EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2015.

COM(2015) 337 final

2015/148(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2015) 135 final}
{SWD(2015) 136 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena i postizanje dugoročnih ciljeva dekarbonizacije EU-a – smanjenja emisija za najmanje 80 % do 2050. – potrebno je ustrajno raditi na ostvarivanju gospodarstva s niskim emisijama ugljika s novim mogućnostima za rast i otvaranje radnih mjesta. Europsko vijeće je u listopadu 2014. donijelo okvir klimatske i energetske politike do 2030. i time napravilo važan korak u tim nastojanjima.

Provedba tog okvira klimatske i energetske politike do 2030. ključan je element za izgradnju otporne energetske unije s naprednom klimatskom politikom, što je glavni prioritet Komisije tijekom sljedećih godina. U isto vrijeme, dogovorom o okviru politike do 2030. i njegovom primjenom ovim prijedlogom, EU je napravio važan korak prema sklapanju čvrstog međunarodnog klimatskog sporazuma u Parizu u prosincu 2015.

U središtu okvira politike za 2030. obvezujući je cilj smanjiti ukupne domaće emisije stakleničkih plinova EU-a za barem 40 % ispod razine iz 1990. do 2030. Kako bi se taj cilj postigao na troškovno učinkovit način, u sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS) emisije se moraju smanjiti za 43 % u usporedbi s 2005., dok će u sektorima izvan sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama emisije morati biti smanjene za 30 % u usporedbi s 2005. Europsko vijeće naznačilo je glavna načela za postizanje smanjenja u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama 1 . Ovim prijedlogom stvara se potreban pravni okvir za provedbu načela koja je utvrdilo Europsko vijeće, kojim se obrađuju tri glavne teme:

1. U prijedlogu se cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 43 % do 2030. u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama pretvara u najvišu graničnu vrijednost koja se smanjuje za 2,2 % godišnje od 2021. nadalje, što odgovara dodatnom smanjenju od oko 556 milijuna tona ugljikova dioksida u razdoblju od 2021. do 2030. u usporedbi sa sadašnjim godišnjim smanjenjem od 1,74 %.

2. U prijedlogu, na temelju pozitivnih iskustava u provedbi usklađenih pravila od 2013., dodatno se oblikuju predvidljiva, stabilna i pravedna pravila za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica industriji radi rješavanja mogućih rizika od istjecanja ugljika na odgovarajući način. Cilj je predloženih pravila zaštititi međunarodnu konkurentnost energetski intenzivne industrije EU-a u postupnom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika sve dok se u drugim velikim gospodarstvima ne poduzimaju usporedivi napori, te održati poticaje za dugoročna ulaganja u tehnologije s niskim emisijama ugljika. Budući da je Europsko vijeće odlučilo da se udio emisijskih jedinica za prodaju na dražbi ne smije smanjivati, broj je besplatnih emisijskih jedinica za industriju ograničen, što zahtijeva detaljno oblikovana pravila. Detaljno oblikovanje postići će se na tri načina: češćim usklađivanjem besplatne dodjele s podacima o proizvodnji osigurat će se potpora rastućim poduzećima i sektorima. U ažuriranju referentnih vrijednosti korištenih za izračun besplatne dodjele odrazit će se tehnološki kapaciteti i napredak industrije tijekom prethodnog desetljeća. Popis sektora kojima će pripasti najveći dio besplatne dodjele jedinica bit će usredotočeniji na sektore koji su najviše izloženi potencijalnom riziku od istjecanja ugljika. Iako se pravilima za istjecanje ugljika uglavnom rješavaju pitanja kompenzacije za izravne troškove ugljika, u prijedlogu se razmatraju i neizravni troškovi ugljika.

Imajući u vidu različite kombinacije izvora energije u državama članicama, prihodi od sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebali bi se koristiti za kompenzaciju neizravnih troškova ugljika u skladu s pravilima o državnim potporama. Države članice trebale bi djelomično kompenzirati troškove određenih postrojenja u sektorima ili podsektorima koji su izloženi značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog toga što su troškovi povezani s emisijama stakleničkih plinova preneseni na njih u cijeni električne energije, pod uvjetom da je takva potpora potrebna i razmjerna te da su očuvani poticaji za štednju energije i smanjenje potražnje za „sivom” i povećanje potražnje za „zelenom” električnom energijom.

Protokolom i pratećim odlukama donesenima na Konferenciji stranaka u Parizu potrebno je stvoriti uvjete za dinamično mobiliziranje financijskih sredstava, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta u području klimatske politike za stranke koje za to ispunjavaju uvjete, posebno za one s najmanjim sposobnostima. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova) stranaka, naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe.

Prihodi od sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebali bi se upotrebljavati i za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.

3. Prijedlog sadržava nekoliko mehanizama financiranja za potporu gospodarskim subjektima u energetskom sektoru i industriji koji se suočavaju s inovacijskim i ulagačkim izazovima u prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Točnije, prijedlogom se nadopunjuju postojeće potpore za primjenu inovativnih tehnologija te ih se proširuje na napredne inovacije u industriji. Besplatna dodjela emisijskih jedinica i dalje će biti na raspolaganju za modernizaciju energetskog sektora u državama članicama s niskim dohocima, a osnovan je i poseban fond radi olakšavanja ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti, čime se doprinosi smanjivanju emisija. Ta dodatna sredstva temelje se na postojećim iskustvima iz suradnje između Komisije i Europske investicijske banke (EIB) u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i, prema potrebi, na značajkama Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).

Ovim se prijedlogom Direktivu i sve ovlasti koje su prethodno delegirane Komisiji za izvršenje regulatornim postupkom s kontrolom prilagođava sustavu delegiranih i provedbenih akata dogovorenom u skladu s Ugovorom iz Lisabona. 2 S obzirom na EU-ovu posvećenost boljoj regulativi, delegiranje i provedbeni akti zadržavaju se samo ako su nužni za učinkovito funkcioniranje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.

Ovaj se prijedlog ne odnosi na pitanja povezana s obuhvatom emisija zračnog prometa u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Prilagodbe primjene te Direktive na zračni promet trebale bi stupiti na snagu nakon postizanja međunarodnog sporazuma na skupštini ICAO-a 2016. o globalnim tržišno utemeljenim mjerama koje treba provesti do 2020.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Politika obnovljivih izvora energije i politika energetske učinkovitosti najrelevantnije su u pogledu usklađenosti s drugim politikama u području klime. Objema se politikama u potpunosti podupire ekološka učinkovitost sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, a sinergije između tih politika i sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ojačane su nedavno dogovorenom rezervom za stabilnost tržišta. Kako bi se na troškovno učinkovit način postigao cilj smanjenja ukupnih emisija za 40 % u usporedbi s 1990., bit će nužno pridonositi mjerama u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, kao što je navedeno u analizi u okviru procjene učinka priložene okviru klimatske i energetske politike do 2030.

U smislu usklađenosti s međunarodnom klimatskom politikom važno je napomenuti da je sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama praktički određena cijena ugljika te se on uzima kao model za sustave trgovanja emisijama širom svijeta koji se temelje na onom što je naučeno u EU-u.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Člancima od 191. do 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) potvrđuju se i određuju nadležnosti EU-a u području klimatskih promjena. Pravna je osnova prijedloga članak 192. UFEU-a.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Direktiva o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama postojeći je instrument politike koji se primjenjuje i nakon 2020. U skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ciljevi prijedloga o izmjeni tog instrumenta mogu se postići samo prijedlogom Komisije na razini EU-a.

Klimatske promjene prekogranični su problem pa je potrebno usklađivanje klimatske politike na europskoj razini te, ako je to moguće, na globalnoj razini. Točnije, djelovanjem na razini EU-a najučinkovitije će se ostvariti reforma tržišta ugljika za razdoblje nakon 2020., potičući industriju na ulaganja u tehnologije s niskom razinom emisija ugljika uz očuvanje njihove međunarodne konkurentnosti i unutarnjeg tržišta EU-a.

Stoga ciljeve ove Direktive ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti države članice kada djeluju pojedinačno, nego ih se zbog opsega i učinaka ove Direktive može bolje ostvariti na razini Unije.

Proporcionalnost

Kao što je navedeno u procjeni učinka, ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je potrebno za provedbu EU-ova cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. na troškovno učinkovit način dok u isto vrijeme osigurava ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a.

   Odabir instrumenta

Ciljevi ovog prijedloga najbolje se mogu postići direktivom. To je najprikladniji pravni instrument za izmjenu postojeće Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (Direktiva 2003/87/EZ).

Direktivom se od država članica zahtijeva da ostvare ciljeve i provedu mjere u nacionalnim sustavima materijalnog i postupovnog prava. Tim se pristupom daje državama članicama više slobode pri provedbi mjera EU-a nego uredbom, u smislu da se državama članicama ostavlja izbor najprimjerenijeg sredstva za provedbu mjera iz Direktive. Time se omogućuje državama članicama da osiguraju da su ta pravila u skladu s njihovim postojećim okvirom materijalnog i postupovnog prava za primjenu sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, posebno u pogledu uređivanja dozvola za postrojenja kao i provedbenih mjera i kazni.

Konačno, izbor direktive kao prikladnog instrumenta u skladu je s načelom da treba intervenirati u najmanjoj mogućoj mjeri potrebnoj za postizanje ciljeva.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U preliminarnim zaključcima studije kojom se ocjenjivala postojeća Direktiva o sustavu za trgovanje emisijskim jedinicama u pogledu mjerodavnosti, djelotvornosti, učinkovitosti, dodane vrijednosti i usklađenosti s drugim politikama Unije navodi se da je cjelokupni sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama kao instrument politike kojim se propisi o okolišu kombiniraju s tržišnim instrumentom koncept koji funkcionira u praksi i postiže planirane ciljeve. Taj je sustav od izuzetne važnosti za postizanje ciljeva klimatske politike EU-a, jer predstavlja troškovno učinkovit način za smanjenje emisija. Emisije su se postojano smanjivale u obuhvaćenim sektorima i, mada se sva smanjenja emisija ne mogu pripisati isključivo sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, postoje dokazi da se sustavom učinkovito doprinijelo smanjenju emisija.

Sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama olakšava se internalizacija troškova CO2. On ima ulogu u donošenju odluka o ulaganjima, iako su zbog trenutačno niske cijene ugljika troškovi CO2 često uključeni u opći okvir energetskih troškova. Manja poboljšanja u smislu učinkovitosti u pogledu stakleničkih plinova postala su uobičajena praksa, ali veća ulaganja u učinkovitost u pogledu stakleničkih plinova i dalje ostaju iznimka.

Nadalje, sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ima jasnu dodanu vrijednost za EU jer bi različiti sustavi ili klimatske politike država članica za posljedicu imale rascjepkanost i veće troškove za regulirane subjekte, kao i različite razine ambicija i cijena ugljika diljem EU-a, što bi prouzročilo i administrativnu složenost. Sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s jednakom cijenom ugljika u cijelom EU-u i njegovom usklađenom infrastrukturom iskorištavaju se prednosti sinergije koje djelovanje EU-a može pružiti.

Međutim, za provedbu cilja smanjenja emisija do 2030. i određivanju gornje granice emisija kojom se ostvaruje smanjenje od 43 % u usporedbi s 2005. potrebne su izmjene postojećeg okvira. One će uglavnom obuhvatiti promjene godišnjeg linearnog faktora smanjenja kojim će se sniziti gornja granica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama od 2021. nadalje, izmjene u pogledu besplatne dodjelu i istjecanja ugljika, izmjene u udjelu emisijskih jedinica za prodaju na dražbama kao i u mehanizmima financiranja projekata s niskom emisijom ugljika.

Savjetovanja s dionicima

Države članice, predstavnici industrije, nevladine organizacije, istraživačke i akademske ustanove, sindikati i građani bili su uključeni u različite etape izrade ovog prijedloga. Uz javno savjetovanje o okviru za 2030. održano je opsežno popratno savjetovanje s dionicima o različitim tehničkim aspektima odredaba o istjecanju ugljika nakon 2020., kao i aspektima u pogledu potpore inovacijama. Komisija je stekla važne spoznaje tijekom pisanog savjetovanja otvorenog za primjedbe od svibnja do srpnja 2014. 3 i tijekom triju sastanaka s dionicima posvećenih istjecanju ugljika koji su održani u lipnju, srpnju i rujnu 2014. 4 . Zaključci tog savjetovanja javno su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici:

http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/cap/leakage/documentation_en.htm  

Nakon toga uslijedilo je internetsko savjetovanje od prosinca 2014. do ožujka 2015. usmjereno uglavnom na druge aspekte sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, kao što su nastavak besplatne dodjele energetskom sektoru, iskustva iz programa NER 300 primjenjiva na budući Fond za inovacije i njegovo proširenje na projekte inovacija u industriji, upravljačka struktura Fonda za modernizaciju, iskustva s mogućim izuzimanjem malih onečišćivača iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u trećoj fazi, naknade za Registar Unije te opća ocjena sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Komisija je primila više od 500 primjedaba od širokog spektra dionika. Rezultati tog drugog savjetovanja navedeni su u odjeljku 1.3.2. i Prilogu 3. procjeni učinka priloženoj ovom prijedlogu 5 te su uzeti u obzir u pripremi ovog prijedloga u mjeri u kojoj je to moguće.

Općenito, tijekom javnog savjetovanja iskazana je široka potpora sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama kao instrumentu politike.

U pogledu besplatne dodjele i rješavanja rizika od istjecanja ugljika, brojni dionici iz industrije zauzimaju se za ograničene promjene sadašnjeg sustava, dok drugi dionici, uključujući države članice i civilno društvo, vjeruju da su potrebne bolje oblikovane mjere ili daljnje usklađivanje. Uzimajući u obzir te primjedbe, prijedlogom se uvode ograničene izmjene postojećih pravila, ali i usredotočeniji pristup besplatnoj dodjeli, ažuriranje referentnih vrijednosti na temelju tehnološkog napretka postignutog tijekom vremena, te se istodobno osigurava primjerena zaštita međunarodne konkurentnosti industrije. Istodobno se prijedlogom omogućuje bolje usklađivanje besplatne dodjele s trenutačnim razinama proizvodnje s pomoću učestalijeg izračunavanja individualnih kvota za dodjelu.

Kad je riječ o Fondu za inovacije, dionici iz područja energetike i industrije općenito podupiru trajnu potporu inovacijama za manje emisije ugljika i širenje područja primjene kako bi se uključilo industrije, što ovaj prijedlog sadržava. Postoje podijeljena mišljenja o tome kako bi se pristup podjeli rizika mogao prilagoditi industriji ili vezanju i skladištenju ugljika kako bi se poboljšala učinkovitost u usporedbi s trenutnim mehanizmom programa NER 300. Prijedlogom se rješavaju takvi problemi dopuštanjem potpore u ranijoj fazi projektnog ciklusa i po višoj stopi.

Razlikovala su se u određenoj mjeri i mišljenja o odgovarajućoj strukturi upravljanja Fondom za modernizaciju. Neki dionici podržavaju ključnu ulogu država članica korisnica u upravljanju fondom, dok drugi žele izraženiju ulogu svih država članica, Komisije i Europske investicijske banke. Prijedlogom se uspostavlja razumna ravnoteža između potrebe da se osigura učinkovito financiranje projekata u državama članicama korisnicama i potrebe da se objedine interesi svih država članica i stručno znanje EIB-a s kako bi se modernizirali energetski sustavi.

U pogledu neobvezne besplatne dodjele energetskom sektoru, sudionici na tržištu općenito podupiru pojednostavljena pravila kao i usklađene smjernice za izvješćivanje kako bi mehanizam postao transparentniji. Ta potreba za većom transparentnošću i jasnijim pravilima primjereno je zastupljena u prijedlogu, posebno u tome da se Komisiji omogućuje da objavljuje informacije o ulaganjima koje su joj dostavile države članice.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kad je riječ o vanjskim stručnjacima, Komisija se oslanja na rastući korpus recenziranih empirijskih istraživanja o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Osim toga, prikupila je i stručno znanje iz studije o ocjeni sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama koju je naručila 2014., a proveo ju je konzorcij kojeg je vodio ICF International 6 . Nadalje, 2014. naručena je studija 7 kako bi se procijenio prijenos troškova s industrijskih sektora na njihove neposredne kupce i kako bi se utvrdilo koji čimbenici utječu na mogućnost prijenosa troškova kvantificirajući ju za velike energetski intenzivne industrijske sektore. Još jedna studija 8 naručena je kako bi se ocijenilo prikupljeno iskustvo u primjeni usklađenog postupka dodjele na temelju referentnih vrijednosti, a posebno kako bi se ocijenilo jesu li referentnim vrijednostima ispunjeni zadani ciljevi. Studija 9 kojom se procjenjuju dokazi o istjecanju ugljika u razdoblju od 2005. do 2012. u deset velikih energetski intenzivnih industrijskih sektora naručena je 2013. U procjeni učinka koja je priložena ovom prijedlogu razmatraju se rezultati tih studija.

Za analizu provedenu u okviru procjene učinka upotrijebljeni su provjereni podaci primljeni od država članica kako bi se odredila besplatna dodjela u trećoj fazi.

•Procjena učinka

Predloženoj direktivi prilaže se procjena učinka, uglavnom utemeljena na saznanjima iz sveobuhvatne procjene učinka okvira politike do 2030. 10 , u kojoj se ističu određene metodološke sastavnice svojstvene sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama koje još nisu ocijenjene.

Tablični sažetak procjene učinka, sažetak i pozitivno mišljenje Odbora za procjenu učinka bit će javno dostupni. Procjena učinka provedena je za nekoliko aspekata za koje je Europsko vijeće dalo strateške smjernice u svojim zaključcima o okviru politike do 2030. To uključuje razmatranje mogućeg rizika od istjecanja ugljika, uspostavljanje Fonda za modernizaciju i Fonda za inovacije, neobveznu besplatnu dodjelu za modernizaciju elektroenergetskog sektora u državama članicama s niskim dohocima, kao i aspekte zasnovane na iskustvima stečenima nakon 2013. kao što su valjanost emisijskih jedinica, jamčenje pouzdanog i sigurnog registra i nastavak neobveznog izuzeća malih onečišćivača.

Razmatran je niz mogućnosti za rješavanje potencijalnih rizika od istjecanja ugljika u pogledu ažuriranja referentnih vrijednosti, prilagodbe razine proizvodnje, klasifikacije sektora u skupine prema riziku od istjecanja ugljika i naknada za neizravne troškove. U slučaju Fonda za inovacije mogućnosti se u prvom redu odnose na način provjere i odabira projekata te na način pružanja financijske potpore. Kad je riječ o Fondu za modernizaciju, razmatraju se razne mogućnosti upravljanja njime. U pogledu neobvezne besplatne dodjele energetskom sektoru, razvijaju se mogućnosti za poboljšanje njegovih modaliteta i veću transparentnost u usporedbi s trenutnom praksom.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama stvaraju se znatni prihodi za proračune država članica. Prijedlogom se utječe na nacionalne proračune i državne uprave prvenstveno zbog te poveznice. Siguran rad Registra Unije financira se iz proračuna Unije. Postoji i mali i ograničeni utjecaj na proračun EU-a koji je, međutim, potpuno pokriven važećim VFO-om za razdoblje od 2014. do 2020.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Dokumenti s obrazloženjima

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Glavni su elementi Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama koji se mijenjaju ovim prijedlogom sljedeći:

Linearni faktor smanjenja (čl. 9.)

Faktor linearnog smanjenja mijenja se u 2,2 % nakon 2021. Time se osigurava da će se ukupna količina emisijskih jedinica („gornja granična vrijednost”) smanjivati povećanom godišnjom stopom čime će se prouzročiti smanjenje cjelokupne emisije sektora u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za 43 % do 2030.

Udio za prodaju na dražbi (čl. 10.)

U skladu sa smjernicama Europskog vijeća iz listopada 2014. da se udio emisijskih jedinica na dražbi ne smije smanjivati, prijedlogom se određuje odgovarajući udio u obliku postotka, uzimajući u obzir različite elemente određivanja tog udjela od 2013. do 2020. U pogledu raspodjele, 10 % emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama koje države članice prodaju na dražbi nastavit će se raspodjeljivati u korist određenih država članica s niskim dohocima radi primjene načela solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti, dok će se ostatak jedinica raspodijeliti među svim državama članicama.

Besplatna dodjela i odredbe o istjecanju ugljika (čl. 10.a i 10.b)

Prijedlogom se predviđa da će se mjerila za određivanje besplatne dodjele industriji ažurirati kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak ostvaren tijekom vremena u relevantnim sektorima. U tu svrhu primjenjivat će se standardna stopa uz mogućnost primjene izmijenjene stope u slučaju da stvarna stopa tehnološkog napretka u sektoru očito znatno odstupa od te standardne stope.

Sektori koji se smatraju izloženima riziku od istjecanja ugljika nastavit će primati veći udio od drugih koji imaju veću sposobnost prenošenja relevantnih troškova u cijene proizvoda. Revidirana metodologija za utvrđivanje sektora i podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika temelji se na dva kombinirana kriterija: intenzitetu emisija i intenzitetu trgovine.

Nadalje, besplatna dodjela bit će bolje usklađena sa stvarnim razinama proizvodnje sektora. U tu svrhu besplatna dodjela periodično će se ažurirati dok će poticaji za inovacije biti posve zadržani, a administrativno opterećenje te troškovi država članica, operatora i Komisije ostati razumni.

Dodjele za nove sudionike i znatna povećanja proizvodnje bit će pokrivene iz posebne rezerve. Ta rezerva za nove sudionike stvorit će se upotrebom 250 milijuna neraspoređenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta te će biti dopunjena emisijskim jedinicama koje ostaju neiskorištene zbog zatvaranja postrojenja ili znatnih promjena u proizvodnji u razdoblju od 2021. nadalje. U rezervu za nove sudionike uključit će se i emisijske jedinice iz udjela industrije do 2020. koje nisu dodijeljene besplatno i nisu stavljene u rezervu za stabilnost tržišta.

Neizravni troškovi ugljika (čl. 10.a st. 6.)

U pogledu neizravnih troškova ugljika koji nastaju zbog troškova ugljika koji se prenose u cijenu električne energije, prijedlogom se predviđa da ih države članice trebaju kompenzirati u skladu s pravilima o državnim potporama i da se prihodi od dražbi trebaju upotrijebiti u tu svrhu.

Postrojenja s niskim emisijama (mali onečišćivači) (čl. 27. i čl. 11. st. 1.)

Kad je riječ o postrojenjima s niskim emisijama, uzimajući u obzir njihove relativno više administrativne troškove u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, primjereno je ostaviti mogućnost izuzimanja takvih postrojenja iz sustava. Prijedlogom se stoga predviđa da postrojenja koja su sada izuzeta mogu ostati izuzeta pod uvjetom da i dalje jednako doprinose smanjenju emisija. Države članice mogu izuzeti još postrojenja nakon 2021.

Potpora za inovacije (čl. 10.a st. 8.)

Postojeće potpore za inovacije na razini EU-a dopunjuju se izdvajanjem 400 milijuna emisijskih jedinica u tu svrhu. Tom iznosu dodano je još 50 milijuna emisijskih jedinica od količine emisijskih jedinica koje ostaju neiskorištene od 2013. do 2020., a koje bi inače bile stavljene u rezervu za stabilnost tržišta do 2020. Dok je trenutačno takva potpora za inovacije ograničena na hvatanje i skladištenje ugljika i projekte obnovljivih izvora energije, prijedlogom se proširuje potpora industriji kako bi se pojačali poticaji za inovacije s niskim emisijama ugljika.

Modernizacija energetskih sustava u državama članicama s niskim dohocima (čl. 10.c i 10.d)

Prijedlogom se predviđaju dvije mjere za potporu modernizaciji energetskih sustava u državama članicama s niskim dohocima i za potpuno iskorištavanje potencijala energetskih sektora za doprinos troškovno učinkovitom smanjenju emisija: nastavak besplatne dodjele energetskom sektoru i uspostavljanje Fonda za modernizaciju.

Kao što dionici često ističu, nedostatak transparentnosti u pogledu primjenjivih pravila kao i realizacije ulaganja velika je prepreka za procjenu učinkovitosti prijelazne besplatne dodjele energetskom sektoru u određenim državama članicama. Prijedlogom se povećava transparentnost jer se od država članica zahtijeva da odabiru ulaganja iznad određenog novčanog praga na temelju natječajnog postupka. Njime se stvaraju i jasne obveze objavljivanja za države članice, a Komisiji se otvara mogućnost objavljivanja važnih informacija o izvršenim ulaganjima.

Uspostavlja se Fond za modernizaciju s 2 % ukupne količine emisijskih jedinica. One će se prodati na dražbi u skladu s pravilima iz Uredbe o dražbama u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama kako bi se pribavila potrebna sredstava za projekte koji se trebaju provesti. Sredstva će se raspodijeliti među državama članicama koje zadovoljavaju uvjete u skladu s unaprijed utvrđenim ključem iz priloga prijedlogu. Posebna pozornost posvetit će se financiranju malih projekata.

Valjanost emisijskih jedinica (čl. 13.)

Kako bi se smanjili administrativni troškovi prijedlogom se predviđa da emisijske jedinice izdane za jedno razdoblje trgovanja ostaju valjane tijekom narednih razdoblja.

Prijelaz na sustav delegiranih i provedbenih akata („lisabonizacija”)

Doneseno je važno provedbeno zakonodavstvo, uključujući uredbu o dražbama, uredbu o Registru Unije kao i odluka o pravilima besplatne dodjele te odluka o istjecanju ugljika. Prijedlogom se Komisija, kako bi se Direktiva uskladila s odredbama Ugovora iz Lisabona, ovlašćuje za donošenje delegiranih i provedbenih akata u skladu s odgovarajućim postupkom ako su takve ovlasti već bile dodijeljene Komisiji.

2015/148 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije 12 ,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način.

(2)Europsko vijeće obvezalo se u listopadu 2014. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Svi bi sektori gospodarstva trebali doprinijeti postizanju tog smanjenja emisija, a taj će se cilj troškovno najučinkovitije ostvariti u okviru sustava trgovanja emisijama Unije (sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama) kojim će se emisije do 2030. smanjiti za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. To je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama 6. ožujka 2015. 16

(3)Europsko vijeće potvrdilo je da će djelotvoran reformirani sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s instrumentom za stabilizaciju tržišta biti glavni europski instrument za postizanje tog cilja, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2 % od 2021. nadalje i besplatnu dodjelu koja neće biti obustavljena nego će se postojeće mjere nastaviti primjenjivati nakon 2020. radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike dok se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima, bez smanjivanja udjela emisijskih jedinica koje će biti prodane na dražbi. Udio koji će biti prodan na dražbi trebao bi u zakonodavstvu biti izražen kao određeni postotak kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim.

(4)Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi svojim građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potreban je nastavak ambiciozne klimatske politike u kojoj je sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama osnova europske klimatske politike te napredak u drugim aspektima energetske unije 17 . Provedbom ambicije određene u okviru politike za 2030. doprinosi se ostvarivanju smislene cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(5)Člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da se politika Unije temelji na načelu da onečišćivač plaća te se na temelju toga Direktivom 2003/87/EZ predviđa postupni prijelaz na prodaju svih jedinica na dražbi. Izbjegavanje istjecanja ugljika obrazloženje je za odgodu potpunog prijelaza, a ciljana besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji opravdana je kako bi se uvažili stvarni rizici od povećanja emisije stakleničkih plinova u trećim zemljama gdje industrija ne podliježe ograničenjima emisije ugljika sve dok usporedive mjere klimatske politike nisu poduzete u drugim velikim gospodarstvima.

(6)Dražbe emisijskih jedinica ostaju opće pravilo, a besplatna dodjela iznimka. Stoga, što je potvrdilo i Europsko vijeće, udio emisijskih jedinica koje će biti ponuđene na dražbi, koji je u razdoblju od 2013. do 2020.bio 57 %, ne bi trebalo smanjivati. Procjena učinka koju je izradila Komisija 18 sadržava pojedinosti o udjelu za ponudu na dražbi te se u njoj navodi da taj udio od 57 % čine emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi u ime država članica, uključujući i jedinice izdvojene za nove sudionike koje nisu dodijeljene, jedinice za modernizaciju proizvodnje električne energije u nekim državama članicama i jedinice koje će se na dražbi prodavati kasnije jer su izdvojene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća 19 .

(7)Kako bi se očuvala dobrobit za okoliš stvorena smanjenjem emisija u Uniji, dok se mjerama koje su poduzele druge zemlje na sličan način ne potiče industriju da smanji emisije, treba nastaviti s besplatnom dodjelom postrojenjima u sektorima i podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Iskustvom stečenim tijekom rada sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama potvrđeno je da su sektori i podsektori izloženi različitim razinama rizika od istjecanja ugljika, i da je besplatnom dodjelom spriječeno istjecanje ugljika. Dok se može smatrati da su neki sektori i podsektori izloženi većem riziku od istjecanja ugljika, drugi sektori mogu prenijeti znatan dio troškova za emisijske jedinice za pokrivanje svojih emisija u cijene svojih proizvoda bez gubitka tržišnog udjela i snose samo preostali dio troškova, tako da je rizik od istjecanja ugljika u njihovom slučaju malen. Komisija treba odrediti i razlikovati relevantne sektore na temelju njihovih intenziteta trgovine i emisija radi boljeg utvrđivanja sektora izloženih stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Ako se prekorači prag određen uzimajući u obzir odgovarajuću mogućnost sektora i podsektora da prenesu troškove u cijene svojih proizvoda, za taj se sektor ili podsektor smatra da je izložen riziku od istjecanja ugljika. Za ostale treba smatrati da su u manjoj mjeri ili nimalo izloženi riziku od istjecanja ugljika. Uzimanjem u obzir mogućnosti sektora i podsektora izvan proizvodnje električne energije da prenesu troškove u cijene proizvoda trebalo bi se smanjiti i neočekivanu dobit.

(8)Kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak u obuhvaćenim sektorima i izvršilo prilagodbe povezane s odgovarajućim razdobljem raspodjele, trebalo bi propisati ažuriranje referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu postrojenjima određenih na temelju podataka iz 2007. i 2008. godine u skladu s prosjekom uočenih poboljšanja. Zbog predvidljivosti to treba učiniti primjenom faktora koji predstavlja najbolju procjenu napretka u svim sektorima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir pouzdane, objektivne i provjerene podatke iz postrojenja tako da referentne vrijednosti za sektore čija se stopa poboljšanja znatno razlikuje od tog faktora budu bliže njihovim stvarnim stopama poboljšanja. Ako se iz podataka nazire odstupanje od faktora smanjenja za više od 0,5 % godišnje u odnosu na vrijednost iz razdoblja od 2007. do 2008. tijekom odgovarajućeg razdoblja, povezana referentna vrijednost prilagođava se za taj postotak. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za proizvodnju aromata, vodika i sintetskog plina u rafinerijama i kemijskim tvornicama, referentne vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin trebalo bi i dalje usklađivati s referentnim vrijednostima za rafinerije.

(9)Države članice trebale bi osigurati djelomičnu kompenzaciju, u skladu s pravilima o državnim potporama, određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Protokolom i pratećim odlukama donesenima na Konferenciji stranaka u Parizu potrebno je stvoriti uvjete za dinamično mobiliziranje financijskih sredstava, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta u području klimatske politike za stranke koje za to ispunjavaju uvjete, posebno za one s najmanjim sposobnostima. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova), naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe. Države članice trebale bi upotrebljavati i prihode od dražbi za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji.

(10)Signal koji stvara cijena ugljika i ukidanje predaje emisijskih jedinica za emisije CO2 koje su trajno uskladištene ili izbjegnute glavna je dugoročna poticajna mjera iz ove Direktive za vezanje i skladištenje CO2 (CCS), nove tehnologije obnovljivih izvora energije i napredne inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika. Uz to, kako bi se nadopunilo sredstva koja se već upotrebljavaju za poticanje demonstriranja komercijalnih postrojenja za CCS i inovativnih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebale bi se upotrebljavati za dodjelu zajamčenih nagrada za puštanje u pogon opreme za CCS, za nove tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i industrijske inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika u Uniji te za izbjegavanje i skladištenje dovoljne količine emisija CO2, pod uvjetom da je sklopljen sporazum o razmjeni znanja. Većina te potpore trebala bi ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, dok se određena potpora može pružiti ako su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Najviši dopušteni postotak potpore za troškove projekta može se razlikovati po kategoriji projekta.

(11)Treba uspostaviti Fond za modernizaciju od 2 % ukupnog iznosa emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama prodanih na dražbi u skladu s pravilima i modalitetima za dražbe putem zajedničke dražbovne platforme propisanima Uredbom br. 1031/2010. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku 2013. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi omogućiti financiranje iz Fonda za modernizaciju te do 2030. odstupiti od primjene načela sveobuhvatne dražbe za proizvodnju električne energije upotrebom besplatne dodjele kako bi se transparentno promicalo stvarna ulaganja u modernizaciju njihova energetskog sektora te se istodobno izbjeglo narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta. Pravila upravljanja Fondom za modernizaciju trebala bi tvoriti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kojim će se osigurati najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za jednostavnim pristupom za sve sudionike. Funkcija strukture upravljanja trebala bi biti razmjerna svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe sredstava. Tu strukturu upravljanja trebali bi činiti odbor za ulaganja i upravni odbor te bi pri odlučivanju trebalo uzeti u obzir stručna znanja EIB-a , osim u slučaju kad se mali projekti podupiru zajmovima nacionalnih razvojnih banaka ili bespovratnim sredstvima iz nacionalnog programa modernizacije kojim se postižu isti ciljevi kao i Fondom za modernizaciju. Ulaganja koja se financiraju iz Fonda trebale bi predložiti države članice. Kako bi se osiguralo da se potrebe za ulaganjem u državama članicama s niskim dohocima rješavaju na odgovarajući način, pri raspodjeli sredstava treba uzimati podjednako u obzir provjerene emisije i mjerila BDP-a. Financijska potpora iz Fonda za modernizaciju mogla bi se pružati u različitim oblicima.

(12)Europsko vijeće potvrdilo je da bi modalitete neobvezne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora, uključujući i transparentnost, trebalo poboljšati u određenim državama članicama. Dotične države članice trebale bi odabrati ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna eura ili više putem natječajnog postupka na osnovi jasnih i transparentnih pravila kako bi se osiguralo da se besplatna dodjela upotrebljava za promicanje stvarnih ulaganja u modernizaciju energetskog sektora u skladu s ciljevima energetske unije. Za financiranje iz besplatne dodjele trebala bi biti prihvatljiva i ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura. Dotična država članica trebala bi odabrati takva ulaganja na temelju jasnih i transparentnih mjerila. Rezultati tog postupka odabira trebali bi podlijegati postupku javnog savjetovanja. Javnost bi trebala biti pravodobno obavješćivana o odabiru investicijskih projekata, kao i o njihovoj provedbi.

(13)Financiranje iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi uskladiti s drugim programima financiranja Unije, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje.

(14)Važećim odredbama o izuzimanju malih postrojenja iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama omogućuje se postrojenjima koja su izuzeta da takva i ostanu, a državama članicama trebalo bi omogućiti da ažuriraju svoje popise izuzetih postrojenja, dok bi državama članicama koje trenutačno ne primjenjuju tu mogućnost trebalo omogućiti da to učine na početku svakog razdoblja trgovanja.

(15)Europsko vijeće u listopadu 2014. postiglo je dogovor da bi 10 % emisijskih jedinica iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama koje države članice prodaju na dražbi trebalo raspodijeliti među određenim državama članicama radi primjene načela solidarnosti, rasta i međusobne povezanosti dok se ostatak jedinica dijeli među svim državama članicama u dijelovima jednakim onima koji se primjenjuju u razdoblju od 2013. do 2020., uključujući i države članice koje su pristupile Uniji tijekom tog razdoblja. Države članice čiji je BDP po stanovniku niži od 90 % prosjeka Unije 2013. trebale bi imati koristi od te solidarnosti, a odgovarajući prilog ovoj Direktivi trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. Odstupanje od doprinosa toj raspodjeli u razdoblju od 2013. do 2020 za određene države članice s prosječnom razinom dohotka po stanovniku 20 % višom od prosjeka Unije trebalo bi prestati važiti.

(16)Odlukom (EU) 2015/... uspostavlja se rezerva za stabilnost tržišta u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama kako bi se na fleksibilniji način osigurala ponuda na dražbama i sustav učinilo otpornijim. Tom se Odlukom osigurava i da se emisijske jedinice koje nisu dodijeljene novim sudionicima do 2020. i nisu dodijeljene zbog prestanka i djelomičnog prestanka rada stavljaju u rezervu za stabilnost tržišta.

(17)Kako bi se donijelo nezakonodavne akte opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u skladu s člankom 3.d stavkom 3., člankom 10. stavkom 4., člankom 10.a stavcima 1. i 8., člankom 10.b, člankom 10.d, člankom 14. stavkom 1., člankom 15., člankom 19. stavkom 3., člankom 22., člankom 24., člankom 24.a i člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ. Kako bi se delegiranje svelo na najmanju moguću mjeru, postojeće ovlasti u odnosu na rad posebne rezerve, dodjelu količine međunarodnih jedinica koje se mogu razmjenjivati i postavljanje dodatnih standarda o tome što se može razmjenjivati te dodatna pravila o dvostrukom računanju brišu se iz članka 3.f stavka 9., članka 11.a stavka 9. i članka 11.b stavka 7. Direktive 2003/87/EZ. Akti doneseni na temelju tih odredaba i dalje se primjenjuju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. U pogledu delegiranja iz članka 10. stavka 4. Direktive 2003/87/EZ, države članice koje ne upotrebljavaju zajedničku dražbovnu platformu i dalje to ne moraju činiti.

(18)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu članka 10.a stavka 2. trećeg podstavka i članka 16. stavka 12. Direktive 2003/87/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se provedbene ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 20 . Kako bi se provedbene akte svelo na najmanju moguću mjeru, postojeće ovlasti iz članka 11.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ u pogledu daljnjeg određivanja količine međunarodnih jedinica za razmjenu trebalo bi izbrisati. Akti doneseni na temelju te odredbe i dalje se primjenjuju.

(19)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima 21 , države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prijenos takvih dokumenata opravdanim.

(20)Ovom se Direktivom nastoji doprinijeti postizanju cilja visoke razine zaštite okoliša u skladu s načelom održivog razvoja na troškovno najučinkovitiji način, osiguravajući istovremeno postrojenjima dovoljno vremena za prilagodbu i omogućujući povoljniji odnos prema posebno pogođenim osobama na razmjeran način u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s drugim ciljevima ove Direktive.

(21)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(22)S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i njezinih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.
Izmjene Direktive 2003/87/EZ

Direktiva 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3.d stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(2)u članku 3.f briše se stavak 9.;

(3)u članku 9. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Počevši od 2021., linearni faktor iznosi 2,2 %.”;

(4)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a) stavku 1. dodaju se tri nova podstavka:

„Od 2021. nadalje, udio emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi iznosi 57 %.

Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskog sustava određenih država članica kako je utvrđeno u članku 10.d ove Direktive („Fond za modernizaciju”).

Ukupna preostala količina emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi raspodjeljuje se u skladu sa stavkom 2.”;

(b) stavak 2. mijenja se kako slijedi:

   i. u točki (a) „88 %” zamjenjuje se s „90 %”;

ii. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) količina od 10 % ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi raspodjeljuje se određenim državama članicama u svrhu solidarnosti i rasta unutar Zajednice, čime se povećava količina emisijskih jedinica koje te države prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) za postotke navedene u Prilogu II.a”; i

iii. točka (c) briše se;

iv. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako bude potrebno, postotak naveden u točki (b) razmjerno se podešava kako bi se osiguralo da raspodjela iznosi 10 %”;

(c) u stavku 3. dodaju se sljedeće točke (j), (k) i (l):

„(j)za financiranje financijskih mjera u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, pod uvjetom da te mjere ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 10.a stavkom 6.;

(k)za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena;

(l)za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.”;

(d) treći podstavak stavka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(5)članak 10.a mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23. Tim aktom omogućuje se i dodatna dodjela za znatno povećanje proizvodnje iz rezerve za nove sudionike primjenom istih pragova i prilagodbi dodjele koji se primjenjuju u slučaju djelomičnog prestanka rada.”;

(b) stavku 2. dodaje se novi treći podstavak kako slijedi:

„Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu prilagođavaju se radi izbjegavanja neočekivane dobiti te se njima uzima u obzir tehnološki napredak u razdoblju od 2007. do 2008. i u svakom kasnijem razdoblju za koje su besplatne dodjele utvrđene u skladu s člankom 11. stavkom 1. Tom prilagodbom smanjuju se referentne vrijednosti utvrđene aktom donesenim u skladu s člankom 10.a za 1 % vrijednosti koja je utvrđena na temelju podataka iz 2007. i 2008. u odnosu na podatke za svaku godinu između 2008. i sredine relevantnog razdoblja besplatne dodjele, osim ako:

i. na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. Komisija utvrđuje jesu li vrijednosti za svaku referentnu vrijednost izračunatu primjenom načela iz članka 10.a od gore navedenog godišnjeg smanjenja veće ili manje za više od 0,5 % godišnje od vrijednosti iz razdoblja od 2007. do 2008. Ako je tako, referentna vrijednost prilagođava se za 0,5 % ili 1,5 % za svaku godinu između 2008. i sredine razdoblja besplatne dodjele;

ii. odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.

Komisija u tu svrhu donosi provedbeni akt u skladu s člankom 22.a.”;

(c) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi iz članka 10., u svakoj godini u kojoj zbroj dodijeljenih besplatnih jedinica ne dosegne maksimalnu razinu kojom se poštuje udio države članice za prodaju na dražbi, preostala količina emisijskih jedinica do te razine upotrebljava se za sprečavanje ili ograničavanje smanjenja količine besplatno dodijeljenih jedinica kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi država članica u sljedećim godinama. Ako je, međutim, maksimalna razina postignuta, dodjela besplatnih jedinica usklađuje se na odgovarajući način. Usklađivanje se izvršava na ujednačen način.”;

(d) prvi podstavak stavka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice trebaju poduzeti financijske mjere u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, uzimajući u obzir sve utjecaje na unutarnje tržište. Takve financijske mjere za nadoknadu djela tih troškova moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama. ”;

(e) stavak 7. mijenja se kako slijedi:

i. prva i druga rečenica prvog podstavka zamjenjuju se sljedećim:

„Emisijske jedinice do maksimalne količine iz članka 10.a stavka 5. ove Direktive koje nisu besplatno dodijeljene do 2020. izdvajaju se za nove sudionike i znatna povećanja proizvodnje, zajedno s 250 milijuna emisijskih jedinica izdvojenih u rezervu za stabilnost tržišta u skladu s člankom 1. stavkom 3. Odluke (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća (*).

Od 2021., naknade koje nisu dodijeljene postrojenjima zbog primjene stavaka 19. i 20. izdvajaju se u rezervu.”

_____

(*) [unijeti puni naslov odluke i upućivanje na SL].”;

ii. peti se stavak briše;

(f) u stavku 8. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Količina od 400 milijuna emisijskih jedinica izdvaja se za potporu inovacijama u tehnologijama s niskom razinom emisija ugljika i procesima u industrijskim sektorima navedenima u Prilogu I. te za pomoć poticanju izgradnje i rada komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje (CCS) CO2 te demonstracijskih projekata inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije na području Unije.

Emisijske se jedinice izdvajaju za inovacije u industrijskim tehnologijama i procesima s niskim emisijama ugljika i za potporu demonstracijskim projektima za razvoj niza tehnologija za CCS i inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije koje još nisu komercijalno održive u geografski uravnoteženim lokacijama. Kako bi se promicali inovativni projekti, potpora može iznositi do 60 % mjerodavnih troškova projekata, od čega do 40 % ne smije ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju.

Uz to, do 2021. s 50 milijuna neraspoređenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta uspostavljene Odlukom (EU) 2015/... dopunjuju se sva postojeća sredstva raspoloživa u okviru ovog stavka za navedene projekte, pri čemu projekti u svim državama članicama uključuju manje projekte. Projekti se biraju na temelju objektivnih i transparentnih mjerila.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(g) stavci 9. i 10. brišu se;

(h) u stavku 11. riječi „s ciljem da od 2027. godine uopće više ne bude besplatnih dodjela” brišu se;

(i) stavci od 12. do 18. brišu se;

(6)članci 10.b i 10.c zamjenjuju se sljedećima:

„Članak 10.b

Mjere za potporu određenim energetski intenzivnim industrijama u slučaju istjecanja ugljika

1.Za one sektore i podsektore čiji produkt nastao množenjem intenziteta njihove trgovine s trećim zemljama, definirane kao omjer ukupne vrijednosti izvoza u treće zemlje i vrijednosti uvoza iz trećih zemalja te ukupne veličine tržišta Europskoga gospodarskog prostora (godišnji promet plus ukupni uvoz iz trećih zemalja), s njihovim intenzitetom emisija mjerenim u kg CO2, podijeljen s njihovom bruto dodanom vrijednošću (u eurima) iznosi više od 0,2, smatra se da su izloženi riziku od istjecanja ugljika. Tim sektorima i podsektorima raspodjeljuju se besplatne emisijske jedinice za razdoblje do 2030. po stopi od 100 % količine utvrđene u skladu s mjerama donesenim u skladu s člankom 10.a.

2.Sektori i podsektori čiji produkt nastao množenjem intenziteta trgovine s trećim zemljama i intenziteta njihovih emisija iznosi više od 0,18 mogu biti uključene u skupinu iz stavka 1. na temelju kvalitativne procjene s pomoću sljedećih mjerila:

(a)    mjere u kojoj je moguće da pojedina postrojenja u sektorima ili podsektorima smanje razinu emisija ili potrošnju električne energije;

(b)    trenutačnih ili predviđenih obilježja tržišta;

(c)    stope dobiti kao mogućeg pokazatelja dugoročnih ulaganja ili odluka o premještanju.

3.Smatra se da drugi sektori i podsektori mogu prenijeti veći dio troškova za emisijske jedinice u cijene proizvoda te se njima dodjeljuju besplatne emisijske jedinice za razdoblje do 2030. u količini od 30 % količine utvrđene u skladu s mjerama donesenim u skladu s člankom 10.a.

4.Komisija će do 31. prosinca 2019.donijeti delegirani akt o prethodnim stavcima za djelatnosti na četveroznamenkastoj razini (oznaka NACE-4) u pogledu stavka 1., u skladu s člankom 23., na temelju podataka dostupnih za tri posljednje kalendarske godine.

Članak 10.c

Mogućnost prijelazne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora

1.Odstupajući od članka 10.a stavaka od 1. do 5., države članice koje su 2013. imale BDP po stanovniku u eurima po tržišnim cijenama niži od 60 % prosjeka Unije mogu prijelazno dodijeliti besplatne emisijske jedinice postrojenjima za proizvodnju električne energije radi modernizacije energetskog sektora.

2.Dotična država članica organizira natječajni postupak za projekte s ukupnim iznosom ulaganja višim od 10 milijuna eura kako bi odabrala ulaganja koja se financiraju besplatnom dodjelom. U tom natječajnom postupku:

(a)    poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja;

(b)    osigurava se da su prihvatljive samo prijave projekata kojima se doprinosi raznovrsnosti kombinacija energije i izvora opskrbe energijom, potrebnom restrukturiranju, ekološkoj nadogradnji i naknadnoj ugradnji infrastrukture, čistim tehnologijama i modernizaciji sektora proizvodnje, prijenosa i distribucije energije;

(c)    za rangiranje projekata odabiru se jasna, objektivna, transparentna i nediskriminirajuća mjerila za odabir kako bi se osiguralo da su odabrani projekti kojima se:

i. na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisije CO2;

ii. pridonosi poboljšanju u pogledu smanjenja emisija, jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;

iii. ostvaruje najbolja vrijednost za novac.

Do 30. lipnja 2019., svaka država članica koja namjerava koristiti neobveznu besplatnu dodjelu objavljuje detaljan nacionalni okvir kojim se utvrđuje natječajni postupak i mjerila za odabir kako bi se mogle dostaviti primjedbe javnosti.

Ako se ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura podupiru besplatnom dodjelom, država članica odabire projekte na temelju objektivnih i transparentnih mjerila. Rezultati tog postupka odabira objavljuju se kako bi se mogle dostaviti primjedbe javnosti. Na temelju toga dotična država članica utvrđuje i dostavlja popis ulaganja Komisiji do 30. lipnja 2019. godine.

3.Vrijednost namjeravanih ulaganja mora biti barem jednaka tržišnoj vrijednosti besplatnih emisijskih jedinica, uzimajući u obzir potrebu za ograničenjem izravno povezanih povećanja cijena. Tržišna je vrijednost prosjek cijena emisijskih jedinica na zajedničkoj dražbovnoj platformi u prethodnoj kalendarskoj godini.

4.Prijelazne besplatne emisijske jedinice oduzimaju se od količine emisijskih jedinica koju bi države članice inače prodale na dražbi. Ukupna količina dodijeljenih besplatnih jedinica ne smije biti veća od 40 % količine emisijskih jedinica koju dotična država članica prima u razdoblju od 2021. do 2030. u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (a), tijekom razdoblja od 2021. do 2030 raspoređena u jednake godišnje količine.

5.Emisijske jedinice dodjeljuju se operaterima pod uvjetom da se pokaže da je ulaganje odabrano u skladu s pravilima natječajnog postupka provedeno.

6.Države članice zahtijevaju od proizvođača električne energije i operatera mreže da im do 28. veljače svake godine dostave izvješće o provedbi odabranih ulaganja. Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća objavljuje.”;

(7)umeće se sljedeći članak 10.d:

„Članak 10.d

Fond za modernizaciju

1.Uspostavlja se fond za potporu ulaganjima u modernizaciju energetskog sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti u državama članicama čiji je BDP po stanovniku niži od 60 % prosjeka Unije iz 2013. za razdoblje od 2021. do 2030. i financira se u skladu s člankom 10.

Ulaganja kojima se dodjeljuje potpora u skladu su s ciljevima ove Direktive i Europskog fonda za strateška ulaganja.

2.Fondom se financiraju i projekti manjih ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i energetsku učinkovitost. U tu svrhu odbor za ulaganja sastavlja posebne smjernice i mjerila za odabir ulaganja za takve projekte.

3.Sredstva se raspodjeljuju na temelju kombinacije 50 % udjela provjerenih emisija i 50 % udjela BDP-a, iz čega proizlazi raspodjela iz Priloga II.b.

4.Fondom upravljaju Odbor za ulaganja i Upravni odbor koji se sastoje od predstavnika država članica korisnica, Komisije, EIB-a i triju predstavnika koje su izabrale druge države članice na razdoblje od 5 godina. Odbor za ulaganja nadležan je za odlučivanje o politici ulaganja na razini Unije, odgovarajućim financijskim instrumentima i mjerilima za odabir ulaganja. Upravni odbor nadležan je za svakodnevno upravljanje Fondom.

Odbor za ulaganja bira predstavnika Komisije za predsjedavajućeg. Odbor za ulaganja nastoji donositi odluke konsenzusom. Ako odbor za ulaganja nije u mogućnosti odlučiti konsenzusom unutar roka koji odredi predsjedavajući, odbor za ulaganja donosi odluku običnom većinom.

Upravni odbor sastoji se od predstavnika koje imenuje Odbor za ulaganja. Upravni odbor donosi odluke običnom većinom.

Ako EIB ne preporučuje financiranje ulaganja i obrazloži takvu preporuku, odluka se donosi samo ako članovi dvotrećinskom većinom izglasaju njezino donošenje. U tom slučaju, država članica u kojoj se ulaganje odvija i EIB nemaju pravo glasovati. Dvije prethodne rečenice ne primjenjuju se na male projekte financirane zajmovima koje daje nacionalna razvojna banka ili bespovratnim sredstvima kojima se pridonosi provedbi nacionalnih programa kojima se postižu posebni ciljevi u skladu s ciljevima Fonda za modernizaciju, pod uvjetom da se u okviru tog programa ne upotrebljava više od 10 % udjela države članice iz Priloga II.b.

5.Države članice korisnice jedanput godišnje izvješćuju Upravni odbor o ulaganjima koje se financiraju iz Fonda. Izvješće se objavljuje, a uključuje:

(a)informacije o financiranim ulaganjima po državi članici korisnici;

(b)procjenu dodane vrijednosti u pogledu energetske učinkovitosti ili modernizacije energetskog sustava koja se postiže ulaganjem.

6.Upravni odbor svake godine izvješćuje Komisiju o iskustvima s ocjenjivanjem i odabirom ulaganja. Komisija preispituje utemeljenost odabira projekata do 31. prosinca 2024. te, prema potrebi, daje prijedloge Upravnom odboru.

7.Komisija je za provedbu ovog članka ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(8)u članku 11. stavku 1. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Popis postrojenja obuhvaćenih ovom Direktivom za razdoblje od pet godina koje počinje 1. siječnja 2021. podnosi se do 30. rujna 2018., a popisi za sljedeća razdoblja od pet godina dostavljaju se svakih pet godina nakon toga. Svaki popis uključuje informacije o proizvodnim aktivnostima, prijenosima topline i plinova, proizvodnji električne energije i emisija na razini potpostrojenja tijekom pet kalendarskih godina prije njihova dostavljanja. Besplatne emisijske jedinice dodjeljuju se samo postrojenjima koja su dostavila takve informacije.”;

(9)u članku 11.a brišu se stavci 8. i 9;

(10)u članku 11.c briše se stavak 7.;

(11)članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Valjanost emisijskih jedinica

Emisijske jedinice izdane od 1. siječnja 2013. nadalje vrijede neograničeno. Emisijske jedinice izdane od 1. siječnja 2021. nadalje uključuju naznaku u kojem su desetogodišnjem razdoblju počevši od 1. siječnja 2021. izdane i bit će valjane za emisije od prve godine tog razdoblja nadalje.”;

(12)u članku 14. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(13)u članku 15. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(14)u članku 16. stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.Detaljna pravila o postupcima spomenutima u ovom članku utvrđuju se prema potrebi. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom iz članka 22.a.”;

(15)u članku 19. stavku 3. treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Uredba sadržava i odredbe kojima se primjenjuju pravila o uzajamnom priznavanju emisijskih jedinica iz sporazuma o povezivanju sustava trgovanja emisijama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(16)u članku 22. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

(17)umeće se sljedeći članak 22.a:

„Članak 22.a
Odborski postupak

1.Komisiji pomaže odbor uspostavljen u skladu s odredbama članka 8. Odluke 93/389/EEZ. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne dostavi mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

(18)članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.
Izvršenje delegiranih ovlasti

1.Ovlast donošenja delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 3.d stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 10.a stavaka 1. i 8., članka 10.b, članka 10.d, članka 14. stavka 1., članka 15., članka 19. stavka 3., članka 22., članka 24., članka 24.a i članka 25.a dodjeljuju se Komisiji na neograničeno razdoblje koje počinje (*).

(*) datum stupanja na snagu osnovnog zakonodavnog akta.

3.Delegiranje ovlasti iz stavka 2. Europski parlament i Vijeće mogu opozvati u svakom trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koja je u njoj navedena. Ona počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.Delegirani akt donesen u skladu s prethodnim stavcima stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju prigovora. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(19)članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Od 2008. države članice mogu primjenjivati trgovanje emisijskim jedinicama u skladu s ovom Direktivom na djelatnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I., uzimajući u obzir sva relevantna mjerila, a posebno učinke na unutarnje tržište, moguće narušavanje tržišnog natjecanja, ekološku cjelovitost sustava Zajednice i pouzdanost planiranog sustava praćenja i izvješćivanja, pod uvjetom da uključivanje takvih aktivnosti i stakleničkih plinova odobri Komisija.

U skladu s delegiranim aktima koje je Komisija ovlaštena donositi u skladu s člankom 23., ako se uvrštenje odnosi na aktivnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I.”;

(b) u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte za takvo uređivanje praćenja i izvješćivanja o emisijama i podacima o djelovanjima skladu s člankom 23.”;

(20)članak 24.a mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Te mjere moraju biti u skladu s aktima donesenima u skladu s člankom 11.b stavkom 7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;

stavak 2. briše se;

(21)u članku 25. briše se stavak 2.;

(22)u članku 25.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako treća zemlja usvoji mjere za smanjenje utjecaja na klimatske promjene letova koji odlaze iz te zemlje i slijeću u Zajednici , Komisija, nakon savjetovanja s trećom zemljom i s državama članicama u okviru odbora iz članka 23. stavka 1., razmatra mogućnosti kako bi se omogućilo optimalno međudjelovanje između sustava Zajednice i mjera te zemlje.

Ako je potrebno, Komisija može donijeti izmjene kojima se izuzima letove koji dolaze iz dotične treće zemlje iz zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. ili predvidjeti druge izmjene zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. koje su propisane sporazumom u skladu s četvrtim podstavkom. Komisija je ovlaštena donijeti takve izmjene u skladu s člankom 23.”;

(23)Prilog II.a mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

(24)Prilog II.b mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi;

(25)Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Direktivi.

Članak 2.
Prenošenje

1.Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.
Prijelazna odredba

Pri ispunjavanju svoje obveze kako je navedena u prvom podstavku članka 2. stavka 1. ove Direktive, države članice osiguravaju da se njihovo nacionalno zakonodavstvo kojim se prenose članak 10., članak 10.a stavci od 5. do 7., prvi i drugi podstavak članka 10.a stavka 8., članak 10.a stavci od 12. do 18., članak 10.c i članak 11.a stavci 8. i 9. te Prilozi II.a i II.b Direktivi 2003/87/EZ kako je zadnje izmijenjena Odlukom (EU) 2015/... nastavlja primjenjivati do 31. prosinca 2020.

Članak 4.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 22  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 23  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

✓ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće djelatnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od GGGG. do GGGG.

–◻    Financijski utjecaj od GGGG. do GGGG.

✓Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 24  

◻ Izravno upravljanje Komisije

–✓ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

✓ Neizravno upravljanje koje se provodi povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koje su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–✓EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o organizaciji sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstava za poslovanje

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje 31 kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–✓    Prijedlog/inicijativa u skladu je s važećim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih osoba u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–✓    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne „namjenske” prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode. 

(1) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/145397.pdf

(2) Uredba (EU) br. 182/2011 od 16. veljače 2011.

(3) Sažetak zaključaka i pojedinačni podnesci dostupni su na internetskoj stranici Glavne uprave za klimatsku politiku  http://ec.europa.eu/clima/consultations/articles/0023_en.htm

(4) Zapisnici sa sastanaka i predstavljene prezentacije dostupne su na internetskoj stranici Glavne uprave za klimatsku politiku: http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/cap/leakage/documentation_en.htm

(5) SEC(2015)XXX

(6) ICF International, Umweltbundesamt, SQ Consult, Ecologic Institut, Vivid Economics i ZEW – u tijeku

(7) „Studija o različitim čimbenicima prijenosa troškova za procjenu učinka troškova ugljika u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama” – u tijeku 

(8) „Ocjena prvih godina funkcioniranja novog sustava dodjele na temelju referentnih vrijednosti” – u tijeku

(9) Istjecanje ugljika i procjena konkurentnosti, Ecorys, 2014.( http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/cap/leakage/docs/cl_evidence_factsheets_en.pdf )

(10) SWD(2014) 15 završna verzija

(11) SL C 326, 13.10.2012., str. 391.

(12) SL C , , str. .

(13) SL C , , str. .

(14) SL C , , str. .

(15) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(16) http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx

(17) COM(2015) 80 završna verzija, Komunikacija o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.

(18) SEC(2015)XX

(19) Odluka (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L [...], [...], str. [...]).

(20) Uredba (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011.o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(21) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(22) ABM: activity-based management (upravljanje prema djelatnostima); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

(23) Kako se navodi u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(24) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na web-mjestu BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(25) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(26) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(27) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(28) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(29) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(30) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(31) Članak 22. Uredbe o programu LIFE 2014. – 2020. (EZ) br. 1293/2013, objavljene u Službenom listu L 347/185 od 20. prosinca 2013.

(32) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.).

(33) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(34) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(35) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(36) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(37) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(38) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carinske pristojbe, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za 25 % zbog troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2015.

COM(2015) 337 final

PRILOZI

DIREKTIVI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika

{SWD(2015) 135 final}
{SWD(2015) 136 final}

PRILOZI

DIREKTIVI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika

Prilog I.

Prilog II.a Direktivi 2003/87/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.a

Povećanja postotka emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (a) radi smanjenja emisija i prilagodbe utjecaju klimatskih promjena, s ciljem solidarnosti i rasta

Prilog II.

Prilog II.b Direktivi 2003/87/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.b

Raspodjela sredstava iz Fonda za modernizaciju do 31. prosinca 2030.

PRILOG III.

U dijelu A Priloga IV. Direktivi 2003/87/EZ, stavak ispod četvrtog naslova „Praćenje emisija emisija drugih stakleničkih plinova” zamjenjuje se sljedećim:

„Koriste se standardizirane ili prihvaćene metode koje razvija Komisija u suradnji sa svim relevantnim dionicima i koje su donesene u skladu s člankom 14. stavkom 1.”.