezne discipline i naplatu poreza koja joj nekoliko puta bila upućena. U pogledu poreza na dodanu vrijednost, razlika između teoretski očekivanih i stvarno prikupljenih prihoda i dalje je vrlo visoka. Kako bi se poboljšalo poštovanje propisa, nadležna tijela uvela su mogućnost obročnog plaćanja. To nije obvezno, osim za nesolventna poduzeća i obveznike poreza na dodanu vrijednost sa znatnim nepodmirenim poreznim obvezama. No, ta mjera tek treba ostvariti značajnije rezultate. Uvođenje elektroničkih registarskih blagajni povezanih s informacijskim sustavom porezne uprave još čeka na početak provedbe.

(10)Stanje financijskog sektora dodatno je poboljšano, ali neka je kretanja potrebno nadzirati. Bankarski sektor dobro je kapitaliziran te je poboljšana kvaliteta imovine. Međutim, nekoliko aktualnih zakonodavnih inicijativa, za koje postoji opasnost da bi mogle nepovoljno utjecati na prodaju loših kredita, kreditiranje i ulaganja, zahtijeva pomno praćenje. Nedavno smanjenje doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja koji se financira unaprijed pridonijelo je rješavanju kratkoročnih fiskalnih problema, ali bi moglo imati negativne posljedice za razvoj tržišta kapitala.

(11)Ponuda na tržištu rada sve je manja zbog rasta zaposlenosti i smanjenja radne snage uzrokovanog starenjem stanovništva i iseljavanjem. U Rumunjskoj je istodobno prisutan znatan neiskorišteni potencijal rada, a neke skupine, kao što su mladi, Romi, dugotrajno nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom, imaju poteškoće u pristupu tržištu rada. Rumunjska je protekle godine ostvarila neznatan napredak u u pogledu mjera poduzetih nakon što joj je upućena preporuka za jačanje ciljanih politika aktivacije i integriranih javnih usluga usmjerenih na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada. Unatoč povećanju financijskih poticaja za programe mobilnosti, sudjelovanje u aktivnim politikama tržišta rada i dalje je vrlo malo, a administrativno je opterećenje veliko. Programi javnog rada od lokalnog interesa nisu mnogo pridonijeli osiguravanju dostupnosti relevantnih vještina i potpore prelasku na standardni oblik zaposlenja. Nitko ne vodi predmete dugotrajno nezaposlenih osoba i korisnika socijalne pomoći. Suradnja javnih službi za zapošljavanje i pružatelja socijalnih i obrazovnih usluga, odnosno vanjskih pružatelja usluga ograničena je.

(12)Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti vrlo je visok. Posebno su mu podložne obitelji s djecom, osobe s invaliditetom, Romi i seosko stanovništvo. I dalje postoje velike razlike u dohotku, također zbog slabog učinka poreznog sustava i sustava socijalnih naknada na smanjenje nejednakosti tržišnih prihoda. Pokazatelj socijalne referentnosti, koji služi kao referentno mjerilo pri izračunu najvažnijih socijalnih naknada, nije ažuriran od 2008. Zakonom o minimalnoj uključenosti, koji je trebao stupiti na snagu 2018., povećali bi se pokrivenost i primjerenost socijalne pomoći. Međutim, njegovo stupanje na snagu odgođeno je za više od godinu dana. Niža dob za umirovljenje žena rezultira nižim mirovinskim pravima, što pridonosi većem siromaštvu u starosti i povećava razlike u zaposlenosti između muškaraca i žena.

(13)Uključenost socijalnih partnera u osmišljavanje i provedbu gospodarskih i socijalnih reformi vrlo je ograničena. Mišljenja socijalnih partnera često se ne uzimaju u obzir čak i kad nisu različita od stajališta vlasti. Okvir za kolektivno pregovaranje u Rumunjskoj ne pridonosi sustavu industrijskih odnosa koji dobro funkcionira. Socijalni dijalog karakterizira niska razina kolektivnog pregovaranja, osobito na sektorskoj razini, i niska razina članstva u sindikatima i organizacijama poslodavaca. Visoki pragovi za reprezentativnost i nejasna definicija sektora među ključnim su preprekama djelotvornijem socijalnom dijalogu. Izmjenama zakonodavstva u cilju poboljšanja okvira ostvaren je neznatan napredak.

(14)U proteklih nekoliko godina minimalna plaća više je puta povećana diskrecijskim odlukama. Neto minimalna plaća porasla je od 2015. za više od 60 %. U 2017. oko 30 % radnika radilo je za minimalnu plaću, što upućuje na vrlo suženu distribuciju plaća. Prijedlog za uspostavu objektivnog mehanizma za povećanje minimalne plaće poduprli su socijalni partneri, ali ga vlada nije primijenila.

(15)Ponuda kvalificirane radne snage ne prati potrebe gospodarstva. Niske razine stjecanja osnovnih i digitalnih vještina imaju negativan učinak na konkurentnost, zaposlenost i konvergenciju. Vrlo niska je i stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih. Još ne postoji mehanizam u okviru kojeg bi se aktivne politike tržišta rada uskladile s potražnjom za vještinama, a sposobnost predviđanja potreba za vještinama u budućnosti i procjenjivanja očekivanog učinka novih tehnologija slaba je. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje i dalje je tek drugi izbor i nije dovoljno usklađeno s potrebama tržišta rada te regionalnim ili sektorskim strategijama specijalizacije.

(16)Slabi rezultati obrazovnog sustava pridonose velikoj nejednakosti u pogledu mogućnosti i dugoročnih izgleda za rast Rumunjske. I dalje je problem pružanje kvalitetnih usluga uključivog redovnog obrazovanja i pristup njima, osobito za Rome i djecu u ruralnim područjima. Metodologiju praćenja u cilju rješavanja problema segregacije u školama tek treba razviti. Stopa učenika koji rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje smanjuje se, ali je i dalje visoka. U izradi je mehanizam ranog upozoravanja na temelju kojeg se identificiraju djeca za koju postoji opasnost da će napustiti školovanje, ali je usmjerenost na kvalitetu obrazovanja slaba. Unatoč određenim poduzetim mjerama, postoje poteškoće u osiguranju kvalitete u školama i visokom obrazovanju. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja vrlo je niska. Razina ulaganja u obrazovanje razmjerno je niska, a odgovarajuća potpora posebno nedostaje u školama u slabije razvijenim područjima.

(17)Zdravstveno stanje stanovništva poboljšalo se, ali je i dalje ispod standarda EU-a. Pristup zdravstvenoj skrbi i dalje je problematičan, što nepovoljno utječe na razvoj djece, zapošljivost radne snage i zdravo starenje stanovništva. Slabo financiranje i neučinkovita upotreba resursa ograničavaju djelotvornost sustava zdravstvene skrbi, s obzirom na znatan nedostatak liječnika i medicinskih sestara. Pristup zdravstvenoj skrbi ograničavaju učestalost neformalnih plaćanja i udaljenost do zdravstvene infrastrukture. Rumunjska je ostvarila određeni napredak u pogledu mjera poduzetih nakon što joj je upućena preporuka za suzbijanje prakse neformalnih plaćanja i počela je primjenjivati mehanizam praćenja, ali njegov stvarni učinak tek treba ocijeniti. Rumunjska je ostvarila ograničen napredak u pogledu mjera poduzetih nakon što joj je upućena preporuka za preusmjeravanje skrbi na izvanbolničku zdravstvenu skrb. Provedbu nacionalne strategije zdravstvene skrbi koja je u tijeku ometaju promjene prioriteta i loše planiranje ulaganja.

(18)Strateško planiranje, javna savjetovanja i procjena regulatornog učinka i dalje nedovoljno pridonose izradi, provedbi i praćenju politika. Time se narušavaju kvaliteta i predvidljivost propisa. Nadalje, česte promjene zakonodavstva, kao što su izmjene poreznog zakona, negativno utječu na poslovno okruženje. Dionici su nedovoljno uključeni u izradu i provedbu reformi, a istinski je dijalog rijedak, iako su relevantne institucijske strukture dostupne. Mehanizmom koji osigurava da se uzmu u obzir mišljenja dionikâ koji sudjeluju u javnom savjetovanju ne osigurava se odgovarajuće daljnje postupanje s njima. Posebno se ističe nedavni primjer kad se u obzir nije uzeo prijedlog za uspostavu objektivnog mehanizma za povećanje minimalne plaće, koji su poduprli socijalni partneri, i koji bi bio mjera poduzeta kao odgovor na preporuku upućenu Rumunjskoj. U reformi javne uprave nisu ostvareni opipljivi rezultati. Kasni donošenje odgovarajućeg zakonodavstva o upravljanju ljudskim resursima u javnoj upravi. Glavno tajništvo vlade ima ograničenu ulogu u kontroli kvalitete izrade politika.

(19)Loša kvaliteta infrastrukture, uključujući sektore prometa, gospodarenja otpadom i otpadnih voda, ograničava izglede za rast u Rumunjskoj. Javna ulaganja karakterizira niska učinkovitost, posebno u pripremi projekata i određivanju prioriteta među njima. Opće stanje i pouzdanost cestovne i željezničke infrastrukture te infrastrukture plovnih putova i dalje su loši, a reforma prometnog sektora napreduje vrlo sporo. Spor je i napredak u području reforme gospodarenja otpadom, a u sektorima krutog otpada i otpadnih voda prisutne su slične poteškoće. Glavnim planom za promet i nacionalnim planom gospodarenja otpadom namjerava se osigurati stabilan plan za ulaganja i jačanje administrativnih kapaciteta u tim sektorima, ali zasad je zabilježen ograničen uspjeh u usklađivanju pripreme projekata sa strateškim planiranjem. Rumunjska je ostvarila ograničen napredak u pogledu mjera poduzetih nakon što joj je upućena preporuka za kvalitetnije određivanje prioriteta i pripremu projekata javnih ulaganja.

(20)Djelotvorna i transparentna javna nabava i dalje je ključni čimbenik za rješavanje najvažnijih pitanja politike u Rumunjskoj, među kojima su djelotvorna javna potrošnja, suzbijanje korupcije te poticanje inovativnosti, održivog i uključivog rasta. U pogledu mjera poduzetih nakon što joj je upućena preporuka za provedbu strategije javne nabave Rumunjska je ostvarila određeni napredak, ali taj se plan još ne provodi u cijelosti. Istodobno, povećanje učinkovitosti i strateška provedba javne nabave, djelotvorna revizija i sprečavanje prijevara i dalje su problematični. Potrebno je stalno praćenje kako bi se zajamčila održivost poduzetih mjera i nepovratnost reformi. Problemi u pogledu učinkovitosti i transparentnosti javne nabave prije svega se odnose na velika ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu u regionalne bolnice u Iaşiju, Cluju i Craiovi.

(21)U vrlo važnim infrastrukturnim sektorima kao što su energetika i željeznički promet ključnu ulogu imaju poduzeća u državnom vlasništvu. No, njihova operativni i financijski rezultati lošiji su od rezultata njihovih konkurenata iz privatnog sektora. Korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu u posljednje vrijeme znatno je oslabilo, čime je poništen napredak ostvaren u pogledu preporuka za Rumunjsku iz 2015. i 2016. Oklijeva se s provedbom novog zakonodavstva, a postoje pokušaji da se iz njegova područja primjene izuzme niz poduzeća. Osim toga, kasni objava financijskih podataka o poduzećima u državnom vlasništvu. Zbog toga su pogoršani ključni uvjeti za promicanje učinkovite uporabe javnih sredstava i omogućen je prostor za iskrivljene odluke o ulaganjima. U veljači 2018. Ustavni sud pozvao je parlament da revidira prethodno navedene iznimke.

(22)Razvoj događaja u protekloj godini u velikoj je mjeri doveo u pitanje nepovratnost i održivost značajnog napretka Rumunjske u području reforme pravosudnog sustava i rješavanju problema korupcije na visokoj razini. U pitanje je dovedena neovisnost sudstva, a pravosudne institucije i pravni okvir za borbu protiv korupcije izloženi su pritisku, dok i dalje nema napretka u rješavanju preostalih problema. Provedba nacionalne strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje 2016.–2020. kojom se uspostavljaju nove mjere za sprečavanje i suzbijanje korupcije napreduje na tehničkoj razini, ali je potrebna konkretnija politička potpora jer su problemi povezani s korupcijom i upravljanjem u javnom sektoru i dalje prisutni na svim razinama i jedan su od najvećih izazova za poslovno okruženje.

(23)Komisija u okviru mehanizma suradnje i provjere nastavlja pratiti reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije u Rumunjskoj. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Rumunjsku, ali su važna za razvoj pozitivnog socioekonomskog okruženja u toj zemlji.