POZIV NA OČITOVANJE

O INICIJATIVI (bez procjene učinka)

Naziv inicijative

Poljoprivreda – strategija za generacijsku obnovu

Vodeća glavna uprava – nadležni odjel

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

Vjerojatna vrsta inicijative

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Okvirni rok

Treće tromjesečje 2025.

Dodatne informacije

Mladi u poljoprivredi i ruralnim područjima – Europska komisija

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

Generacijska obnova u poljoprivredi ključni je prioritet EU-a, što se odražava u zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027., kojom se od država članica zahtijeva da za mjere potpore mladim poljoprivrednicima izdvoje najmanje 3 % izravnih plaćanja. Međutim, budući da se prepreke kao što su pristup zemljištu, kapitalu, znanju, inovacijama i ruralnim uslugama ne mogu u potpunosti ukloniti samo u okviru ZPP-a, potreban je širi strateški pristup.

Svjesna toga, predsjednica von der Leyen uključila je potporu mladim poljoprivrednicima u svoje političke smjernice za Europsku komisiju za razdoblje 2024. – 2029., a povjerenika Christophea Hansena zadužila je za izradu nove strategije za generacijsku obnovu u poljoprivredi. Važnost generacijske obnove istaknuta je i u strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede EU-a. Namjera Komisije da strategiju predstavi 2025. potvrđena je u viziji za poljoprivredu i hranu. Cilj je te strategije ojačati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poboljšati pristup kapitalu, pri čemu države članice i dionici imaju ključnu ulogu u osiguravanju njezina uspjeha.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Europski poljoprivredni sektor suočava se s demografskim izazovom zbog starenja radne snage i sve manjeg broja mladih poljoprivrednika i upravitelja. Prosječna dob poljoprivrednika u Uniji je 2020. bila 57 godina, samo 12 % bilo je mlađe od 40 godina, a tek 2,5 % tih mladih poljoprivrednika bile su žene. Ta neravnoteža ugrožava dugoročnu održivost poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i ruralnih gospodarstava. Dok neke države članice imaju pristojne rezultate, druge se suočavaju s poteškoćama u privlačenju novih generacija u poljoprivredu. Ako se nešto ne poduzme, poljoprivreda kao održivo zanimanje bit će ugrožena, što će uzrokovati napuštanje zemljišta, rizike za proizvodnju i depopulaciju ruralnih područja.

Pred mladim je poljoprivrednicima nekoliko prepreka:

·pristup zemljištu, jer visoke cijene i slaba dostupnost ograničavaju mogućnosti za ulazak u taj sektor i mladim poljoprivrednicima otežavaju stjecanje zemljišta

·pristup kreditiranju, jer mladi poljoprivrednici teško dolaze do financijskih sredstava zbog visokih troškova zaduživanja, nedostatka imovine i percipiranih rizika povezanih s ulaganjima u poljoprivredu

·pristup znanju i inovacijama, jer nestabilnost tržišta, klimatski rizici i visoki početni troškovi ulaganja stvaraju nesigurnost u pogledu profitabilnosti i odvraćaju nove sudionike od usvajanja inovativnih praksi i tehnologija

·pristup općim uslugama, jer slabija dostupnost osnovnih usluga u ruralnim područjima, uključujući zdravstvenu skrb, obrazovanje i digitalnu infrastrukturu, smanjuje privlačnost poljoprivrede kao profesije za mlade.

Iako je ZPP pridonio generacijskoj obnovi te je i dalje ključan za ostvarivanje tog cilja, za svladavanje tih izazova potreban je sveobuhvatan pristup koji će uključiti sve relevantne aktere. Ne bude li usklađenih napora, EU riskira dodatno smanjenje broja mladih poljoprivrednika, a posljedice bi bile

·sve starija radna snaga

·nova zatvaranja poljoprivrednih gospodarstava, što bi utjecalo na proizvodnju hrane, zapošljavanje u ruralnim područjima i gospodarstvo

·niže stope prihvaćanja tehnologije i održivih praksi, što bi dovelo do stagnacije

·propadanje ruralnih područja i dodatna depopulacija.

S obzirom na te rizike, strateški pristup EU-a ključan je kako bi se osiguralo da poljoprivreda ostane održiva i privlačna budućim generacijama.

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Komisija predlaže ovu Komunikaciju na temelju svojeg prava na inicijativu iz članka 17. Ugovora o Europskoj uniji. Pravna osnova za konkretne inicijative u okviru strategije utvrdit će se u provedbenoj fazi.

Praktična potreba za djelovanjem EU-a

Potrebna je strategija na razini EU-a jer se izazovi kao što su starenje radne snage i sve manji broj mladih poljoprivrednika ne mogu prevladati u okviru samo jedne politike EU-a niti to države članice mogu učiniti same . Napuštanje zemljišta i rizici za sigurnost opskrbe hranom pitanja su s prekograničnim posljedicama koja utječu na više zemalja. Prepreke ulasku novih poljoprivrednika, kao što su problemi s pristupom zemljištu i financiranju, postoje u cijeloj Uniji i zahtijevaju koordinirano djelovanje. Strategijom na razini EU-a može se potaknuti suradnja među državama članicama i razmjena primjera najbolje prakse i inovativnih rješenja. Njome se ujedno pruža osnova za dodatnu potporu putem politika i financiranja EU-a. Ovom se strategijom ti problemi nastoje riješiti na razini Unije i tako stvoriti dinamičniji, otporniji i održiviji poljoprivredni sektor.

B. Ciljevi inicijative i vizija njihova ostvarenja

Uklanjanje prepreka generacijskoj obnovi neophodno je za povećanje privlačnosti poljoprivrednog sektora. Posebno su važni pristup zemljištu, ulaganja i vještine. Poticanje istinske generacijske obnove zahtijeva pristup koji obuhvaća cijelo društvo i kombinaciju politika u raznim područjima za koje su odgovorni različiti akteri, od kojih su mnoge u nacionalnoj ili regionalnoj nadležnosti.

Iz te će strategije proizaći preporuke za odgovor politika i potrebne mjere na razini EU-a i na nacionalnoj/regionalnoj razini, kao što su inicijative u okviru programa Erasmus+, financijski instrumenti, stanovanje, mentalno zdravlje, mirovinski programi i planiranje nasljeđivanja, ruralni razvoj, energetska politika, mobilnost i turizam, digitalizacija itd.

Te će mjere pomoći u generacijskoj obnovi u poljoprivredi, osigurati dugoročnu održivost tog sektora i promicati dinamičnije i otpornije poljoprivredne zajednice u cijelom EU-u.

Vjerojatni učinci i utjecaji

Očekuje se da će strategija imati pozitivan učinak na gospodarstvo, društvo i okoliš. Njome se nastoji poboljšati ravnopravnost u društvu, posebno za žene i mlade, te smanjiti depopulacija ruralnih područja. U području okoliša potaknut će usvajanje održive poljoprivredne prakse. Podupirat će mlade poljoprivrednike, potaknuti ruralnu ekonomiju, pridonijeti sigurnosti opskrbe hranom i otvaranju radnih mjesta. Najviše koristi od te inicijative trebala bi imati europska ruralna područja, dok bi Unija trebala ostvariti dugoročnu korist kad je riječ o sigurnosti i održivosti opskrbe hranom i održivosti. Strategija će biti dio doprinosa EU-a nekima od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda: cilju održivog razvoja br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva), cilju br. 2 (iskorjenjivanje gladi), cilju br. 8 (dostojanstven rad) i cilju br. 13 (klimatska politika).

Buduće praćenje

Strategija će se sastojati od političkih i financijskih mjera. Prijedlog novog ZPP-a za razdoblje nakon 2027. pomno će se pratiti preko mjera i pokazatelja za praćenje i evaluaciju uspješnosti koji su već dostupni u okviru postojećeg okvira ZPP-a. Komisija će izvješćivati Europski parlament, Vijeće i Odbor regija o provedbi i napretku strategije.

C. Bolja regulativa

Procjena učinka

S obzirom na to da inicijativa Komisije (Komunikacija Komisije) nema zakonodavnu snagu, uz strategiju nije priložena procjena učinka. Međutim, svi zakonodavni prijedlozi koji proizađu iz te strategije podlijegat će procjeni učinka u skladu sa smjernicama za bolju regulativu.

Strategija savjetovanja

Komisija je u prosincu 2024. pokrenula postupak savjetovanja s ključnim dionicima. Ta su ciljana savjetovanja u tijeku i uključuju predstavnike mladih poljoprivrednika, mlade iz ruralnih područja i stručnjake iz država članica (u Europskom odboru za poljoprivredu i hranu), skupine za građanski dijalog o poljoprivredi i dijaloge o politikama za mlade. Nije planirano dodatno javno savjetovanje. Umjesto toga, u ovom dokumentu s pozivom na očitovanje, koji je dostupan četiri tjedna na 24 jezika EU-a na portalu „Iznesite svoje mišljenje”, prikupit će se povratne informacije od svih dionika, uključujući širu javnost. Primljene povratne informacije bit će sažete i analizirane u strategiji. Od ispitanika se traži da razmisle o sljedećem: i. prioritetnim aspektima strategije (pristup zemljištu, kreditima, znanju i općim uslugama), ii. rješavaju li se ta pitanja na odgovarajući način postojećim ZPP-om i politikama EU-a, iii. dodatnim prioritetima strategije.