Europski gospodarski i socijalni odbor

SOC/621

Podučavanje o Europi – razvijanje skupa alata za škole

MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Podučavanje o Europi – razvijanje skupa alata za škole
(samoinicijativno mišljenje)

Izvjestitelj: Gerhard RIEMER

1.Zaključci i preporuke

1.1EGSO tumači Parišku deklaraciju iz 2015. 1 i Preporuku Vijeća iz 2018. 2 kao jasan mandat država članica, uz potporu danu rezolucijom Europskog parlamenta iz 2016., 3 da podučavanje i učenje o Europskoj uniji dobije čvrsto mjesto u programu politika. To je nova početna točka za promicanje europske dimenzije podučavanja i pružanja potrebne potpore nastavnom osoblju.

1.2EGSO smatra da u izvjesnoj mjeri postoji nedostatak informacija u sektoru obrazovanja u pogledu općeg razumijevanja uloge Europske unije među učenicima i njezina utjecaja na svakodnevni život građana Europe. Unatoč poboljšanom odazivu na izbore za Europski parlament – odaziv je porastao s 42,61 % 2014. na 50,95 % 2019. godine – rezultati nedavnih izbora pokazuju da i dalje postoji velika potreba za informiranjem i educiranjem ljudi od rane dobi o Europskoj uniji.

1.3EGSO poziva na novu dinamiku u aktivnostima u području obrazovanja o EU-u. Želi iskoristiti priliku koju pružaju novi saziv EP-a, novi sastav Europske komisije, a posebno imenovanje novog povjerenika za obrazovanje, kulturu, mlade i sport. EGSO je uvjeren da je poseban naglasak na obrazovanju o EU-u za mlade nužan za postupan razvoj istinskog europskog građanstva koje je potrebno za izgradnju čvrste Europske unije.

1.4EGSO nastoji što više skrenuti pozornost na dva nova mišljenja: „Edukacija o Europskoj uniji” 4 (SOC/612) i „Podučavanje o Europi u školi”. Važno je ponovno razmisliti o tome kako se može potaknuti bolja povezanost EU-a i građana, kao i osviještenost ljudi o EU-u te njegovom djelovanju, ciljevima i vrijednostima. Da bi se to postiglo, potrebno je poduzeti dodatne napore kako bi se građane bolje informiralo o EU-u, posebice tijekom početnog školskog obrazovanja te tijekom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokoškolskog obrazovanja i u kontekstu cjeloživotnog učenja.

1.5Na razini EU-a i u državama članicama poduzete su brojne mjere kako bi se situacija poboljšala te je na nacionalnoj razini i razini EU-a dostupno mnoštvo izvrsnih materijala i skupova alata koji bi mogli biti izvor inspiracije za osmišljavanje dodatnih inicijativa, no potrebno je poboljšati jasnoću i pristup te opću informiranost o tome što je dostupno. Rezultati studije Europske komisije iz 2013. 5 pokazuju da postoji očita politička volja u državama članicama da se poboljša kvaliteta tih informacija, ali da puno toga još treba napraviti.

1.6EGSO smatra da je kao kritičko istraživanje potrebno provesti novu studiju o stvarnom stanju u državama članicama u pogledu edukacije o EU-u u školama te u okviru osposobljavanja učitelja i trajnog stručnog usavršavanja. Bilo bi korisno provesti analizu postojećih inicijativa i kurikuluma, posebice u osnovnom i srednjem obrazovanju, te napora koje poduzimaju organizacije civilnog društva i socijalni partneri. Studija bi se mogla temeljiti na studiji „Učenje o Europi u školi” iz 2013. godine.

1.7Osim toga, popis materijala/resursa za podučavanje i učenje koji su nastali na temelju relevantnih projekata koje financira EU bio bi od izuzetno velike pomoći i zapravo je neophodan. Za podučavanje i učenje u školi mogla bi se koristiti platforma na kojoj su objedinjeni svi ti različiti alati kategorizirani prema jeziku, dobnoj skupini i temi – možda poput internetske stranice „Što Europa čini za mene”.

1.8EGSO smatra da bi koncept kurikuluma trebalo shvatiti u širem smislu kako bi se u njega uključio popratni kurikularni program, u kojem se prepoznaju vrijedne obrazovne aktivnosti kojima se podupire učenje izvan razreda i predmeta da bi se EU mladima i stanovništvu predstavio u pravoj perspektivi.

1.9EGSO smatra da bi za svaku školu (za učenike i za nastavnike) trebalo razviti mali skup alata (osnovni „paket”) koji bi bio pomoć za bolje obrazovanje svih građana o EU-u. Sadržaj tog skupa alata mogao bi biti u različitim oblicima i treba ga prilagoditi nacionalnom i regionalnom kontekstu te osobama s posebnim potrebama.

1.10Kako bi se potaknula daljnja politička potpora za poboljšanje edukacije o EU-u, na europskoj bi razini trebalo uspostaviti stručnu skupinu na visokoj razini za „podučavanje o Europi”, u kojoj bi bile zastupljene države članice i poznati stručnjaci. Ta bi skupina mogla iznositi prijedloge za politike i preporuke o kojima bi mogli raspravljati ministri obrazovanja, a koje bi mogle biti osnova za zaključke Vijeća.

1.11Učitelji imaju važnu ulogu kao „arhitekti budućnosti”. Potrebni su im bolje razumijevanje EU-a i kompetencije za podučavanje učenika svih dobi o Europi. Oni nemaju dovoljno znanja o EU-u, a neki nemaju dovoljno iskustva ili samopouzdanja da na svojim predavanjima podučavaju o EU-u. EGSO stoga traži da se na razini EU-a i država članica na osposobljavanje nastavnika stavi nov naglasak te da se nastavnicima pomogne da koriste postojeći materijal i da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nude nove digitalne tehnologije.

1.12 EGSO vjeruje u viziju prema kojoj će svaki mladi čovjek po završetku školovanja imati osnovno znanje o EU-u kao neku vrstu „pismenosti o EU-u”. EGSO je svjestan toga da podučavanje približno 72 milijuna učenika upisanih u osnovne škole te niže i više razrede srednje škole u EU-u predstavlja velik izazov, ali i priliku koju treba iskoristiti. To podrazumijeva i mogućnost da im se pruži prilika da posjete europske institucije. Učitelji bi također trebali imati tu mogućnost kako bi stekli konkretno iskustvo, razgovarali s različitim organizacijama i institucijama (kao što je EGSO) i vratili se kući s boljim razumijevanjem Europe, njezine uloge, vrijednosti i načina na koji je ustrojena.

2.Pravo vrijeme za novu inicijativu

2.1EGSO želi iskoristiti ovu priliku kad se obnavlja sastav Europske komisije odnosno saziv Europskog parlamenta, a osobito imenuje novi povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, kako bi skrenuo osobitu pozornost na podučavanje o Europi u školama.

2.2EGSO je u prethodnim mišljenjima naglasio važnost obrazovanja o europskoj povijesti, vrijednostima, demokraciji i postignućima te važnosti EU-a kako bi EU za građane dobio veći smisao. Formalni obrazovni sustav ima značajan utjecaj na način na koji mladi građani doživljavaju svijet te je stoga ključan u razvijanju njihova razumijevanja EU-a.

2.3Ovo mišljenje ima popratnu ulogu u odnosu na mišljenje SOC/612 „Edukacija o Europskoj uniji” 6 radi podupiranja, jačanja i intenziviranja poziva na djelovanje na području obrazovanja o EU-u. EGSO u ovom mišljenju želi staviti veći naglasak na Europu i obrazovanje o EU-u općenito, a posebice podučavanje o Europi u školama.

2.4Budućnost Europe i EU-a oblikovat će i razvijati mladi ljudi, učenici koji danas sjede u školskim klupama i na koje utječu okolina, obitelj i prijatelji. Stoga je važno intenzivno uključiti mlade ljude u teme povezane s EU-om i pobrinuti se da škole pružaju informacije te omogućavaju kritične i konstruktivne rasprave o pitanjima u vezi s EU-om.

2.5Postoji nedostatak informacija među građanima na razini država članica u pogledu EU-a odnosno o tome kako on funkcionira i koja mu je uloga. To obuhvaća ulogu institucija EU-a i utjecaj koji politike EU-a imaju na život europskih građana. Podučavanje o Europi moglo bi biti poseban modul ili predmet, ali bi i moglo biti integrirano u razne predmete na različitim razinama obrazovanja, prema potrebi, kako bi se dala sloboda nacionalnim tijelima nadležnim za obrazovanje i školama.

2.6Uloga škola i učitelja te opseg i način na koji učitelji podučavaju učenike o EU-u od sve su veće važnosti, posebice s obzirom na rastući euroskepticizam u nekim državama članicama.

2.7Trend je da društvo sve više očekuje od formalnog obrazovanja u školi. Takvo bi obrazovanje, barem na osnovnoj i srednjoškolskoj razini, trebalo nastojati pružiti učenicima vještine i kompetencije koje su im potrebne da razmišljaju na kritički način, nauče tumačiti i analizirati informacije te razvijaju vlastita mišljenja, a ne temeljiti se na učenju činjenica. To obuhvaća razvoj informiranog mišljenja o EU-u. Škole ne mogu učiniti sve pa bi uspjehu europskog projekta doprinijela bolja koordinacija između različitih struktura formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Također treba napomenuti da će se mlada osoba, što se prije susretne s aspektima Europe i stekne interes za Europu, to više osjećati „Europljaninom”.

2.8Istodobno od učitelja, čije odgovornosti rastu, postoje određena očekivanja. Stoga je važno dodatno poduprijeti učitelje omogućavanjem dostupnosti praktičnih skupova alata za podučavanje o EU-u, sa širokim rasponom materijala o različitim temama, spremnih za upotrebu, prikladnih za različite dobne skupine i dostupnih na svim jezicima EU-a. Pritom treba uzeti u obzir konkretne situacije u državama članicama.

3.Odgovornost EU-a i država članica

3.1Nema sumnje da je glavna odgovornost za obrazovanje i osposobljavanje na državama članicama, ali bi EU, s obzirom na svoju komplementarnu funkciju, mogao imati jaču ulogu u predlaganju posebnih mjera i aktivnosti kako bi se poboljšalo opće znanje o EU-u. EGSO smatra da je sada pravo vrijeme za djelovanje.

3.2Na temelju Pariške deklaracije koju su u ožujku 2015. potpisali čelnici EU-a, 7 EGSO Preporuku Vijeća iz 2018. godine 8 tumači kao jasan mandat država članica da podučavanje i učenje o Europi dobije čvrsto mjesto u programu politika. To je nova početna točka za promicanje europske dimenzije podučavanja i pružanje potrebne potpore nastavnom osoblju.

3.3Tijekom posljednjih godina EU se intenzivno bavio obrazovanjem i osposobljavanjem, ali je nedavno započeo i s temom „Učenje o Europi u školi”.

3.3.1U razdoblju između 2011. i 2013. Komisija je na zahtjev Europskog parlamenta provela inicijativu „Learning EU @ School” (Učenje o EU-u u školi). Zatim je 2016. uslijedila Rezolucija Europskog parlamenta o učenju o EU-u u školi, 9 kojom je odlučno naglašena važnost te teme i utvrđene su konkretne preporuke za EU i države članice koje, po našem mišljenju, još uvijek zaslužuju potporu i koje bi trebale biti temelj za nove inicijative. EGSO prepoznaje i podržava inicijative Europskog parlamenta i Komisije te se iskreno nada da će ova inicijativa EGSO-a dati nov i snažan poticaj za daljnji korak naprijed.

3.3.2Okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje EU-a 10 ažuriran je 2018. i njime su definirane kompetencije koje svaki europski građanin treba imati za osobno ispunjenje ciljeva i razvoj, zapošljavanje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Kao dio revidiranog okvira postoji odjeljak o kulturnoj osviještenosti i izražavanju. To obuhvaća razvoj znanja o lokalnim, nacionalnim, regionalnim, europskim i globalnim kulturama i načinu izražavanja, uključujući predmetne jezike, baštinu, tradiciju i kulturne proizvode te razumijevanje međusobnih utjecaja tih načina izražavanja, ali i njihova utjecaja na ideje pojedinca. Iz toga bi se mogla crpiti inspiracija da se ažuriraju školski kurikulumi te neformalni i informalni programi učenja kako bi se ljude obrazovalo o EU-u.

3.3.3Vrlo uspješan program Erasmus i dalje bi trebao biti mogućnost za učenje o EU-u. U protekle 32 godine program Erasmus iskoristilo je više od 10 milijuna ljudi. 11 Prema prijedlogu Komisije za novi program Erasmus za razdoblje od 2021. do 2027. predviđa se udvostručenje proračuna u odnosu na prethodno razdoblje, s nešto manje od 15 na 30 milijardi EUR, a uz to se predviđa i potpora za aktivnosti kojima se podučava o Europskoj uniji odnosno kojima se ona objašnjava. Primjerice, trebala bi postojati mogućnost da se u sklopu aktivnosti Jean Monnet podupiru mjere izvan okvira višeg obrazovanja, u drugim područjima obrazovanja i osposobljavanja.

3.3.4Postoje i neki drugi važni i uspješni programi EU-a za mlade. DiscoverEU 12 daje mladima šansu da besplatno putuju vlakom diljem Europe ne samo kako bi otkrili prekrasne krajolike Europe i upoznali se sa sebi sličnim putnicima nego i kako bi povećali svoju neovisnost i samopouzdanje te otkrili vlastiti europski identitet. Europske snage solidarnosti 13 još je jedna inicijativa EU-a koja mladim ljudima pruža mogućnost da u svojoj zemlji ili inozemstvu volontiraju ili rade na projektima korisnima za zajednice ili građane diljem Europe.

3.4Države članice imaju glavnu ulogu u obrazovanju. Studija Europske komisije iz 2013. 14 pokazuje da postoji očita politička volja u državama članicama da se kvaliteta informiranja poboljša, ali da puno toga još treba napraviti. U toj se studiji utvrđuje što je potrebno za razvoj razumijevanja EU-a kod učenika i daju preporuke Komisiji i raznim uključenim partnerima, posebice učiteljima. Neke države članice u svoje su kurikulume i programe osposobljavanja nastavnika uvrstile i učenje o EU-u. Međutim, vrlo je malo dokaza da je ono što se uči o Europi osmišljeno na progresivan način kako bi učenike od osnovnih činjenica dovelo do složenijeg razumijevanja. Također, funkcioniranje institucija EU-a i postupak donošenja odluka, koji je ključan za sudjelovanje građana, prilično je zanemarena tema u usporedbi s drugim osnovnim činjenicama. Osim toga, ova važna studija temelji se na podacima koji su stariji od 10 godina.

3.5U svim državama članicama postoje neke aktivnosti koje nadilaze nacionalne zahtjeve za učenje o „Europi”. Škole, nevladine organizacije, zaklade ili sveučilišta koji rade sa školama i nastavnicima već su aktivni u naporima da poboljšaju načine podučavanja o Europi. Predane organizacije pune znanja rade na toj temi na terenu diljem EU-a. Mnoge se inicijative financiraju sredstvima EU-a, ali ne sve. Postojanje tih aktivnosti pokazuje da postoje potražnja i potreba za dodatnom potporom za učenje o Europi.

3.6Postoje mnoge inicijative u vezi s informacijama, kao i programi civilnog društva, uključujući inicijative socijalnih partnera, ali iz studije Komisije iz 2013. 15 vidljivo je da bi se informacije i programi u školama mogli bolje strukturirati.

3.7Inicijativa EGSO-a „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” 16 također je primjer dobre prakse koji vrijedi spomenuti.

4.Politički prijedlozi i poticaji za provedbu

4.1EU, a posebice sljedeća Komisija i novi povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, trebali bi razmisliti o tome kako stvoriti novi zamah s državama članicama radi poticanja intenzivne opće rasprave o ulozi podučavanja o Europi u školi.

4.2Potrebno je provesti novu studiju o stvarnom stanju u državama članicama u pogledu obrazovanja o EU-u u školama radi dovršenja i ažuriranja postojećih aktivnosti kako bi se osiguralo/pružilo više dokaza i smjernica za politike koje se temelje na dokazima. Ta studija trebala bi biti temelj za nove inicijative usmjerene na prikupljanje primjera, uspoređivanje različitih slučajeva dobre prakse, raspravu o njima i prikazivanje rezultata.

4.3Osim nove studije, Komisija bi trebala izraditi popis svih materijala/resursa za podučavanje i učenje koji su u okviru najrelevantnijih projekata koje financira EU izrađeni od 2010. o temama povezanima s podučavanjem o EU-u u školi (primjerice, projekti koji se financiraju u okviru aktivnosti Jean Monnet, s kratkim opisom za svaki od njih).

4.4EGSO poziva na uspostavu „Skupine na visokoj razini o podučavanju o Europi” na europskoj razini, uz sudjelovanje stručnjaka iz država članica, kako bi se potaknula daljnja politička potpora za jačanje obrazovanja o EU-u. Ona bi mogla razmotriti postoje li, na dobrovoljnoj osnovi, zajednički načini i sredstva za educiranje građana o osnovnim činjenicama i informacijama o europskoj integraciji. Osim toga, mogla bi sastaviti preporuke za raspravu ministara obrazovanja, koje bi mogle biti osnova za zaključke Vijeća.

4.5 Isto tako bi trebalo uvesti Dan EU-a u školama u državama članicama (dobrovoljno). Ta nova inicijativa bila bi prilika da se o temama povezanima s EU-om raspravlja na intenzivan, pozitivan i napredan način u učionicama diljem Europe te da se upotrijebe i primijene skupovi alata.

4.6Treba pozdraviti inicijative i programe civilnog društva, kao i one koje organiziraju socijalni partneri, u području obrazovanja o Europi. Ti akteri trebali bi biti uključeni u rasprave, primjenu, pripremu i/ili odabir paketa dobrih praksi za tematsku raspravu u školi odnosno u rasprave o važnosti i budućoj ulozi EU-a. 17 Trenutačno postoji niz programa koji mogu poslužiti kao primjer, ali njihov bi učinak mogao biti mnogo veći kad bi se integrirali u širi program školskih nastavnih planova i aktivnosti.

5.Razvijanje skupa alata za škole

5.1Brojni resursi za podučavanje o EU-u već su dostupni iz nekoliko izvora. Postoje goleme količine materijala i skupa alata, posebice na razini EU-a. Međutim, nije ih uvijek jednostavno naći, posebice ako niste svjesni da oni postoje. Naglasak stoga ne bi trebao biti na stvaranju novih skupova alata za podučavanje. Umjesto toga one koji već postoje treba prilagoditi i poboljšati te o njima bolje informirati (npr. o platformi „Kutak za učenje“). To bi se moglo učiniti stvaranjem jedinstvene internetske platforme u kojoj se prikupljaju alati za podučavanje iz svih različitih izvora.

18 Na njima će učitelji moći odabrati materijale na temelju tema i dobnih skupina koje podučavaju, slično internetskim stranicama koje je Europski parlament izradio prije izbora za Europski parlament 2019.

5.2Osim učitelja, roditelji i druge odrasle osobe također imaju značajan utjecaj na percepciju mladih ljudi o EU-u. Stoga bi skup alata za podučavanje o EU-u u formalnom obrazovanju trebao biti popraćen mogućnostima cjeloživotnog učenja za odrasle osobe. U kontekstu trenutačnih pitanja u vezi s dezinformacijama, taj paket trebao bi obuhvaćati i informiranje ljudi o tome gdje mogu naći vjerodostojne informacije o EU-u. Razvoj skupa alata zajednička je odgovornost, pri čemu je glavna odgovornost na državama članicama.

5.3Pitanja povezana s europskim temama treba obrađivati prvenstveno na razini EU-a, a pitanja povezana s temama koje se tiču država članica na nacionalnoj razini. Pitanja povezana s europskim pitanjima treba obrađivati prvenstveno na razini EU-a, a pitanja povezana s temama koje se tiču država članica na nacionalnoj razini. Knjige, videozapisi, CD-ovi i aplikacije sadržavat će, pored europske dimenzije, i nacionalnu dimenziju. Države članice moraju odrediti kako se i u kojoj mjeri gradivo koristi te je to odgovornost učitelja i njihovih škola.

5.4Ključna je bolja i intenzivnija upotreba postojećih materijala, posebice postojećih platformi kao što je odličan Kutak za učenje 19 EU-a, u kojemu je prezentacija materijala izvanredna.

Ta internetska stranica sadržava popularne teme za osnovne i srednje škole s materijalima na temelju dobnih skupina, ispitima znanja i puno posebnih skupova alata, od radnih bilježnica, informativnih članaka, igara i paketa za podučavanje do videozapisa. Dobne skupine obuhvaćaju sve generacije: od djece mlađe od 9 do one starije od 15 godina. Učenici mogu pronaći igre, natjecanja i radne bilježnice koje će im pomoći otkriti EU na zabavan način. Učitelji isto tako mogu pronaći izvore nastavnih materijala za sve dobne skupine kako bi učenicima pomogli da uče o EU-u i načinu na koji on funkcionira. Također mogu crpiti inspiraciju za nastavne planove i otkriti mogućnosti umrežavanja s ostalim školama i učiteljima diljem EU-a. Potrebna je bolja razmjena informacija, zajedno s državama članicama, o tome kako se ti materijali mogu koristiti.

5.5Na razini EU-a postoje raznoliki skupovi alata, a njihovo korištenje ovisi o brojnim kriterijima: stupnju školovanja, predmetu, obrazovnom sustavu i karakteristikama obrazovne politike u državama članicama. Međutim, EGSO preporučuje razvoj osnovnog tematskog paketa (malog skupa alata) za svaku školu u EU-u i njegovu primjenu radi novih, intenzivnih aktivnosti informiranja. Taj bi paket, u suradnji s ministarstvom obrazovanja predmetne države članice, trebao biti dostupan dotičnoj školi zajedno s materijalima specifičnima za tu zemlju i u suradnji s institucijama i organizacijama koje se bave pitanjima EU-a, kao što su socijalni partneri.

Paket bi trebao biti dostupan na internetu, na internetskoj stranici škole i preko regionalnih kontaktnih točaka ili kontaktnih točaka EU-a i uključivati, primjerice, sljedeće:

-lako čitljiv, kompaktan komplet koji sadrži knjižicu i, brošuru za učitelje i učenike; 20

-kratki videozapis ili film za svaku zemlju koji su snimili ljudi iz te zemlje;

-izbor materijala koji se nudi na razini EU-a, a usmjeren je na podučavanje o EU-u u školi. Taj materijal trebao bi biti prilagođen različitim razinama školskog obrazovanja (vrtići, ustanove za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje) te sadržavati glavne internetske poveznice, uključujući za Kutak za učenje;

-materijale država članica s konkretnim primjerima dobre prakse.

5.6Trebalo bi težiti tome da svaki učenik i student završi školovanje s osnovnim znanjem o EU-u, odnosno da se postigne određena vrsta pismenosti o EU-u. EGSO je svjestan da dopiranje do i podučavanje otprilike 72 milijuna učenika upisanih u osnovne škole te niže i više razrede srednje škole u EU-u predstavlja priličan izazov. To obuhvaća mogućnost da studenti i učenici posjećuju europske institucije i dobiju pregled EU-a i njegove povijesti (Kuća europske povijesti). Učitelji bi također trebali imati mogućnost intenzivnog kontakta s institucijama EU-a kako bi stekli konkretno iskustvo, razgovarali s različitim organizacijama i institucijama (kao što je EGSO) i vratili se kući s boljim razumijevanjem Europe, njezine uloge, vrijednosti i načina na koji je ustrojena.

5.7Tu bi „pismenost o EU-u” trebalo poduprijeti skupom alata za različite razine, primjerice:

-Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici bi trebali učiti o kulturama i tradicijama drugih zemalja EU-a, primjerice o njihovim jezicima, hrani, glazbi, praznicima, zemljopisu te tradicionalnoj odjeći i plesovima.

-Tijekom sekundarnog obrazovanja učenici bi se trebali upoznati s više „tvrdih činjenica” o EU-u i trebali bi početi razvijati osjećaj građanske odgovornosti. Skup alata trebao bi pokriti teme koje obuhvaćaju povijest EU-a, glavna postignuća EU-a (kao što je doprinos miru), institucije EU-a, politike EU-a, izbore u EU-u, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje o vijestima te o tome kako biti aktivan građanin.

-U pogledu visokoškolskog obrazovanja skup alata trebao bi pružati temeljitije informacije, primjerice o politikama EU-a, političkim strukturama, gospodarstvu, tržištu rada, pitanjima socijalne politike, mobilnosti i pravima te socijalnom partnerstvu. To bi također moglo obuhvaćati alate prilagođene posebnim stručnim skupinama, kao što su novinari ili lokalni/regionalni političari.

5.8Važna i ključna uloga učitelja

5.8.1Učitelji imaju vrlo važnu ulogu kao arhitekti budućnosti. Poseban program za učitelje koji u obzir uzima specifičnu situaciju i potrebe u državama članicama od ključne je važnosti. Danas brojni učitelji nisu dovoljno informirani o EU-u i nisu dovoljno samouvjereni da bi o njemu podučavali u svojim učionicama.

5.8.2Učiteljima je potrebno bolje razumijevanje Europe kako bi učenike u ranoj dobi mogli podučavati o Europi. Jedan od ciljeva obrazovanja učitelja trebao bi biti da učitelji bolje razumiju institucijski postupak integracije te da se mogu koristiti novim didaktičkim pristupom kako bi ga objasnili učenicima. Također će se morati suočiti s novim didaktičkim načelima obrazovanja.

5.8.3EGSO pozdravlja moderniziranu i centraliziranu platformu pod nazivom Kutak za učenje 21 koja je nedavno pokrenuta na internetskoj stranici EUROPA. Kutak za učenje, koji je prvenstveno usmjeren na učenike osnovnih i srednjih škola, njihove učitelje i roditelje, na jednom mjestu objedinjuje igre, kvizove te materijale za učenje i podučavanje koje su razvile Europska komisija i druge institucije, i usredotočuje se na EU te njegove koristi za građane Europe. Platforma eTwinning najveća je mreža nastavnika na svijetu. Više od 680 000 nastavnika registrirano je na eTwinningu, koji nastavnicima omogućuje stvaranje zajedničkih projekata i poboljšava kompetencija nastavnika i učenika te je od ključne važnosti za izgradnju osjećaja pripadnosti Europi. Učitelji bi o tom alatu trebali biti bolje informirani.

5.8.4EGSO smatra da bi trebalo omogućiti da određene institucije koje EU financijski podupire – posebice Europski sveučilišni institut i sveučilište College of Europe – osposobljava sve koji se bave osposobljavanjem predavača koji u EU-u rade na obrazovanju u području europskih tema. Uz to, sudionici programa Erasmus+ 22 i sveučilišni profesori uključeni u program Jean Monnet trebali bi igrati važnu ulogu u školama kako bi djelovali kao veleposlanici EU-a.

5.8.5EGSO smatra važnim i to što je Europska komisija uspostavila ispitivačku skupinu učitelja koja se sastoji od po jednog osnovnoškolskog i jednog srednjoškolskog učitelja iz svake države članice, koje su odabrala predstavništva Europske komisije. Skupina savjetuje o sadržaju i stilu materijala za učenje koje razvijaju službe Europske komisije. To bi moglo pomoći osigurati da ono što se pruža odražava trenutačne trendove i potrebe.

5.8.6Osim podučavanja o Europi u obrazovnom sektoru, važno je da informacije isto tako budu dostupne javnosti, primjerice u javnim knjižnicama i na drugim javnim mjestima.

Bruxelles, 17. srpnja 2019.

Luca Jahier
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

____________

(1)     Pariška deklaracija, 17.3.2015.

(2)     Preporuka Vijeća (2018.), ST/9010/2018/INIT

(3)     Rezolucija Europskog parlamenta (2016.) (2015/2138(INI))

(4)     SL C 228, 5.7.2019., str. 68.

(5)     Learning Europe at School (Učenje o Europi u školi), studija Europske komisije, 2013.

(6)     SL C 228, 5.7.2019., str. 68.

(7)     Pariška deklaracija, 17.3.2015.

(8)     Preporuka Vijeća (2018.), ST/9010/2018/INIT

(9)     Rezolucija Europskog parlamenta (2016.) (2015/2138(INI))

(10)     Preporuka Vijeća (2018.) (2018/C 189/01)

(11)    Europska komisija, „Ulaganje u ljude” , svibanj 2018.

(12)     https://europa.eu/youth/discovereu_hr .

(13)     COM(2018) 440 final .

(14)     Learning Europe at School („Učenje o Europi u školi”), studija Europske komisije, 2013.

(15)    Ibid.

(16)     EGSO, Tvoja Europa, tvoje mišljenje

(17)

    The Future Evolution of Civil Society in EU by 2030 („Budući razvoj civilnog društva u EU-u do 2030.”)

(18)     https://what-europe-does-for-me.eu/hr/home .

(19)     Kutak za učenje

(20)      Primjer iz Austrije: kratka brošurica, različita za nastavnike i učenike, sa svim europskim i nacionalnim poveznicama na internetske stranice s kratkim komentarom o raznim temama.

(21)     Kutak za učenje

(22)     SL C 228, 5.7.2019., str. 68.