(1)

Europska komisija („Komisija”) je 30. travnja 2015. objavom u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje antidampinškog postupka („antidampinški postupak”) u pogledu uvoza u Uniju čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Antidampinški postupak pokrenut je nakon zahtjeva koji je 17. ožujka 2015. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („EUROFER” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton. Zahtjev je sadržavao dokaz prima facie dampinga navedenog proizvoda i materijalne štete koja je iz toga proizašla i koja se smatrala dostatnom za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Nakon zahtjeva koji je podnio podnositelj zahtjeva, a koji je bio potkrijepljen potrebnim dokazima, Komisija je 17. prosinca 2015. donijela Uredbu (EU) 2015/2386 (3) o obveznom evidentiranju uvoza čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine od 19. prosinca 2015.

(4)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, poznate uvoznike i korisnike te kineska nadležna tijela. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je privremeno odabrala Ujedinjene Arapske Emirate kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe i pozvala ih da dostave primjedbe o tom odabiru.

(5)

Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Saslušanje je omogućeno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša.

(6)

S obzirom na mogući veliki broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji, nepovezanih uvoznika i proizvođača iz Unije koji su uključeni u postupak te radi dovršetka ispitnog postupka unutar propisanog roka, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila da bi mogla odabrati uzorak društava na koja će se odnositi ispitni postupak u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, od svih proizvođača izvoznika iz dotične zemlje zatražilo se da se jave Komisiji i dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od kineskih nadležnih tijela zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(8)

Ukupno su tri grupe proizvođača izvoznika dostavile tražene podatke, pristale biti uključene u uzorak i zatražile pojedinačno ispitivanje ako ih se ne uključi u uzorak. S obzirom na mali broj društava koja surađuju (ukupno tri grupe od šest proizvođača, tri povezana izvoznika iz Kine i dva povezana izvoznika iz Singapura) Komisija je odlučila da za proizvođače izvoznike iz dotične zemlje odabir uzorka nije potreban.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Taj se uzorak najprije sastojao od četiriju proizvođača iz Unije za koja je Komisija prije pokretanja ispitnog postupka znala da proizvode čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton u Uniji. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma prodaje nepovezanim kupcima. U Obavijesti o pokretanju postupka zainteresirane strane pozvane su i da iznesu svoje stavove o privremenom uzorku. Nikakve primjedbe nisu primljene u pogledu predloženog uzorka. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 90 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji. Taj se uzorak smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(10)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, od svih nepovezanih uvoznika zatražilo se da se jave Komisiji i dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Ukupno su četiri nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na ograničeni broj uvoznika koji surađuju Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(12)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva nadležnim tijelima i proizvođačima izvoznicima koji surađuju u NRK-u. Ni jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva.

(13)

Upitnici su poslani svim stranama za koje se znalo da se to na njih odnosi te svim ostalim društvima koja su se javila u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore na upitnik dostavila su tri (grupe) proizvođača izvoznika iz NRK-a koji surađuju, četiri proizvođača iz Unije u uzorku, četiri nepovezana uvoznika, pet nepovezanih korisnika i četiri povezana korisnika. Dva nepovezana uvoznika i tri nepovezana korisnika naknadno su otkazala suradnju.

(14)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje su dostavile zainteresirane strane i koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih strana:

(15)

Komisija nije posjetila poslovne prostore dvaju povezanih izvoznika kineskih društava koja surađuju u Singapuru, odnosno Lianfeng International PTE., Ltd. (povezani izvoznik Grupe Yonggang) i Xinsha International PTE, Ltd. (povezani izvoznik Grupe Shagang). Međutim, njihovi spisi i poslovne knjige, u opsegu koji je zatražila Komisija, stavljeni su na raspolaganje za pregled tijekom posjeta na licu mjesta u poslovnim prostorima njihovih povezanih proizvođača iz NRK-a.

(16)

Ispitnim postupkom u pogledu dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”). Zbog posebnih okolnosti na tržištu 2011., koje su objašnjene u uvodnoj izjavi 148., u analizi štete smanjen je ponder za 2011. te je naglasak stavljen na razvoj događaja nakon 1. siječnja 2012. Indeksi se stoga temelje na 2012. kad god je primjenjivo.

(17)

Proizvod koji podliježe ispitnom postupku jesu željezne ili čelične šipke i žice visoke otpornosti na zamor za armirani beton od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika (osim od nehrđajućeg čelika, brzoreznog čelika ili silicijskomanganskog čelika), samo toplovaljane i dalje neobrađene, ali uključujući one usukane nakon valjanja; te šipke i žice imaju udubljenja, rebra, žljebove ili druge deformacije dobivene tijekom postupka valjanja ili su usukane nakon valjanja. Ključna značajka visoke otpornosti na zamor jest sposobnost izdržljivosti uslijed opetovanog naprezanja bez lomljenja i, posebno, sposobnost izdržljivosti više od 4,5 milijuna ciklusa opterećenja s pomoću omjera naprezanja (min/max) od 0,2 i rasponom naprezanja većim od 150 MPa.

(18)

Definicija proizvoda odgovara zahtjevima iz britanskog standarda BS4449 te se obično može razlikovati na temelju CARES certifikata i oznaka na samim šipkama. Stoga, suprotno od mišljenja koje su izrazile određene zainteresirane strane, ne postoji problem s praktičnom provedbom mjera.

(19)

Dotični proizvod jest proizvod opisan u prethodnoj uvodnoj izjavi 17., podrijetlom iz NRK-a, trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 7214 20 00, ex 7228 30 20, ex 7228 30 41, ex 7228 30 49, ex 7228 30 61, ex 7228 30 69, ex 7228 30 70 i ex 7228 30 89.

(20)

Tijekom ispitnog postupka pokazalo se da dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i analogne zemlje te proizvod koji proizvodi industrija Unije i koji se prodaje na tržištu Unije imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te namjenu. Zbog toga se oni u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe privremeno smatraju istovjetnima.

(21)

Šest kineskih proizvođača izvoznika koji pripadaju trima grupama (Jiangyin Xicheng Group, Jiangsu Yonggang Group i Jiangsu Shagang Group) surađivalo je u ispitnom postupku. Oni su predstavljali više od 95 % ukupnog kineskog izvoza u EU-u tijekom RIP-a. Sva su društva izvozila u Uniju preko povezanih izvoznika u NRK-u i/ili Singapuru.

(22)

Dvije od grupa koje surađuju, Jiangsu Yonggang i Jiangsu Shagang, povezane su zajedničkim vlasništvom nad jednim proizvođačem izvoznikom čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton, što su obje grupe priznale u odgovorima na upitnik. Međutim, društva su tvrdila da je za potrebe ovog ispitnog postupka te dvije grupe ipak potrebno smatrati zasebnim subjektima. Društva su, među ostalim, naglasila da nisu uključena u postupke donošenja odluka druge strane, da ne postoji nikakva poveznica u poslovanju te da postoje zasebne proizvodne linije i potpuno neovisni prodajni i distribucijski kanali na domaćem i međunarodnom tržištu.

(23)

U pogledu te tvrdnje, uzimajući u obzir prirodu i intenzitet odnosa između grupa, odnosno činjenicu da je jedno od društava jedne grupe najveći pojedinačni dioničar glavnog proizvođača dotičnog proizvoda druge grupe i da su rukovoditelji prethodnog društva prisutni u glavnim statutornim tijelima potonjeg društva, Komisija je privremeno zaključila da je te dvije grupe potrebno smatrati povezanim grupama. Stoga će se na društva iz obje grupe primijeniti jedna ponderirana prosječna privremena pristojba.

(24)

Nijedan od proizvođača izvoznika koji surađuju iz NRK-a nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva. Stoga je uobičajena cijena određena na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predložila Ujedinjene Arapske Emirate kao odgovarajuću analognu zemlju te ih je pozvala da dostave primjedbe. Međutim, nijedan proizvođač dotičnog proizvoda u toj zemlji koji je bio poznat Komisiji i s kojim je kontaktirala nije surađivao.

(26)

Komisija je ispitala i bi li neka druga zemlja tržišnoga gospodarstva u kojoj se proizvode čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton mogla biti odgovarajuća analogna zemlja. U skladu s podacima koji su Komisiji dostupni, na temelju zahtjeva, podnesaka drugih strana i podataka Eurostata, ostale zemlje koje proizvode čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton jesu Egipat, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Turska i Ukrajina. Komisija je kontaktirala s ukupno 38 mogućih proizvođača dotičnog proizvoda u tim zemljama.

(27)

Suradnja je ostvarena samo s jednim društvom sa sjedištem u Južnoj Africi. To je društvo odgovorilo na upitnik za analognu zemlju i pristalo na provjeru svojeg odgovora na licu mjesta. Jedan proizvođač sa sjedištem u Turskoj u početku je izrazio spremnost na suradnju, ali nije na kraju dostavio odgovor na upitnik, iako je Komisija opetovano pokušavala dobiti taj odgovor.

(28)

U pogledu predmetnog južnoafričkog društva Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”), zainteresirana strana u ovom postupku, istaknulo je da je to društvo društvo kći jednog od proizvođača iz EU-a koji su poduprli zahtjev. CISA smatra da bi objektivnost podataka koje dostavi to društvo bila upitna.

(29)

U pogledu te tvrdnje potrebno je najprije napomenuti da je Komisija imala ograničen izbor u pogledu analogne zemlje zbog izostanka suradnje iz drugih zemalja. Kao drugo, odnos između društva iz analogne zemlje i proizvođača iz EU-a nije relevantan za potrebe ovog ispitnog postupka. Komisija napominje da, čak i ako su proizvođači iz analogne zemlje povezani s proizvođačima iz Unije, određivanje uobičajene vrijednosti na temelju provjerenih podataka zbog te poveznice nije nevaljano niti ona na to utječe, što je potvrđeno u nedavnoj presudi Suda u sličnom predmetu (4). Nadalje, ne postoji poseban razlog zbog kojeg bi se dovela u pitanje upotreba valjano provjerenih podataka proizvođača iz te analogne zemlje. Nadalje, domaće tržište čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton u Južnoj Africi relativno je otvoreno, nije zaštićeno uvoznim carinskim pristojbama u pogledu dotičnog proizvoda te na njemu postoji međunarodno tržišno natjecanje nekoliko domaćih proizvođača i uvoznika sa znatnim tržišnim udjelom od 13 %. Provjereni proizvođač iz analogne zemlje ima znatne količine domaće i izvozne prodaje, a njegov tržišni udio na domaćem tržištu iznosi od 13 % do 23 %. Proizvodi vrste istovjetnog proizvoda koje su slične onima koje kineski proizvođači izvoze u Uniju.

(30)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija je u ovoj fazi postupka zaključila da je Južna Afrika primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(31)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 24., uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike iz NRK-a određena je na temelju izračunane vrijednosti u analognoj zemlji, u ovom slučaju Južnoj Africi, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(32)

Kako bi je odredila, Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju je ostvario proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje bio reprezentativan, tj. je li ukupan obujam te domaće prodaje predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda koju je svaki od odgovarajućih kineskih izvoznika koji surađuju ostvario u Uniji tijekom RIP-a u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Na temelju toga utvrđeno je da je ukupna domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(33)

Naknadno je Komisija napravila istu usporedbu za svaku vrstu proizvoda, tj. ispitala je je li domaća prodaja predmetne vrste proizvoda u analognoj zemlji bila reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Na temelju toga utvrđeno je da domaća prodaja u analognoj zemlji nije bila reprezentativna ni za koju vrstu proizvoda u pogledu bilo kojeg od kineskih izvoznika.

(34)

Uobičajena vrijednost stoga je izračunana u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe tako da se prosječnom trošku proizvodnje relevantne vrste proizvoda dodaju ponderirani prosječni nastali troškovi prodaje te općih i administrativnih troškova (1 % do 5 %) i ponderirana prosječna ostvarena dobit (10 % do 20 %) koju je proizvođač iz analogne zemlje ostvario od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(35)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju preko povezanih izvoznika iz Kine i/ili Singapura ili preko nezavisnih trgovačkih društava iz Kine.

(36)

Izvozna cijena stoga je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe utvrđena na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili naplative prvim nezavisnim kupcima, bez obzira na to je li riječ o uvoznicima iz Unije ili trgovačkim društvima iz NRK-a.

(37)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođača izvoznika koji surađuju uspoređene su na temelju cijena franko tvornica.

(38)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena.

(39)

Na temelju toga učinjene su prilagodbe za troškove prijevoza, prekooceanskog tereta i osiguranja, rukovanje, utovar i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, popuste i provizije u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena. Ukupne prilagodbe iznosile su od 5 % do 10 %.

(40)

Kina provodi politiku samo djelomičnog povrata PDV-a nakon izvoza. Ne vraća se 4 % PDV-a. Kako bi se osiguralo da je izražena na istoj razini oporezivanja kao izvozna cijena, uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za taj dio PDV-a naplaćen na izvoz čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton, a koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima (5).

(41)

Kako je propisano člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, za svaku grupu društava koja surađuje ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.

(42)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 23., Komisija je zaključila da je dvije grupe društava koje surađuju potrebno smatrati povezanim grupama.

(43)

Stoga je za proizvođače izvoznike tih dviju grupa jedinstvena dampinška marža utvrđena izražavanjem zbroja njihovih pojedinačnih dampinških iznosa kao postotka zbroja njihovih izračunanih (zbog prisutnosti povezanih izvoznika) vrijednosti CIF na granici Unije.

(44)

U pogledu dampinške marže za cijelu zemlju Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. U tu je svrhu napravljena usporedba ukupnih izvoznih količina proizvođača izvoznika koji surađuju i ukupnog uvoza iz NRK-a koji su dobiveni iz statističkih podataka Eurostata o uvozu. Budući da je razina suradnje bila visoka, dampinška marža za cijelu zemlju privremeno je određena na razini najviše dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju.

(45)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(46)

Istovjetni proizvod proizvodilo je 11 proizvođača iz Unije. Smatra se da oni predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”.

(47)

Jedna zainteresirana strana zatražila je od Komisije da objasni je li industrija Unije ograničena na određenu regiju u smislu članka 4. stavka 1. točke (b) Osnovne uredbe.

(48)

Komisija napominje da, iako su korisnici dotičnog proizvoda smješteni samo u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj, proizvođači istovjetnog proizvoda smješteni su u nekoliko država članica, a ne samo u te dvije zemlje. Stoga se kao industrija Unije smatraju proizvođači iz cijele Unije.

(49)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, kao što su podaci dostavljeni u zahtjevu, podaci prikupljeni od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, upotrijebljeni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(50)

Na temelju toga, ukupna proizvodnja u Uniji procijenjena je na približno 506 000 tona tijekom RIP-a. Ta brojka uključuje proizvodnju svih proizvođača iz Unije koji su se javili te koji čine cijelu industriju Unije.

(51)

Kao što je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 9., četiri proizvođača iz Unije uključena su u uzorak koji predstavlja 90 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(52)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj mjeri naknadnu upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije potrebno uzeti u obzir u analizi.

(53)

Čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton upotrebljavaju proizvođači koji režu i savijaju šipke za armirani beton u posebne oblike i duljine te ih dostavljaju na gradilišta. Komisija je utvrdila da je znatan dio (56 %) proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku bio namijenjen vlastitoj upotrebi. Čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton jedan proizvođač iz Unije prodavao je povezanim društvima koja nisu mogla slobodno odabrati dobavljače.

(54)

Razlika između tržišta vlastite prodaje i slobodnog tržišta važna je za analizu štete jer proizvodi namijenjeni vlastitoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju zbog uvoza, dok se cijene određuju unutar grupe i stoga nisu pouzdane. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom dotičnog proizvoda, a cijene su cijene na slobodnom tržištu.

(55)

Kako bi što potpunije opisala stanje industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za čitavu proizvodnju čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton i odredila je li proizvodnja bila namijenjena za vlastitu upotrebu ili za slobodno tržište. Za neke pokazatelje štete koji se odnose na industriju Unije Komisija je zasebno analizirala podatke koji se odnose na slobodno tržište i tržište vlastite prodaje te napravila komparativnu analizu. Ti su čimbenici sljedeći: prodaja, tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost i novčani tok. Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cijelu djelatnost, uključujući vlastitu upotrebu industrije Unije jer ovise o cijeloj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena vlastitoj upotrebi ili se prodaje na slobodnom tržištu. Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za te je čimbenike opravdana analiza cijele industrije Unije kako bi se dobila potpuna slika o šteti nanesenoj industriji Unije jer se ti podatci ne mogu razdvojiti za slobodnu prodaju i vlastitu prodaju.

(56)

Komisija napominje da je ta analiza u skladu sa sudskom praksom sudova Unije i WTO-a (6).

(57)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju ukupnog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i ukupnog uvoza. Godina 2011. bila je obilježena niskom razinom potrošnje u Uniji u usporedbi s ostatkom razmatranog razdoblja. Međutim, stanje se na tržištu poboljšalo, kako je prikazano u tablici u nastavku, te se potrošnja u Uniji povećala za 50 % od 2011. do RIP-a i za 38 % od 2012. do RIP-a.

(58)

Tijekom razmatranog razdoblja utvrđeno je da se uvoz u Uniju iz Narodne Republike Kine, koji je započeo tek 2013., u pogledu obujma i tržišnog udjela razvijao kako slijedi:

(59)

Obujam uvoza iz Kine znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja, odnosno od nule do 292 000 tona tijekom RIP-a. Tržišni udio uvoza iz Kine znatno se povećao, odnosno s 0 % na 36 % tijekom razmatranog razdoblja.

(60)

Tablica u nastavku prikazuje prosječnu cijenu uvoza iz Kine:

(61)

Prosječne uvozne cijene iz Kine snizile su se tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa sniženjem svjetskih cijena željezne rude koja se upotrebljava kao sirovina u Kini i analognoj zemlji (vidjeti tablicu u uvodnoj izjavi 81. u nastavku). Uvozne cijene tijekom RIP-a utvrđene su na temelju provjerenih izvoznih prodajnih cijena kineskih proizvođača izvoznika u uzorku. Prosječne uvozne cijene za 2013. i 2014. utvrđene su na temelju baze podataka o nadzoru. Komisija je uzela u obzir znatnu vremensku razliku između datuma računa i datuma carinjenja, što bi u protivnom moglo dovesti do toga da se međusobno uspoređuju cijene iz različitih razdoblja. Uvozne cijene iz Kine i dalje su bile niže od cijena nepovezane i povezane prodaje industrije Unije tijekom istog razdoblja. Kao što se može vidjeti u uvodnoj izjavi 82. u nastavku, u 2013. prosječna cijena povezane prodaje industrije Unije iznosila je 483 EUR/tona, a prosječna cijena nepovezane prodaje 456 EUR/tona. U 2014. prosječna cijena povezane prodaje industrije Unije iznosila je 464 EUR/tona, a prosječna cijena nepovezane prodaje 434 EUR/tona. Tijekom RIP-a, prosječna cijena povezane prodaje industrije Unije iznosila je 458 EUR/tona, a prosječna cijena nepovezane prodaje 427 EUR/tona.

(62)

Kako bi se odredilo je li bilo sniženja cijene tijekom RIP-a i u kojoj mjeri, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica odbijanjem stvarnih troškova isporuke, provizija i knjižnih odobrenja, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda iz dampinškog uvoza od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije i utvrđene na osnovi CIF. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 102. u nastavku, sniženje cijena utvrđeno je u usporedbi sa samo nepovezanom prodajom jer su za tu usporedbu uzeti u obzir samo odgovarajuće vrste proizvoda. Povezana prodaja sastojala se isključivo od vrsta proizvoda koje se ne uvoze iz Kine.

(63)

Rezultat usporedbe, kad je izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a, pokazao je maržu sniženja cijene u rasponu od 1,7 % do 5,6 %. Nižim cijenama dampinškog uvoza u usporedbi s cijenama Unije tijekom razmatranog razdoblja objašnjava se znatno povećanje obujma kineskog uvoza i tržišnog udjela uvoza iz Kine od 2013. nadalje.

(64)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza iz Kine na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(65)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije upotrijebljen je odabir uzorka.

(66)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. U tom je pogledu gospodarsko stanje industrije Unije procijenjeno na temelju (a) makroekonomskih pokazatelja, odnosno proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje i rasta, zaposlenosti, produktivnosti, visine stvarne dampinške marže i oporavka od prethodnog dampinga, za koje su podaci prikupljeni na razini ukupne industrije Unije, te na temelju (b) mikroekonomskih pokazatelja, odnosno prosječnih jediničnih cijena, jediničnog troška, profitabilnosti, novčanog toka, ulaganja, povrata ulaganja i sposobnosti prikupljanja kapitala, zaliha i troškova rada, za koje su podaci prikupljeni na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(67)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, uključujući podatke dostavljene u zahtjevu, podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovore na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku, upotrijebljeni su kako bi se utvrdili makroekonomski pokazatelji, a posebno podaci koji se odnose na proizvođače iz Unije koji nisu uključeni u uzorak.

(68)

Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju podataka koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u svojim odgovorima na upitnik.

(69)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 103. u nastavku, sniženje cijena utvrđeno je na temelju vrsta proizvoda koje su se mogle usporediti s uvozom iz Kine, tj. bile obuhvaćene istom oznakom proizvoda, te je stoga isključena prodaja povezanim kupcima, koja se sastojala samo od vrsta proizvoda koje se ne uvoze iz Kine. Preostali pokazatelji štete utvrđeni su na temelju svih vrsta proizvoda. Čak i da su preostali pokazatelji štete utvrđeni samo na temelju usporedivih vrsta proizvoda, time se ne bi promijenila zabilježena kretanja.

(70)

Kretanja proizvodnje Unije, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(71)

Proizvodnja Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja unatoč povećanju potrošnje u Uniji.

(72)

Budući da se isti strojevi mogu upotrebljavati za proizvodnju istovjetnog proizvoda i drugih vrsta šipki za armirani beton, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta izračunani su za sve vrste šipki za armirani beton. Ne postoje posebni strojevi za čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armirani beton koji bi se mogli uzeti u obzir za izračun kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta samo za istovjetni proizvod. Kapacitet i iskorištenost kapaciteta ostali su nepromijenjeni tijekom razmatranog razdoblja, unatoč povećanju potrošnje u Uniji. Smanjenje obujma proizvodnje dotičnog proizvoda nadoknadilo se povećanjem obujma proizvodnje drugih proizvoda.

(73)

Prodaja jednog proizvođača iz Unije uključivala je vlastitu prodaju svojim povezanim društvima. Obujam prodaje, tržišni udio i rast stoga su procijenjeni zasebno za tržište vlastite prodaje (povezana prodaja) i slobodno tržište (nepovezana prodaja).

(74)

Kretanja koja se odnose na obujam prodaje, tržišni udio i rast razvijala su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(75)

Nakon povećanja između 2011. i 2012., u kontekstu povećane potrošnje, obujam prodaje nepovezanim kupcima počeo se smanjivati od 2013. nadalje, usporedno s brzim povećanjem dampinškog uvoza. To se odražava i u uzlaznom kretanju završnih zaliha, koje su se ukupno povećale za 27 % tijekom razmatranog razdoblja i za 28 % od 2012. do RIP-a.

(76)

Nadalje, tržišni udio nepovezane prodaje industrije Unije znatno se smanjio, i to za 18 postotnih bodova nakon 2011. i za 22 postotna boda nakon 2012., u kontekstu stalnog rasta potrošnje. To pokazuje da industrija Unije nije mogla u potpunosti ostvariti koristi od rasta potrošnje u Uniji zbog sve većeg tržišnog udjela dampinškog uvoza.

(77)

Povezana prodaja najprije se smanjila 2013., istodobno s pojavom dampinškog uvoza iz Kine, ali se zatim povećala na prethodnu razinu. Tržišni udio povezane prodaje smanjio se za 17 postotnih bodova nakon 2011. i za 12 postotnih bodova nakon 2012. Međutim, povezana prodaja ostvarena je na tržištu vlastite prodaje te je stoga samo neizravno bila pod utjecajem kineskog uvoza.

(78)

Zaposlenost se smanjila s 253 u 2011. na 231 u 2012., a zatim se dodatno smanjila na 209 tijekom RIP-a. Zaposlenost u industriji Unije izračunana je uzimajući u obzir broj zaposlenika koji izravno rade na dotičnom proizvodu, kada je taj podatak bio dostupan, ili raspodjelom ukupne zaposlenosti proizvođača razmjerno udjelu u proizvodnji dotičnog proizvoda. Produktivnost, mjerena kao proizvodnja u tonama po zaposleniku u jednoj godini, povećala se za 15 % od 2011. do 2012. Od 2012. do RIP-a produktivnost je najprije pala 2013. u skladu sa smanjenom proizvodnjom, ali se zatim vratila na prethodne razine, čime se upućuje na to da je industrija Unije uložila znatne napore u poboljšanje svoje učinkovitosti, dok je njezina proizvodnja ostala na razinama iz 2013.

(79)

Dampinške marže kineskih proizvođača izvoznika u uzorku znatne su (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 45.). Uzimajući u obzir sektor dotičnog proizvoda, obujam, tržišni udio i cijene dampinškog uvoza iz Kine koji su prethodno razmatrani, utjecaj stvarne dampinške marže na industriju Unije ne može se smatrati neznatnim.

(80)

Prije toga nije bilo uvoza. Stoga se industrija ne oporavlja još od prethodnih dampinških praksi.

(81)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji smanjile su se od 2012. do RIP-a za 16 %. U sniženju cijena odražava se opće silazno kretanje troška sirovine, tj. usitnjenog metalnog otpada koji se upotrebljavao u Uniji i željezne rude koja se upotrebljavala u Kini i analognoj zemlji, kao što je prikazano u tablici u nastavku.

(82)

Međutim, prodajne cijene industrije Unije smanjivale su se, u apsolutnom i relativnom smislu, od 2012. do RIP-a brže nego cijene sirovina za usitnjeni metalni otpad. Kako se može vidjeti u tablici u nastavku, to je dovelo do gubitaka od 2013. nadalje.

(83)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganje, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se kako slijedi:

(84)

Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku utvrđena je zasebno za povezanu i nepovezanu prodaju. Profitabilnost je izražena kao neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(85)

Proizvođači iz Unije u uzorku zabilježili su gubitke 2011. od svoje povezane prodaje, no počeli su se oporavljati 2012. u skladu s povećanjem potrošnje u Uniji. U 2012. ostvarena je dobit od + 2,5 % od povezane prodaje. Povezana prodaja ponovno je dovela do gubitaka od 2013. nadalje. Međutim, u cijenama povezane prodaje ne odražavaju se nužno tržišne cijene jer se cijene određuju u dogovoru među povezanim stranama. Stoga se nije moglo smatrati da se u dobiti povezane prodaje odražava profitabilnost industrije Unije.

(86)

U pogledu nepovezane prodaje zabilježeno je slično kretanje kao za povezanu prodaju. Nepovezana prodaja bilježila je gubitke do 2012., bila je profitabilna 2012. te zatim bilježila gubitke od 2013. nadalje.

(87)

Novčani tok, odnosno sposobnost industrije da samostalno financira svoje djelatnosti, najprije je bio pozitivan za nepovezanu prodaju, ali je od 2014. postao negativan u skladu sa stalnim gubicima. Novčani tok od povezane prodaje bi je negativan 2011., ali je u preostalom dijelu razmatranog razdoblja bio pozitivan. Međutim, s obzirom na to da se u cijenama povezane prodaje ne odražavaju nužno tržišne cijene, nije se moglo smatrati da se u novčanom toku od povezane prodaje odražava stanje novčanog toka industrije Unije.

(88)

Zbog razvoja profitabilnosti i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja proizvođačima iz Unije u uzorku ograničena je sposobnost ulaganja u vlastite djelatnosti i onemogućen je njihov razvoj. Međutim, zbog prirode industrije ulaganja se upotrebljavaju za proizvodnju različitih proizvoda, uključujući proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Zbog toga nije bilo moguće izravno utvrditi ulaganja i povrat ulaganja, odnosno dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, posebno za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom. Umjesto toga, pretpostavilo se da su ukupna ulaganja industrije raspodijeljena na dotični proizvod u skladu s udjelom u prometu.

(89)

S obzirom na prethodno navedeno može se zaključiti da su financijski rezultati proizvođača iz Unije u uzorku ostali negativni tijekom RIP-a.

(90)

Razina zaliha proizvođača iz Unije u uzorku povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 27 %; zalihe su se povećale istodobno kad je smanjen tržišni udio.

(91)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku blago su se povećali u razmatranom razdoblju. Istodobno se poboljšala prosječna produktivnost. Troškovi rada predstavljali su 13 % ukupnih troškova proizvodnje. Stoga troškovi rada ne predstavljaju odlučujući čimbenik u trošku proizvodnje.

(92)

U ispitnom postupku pokazalo se da industrija Unije nije ostvarila koristi od povećanja potrošnje tijekom razmatranog razdoblja. U početku od 2011. do 2012. nije bilo štete, najviše zato što nije bilo uvoza, no nakon toga, od 2013. nadalje, njezino gospodarsko stanje pogoršalo se u usporedbi s razinama iz 2012. Određeni pokazatelji, kao što su proizvodnja i obujam prodaje industrije Unije, stagnirali su unatoč stalnom povećanju potrošnje u Uniji. Tržišni udio industrije Unije znatno se smanjio jer je povećanje potrošnje u Uniji popraćeno brzim povećanjem kineskog uvoza.

(93)

Nadalje, na određene pokazatelje štete koji se odnose na financijske rezultate industrije Unije, tj. profitabilnost i novčani tok, znatno je utjecao (pad profitabilnosti za 4 postotna boda) pritisak na cijene koji je prevladavao na tržištu Unije. Industrija Unije nije mogla zadržati svoje cijene na razini potrebnoj da postigne profitabilnost u skladu s 2012. te je stoga zabilježila gubitak.

(94)

S obzirom na prethodno navedeno privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(95)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li dampinškim uvozom iz Kine prouzročena šteta industriji Unije u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Ispitani su i ostali poznati čimbenici osim dampinškog uvoza koji su mogli istodobno nanositi štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da se moguća šteta prouzročena tim ostalih čimbenicima ne pripiše dampinškom uvozu.

(96)

Na temelju ispitnog postupka pokazalo se da se potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala za 50 % te se istodobno znatno povećao obujam uvoza podrijetlom iz Kine. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 58. i 59., uvoz iz Kine povećao se od nule u 2012. do 292 000 tona tijekom RIP-a. Povećanje dampinškog uvoza dogodilo se istodobno kad i drastičan pad tržišnog udjela industrije Unije: kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 74. do 76., nepovezana prodaja industrije Unije smanjila se s 319 000 tona u 2012. do 261 000 tona tijekom RIP-a.

(97)

U pogledu pritiska na cijene koji je tijekom razmatranog razdoblja prevladavao na tržištu Unije utvrđeno je da su prosječne uvozne cijene iz Kine i dalje stalno bile niže od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije. Snižavanjem cijena industrije Unije tržišni udio kineskog dampinškog uvoza povećao se s nule u 2012. na 36 % potrošnje u Uniji tijekom RIP-a. Na slobodnom tržištu tržišni udio kineskog uvoza povećao se s nule u 2012. na 51 % tijekom RIP-a. Tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu smanjio se s 92 % u 2012. na 46 % tijekom RIP-a. Gubitak tržišnog udjela pokazuje da industrija Unije nije mogla ostvariti koristi od povećane potrošnje.

(98)

Zbog pritiska na cijene zbog povećanog obujma kineskog uvoza industrija Unije nije mogla pokriti svoje troškove. Industrija Unije zabilježila je gubitak u 2011. te je ostvarila neznatnu dobit prije pojave dampinga 2012. Industrija Unije zabilježila je gubitak od 2013. nadalje, istodobno kad je dampinški uvoz počeo ulaziti na tržište Unije.

(99)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da je nagli rast dampinškog uvoza iz Kine po cijenama kojima su se stalno snižavale cijene industrije uzrokovao materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(100)

Industrija unije gotovo da nije ostvarila nikakav izvoz. Izvoz u treće zemlje smanjio se s 1 % na 0 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se može zaključiti da izvozna aktivnost industrije Unije nije mogla biti uzrok utvrđene materijalne štete.

(101)

Kineski izvoznici tvrdili su da je uzročno-posljedična veza prekinuta jer je prodaja jednog od proizvođača iz Unije gotovo isključivo izvršena povezanim stranama na tržištu vlastite prodaje. Stoga bi svaka šteta bila posljedica niskih transfernih cijena među povezanim društvima, a ne kineskog uvoza.

(102)

Kao prvo, Komisija primjećuje da samo jedan od proizvođača iz Unije u uzorku prodaje na tržištu vlastite prodaje te ima i slobodnu prodaju istovjetnog proizvoda.

(103)

Kao drugo, u ispitnom postupku pokazalo se da su cijene povezanim stranama bile više od prodajnih cijena na slobodnom tržištu. Utvrđeno je i da se povezana prodaja odnosila na vrste proizvoda koje se ne uvoze iz Kine. Sniženje cijene utvrđeno je samo na temelju odgovarajućih vrsta proizvoda usporedbom kineskih uvoznih cijena i prodajne cijene proizvođača odgovarajućih vrsta proizvoda iz Unije. Stoga povezana prodaja nije utjecala na utvrđivanje sniženja cijene. Konačno, razvoj pokazatelja štete koji su analizirani zasebno za slobodnu i vlastitu prodaju pokazao je usporedivo kretanje. Na temelju navedenog, argument kineskih izvoznika uzet je u obzir, ali ne utječe na nalaz.

(104)

Dampinški uvoz iz Kine činio je 93 % ukupnog uvoza na tržište Unije tijekom RIP-a. Postojali su drugi izvori uvoza, uključujući Tursku, koje je bilo potrebno ispitati u kontekstu uzročno-posljedične veze.

(105)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su prosječne prodajne cijene turskih proizvođača izvoznika i dalje bile više od prodajnih cijena kineskih proizvođača izvoznika i cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Štoviše, tržišni udio turskog uvoza smanjio se s 12 % u 2013. na 2,0 % tijekom RIP-a.

(106)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da se zbog utjecaja tog uvoza nije mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(107)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 83., industrija Unije zabilježila je gubitak u 2011., kad su učinci gospodarske krize bili vidljivi u maloj potrošnji šipki za armirani beton. Stanje industrije poboljšalo se 2012. i ona je postala profitabilna. Industrija je zatim od 2013. ponovno počela bilježiti gubitke, istodobno kad se pojavio jeftini uvoz iz Kine.

(108)

Stoga se gospodarskom krizom ne mogu objasniti poteškoće industrije Unije koje su se ponovno pojavile 2013. Stoga se ne može smatrati da je imala takav utjecaj zbog kojeg bi se prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je industrija Unije pretrpjela tijekom RIP-a.

(109)

Kineski izvoznici tvrdili su da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije rezultat upotrebe metalnog otpada kao glavne sirovine, dok kineski proizvođači upotrebljavaju željeznu rudu.

(110)

Međutim, na temelju podataka o cijenama koje su dostavili kineski izvoznici vidljivo je da su cijene metalnog otpada u velikoj mjeri bile u skladu s kretanjima cijena željezne rude na svjetskim tržištima. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81., cijene metalnog otpada i željezne rude smanjile su se za približno isti iznos u pogledu cijene po toni. Činjenica da je smanjenje različito u postotnom smislu nije relevantna za utvrđivanje uzročnosti jer se učinak na proizvodne troškove utvrđuje kretanjem cijene po toni u apsolutnom smislu. Nadalje, razlika u troškovima u apsolutnom smislu između željezne rude i metalnog otpada odražava činjenicu da je postupak prerade u čelik različit ovisno o upotrijebljenoj sirovini. Troškovi tih dviju različitih sirovina stoga nisu izravno usporedivi. Navodnim razlikama u kretanjima troška sirovine stoga se nije mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između utvrđene materijalne štete i dampinškog uvoza. Stoga se ta tvrdnja mora odbiti.

(111)

Dokazano je da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do znatnog povećanja obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine. Osim toga, utvrđeno je da su se tim uvozom stalno snižavale cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije, a posebno tijekom RIP-a.

(112)

To povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza iz Kine dogodilo se istodobno kad i pogoršanje financijskog stanja industrije Unije 2013. Stoga, unatoč oporavku potrošnje, industrija Unije nije mogla povećati svoju prodaju i cijene te su kao posljedica toga financijski pokazatelji, kao što je profitabilnost, ostali negativni.

(113)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika kojima se mogla prouzročiti šteta industriji Unije pokazalo je da ti čimbenici nisu takvi da bi se njima mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(114)

Na temelju prethodne analize, u kojoj su razlikovani i razdvojeni učinci svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(115)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je postoje li, unatoč privremenom nalazu o štetnom dampingu, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Pri analizi interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(116)

Zainteresirana strana CISA tvrdila je da bi uvođenje mjera za cijelu Uniju bilo nepotrebno jer je uvoz iz Kine usmjeren samo na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku.

(117)

Komisija napominje da, iako je potrošnja ograničena na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, industrija Unije smještena je u nekoliko država članica te se stoga interes Unije mora procijeniti u odnosu na cijelu Uniju. Kako postoje trgovinski tokovi dotičnog proizvoda unutar Unije između Ujedinjene Kraljevine, Irske i drugih država članica, mjere se moraju uvesti za cijelu Uniju kako bi bile učinkovite.

(118)

Industriju Unije čini 11 poznatih proizvođača koji predstavljaju ukupnu proizvodnju istovjetnog proizvoda u Uniji. Proizvođači se nalaze u različitim državama članicama Unije i izravno su tijekom RIP-a za potrebe istovjetnog proizvoda zapošljavali 209 osoba.

(119)

Utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz Kine. Podsjeća se da industrija Unija nije mogla u potpunosti iskoristiti rastuću potrošnju te je financijsko stanje industrije Unije i dalje bilo nestabilno.

(120)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi vratiti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i industriji Unije omogućiti da svoje cijene istovjetnog proizvoda uskladi s troškovima proizvodnje.

(121)

Može se očekivati i da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da vrati barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz pozitivan utjecaj na njezinu profitabilnost i opće financijsko stanje. Uvođenjem mjera industriji bi se omogućilo da zadrži i dodatno pojača svoje napore u postizanje ekonomičnosti.

(122)

Ako se mjere ne uvedu, mogla bi se očekivati daljnja smanjenja tržišnog udjela te bi se pogoršala profitabilnost industrije Unije.

(123)

Jedan je proizvođač iz Unije svoju prodaju uglavnom ostvario na tržištu vlastite prodaje na koje uvoz iz Kine nije izravno utjecao. No neizravno, u izostanku štetnog dampinga on može ostvariti koristi od rastućeg tržišta na kojem bi se cijene određivale u skladu sa zdravim uvjetima na tržištu.

(124)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine bilo u interesu industrije Unije.

(125)

Upitnici su poslani 11 korisnika u Uniji. Na upitnike je odgovorilo devet korisnika, ali su tri od njih naknadno povukla suradnju. Vjerojatni učinak predloženih mjera procijenjen je na temelju odgovora na upitnik koji su primljeni od drugih korisnika te ukupnog tržišta dotičnog i istovjetnog proizvoda u Uniji.

(126)

Četiri korisnika koja surađuju bila su povezana s jednim proizvođačem iz Unije. Kupovali su dotični proizvod samo od svojeg matičnog društva. Uvođenje mjera stoga ne bi imalo izravan utjecaj na njihovu kupnju. Neizravno bi se njihov položaj na tržištu proizvoda u daljnjem proizvodnom lancu mogao poboljšati jer njihovi konkurenti više ne bi mogli kupovati jeftine dampinške proizvode uvezene iz Kine.

(127)

Dva nepovezana korisnika koja surađuju predstavljala su oko 33 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda iz Kine tijekom RIP-a. U prosjeku je kupnja iz Kine činila oko 88 % njihove ukupne kupnje dotičnog proizvoda. Trošak dotičnog proizvoda obično je predstavljao 75 % prodaje koja uključuje dotični proizvod. Tijekom RIP-a prosječni postotak prometa koji uključuje dotični proizvod predstavljao je 76 % njihova ukupnog prometa.

(128)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je tijekom RIP-a prosječna profitabilnost nepovezanih korisnika koji surađuju od prodaje koja uključuje dotični proizvod činila 1 % prometa.

(129)

Uz pretpostavku najgoreg scenarija za nepovezane korisnike, tj. da se povećanje cijena ne bi moglo prenijeti na distribucijski lanac i da bi nastavili kupovati jednake obujme proizvoda iz Kine, utjecaj pristojbe na profitabilnost korisnika, uzimajući u obzir neznatnu dobit, velik udio kineskog uvoza i velik udio dotičnog proizvoda u njihovim ukupnim troškovima značili bi da bi korisnici počeli bilježiti gubitke.

(130)

Međutim, potrebno je istaknuti da bi, s obzirom na to da je dotični proizvod standardiziran, u pogledu kvalitete proizvoda korisnici mogli jednostavno promijeniti svoje izvore nabave. Uvođenjem mjera ne bi se smjela isključiti mogućnost uvoza dotičnog proizvoda iz drugih zemalja, pa čak i Kine, nakon što se uklone učinci dampinga kojima se narušava trgovina.

(131)

Nepovezani korisnici tvrdili su da se trenutačni veliki udio uvoza iz Kine ne bi mogao jednostavno zamijeniti drugim izvorima i da bi se stoga suočili s manjkom opskrbe. Stoga bi izgubili tržišni udio u korist povezanih korisnika.

(132)

Međutim, uzimajući u obzir umjerenu razinu pristojbi, nije vjerojatno da bi se njima u potpunosti uklonio uvoz iz Kine koji bi nastavio ulaziti na tržište Unije po poštenim cijenama. Ispitnim postupkom pokazalo se da postoji dostatan rezervni kapacitet u industriji Unije kako bi nezavisni korisnici nadomjestili svako smanjenje kineskog uvoza.

(133)

Određeni uvoznici i korisnici tvrdili su da bi uvođenje mjera dovelo do toga da bi jedan proizvođač iz Unije smješten u Ujedinjenoj Kraljevini i njegovi povezani korisnici postigli stanje monopola jer bi uklonili konkurentske nezavisne korisnike koji više ne bi imali pristup sirovinama po konkurentnim cijenama.

(134)

Komisija kao prvo napominje da su stjecanja korisnika u daljnjem proizvodnom lancu odobrila tijela nadležna za tržišno natjecanje u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj. Ona su u tom kontekstu ocijenila potencijalno monopolističko ponašanje.

(135)

Kao drugo i kao što je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 130., nezavisnim korisnicima na raspolaganju su drugi izvori opskrbe koji će im osigurati da se mogu nastaviti natjecati na tržištu Ujedinjene Kraljevine.

(136)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, čak i ako će mjere na kineski uvoz vjerojatno na određene korisnike negativnije utjecati nego na druge, Komisija u ovom trenutku smatra da su ukupan utjecaj na korisnike i mogući učinak ograničavanja tržišnog natjecanja ograničeni.

(137)

Nepovezani uvoznici surađivali su u ograničenoj mjeri. Tri su uvoznika dostavila podatke za odabir uzorka, ali samo su dva surađivala. Činili su oko 37 % ukupnog uvoza iz Kine tijekom RIP-a. Uvoznici se protive uvođenju mjera jer je Kina njihov daleko najvažniji dobavljač dotičnog proizvoda.

(138)

Međutim, uvoznici bi trebali moći prenijeti na svoje kupce barem dio svakog povećanja cijena zbog uvođenja mjera. Osim toga, uvoznici bi mogli promijeniti izvore opskrbe.

(139)

Na temelju toga privremeno se zaključuje da uvođenje antidampinških mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika.

(140)

S obzirom na prethodno navedeno privremeno se zaključuje da, ukupno gledano, na temelju podataka o interesu Unije, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz dotičnog proizvoda iz Kine.

(141)

Svi su negativni učinci na nepovezane korisnike ublaženi s obzirom na raspoloživost drugih izvora opskrbe.

(142)

Štoviše, ako se uzme u obzir ukupan utjecaj antidampinških mjera na tržište Unije, čini se da pozitivni učinci, posebno na industriju Unije, premašuju moguće negativne utjecaje na druge interesne skupine.

(143)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(144)

Za potrebe utvrđivanja razine tih mjera u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(145)

Pri izračunu iznosa pristojbe koji je potreban za uklanjanje učinaka štetnog dampinga smatralo se da bi se svim mjerama industriji Unije trebalo omogućiti da pokrije svoje troškove proizvodnje i ostvari dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji kakvu bi razumno mogla postići industrija te vrste u tom sektoru u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza.

(146)

Kako bi odredila ciljnu dobit, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od nepovezane prodaje koja se upotrebljava za potrebe određivanja razine uklanjanja štete.

(147)

Ciljna profitna marža privremeno je određena na 1,65 % u skladu s dobiti od nepovezane prodaje iz 2012. Budući da se dampinški uvoz pojavio 2013., smatra da se u razini dobiti iz 2012. odražava razina koja bi se razumno mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza.

(148)

Nasuprot tome, 2011. nije se smatrala odgovarajućom referentnom godinom za uobičajene uvjete tržišnog natjecanja: kao što je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 107., industrija Unije još se uvijek oporavljala od utjecaja gospodarske krize i bilježila je gubitke. Podnositelji zahtjeva pokazali su da je potražnja za čelikom u Ujedinjenoj Kraljevini procijenjena na izuzetno niskoj razini u 2011. (25 % niže nego u 2007.). Osim toga, troškovi proizvodnje bili su vrlo visoki jer je 2011. cijena metalnog otpada bila na vrhuncu kao što je opisano u uvodnoj izjavi 81. Konačno, podnositelji zahtjeva tvrdili su da je tržište čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton u Ujedinjenoj Kraljevini bilo privremeno narušeno zbog prodaje zaliha jednog proizvođača u toj zemlji, Thamesteela, prije njegove likvidacije u siječnju 2012., što je dovelo do privremenog naglog rasta obujma ponude i sniženja cijena u 2011. Zbog tih se razloga 2011. nije mogla smatrati razdobljem u kojem su prevladavali uobičajeni tržišni uvjeti i nije utjecala na određivanje ciljne dobiti.

(149)

Na temelju toga razina uklanjanja štete izračunana je kao usporedba ponderirane prosječne cijene dampinškog uvoza, kako je utvrđena za izračune sniženja cijene u prethodnoj uvodnoj izjavi 62., i neštetne cijene industrije Unije za istovjetni proizvod.

(150)

Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak prosječne ukupne uvozne cijene CIF.

(151)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 23., Komisija je zaključila da je dvije grupe društava koje surađuju potrebno smatrati povezanim grupama. Stoga je za proizvođače izvoznike tih dviju grupa jedinstvena marža štete utvrđena izražavanjem zbroja njihovih pojedinačnih iznosa sniženja cijene kao postotka zbroja njihovih izračunanih vrijednosti CIF na granici Unije.

(152)

S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, smatra se da je privremene antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz NRK-a potrebno uvesti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(153)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 3., Komisija je Uredbom (EU) 2015/2386 uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a uvjetovala evidentiranjem s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu svih antidampinških mjera u skladu s člankom 10. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(154)

S obzirom na prethodne nalaze potrebno je obustaviti evidentiranje uvoza u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(155)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(156)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe utvrđene su usporedbom marži štete i dampinških marži. Stoga predložene antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:

(157)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Navedene stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode ta društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni dotični proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji su posebno navedeni, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(158)

Sve tvrdnje kojima se traži primjena tih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (7) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se u skladu s tim izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbi.

(159)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(160)

Kako bi se osigurala propisna provedba antidampinške pristojbe, razinu preostale pristojbe potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, već i na one proizvođače koji tijekom RIP-a nisu izvozili u Uniju.

(161)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(162)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(1)

Uredbom (EU) br. 513/2013 (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Europsku uniju („Unija”) kristalnih silicijskih fotonaponskih modula („moduli”) i ključnih elemenata (npr. ćelije i pločice) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Skupina proizvođača izvoznika ovlastila je Kinesku gospodarsku komoru za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) da u njihovo ime predloži Komisiji preuzimanje obveze u vezi s cijenama, što je i učinila. Iz uvjeta te preuzete obveze u vezi s cijenama jasno je da je riječ o paketu pojedinačnih preuzetih obveza u vezi s cijenama za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika koji, zbog praktičnosti upravljanja, koordinira CCCME.

(3)

Odlukom 2013/423/EU (4) Komisija je prihvatila tu preuzetu obvezu u vezi s cijenama u pogledu privremene antidampinške pristojbe. Uredbom (EU) br. 748/2013 (5) Komisija je izmijenila Uredbu (EU) br. 513/2013 radi uvođenja potrebnih tehničkih izmjena zbog prihvaćanja preuzete obveze u pogledu privremene antidampinške pristojbe.

(4)

Provedbenom uredbom (EU) br. 1238/2013 (6) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju modula i ćelija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a („predmetni proizvodi”). Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 (7) Vijeće je uvelo i konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz predmetnog proizvoda u Uniju.

(5)

Po obavijesti o izmijenjenoj verziji preuzete obveze u vezi s cijenama koju je dostavila skupina proizvođača izvoznika („proizvođači izvoznici”) zajedno s CCCME-om, Komisija je Provedbenom odlukom 2013/707/EU (8) potvrdila prihvaćanje preuzete obveze u vezi s cijenama kako je izmijenjena („preuzeta obveza”) za vrijeme primjene konačnih mjera. U Prilogu ovoj Odluci navedeni su proizvođači izvoznici za koje je prihvaćena preuzeta obveza, među kojima su i Changzhou Trina Solar Energy Co. Ltd, Trina Solar (Changzhou) Science & Technology Co. Ltd, Changzhou Youze Technology Co. Ltd, Trina Solar Energy (Shanghai) Co. Ltd i Yancheng Trina Solar Energy Technology Co. Ltd sa svojim povezanim trgovačkim društvima u Europskoj uniji pod zajedničkom dodatnom oznakom TARIC: B791 („Trina Solar”).

(6)

Provedbenom odlukom 2014/657/EU (9) Komisija je prihvatila prijedlog skupine proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om za pojašnjenja u pogledu provedbe preuzete obveze za predmetni proizvod obuhvaćen preuzetom obvezom, to jest module i ćelije podrijetlom ili poslane iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznake KN ex 8541 40 90 (oznake TARIC 8541409021, 8541409029, 8541409031 i 8541409039), koje proizvode proizvođači izvoznici („obuhvaćeni proizvod”). Antidampinške i kompenzacijske pristojbe iz uvodne izjave 4., kao i preuzeta obveza, zajednički se nazivaju „mjere”.

(7)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/866 (10) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za tri proizvođača izvoznika.

(8)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/1403 (11) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za još jednog proizvođača izvoznika.

(9)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/2018 (12) Komisija je povukla prihvaćanje preuzete obveze za dva proizvođača izvoznika.

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (13) pokrenula ispitni postupak u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne antidampinške uredbe.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (14) pokrenula ispitni postupak u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 18. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj 5. prosinca 2015. u Službenom listu Europske unije (15) pokrenula i djelomičnu privremenu reviziju na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne antidampinške uredbe i članka 19. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(13)

U skladu s preuzetom obvezom, svaki proizvođač izvoznik može dobrovoljno povući preuzetu obvezu bilo kada tijekom njezine primjene.

(14)

Društvo Trina Solar obavijestilo je Komisiju u prosincu 2015. da želi povući prihvaćanje obveze.

(15)

Stoga, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe, člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe te u skladu s uvjetima preuzete obveze, Komisija je zaključila da se povlači prihvaćanje preuzete obveze za društvo Trina Solar.

(16)

Sukladno tomu, u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 9. Osnovne antisubvencijske uredbe, konačna antidampinška pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1238/2013 i konačna kompenzacijska pristojba uvedena člankom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1239/2013 automatski se primjenjuju na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom ili poslanog iz NRK-a koji je proizveo proizvođač izvoznik Trina Solar (dodatna oznaka TARIC: B791) od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(17)

U informativne svrhe u tablici u Prilogu ovoj Uredbi navedeni su proizvođači izvoznici za koje prihvaćanje preuzete obveze Provedbenom odlukom 2013/707/EU nije ugroženo,