This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document L:2021:391:FULL
Official Journal of the European Union, L 391, 5 November 2021
Službeni list Europske unije, L 391, 5. studenoga 2021.
Službeni list Europske unije, L 391, 5. studenoga 2021.
|
ISSN 1977-0847 |
||
|
Službeni list Europske unije |
L 391 |
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 64. |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
|
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
MEĐUNARODNI SPORAZUMI
|
5.11.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 391/1 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1920
od 28. lipnja 2021.
o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o zračnom prijevozu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Katara, s druge strane
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2. u vezi s člankom 218. stavkom 5.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
|
(1) |
Vijeće je 7. lipnja 2016. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Državom Katarom o Sporazumu o zračnom prijevozu. Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Sporazuma o zračnom prijevozu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Katara, s druge strane („Sporazum”) 4. ožujka 2019. |
|
(2) |
Potpisivanje Sporazuma u ime Unije i njegova privremena primjena ne bi trebali utjecati na raspodjelu nadležnosti između Unije i njezinih država članica. Ovu Odluku ne bi trebalo tumačiti na način da se njome iskorištava mogućnost da Unija izvršava svoju vanjsku nadležnost u odnosu na područja obuhvaćena Sporazumom koja su u podijeljenoj nadležnosti, u mjeri u kojoj Unija tu nadležnost još nije izvršavala na unutarnjoj razini. |
|
(3) |
Sporazum bi trebalo potpisati i privremeno primjenjivati, do završetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odobrava se potpisivanje u ime Unije Sporazuma o zračnom prijevozu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Katara, s druge strane, podložno sklapanju navedenog Sporazuma (1).
Članak 2.
Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.
Članak 3.
Sporazum se privremeno primjenjuje u skladu s njegovim člankom 29. stavkom 3. do završetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2021.
Za Vijeće
Predsjednica
M. do Céu ANTUNES
(1) Vidjeti stranicu 3. ovoga Službenog lista.
|
5.11.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 391/3 |
Sporazum o zračnom prijevozu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Države Katara, s druge strane
SADRŽAJ
|
ČLANAK 1.: |
Definicije |
|
GLAVA I.: |
GOSPODARSKE ODREDBE |
|
ČLANAK 2.: |
Dodjela prava |
|
ČLANAK 3.: |
Odobrenja za rad |
|
ČLANAK 4.: |
Odbijanje, opoziv, suspenzija i ograničenje odobrenja |
|
ČLANAK 5.: |
Liberalizacija vlasništva i kontrole |
|
ČLANAK 6.: |
Usklađenost sa zakonima i propisima |
|
ČLANAK 7.: |
Pošteno tržišno natjecanje |
|
ČLANAK 8.: |
Komercijalne mogućnosti |
|
ČLANAK 9.: |
Carine |
|
ČLANAK 10.: |
Korisničke naknade |
|
ČLANAK 11.: |
Tarife i vozarine |
|
ČLANAK 12.: |
Statistički podaci |
|
GLAVA II.: |
REGULATORNA SURADNJA |
|
ČLANAK 13.: |
Sigurnost zračnog prometa |
|
ČLANAK 14.: |
Zaštita zračnog prometa |
|
ČLANAK 15.: |
Upravljanje zračnim prometom |
|
ČLANAK 16.: |
Okoliš |
|
ČLANAK 17.: |
Odgovornost zračnih prijevoznika |
|
ČLANAK 18.: |
Zaštita potrošača |
|
ČLANAK 19.: |
Računalni sustavi rezervacija |
|
ČLANAK 20.: |
Socijalni aspekti |
|
GLAVA III.: |
INSTITUCIONALNE I ZAVRŠNE ODREDBE |
|
ČLANAK 21.: |
Tumačenje i provedba |
|
ČLANAK 22.: |
Zajednički odbor |
|
ČLANAK 23.: |
Rješavanje sporova i arbitraža |
|
ČLANAK 24.: |
Odnos s drugim sporazumima |
|
ČLANAK 25.: |
Izmjene |
|
ČLANAK 26.: |
Pristupanje novih država članica Europske unije |
|
ČLANAK 27.: |
Otkaz |
|
ČLANAK 28.: |
Registracija Sporazuma |
|
ČLANAK 29.: |
Stupanje na snagu, privremena primjena i depozitar |
|
ČLANAK 30.: |
Vjerodostojni tekstovi |
|
PRILOG 1.: |
Prijelazne odredbe |
|
PRILOG 2.: |
Zemljopisna primjenjivost prava prometovanja pete slobode za usluge isključivo teretnog prijevoza |
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA HRVATSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
MAĐARSKA,
REPUBLIKA MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice EU-a” ili, ako se odnosi na pojedinačnu državu članicu, „država članica EU-a”, i
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,
s jedne strane, i
DRŽAVA KATAR, dalje u tekstu „Katar”,
s druge strane,
dalje u tekstu zajedno kao „stranke”,
Države članice EU-a i Katar stranke su Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, otvorene za potpisivanje u Chicagu 7. prosinca 1944., zajedno s Unijom,
ŽELEĆI promicati svoje interese u pogledu zračnog prijevoza kao sredstva kojim se pridonosi bližim političkim i gospodarskim odnosima između stranaka,
PREPOZNAJUĆI važnost koju povezanost učinkovitim zračnim prijevozom ima za promicanje trgovine, turizma, ulaganja te gospodarskog i društvenog razvoja,
ŽELEĆI poboljšati usluge zračnog prijevoza i promicati međunarodni zrakoplovni sustav koji se temelji na nediskriminaciji te pravednim i jednakim mogućnostima za tržišno natjecanje zračnih prijevoznika,
ŽELEĆI osigurati najviši stupanj sigurnosti i zaštite u zračnom prijevozu i potvrđujući ozbiljnu zabrinutost zbog djela ili prijetnji kojima se ugrožava sigurnost zrakoplova, osoba ili imovine, negativno utječe na rad zrakoplova i narušava povjerenje putnika u sigurnost civilnog zrakoplovstva,
UVAŽAVAJUĆI Konvenciju o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, otvorenu za potpisivanje u Chicagu 7. prosinca 1944.,
ODLUČNI maksimalno iskoristiti moguće koristi regulatorne suradnje,
POTVRĐUJUĆI važne moguće koristi koje mogu proizaći iz konkurentnih usluga zračnog prijevoza i djelatnosti održivog zračnog prijevoza,
ŽELEĆI potaknuti pošteno tržišno natjecanje, prepoznajući da određene subvencije mogu negativno utjecati na tržišno natjecanje i ugroziti temeljne ciljeve ovog Sporazuma i prepoznajući da se moguće koristi možda neće moći ostvariti u slučaju da se zračnim prijevoznici ne osiguraju jednaki uvjeti za tržišno natjecanje,
NAMJERAVAJUĆI proširiti okvir postojećih sporazuma i dogovora između njih s ciljem otvaranja pristupa tržištima i ostvarivanja što većih koristi za putnike, pošiljatelje, zračne prijevoznike i zračne luke i njihove zaposlenike, zajednice te druge dionike s posrednim koristima,
POTVRĐUJUĆI važnost zaštite okoliša pri razvoju i provedbi politike u području međunarodnog zrakoplovstva,
POTVRĐUJUĆI potrebu za hitnim mjerama za borbu protiv klimatskih promjena i za stalnom suradnjom kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u zrakoplovnom sektoru, na način koji je u skladu s njihovim međunarodnim obvezama u tom području, uključujući one utvrđene u instrumentima Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO),
POTVRĐUJUĆI važnost zaštite interesa potrošača i suradnje radi postizanja visoke razine zaštite potrošača,
PREPOZNAJUĆI da se povećanjem komercijalnih mogućnosti ne namjeravaju ugroziti njihovi radni standardi ili standardi povezani s radom i ponovno potvrđujući važnost razmatranja učinaka ovog Sporazuma na radnu snagu, uvjete zapošljavanja i uvjete rada te koristi koje nastaju kad se znatne ekonomske dobiti od otvorenih i konkurentnih tržišta kombiniraju s visokim radnim standardima,
UZIMAJUĆI U OBZIR želju da se istraže načini olakšavanja boljeg pristupa za industriju zračnog prijevoza kapitalu radi daljnjeg razvoja zračnog prijevoza,
ŽELEĆI sklopiti sporazum o zračnom prijevozu kao dopunu Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu,
SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ovog Sporazuma, osim ako je drukčije navedeno, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„Sporazum” znači ovaj Sporazum, svi njegovi prilozi i sve njegove izmjene; |
|
2. |
„zračni prijevoz” znači prijevoz putnika, prtljage, tereta i pošte, odvojeno ili u kombinaciji, koji se obavlja zrakoplovom i koji je na raspolaganju javnosti za naknadu ili najam, uključujući usluge redovitog i neredovitog zračnog prijevoza; |
|
3. |
„utvrđivanje državljanstva” znači nalaz da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza na temelju ovog Sporazuma ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3. u pogledu vlasništva, djelotvornog nadzora i glavnog poslovnog sjedišta; |
|
4. |
„nadležna tijela” znači vladine agencije ili subjekti odgovorni za administrativne funkcije na temelju ovog Sporazuma; |
|
5. |
„računalni sustav rezervacija” ili „CRS” znači računalni sustav koji sadržava informacije o, među ostalim, voznim redovima, raspoloživosti i tarifama za više od jednog zračnog prijevoznika, s mogućnošću rezervacija ili izdavanja karata ili bez te mogućnosti, pri čemu su neke ili sve te usluge na raspolaganju naručiteljima. On obuhvaća globalne distribucijske sustave (GDS-ovi), pod uvjetom da oni sadržavaju proizvode zračnog prijevoza; |
|
6. |
„Konvencija” znači Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, otvorena za potpisivanje u Chicagu 7. prosinca 1944., i uključuje:
|
|
7. |
„diskriminacija” znači razlikovanje bilo koje vrste bez objektivnog opravdanja; |
|
8. |
„Ugovori EU-a” znači Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije; |
|
9. |
„tarife” znači cijene koje se plaćaju zračnim prijevoznicima ili njihovim zastupnicima ili drugim prodavateljima karata za zračni prijevoz putnika (uključujući sve ostale povezane vrste prijevoza) te uvjete pod kojima se te cijene primjenjuju, uključujući naknadu i uvjete koji se nude agenciji te ostalim pomoćnim službama; |
|
10. |
„utvrđivanje sposobnosti” znači nalaz da zračni prijevoznik koji predlaže pružanje usluga zračnog prijevoza na temelju ovog Sporazuma ima zadovoljavajuće financijske sposobnosti i odgovarajuću upravljačku stručnost za pružanje takvih usluga te je spreman postupati u skladu sa zakonima, propisima i zahtjevima kojima se uređuje pružanje takvih usluga; |
|
11. |
„puni trošak” znači trošak pružene usluge uvećan za razumnu naknadu za administrativne troškove; |
|
12. |
„međunarodni zračni prijevoz” znači zračni prijevoz koji prolazi zračnim prostorom preko državnog područja više od jedne države; |
|
13. |
„glavno poslovno sjedište” znači glavno sjedište ili registrirani ured zračnog prijevoznika na državnom području stranke u kojoj se obavljaju glavne financijske funkcije i provodi operativni nadzor nad zračnim prijevoznikom, uključujući upravljanje kontinuiranom plovidbenošću; |
|
14. |
„vozarine” znači cijene koje se plaćaju za zračni prijevoz tereta (uključujući sve ostale povezane vrste prijevoza) te uvjete pod kojima se te cijene primjenjuju, uključujući naknadu i uvjete koji se nude agenciji te ostalim pomoćnim službama; |
|
15. |
„samostalno obavljanje usluga” znači stanje u kojemu korisnik zračne luke izravno obavlja sam za sebe jednu ili više kategorija zemaljskih usluga i za pružanje takvih usluga ne zaključuje nikakav ugovor s trećom osobom. Za potrebe ove definicije korisnici zračne luke ne smatraju se između sebe trećim osobama ako:
|
|
16. |
„ozbiljni poremećaji u gospodarstvu” znači izvanredna, privremena (kratkoročna ili dugoročna) i znatna kriza koja utječe na cjelokupno gospodarstvo države članice EU-a ili Katara, a ne na posebnu regiju ili gospodarski sektor; |
|
17. |
„zaustavljanje u svrhe koje nisu povezane s prijevozom” znači slijetanje u bilo koju svrhu osim ukrcaja ili iskrcaja putnika, prtljage, tereta i/ili pošte u zračnom prijevozu; |
|
18. |
„subvencija” znači svaki financijski doprinos koji dodjeljuje vlada ili bilo koje drugo javno tijelo na bilo kojoj razini, uključujući:
koje je ograničen, de jure ili de facto, na određene zračne prijevoznike i donosi korist zračnom prijevozniku ili zračnim prijevoznicima. Smatra se da se financijskom intervencijom koju je provela vlada ili drugo javno tijelo ne dodjeljuje nikakva korist ako bi privatni tržišni subjekt vođen komercijalnim razmatranjima proveo istu financijsku intervenciju; |
|
19. |
„državno područje”, za Katar ima značenje koje mu je dodijeljeno u članku 2. Konvencije; za Uniju i države članice EU-a znači kopneno područje, unutarnje vode i teritorijalno more država članica EU-a na koje se primjenjuju Ugovori EU-a i pod u njima utvrđenim uvjetima te zračni prostor iznad njih; |
|
20. |
„korisnička naknada” znači naknada koja se naplaćuje zračnim prijevoznicima kako bi im se dalo na raspolaganje objekte odnosno pružalo usluge zračne luke, zaštite okoliša u zrakoplovstvu, zračne plovidbe ili zaštite zračnog prometa, uključujući povezane usluge i objekte. |
GLAVA I.
GOSPODARSKE ODREDBE
Članak 2.
Dodjela prava
1. Svaka stranka dopušta zračnim prijevoznicima druge stranke da prometuju rutama navedenima u nastavku:
|
(a) |
za zračne prijevoznike iz Katara: sve točke u Kataru – sve točke za privremena slijetanja – sve točke u Uniji – sve sljedeće točke |
|
(b) |
za zračne prijevoznike iz Unije: sve točke u Uniji – sve točke za privremena slijetanja – sve točke u Kataru – sve sljedeće točke. |
Za potrebe primjene prethodno navedenog rasporeda ruta:
|
— |
„sve točke” znači jedna ili više točaka; |
|
— |
„sve točke u Uniji” znači jedna ili više točaka u istoj državi članici EU-a ili u različitim državama članicama EU-a, odvojeno ili u kombinaciji, bilo kojim redoslijedom. |
2. Svaka stranka dodjeljuje drugoj stranci na nediskriminirajućoj osnovi sljedeća prava kako bi zračni prijevoznici iz druge stranke mogli obavljati djelatnosti međunarodnog zračnog prijevoza:
|
(a) |
pravo letenja preko njezina državnog područja bez slijetanja; |
|
(b) |
pravo zaustavljanja na njezinu državnom području u svrhe koje nisu povezane s prijevozom; |
|
(c) |
pravo obavljanja djelatnosti redovitog i izvanrednog međunarodnog zračnog prijevoza putnika, kombiniranih usluga i usluge isključivo teretnog prijevoza:
Ostvarivanje tih prava prometovanja podliježe prijelaznim odredbama iz Priloga 1. ovom Sporazumu. Kako bi se otklonile sumnje, za one države članice EU-a koje u svojim postojećim bilateralnim sporazumima i dogovorima s Katarom o uslugama zračnog prijevoza imaju sedam ili manje tjednih letova s pravima prometovanja pete slobode za usluge isključivo teretnog prijevoza, ukupni broj tjednih letova na koje prijevoznici obje stranke imaju pravo na kraju prijelaznog razdoblja bit će sedam. |
|
(d) |
druga prava utvrđena u ovom Sporazumu. |
3. Zračni prijevoznici svake stranke mogu u pogledu bilo kojeg leta ili svih letova i prema svojem odabiru na rutama iz stavka 1.:
|
(a) |
obavljati letove u jednom ili oba smjera; |
|
(b) |
kombinirati različite brojeve letova u okviru jedne operacije zrakoplova; |
|
(c) |
opsluživati srednje točke, daljnje točke i točke na državnim područjima stranaka u bilo kojoj kombinaciji i bilo kojim redoslijedom u skladu s stavkom 2.; |
|
(d) |
izostaviti zaustavljanja na bilo kojoj točki ili točkama; |
|
(e) |
prebaciti promet s bilo kojeg svojeg zrakoplova na bilo koji drugi svoj zrakoplov na bilo kojoj točki (promjena zrakoplova uz zadržavanje istog broja leta); |
|
(f) |
zaustaviti se na svim točkama na državnom području ili izvan državnog područja bilo koje stranke; |
|
(g) |
obavljati tranzitni promet preko državnog područja druge stranke; |
|
(h) |
objediniti promet na istom zrakoplovu bez obzira na to odakle takav promet potječe; i |
|
(i) |
opsluživati više od jedne točke, u istoj državi članici EU-a ili u Kataru, tijekom istog prijevoza (koterminalizacija). |
Operativna fleksibilnost predviđena u točkama od (a) do (i) ovog stavka može se ostvarivati bez ograničenja u pogledu smjera, bez geografskih ograničenja i bez gubitka bilo kojeg prava na obavljanje prijevoza koji je inače dopušten na temelju ovog Sporazuma, pod uvjetom da:
|
— |
zračni prijevoznici iz Katara opslužuju točku u Kataru; |
|
— |
zračni prijevoznici iz Unije opslužuju točku u Uniji. |
4. Svaka stranka dopušta svakom zračnom prijevozniku druge stranke da odredi učestalost i kapacitet međunarodnog zračnog prijevoza koji nudi na temelju stanja na tržištu. U skladu s tim pravom ni jedna stranka ne smije jednostrano ograničiti količinu prometa, učestalost ili redovitost usluga, određivanje ruta, polazište ili odredište prometa, tipove zrakoplova koje upotrebljavaju zračni prijevoznici druge stranke, osim zbog carinskih, tehničkih, operativnih, ekoloških ili zdravstvenih razloga te razloga sigurnosti upravljanja zračnim prometom ili ako je drugačije propisano ovim Sporazumom.
5. Ništa se u ovom Sporazumu ne smatra:
|
(a) |
dodjeljivanjem zračnim prijevoznicima iz Katara prava na ukrcaj u bilo kojoj državi članici EU-a putnika, prtljage, tereta i/ili pošte koji se prevoze za naknadu i čije je odredište druga točka u istoj državi članici EU-a; |
|
(b) |
dodjeljivanjem zračnim prijevoznicima iz Unije prava na ukrcaj u Kataru putnika, prtljage, tereta i/ili pošte koji se prevoze za naknadu ili najam i čije je odredište druga točka u Kataru. |
Članak 3.
Odobrenja za rad
1. Nakon zaprimanja zahtjeva zračnog prijevoznika jedne stranke za izdavanje odobrenja za rad nadležna tijela druge stranke dodjeljuju odgovarajuće odobrenje za rad i tehničke dozvole po najkraćem postupku, pod sljedećim uvjetima:
|
(a) |
za zračnog prijevoznika iz Katara:
|
|
(b) |
za zračnog prijevoznika iz Unije:
|
|
(c) |
da se poštuju članci 13. i 14.; i |
|
(d) |
da zračni prijevoznik ispunjava uvjete propisane u zakonima i propisima koje stranka koja obrađuje zahtjev uobičajeno primjenjuje na obavljanje operacija u međunarodnom zračnom prijevozu. |
2. Kad dodjeljuju odobrenja za rad i tehničke dozvole, svaka stranka dužna je postupati prema svim prijevoznicima druge stranke bez diskriminacije.
3. Nakon zaprimanja zahtjeva za odobrenje za rad koji je podnio zračni prijevoznik jedne stranke druga stranka priznaje primjerenost svakog utvrđivanja sposobnosti i/ili utvrđivanja državljanstva koje je provela prva stranka u vezi s tim zračnim prijevoznikom kao da su to utvrđivanje provela njezina vlastita nadležna tijela te ne smije istraživati dodatno ta pitanja, osim kako je predviđeno u članku 4. stavku 2. Kako bi se otklonile sumnje, ovaj stavak ne obuhvaća priznavanje utvrđivanja u pogledu potvrda ili dozvola povezanih sa sigurnošću, sigurnosnih mjera ili osiguranja.
ČLANAK 4.
Odbijanje, opoziv, suspenzija i ograničenje odobrenja
1. Bilo koja stranka može odbiti, opozvati, suspendirati, uvesti uvjete za odobrenja za rad ili tehničke dozvole ili ih ograničiti ili na neki drugi način odbiti, suspendirati, uvesti uvjete za operacije zračnog prijevoznika druge stranke ili ih ograničiti ako:
|
(a) |
za zračnog prijevoznika iz Katara:
|
|
(b) |
za zračnog prijevoznika iz Unije:
|
|
(c) |
zračni prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane u zakonima i propisima iz članka 6. i/ili zakone i propise koje stranka koja obrađuje zahtjev uobičajeno primjenjuje na obavljanje operacija u međunarodnom zračnom prijevozu. |
2. Ako stranka ima opravdane razloge za sumnju da je zračni prijevoznik druge stranke u bilo kojoj od situacija iz stavka 1., ta stranka može tražiti savjetovanje s drugom strankom.
3. Takvo savjetovanje počinje što prije, a najkasnije 30 dana od zaprimanja takvog zahtjeva. Ako se u roku od 30 dana ili u dogovorenom vremenskom okviru od datuma početka takvih savjetovanja ne postigne zadovoljavajući dogovor ili se ne poduzmu dogovorene korektivne mjere, stranka koja je zatražila savjetovanje ima pravo odbiti, opozvati, suspendirati, nametnuti uvjete ili ograničenje odobrenja za rad ili tehničkih dozvola zračnog prijevoznika druge stranke kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ovog članka.
4. Neovisno o stavku 3., s obzirom na stavak 1. točku (c), stranka može poduzeti izravne ili hitne mjere ako je to potrebno u slučaju nužde ili kako bi se spriječila daljnja neusklađenost. Kako bi se otklonile sumnje, za postojanje daljnje neusklađenosti nadležna tijela stranaka već su morala pokrenuti pitanje neusklađenosti.
Članak 5.
Liberalizacija vlasništva i kontrole
Stranke priznaju moguće koristi progresivne liberalizacije vlasništva i kontrole nad svojim zračnim prijevoznicima. Stranke su suglasne da u prikladnom trenutku u okviru Zajedničkog odbora razmotre uzajamnu liberalizaciju vlasništva i kontrole nad zračnim prijevoznicima. Kao rezultat tog razmatranja Zajednički odbor može preporučiti izmjene ovog Sporazuma u skladu s člankom 25.
Članak 6.
Usklađenost sa zakonima i propisima
1. Kad zrakoplov ulazi na državno područje jedne od stranaka, leti u tom državnom području ili izlazi s tog državnog područja, zračni prijevoznici druge stranke dužni su poštovati zakone i propise te stranke koji se primjenjuju u pogledu ulaska zrakoplova kojim se obavlja međunarodni zračni prijevoz na to državno područje, letenja takva zrakoplova u tom državnom području ili izlaska takva zrakoplova s tog državnog područja.
2. Kad zrakoplov ulazi na državno područje jedne od stranaka, leti u tom državnom području ili izlazi s tog državnog područja, putnici, posada, prtljaga, teret i/ili pošta zračnih prijevoznika druge stranke, ili bilo tko tko djeluje u njihovo ime, dužni su poštovati zakone i propise te stranke koji se primjenjuju u pogledu ulaska putnika, posade, prtljage, tereta i/ili pošte u zrakoplovu na to državno područje, njihovih aktivnosti na tom državnom području ili njihova izlaska s tog državnog područja (uključujući propise koji se odnose na ulazak, odobrenje, imigraciju, putovnice, carinu i karantenu te, ako je riječ o pošti, poštanske propise).
3. Stranke na svojem državnom području dopuštaju zračnim prijevoznicima druge stranke da poduzmu mjere kojima se osigurava da se prevoze samo osobe koje imaju putne isprave potrebne za ulazak na državno područje druge stranke ili za tranzit preko tog državnog područja.
Članak 7.
Pošteno tržišno natjecanje
1. Stranke su suglasne da njihovi zračni prijevoznici moraju imati poštene i jednake mogućnosti za tržišno natjecanje u pružanju usluga zračnog prijevoza.
2. Stranke:
|
(a) |
u okviru svojih nadležnosti te primjenjujući svoje unutarnje postupke i procese zabranjuju i, ako postoje, uklanjaju sve oblike diskriminacije ili nepoštenih praksi koji bi negativno utjecali na poštenu i jednaku mogućnost tržišnog natjecanja zračnih prijevoznika druge stranke u pružanju usluga zračnog prijevoza; |
|
(b) |
ne odobravaju i ne dopuštaju subvencije zračnim prijevoznicima ako takve subvencije negativno utječu na poštenu i jednaku mogućnost tržišnog natjecanja zračnih prijevoznika druge stranke u pružanju usluga zračnog prijevoza. |
3. Neovisno o stavku 2. točki (b) može se odobriti sljedeće:
|
(a) |
potpora nesolventnim zračnim prijevoznicima ili zračnim prijevoznicima u poteškoćama, pod uvjetom da:
|
|
(b) |
privremena potpora za likvidnost zračnom prijevozniku u poteškoćama u obliku zajmova ili jamstava za zajmove ograničena je na iznos koji je potreban samo za održavanje poslovanja dotičnog zračnog prijevoznika u razdoblju koje je potrebno za izradu plana restrukturiranja ili plana likvidacije; |
|
(c) |
pod uvjetom da su ograničene na minimalne iznose potrebne za postizanje njihova cilja i da se učinci na pružanje usluga zračnog prijevoza svedu na najmanju moguću mjeru:
|
|
(d) |
subvencije zračnim prijevoznicima kojima je povjereno obavljanje jasno definiranih obveza pružanja javnih usluga potrebnih za ispunjavanje osnovnih potreba prijevoza stanovništva koje samo tržište ne može ispuniti, pod uvjetom da su te subvencije ograničene na razumnu naknadu za pružanje usluga zračnog prijevoza. |
4. Stranke osiguravaju da svi njihovi zračni prijevoznici koji pružaju usluge zračnog prijevoza na temelju ovog Sporazuma javno objavljuju, barem jedanput godišnje, financijski izvještaj i popratni financijski izvještaj koji je prošao vanjsku reviziju u skladu s međunarodno priznatim računovodstvenim standardima i standardima korporativnog financijskog objavljivanja, kao što su Međunarodni standardi financijskog izvještavanja; i da se, ako stranka pruža subvenciju, ta subvencija zasebno navodi u financijskom izvještaju.
5. Svaka stranka na zahtjev druge stranke dostavlja drugoj stranci u roku od 30 dana, osim ako se stranke dogovore drukčije, financijske izvještaje i sve druge informacije koje mogu biti razumno dostupne, uključujući informacije o pitanjima obuhvaćenima stavkom 4., koje bi druga stranka mogla opravdano zatražiti kako bi provjerila poštuju li se odredbe ovog članka. Ako su takve informacije poslovno osjetljive, stranka koja je podnijela zahtjev dužna je s njima postupati povjerljivo.
6. Svaka stranka, primjenjujući svoje unutarnje postupke i procese, provodi i primjenjuje mjere kojima se njezinim zračnim prijevoznicima stvarno zabranjuje i sprečava sljedeće:
|
(a) |
sudjelovanje u usklađenim praksama koje proizlaze iz izričitog ili implicitnog sporazuma ili odluke konkurenata, čiji je cilj ili učinak sprečavanje, smanjenje ili narušavanje tržišnog natjecanja. Ta se zabrana može proglasiti neprimjenjivom ako takvi sporazumi, odluke ili prakse doprinose poboljšanju pružanja ili distribucije usluga ili promicanju tehničkog ili gospodarskog napretka, a istodobno potrošačima omogućuju pravedan udio u koristi koja iz njih proizlazi i pri tome:
|
|
(b) |
zlouporaba vladajućeg položaja na način koji može utjecati na usluge zračnog prijevoza prema toj stranci/iz te stranke; te |
|
(c) |
koncentracije zračnih prijevoznika kojima se znatno ometa učinkovito tržišno natjecanje, posebice kao rezultat stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja. |
7. Ako stranka smatra da na poštene i jednake mogućnosti tržišnog natjecanja njezinih zračnih prijevoznika negativno utječe:
|
(a) |
diskriminacija ili nepoštene prakse zabranjene na temelju stavka 2. točke (a); |
|
(b) |
subvencija zabranjena na temelju stavka 2. točke (b), osim onih iz stavka 3.; |
|
(c) |
neusklađenost s obvezama u pogledu transparentnosti utvrđenima u stavcima 4. i 5.; ili |
|
(d) |
neuspjeh druge stranke da ispuni obveze utvrđene u stavku 6., |
ona („stranka koja djeluje”) može postupiti u skladu sa stavcima od 8. do 10.
8. Stranka koja djeluje podnosi drugoj stranci pisani zahtjev za savjetovanje, popraćen pisanim izvješćem sa svojim primjedbama i materijalnim dokazima. Savjetovanja počinju u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, osim ako se stranke dogovore drukčije. Savjetovanja se mogu zatražiti preko Zajedničkog odbora.
9. Ako stranka koja djeluje i druga stranka ne uspiju postići dogovor o tom pitanju u roku od 60 dana od početka savjetovanja ili u nekom drugom razdoblju koje su dogovorile stranke ili Zajednički odbor, stranka koja djeluje može poduzeti mjere protiv zračnih prijevoznika koji su sudjelovali u spornom ponašanju ili su imali koristi od diskriminacije, nepoštenih praksi ili subvencija. Stranka koja djeluje obavješćuje u pisanom obliku drugu stranku o mjerama koje treba poduzeti najmanje 15 dana prije provedbe svake takve mjere.
10. Mjere poduzete u skladu s prethodnim stavkom moraju biti primjerene, proporcionalne i ograničene u svojem području primjene i trajanju na ono što je nužno kako bi se smanjila šteta za prijevoznike stranke koja djeluje te uklonila nepoštena prednost koju su stekli prijevoznici na koje se mjere odnose.
11. Aktivnostima i mjerama poduzetima na temelju stavka 9. ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje stranke da se pozove na mehanizam za rješavanje sporova utvrđen u članku 23.
12. Ako se pitanja koja se odnose na ovaj članak upute na mehanizam za rješavanje sporova utvrđen u članku 23., prepolovljuju se rokovi navedeni u članku 23. stavcima 10., 11. i 12.
13. Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na ovlasti tijela nadležnih za tržišno natjecanje stranaka ili sudova koji preispituju odluke tih tijela niti ih ograničava ili na bilo koji način ugrožava. Ni jedna mjera koju stranka poduzima u skladu sa stavkom 9. ovog članka ne dovodi u pitanje moguće aktivnosti i mjere koje poduzmu navedena tijela i sudovi, uključujući aktivnosti i mjere stranke koja djeluje. Odluke sudova koji preispituju aktivnosti i mjere tih nadležnih tijela isključuju se iz mehanizma za rješavanje sporova utvrđenog u članku 23.
Članak 8.
Komercijalne mogućnosti
1. Stranke su suglasne da bi prepreke poslovanju na koje nailaze komercijalni operatori mogle negativno utjecati na koristi koje se žele postići ovim Sporazumom. Stranke stoga ulaze u djelotvoran i uzajaman proces uklanjanja prepreka poslovanju komercijalnih operatora obiju stranaka ako te prepreke mogu negativno utjecati na komercijalne operacije, prouzročiti narušavanje tržišnog natjecanja ili utjecati na jednake mogućnosti za tržišno natjecanje.
2. Zajednički odbor osnovan u skladu s člankom 22. dužan je izraditi postupak suradnje u vezi s poslovanjem i komercijalnim mogućnostima. U skladu s člankom 22. stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora radi raspravljanja o pitanjima u vezi s primjenom ovog članka.
3. Zračni prijevoznici svake stranke imaju pravo na državnom području druge stranke slobodno uspostavljati urede i objekte koji su potrebni za pružanje usluga zračnog prijevoza te za promicanje i prodaju usluga zračnog prijevoza i srodnih aktivnosti, uključujući pravo prodaje i izdavanja karata i/ili manifesta u zračnom prijevozu, vlastitih i onih drugih zračnih prijevoznika.
4. Zračni prijevoznici svake stranke imaju pravo, u skladu sa zakonima i drugim propisima druge stranke u vezi s ulaskom, boravištem i zapošljavanjem, dovesti i zadržati na državnom području druge stranke svoje rukovodeće, prodajno, tehničko, operativno i drugo stručno osoblje koje je potrebno za podršku pružanju usluga zračnog prijevoza. Obje su stranke dužne olakšati i ubrzati dodjelu odobrenja za rad, ako je potrebno, za osoblje zaposleno u uredima u skladu s ovim stavkom, uključujući osoblje koje obavlja određene privremene poslove, ako to ne prelazi 90 dana, podložno odgovarajućim zakonima i propisima na snazi. Zračni prijevoznici svake stranke mogu slobodno odabrati hoće li na državnom području druge stranke raditi s općim prodajnim zastupnikom po svojem izboru ili bez njega.
5. Svaki zračni prijevoznik u pogledu zemaljskih usluga na državnom području druge stranke ima:
|
(a) |
pravo na obavljanje vlastitih zemaljskih usluga (samostalno obavljanje usluga); ili |
|
(b) |
pravo na biranje među konkurentskim dobavljačima, uključujući druge zračne prijevoznike, koji pružaju zemaljske usluge u cijelosti ili djelomično, ako je tim dobavljačima dopušten pristup tržištu na temelju zakona i drugih propisa svake stranke i ako su takvi dobavljači prisutni na tržištu. |
Prava utvrđena u točkama (a) i (b) prvog podstavka podliježu samo specifičnim ograničenjima u smislu raspoloživog prostora ili kapaciteta koja proizlaze iz potrebe za održavanjem sigurnog rada zračne luke. Ako je takvim ograničenjima samostalno obavljanje usluga ograničeno, spriječeno ili isključeno i ako nema stvarnog tržišnog natjecanja među pružateljima zemaljskih usluga, dotična stranka mora osigurati da sve takve usluge budu dostupne svim zračnim prijevoznicima na jednakoj i odgovarajućoj osnovi; cijene takvih usluga određuju se prema odgovarajućim, objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima.
6. Svaka je stranka dužna osigurati da se njezini propisi, smjernice i postupci za dodjelu slotova u zračnim lukama na njezinu državnom području primjenjuju transparentno, djelotvorno, nediskriminirajuće i pravovremeno.
7. Obavijest o operativnim planovima, programima ili rasporedima usluga zračnog prijevoza koji se obavljaju na temelju ovog Sporazuma stranka može zatražiti isključivo u informativne svrhe. Ako jedna od stranaka zahtijeva takvo obavješćivanje, dužna je smanjiti administrativna opterećenja koja zbog zahtjeva i postupaka u pogledu obavješćivanja nastaju za posrednike u zračnom prijevozu i zračne prijevoznike druge stranke.
8. Svaki zračni prijevoznik svake stranke može se baviti prodajom usluga zračnog prijevoza i povezanih usluga na državnom području druge stranke, izravno i/ili, po nahođenju zračnog prijevoznika, preko svojih prodajnih zastupnika, preko drugih posrednika koje imenuje zračni prijevoznik ili putem interneta ili bilo kojeg drugog dostupnog kanala. Svaki zračni prijevoznik ima pravo prodavati takve usluge prijevoza i povezane usluge, a svaka osoba može kupiti takve usluge prijevoza i povezane usluge u valuti tog državnog područja ili u slobodno konvertibilnim valutama.
9. Zračni prijevoznici svake stranke mogu na državnom području druge ugovorne stranke plaćati lokalne troškove u lokalnoj valuti, uključujući, ali ne ograničavajući se na, kupnju goriva. Po vlastitom nahođenju, zračni prijevoznici svake stranke mogu na državnom području druge stranke takve troškove plaćati u slobodno konvertibilnim valutama prema tržišnom tečaju.
10. Svaki zračni prijevoznik ima pravo na zahtjev promijeniti lokalne prihode u slobodno konvertibilne valute te na bilo koji način i u bilo koje doba doznačiti takve prihode s državnog područja druge stranke u zemlju vlastitog izbora. Te se konverzije i doznake moraju dopustiti odmah, bez ograničenja ili oporezivanja koja bi se na njih odnosila, prema tečaju primjenjivom za tekuće transakcije i s doznačivanjem na dan kad prijevoznik podnese prvi zahtjev za doznačivanje te ne smiju biti podložne nikakvim naknadama osim naknada koje banke uobičajeno naplaćuju za takve konverzije i doznake.
11. Pri pružanju ili nuđenju usluga prijevoza na temelju ovog Sporazuma svaki zračni prijevoznik neke od stranaka može sklapati dogovore o zajedničkom plasiranju na tržište, kao što su sporazumi o rezervaciji kapaciteta ili sporazumi o skupnoj oznaci s:
|
(a) |
bilo kojim zračnim prijevoznikom ili prijevoznicima stranaka; |
|
(b) |
bilo kojim zračnim prijevoznikom ili prijevoznicima treće zemlje; i/ili |
|
(c) |
bilo kojim pružateljem površinskog prijevoza (kopnom ili morem) iz bilo koje zemlje, |
pod uvjetom da i. ovlašteni zračni prijevoznik ima odgovarajuća prava prometovanja, ii. zračni prijevoznici koji komercijaliziraju uslugu imaju odgovarajuća prava na rutu ili rute u rasporedu ruta, te iii. ti dogovori ispunjavaju regulatorne zahtjeve koji se uobičajeno primjenjuju u takvim dogovorima.
12. Pri obavljanju ili nuđenju usluga prijevoza na temelju ovog Sporazuma svaki zračni prijevoznik neke od stranaka može sklapati dogovore o zajedničkom plasiranju na tržište, kao što su sporazumi o rezervaciji kapaciteta ili sporazumi o skupnoj oznaci, sa prijevoznikom koji opslužuje domaći sektor, pod uvjetom da i. je to dio međunarodnog putovanja i ii. dogovori ispunjavaju zahtjeve koji se uobičajeno primjenjuju u takvim dogovorima. Za potrebe ovog stavka „domaći sektor” znači, ako je zračni prijevoznik iz Unije, ruta unutar državnog područja države članice EU-a; a ako je zračni prijevoznik iz Katara, ruta unutar državnog područja Katara.
13. Kad je riječ o putničkom prijevozu koji je prodan u okviru dogovora o zajedničkom plasiranju na tržište, kupca se na mjestu prodaje, ili u svakom slučaju u trenutku prijave ili, ako je riječ o presjedanju, prije ukrcaja, obavješćuje o tome koji će prijevoznici izvršiti prijevoz za svaki dio usluge.
14. Kad je riječ o putničkom prijevozu, pružatelji usluga površinskog prijevoza ne podliježu zakonima i propisima kojima se uređuje zračni prijevoz ako bi jedini razlog za to podlijeganje bio taj što taj površinski prijevoz izvodi zračni prijevoznik pod svojim imenom.
15. Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu ovog Sporazuma, zračnim prijevoznicima i posrednim pružateljima usluga prijevoza tereta stranaka dopušta se bez ograničenja da u vezi s međunarodnim zračnim prometom koriste bilo kakav površinski prijevoz tereta do ili od bilo koje točke na državnim područjima stranaka ili u trećim zemljama, uključujući prijevoz do i od svih zračnih luka s carinskim objektima i uključujući, ako je primjenjivo, pravo prijevoza tereta pod carinskim nadzorom u skladu s primjenjivim zakonima i propisima. Takav teret, bilo da se kreće površinom ili zrakom, mora imati pristup carinskim postupcima i objektima u zračnim lukama. Zračni prijevoznici mogu odabrati da sami obavljaju površinski prijevoz ili da ga pruže na temelju dogovora s drugim prijevoznicima koji obavljaju površinski prijevoz, uključujući površinski prijevoz koji obavljaju drugi zračni prijevoznici i neizravni pružatelji usluga zračnog prijevoza tereta. Takve usluge intermodalnog prijevoza tereta mogu se nuditi po jedinstvenoj izravnoj cijeni za kombinirani zračni i površinski prijevoz, pod uvjetom da se pošiljatelji ne dovedu u zabludu u vezi s činjenicama o takvom prijevozu.
16. Zračni prijevoznici svake stranke imaju pravo sklapanja dogovora o franšizi ili brendiranju s trgovačkim društvima, uključujući zračne prijevoznike, bilo koje stranke ili trećih zemalja, pod uvjetom da zračni prijevoznici imaju odgovarajuće odobrenje i da ispunjavaju uvjete propisane na temelju zakona i propisa koje stranke uobičajeno primjenjuju na takve dogovore, osobito one kojima se zahtijeva otkrivanje identiteta zračnog prijevoznika koji pruža uslugu.
17. Stranke uzajamno zračnim prijevoznicima daju pravo pružanja usluga na temelju ovog Sporazuma:
|
(a) |
uporabom zrakoplova zakupljenog bez posade od bilo kojeg zakupodavca; |
|
(b) |
uporabom zrakoplova zakupljenog s posadom od drugih zračnih prijevoznika iste stranke iz koje je zakupnik; |
|
(c) |
uporabom zrakoplova zakupljenog s posadom od zračnih prijevoznika zemlje koja nije stranka zakupnika, pod uvjetom da je zakup opravdan na temelju izvanrednih potreba, potreba u pogledu sezonskih kapaciteta ili operativnih poteškoća zakupnika i da zakup ne traje dulje nego što je nužno za ispunjenje tih potreba ili prevladavanje tih poteškoća. |
Dotične stranke mogu zahtijevati da dogovore o zakupu odobre njihova nadležna tijela radi provjere usklađenosti s uvjetima iz ovog stavka i s primjenjivim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite. Međutim, ako stranka zahtijeva takvo odobrenje, ona nastoji ubrzati postupke odobrenja i smanjiti administrativno opterećenje dotičnih prijevoznika. Kako bi se otklonile sumnje, ovim se stavkom ne dovode u pitanje zakoni i propisi stranke u pogledu zakupa zrakoplova zračnih prijevoznika te stranke.
Članak 9.
Carine
1. Nakon dolaska na državno područje jedne stranke zrakoplovi kojima zračni prijevoznici druge stranke obavljaju međunarodni zračni prijevoz, njihova uobičajena oprema, gorivo, maziva, zalihe potrošne tehničke robe, zemaljska oprema, rezervni dijelovi (uključujući motore), zalihe na zrakoplovu (uključujući, ali ne ograničavajući se na, hranu, piće, duhan i druge proizvode namijenjene za prodaju putnicima ili za upotrebu od strane putnika u ograničenim količinama tijekom leta) i drugi artikli namijenjeni za upotrebu ili koji se upotrebljavaju isključivo u vezi s letom ili servisiranjem zrakoplova u međunarodnom zračnom prijevozu, izuzimaju se, na temelju uzajamnosti i pod uvjetom da takva oprema i zalihe ostanu u zrakoplovu, od svih uvoznih ograničenja, poreza na imovinu i kapital, carina, trošarina, naknada za pregled, poreza na dodanu vrijednost (PDV) te sličnih naknada i davanja:
|
(a) |
koje propisuju nacionalna tijela, lokalna tijela ili Unija; i |
|
(b) |
koje se ne temelje na troškovima pruženih usluga. |
2. Na temelju uzajamnosti, od poreza, nameta, carina, naknada i davanja iz stavka 1. ovog članka, uz iznimku davanja na temelju troškova pruženih usluga, izuzima se i sljedeće:
|
(a) |
zalihe zrakoplova unesene ili isporučene na državno područje stranke i ukrcane u zrakoplov u razumnim količinama, za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke koji je u odlasku i koji se koristi u međunarodnom zračnom prijevozu, čak i kad se takve zalihe trebaju koristiti na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog državnog područja; |
|
(b) |
zemaljska oprema i rezervni dijelovi (uključujući motore) uneseni na državno područje stranke radi servisiranja, održavanja ili popravaka zrakoplova zračnog prijevoznika druge stranke koji se koristi u međunarodnom zračnom prijevozu; |
|
(c) |
gorivo, mazivo i potrošni tehnički materijali uneseni ili isporučeni na državno područje stranke za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke koji se koristi u međunarodnom zračnom prijevozu, čak i kad se takve zalihe planira koristiti na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog državnog područja; |
|
(d) |
tiskani materijal, kako je predviđeno carinskim zakonodavstvom svake stranke, unesen ili isporučen na državnom području jedne stranke i ukrcan u zrakoplov za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika druge stranke koji je u odlasku i koji se koristi u međunarodnom zračnom prijevozu, čak i kad se takve zalihe koriste na dijelu puta koji se izvodi iznad navedenog državnog područja; i |
|
(e) |
sigurnosna i zaštitna oprema za upotrebu u zračnim lukama ili na teretnim terminalima. |
3. Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da na nediskriminirajućoj osnovi uvede poreze, namete, carine, naknade ili davanja za gorivo isporučeno na njezinu državnom području za upotrebu u zrakoplovu zračnog prijevoznika koji obavlja prijevoz između dviju točaka na njezinu državnom području.
4. Uobičajena oprema koja se nalazi u zrakoplovu, kao i materijal, zalihe i rezervni dijelovi iz stavaka 1. i 2. koji se obično drže u zrakoplovu čiji je operator zračni prijevoznik iz jedne stranke može se istovariti na državnom području druge stranke samo uz odobrenje carinskih tijela te stranke te se može zahtijevati da se ti artikli čuvaju pod nadzorom ili kontrolom tih tijela, sve do njihova ponovnog izvoza ili zbrinjavanja na drugi način u skladu s carinskim propisima.
5. Izuzeća propisana ovim člankom mogu se primijeniti i kad zračni prijevoznici jedne stranke imaju ugovor s drugim zračnim prijevoznikom koji za posudbu ili prijenos artikala navedenih u stavcima 1. i 2. na državnom području druge stranke koristi slična izuzeća koje je dodijelila druga stranka.
6. Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava bilo koju stranku da uvede poreze, namete, carine, naknade ili davanja za robu koja se prodaje putnicima, a koja nije namijenjena za potrošnju u zrakoplovu, tijekom zračnog prijevoza između dviju točaka unutar njezina državnog područja na kojima je dopušten ukrcaj i iskrcaj.
7. Prtljaga i teret u izravnom provozu preko državnog područja stranke izuzeti su od poreza, carina, naknada i ostalih sličnih davanja koja se ne temelje na trošku pružene usluge.
8. Može se zahtijevati da se oprema i zalihe iz stavaka 1. i 2. čuvaju pod nadzorom ili kontrolom nadležnih tijela.
9. Ovim se Sporazumom ne dovode u pitanje odredbe odgovarajućih konvencija koje su na snazi između bilo koje države članice EU-a i Katara o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala.
Članak 10.
Korisničke naknade
1. Svaka je stranka dužna osigurati da su korisničke naknade koje njezina nadležna tijela ili subjekti mogu uvesti zračnim prijevoznicima druge stranke za korištenje usluga u zračnoj plovidbi i kontrole zračnog prometa povezane s troškovima i da te korisničke naknade nisu nepravedno diskriminirajuće. U svakom slučaju, te se korisničke naknade procjenjuju za zračne prijevoznike druge stranke pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta koji su na raspolaganju bilo kojem drugom zračnom prijevozniku.
2. Svaka je stranka dužna osigurati da korisničke naknade koje njezina nadležna tijela ili subjekti mogu uvesti zračnim prijevoznicima druge stranke za korištenje zračne luke, zaštite zračnog prometa i povezanih objekata i usluga, uz iznimku korisničkih naknada koje se naplaćuju za usluge iz članka 8. stavka 5., nisu nepravedno diskriminirajuće te da se ravnopravno raspodjeljuju među kategorijama korisnika. Te korisničke naknade mogu odražavati, ali ne smiju premašiti, puni trošak koji nadležna tijela ili subjekti imaju za osiguravanje odgovarajuće zračne luke te objekata i usluga zaštite zračnog prometa u toj zračnoj luci ili u zračnim lukama u kojima se primjenjuje zajednički sustav naplate. Te korisničke naknade mogu obuhvaćati razuman prinos na aktivu, nakon amortizacije. Objekti i usluge za koje se naplaćuju korisničke naknade pružaju se na učinkovitoj i ekonomičnoj osnovi. U svakom slučaju, te se korisničke naknade primjenjuju na zračne prijevoznike druge stranke pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od najpovoljnijih uvjeta koji su na raspolaganju bilo kojem drugom zračnom prijevozniku u trenutku primjene naknada.
3. Svaka stranka zahtijeva od nadležnih tijela ili subjekata na svojem državnom području i zračnih prijevoznika koji koriste usluge i objekte da prema potrebi provode savjetovanja i razmjenjuju informacije kako bi se omogućilo točno procjenjivanje opravdanosti korisničkih naknada u skladu s načelima iz stavaka 1. i 2. Nadležna tijela ili subjekti dostavljaju korisnicima u razumnom roku obavijest o svakom prijedlogu promjena korisničkih naknada kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoje mišljenje i primjedbe prije uvođenja promjena.
Članak 11.
Tarife i vozarine
1. Stranke dopuštaju da njihovi zračni prijevoznici određuju tarife i vozarine na temelju slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja.
2. Svaka stranka može u isključivo informativne svrhe i na nediskriminirajućoj osnovi zahtijevati da se njezina nadležna tijela na pojednostavnjenoj osnovi obavješćuje o tarifama i vozarinama koje zračni prijevoznici iz obiju stranaka nude za usluge koje potječu s njezina državnog područja. Ne može se zahtijevati da se takva obavijest zračnih prijevoznika dostavi ranije od početne ponude tarife odnosno vozarine.
Članak 12.
Statistički podaci
1. Stranke surađuju u okviru Zajedničkog odbora kako bi olakšale razmjenu statističkih podataka o zračnom prijevozu na temelju ovog Sporazuma.
2. Svaka je stranka dužna drugoj stranci na njezin zahtjev dostaviti dostupne nepovjerljive i komercijalno neosjetljive statističke podatke o zračnom prijevozu na temelju ovog Sporazuma, kako se zahtijeva odgovarajućim zakonima i propisima stranaka, na nediskriminirajućoj osnovi i u razumnoj mjeri.
GLAVA II.
REGULATORNA SURADNJA
Članak 13.
Sigurnost zračnog prometa
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost bliske suradnje u području sigurnosti zračnog prometa. U tom kontekstu stranke po potrebi dodatno surađuju u vezi s istragama nesreća, regulatornim razvojem, razmjenom informacija o sigurnosti, mogućim uzajamnim sudjelovanjem u aktivnostima nadzora ili provođenjem zajedničkih aktivnosti nadzora te razvojem zajedničkih projekata i inicijativa.
2. Svjedodžbe o plovidbenosti, svjedodžbe o osposobljenosti i licencije koje je izdala ili proglasila valjanima jedna stranka i koje su i dalje na snazi druga stranka i njezina zrakoplovna tijela za potrebe pružanja usluga zračnog prijevoza prepoznaju kao valjane, pod uvjetom da su takve svjedodžbe ili licencije izdane ili proglašene valjanima u skladu s barem relevantnim međunarodnim standardima i preporučenim praksama i postupcima za usluge u zračnoj plovidbi uspostavljenima na temelju Konvencije.
3. Svaka stranka može u svakom trenutku zatražiti savjetovanje u vezi sa sigurnosnim standardima i zahtjevima koje održava i koje primjenjuje druga stranka u područjima povezanima sa zrakoplovnom opremom, letačkom posadom, zrakoplovima i letenjem zrakoplova. Takva savjetovanja provode se u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
4. Ako nakon takvih savjetovanja stranka koja je podnijela zahtjev utvrdi da druga stranka stvarno ne održava i ne primjenjuje sigurnosne standarde i zahtjeve u područjima iz stavka 3. koji su, ako se ne odluči drukčije, barem jednaki minimalnim standardima uspostavljenima u skladu s Konvencijom, obavješćuje drugu stranku o takvom nalazu.
Druga stranka u roku od 30 dana podnosi plan korektivnih mjera koji sadržava vremenski okvir za provedbu. Stranke prije njihove provedbe dogovaraju plan korektivnih mjera i odgovarajući vremenski okvir.
Ako druga stranka ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u razumnom roku, stranka koja je podnijela zahtjev može opravdano odbiti, opozvati, suspendirati, nametnuti uvjete ili ograničiti odobrenja za rad ili tehničke dozvole ili na drukčiji način odbiti, opozvati, suspendirati, nametnuti uvjete ili ograničiti rad zračnog prijevoznika koji je pod sigurnosnim nadzorom druge stranke.
5. Svaka stranka prihvaća da svaki zrakoplov kojim upravlja zračni prijevoznik stranke, ili kojim se upravlja u ime stranke, može, dok je na državnom području druge stranke, podlijegati inspekcijskom pregledu na stajanci nadležnog tijela druge stranke kako bi se provjerila valjanost dokumenata zrakoplova i dokumenata posade te vidljivo stanje zrakoplova i njegove opreme, pod uvjetom da takav pregled ne uzrokuje nerazumno kašnjenje u radu zrakoplova.
6. Ako stranka nakon provedbe inspekcijskog pregleda na stajanci utvrdi da zrakoplov ili rad zrakoplova nije u skladu s minimalnim standardima i postupcima za usluge u zračnoj plovidbi uspostavljenima u skladu s Konvencijom, ta stranka obavješćuje operatora zrakoplova o takvoj neusklađenosti te zahtijeva korektivne mjere koje se smatraju prikladnima. Kad god je to primjereno, od nadležnih tijela druge stranke koja su odgovorna za nadzor sigurnosti zračnog prijevoznika koji upravlja zrakoplovom može se zatražiti da prihvate korektivnu mjeru koju je poduzeo operator zrakoplova. Neovisno o tome, svaka stranka omogućit će pristup nalazima inspekcijskih pregleda na stajanci koji su provedeni na operatorima zrakoplova koji su pod sigurnosnim nadzorom druge stranke.
7. Svaka stranka ima pravo poduzeti hitne mjere, uključujući pravo opoziva, suspenzije ili ograničenja odobrenja za rad ili tehničkih dozvola ili na drugi način suspendirati ili ograničiti rad zračnog prijevoznika druge stranke, ako zaključi da je to potrebno s obzirom na neposrednu prijetnju sigurnosti zračnog prometa. Stranka koja poduzima takve mjere odmah obavješćuje drugu stranku, navodeći razloge za svoje mjere.
8. Sve mjere stranke u skladu sa stavkom 4., 6. ili 7. moraju biti nužne i razmjerne za rješavanje nalaza o sigurnosti te se ukidaju kad prestane postojati temelj za poduzimanje tih mjera.
Članak 14.
Zaštita zračnog prometa
1. Stranke naglašavaju svoju predanost postizanju najviših standarda zaštite zračnog prometa te se po potrebi mogu uključiti u daljnji dijalog i suradnju u tom području.
2. Stranke potvrđuju svoje uzajamne obveze pružanja zaštite u civilnom zračnom prometu od nezakonitog ometanja, osobito svoje obveze u skladu s Konvencijom, Konvencijom o kaznenim djelima i određenim drugim djelima počinjenima u zrakoplovima, potpisanom u Tokiju 14. rujna 1963., Konvencijom o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova, potpisanom u Haagu 16. prosinca 1970., Konvencijom o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva, potpisanom u Montrealu 23. rujna 1971., Protokolom o suzbijanju nezakonitih djela nasilja u zračnim lukama koje služe međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisanom u Montrealu 24. veljače 1988., i Konvencijom o obilježavanju plastičnih eksploziva s ciljem njihova otkrivanja, potpisanom u Montrealu 1. ožujka 1991., ako su obje stranke ujedno stranke tih konvencija, kao i sa svim drugim konvencijama i protokolima u vezi sa zaštitom civilnog zračnog prometa čije su stranke obje stranke.
3. Stranke na zahtjev pružaju jedna drugoj svu potrebnu pomoć kako bi se uklonila svaka prijetnja sigurnosti civilnog zrakoplovstva, uključujući sprečavanje otmice civilnih zrakoplova i drugih nezakonitih djela usmjerenih protiv sigurnosti takvih zrakoplova, njihovih putnika i posade, zračnih luka i navigacijskih uređaja, te sve druge prijetnje zaštiti civilnog zrakoplovstva.
4. Stranke u svojim međusobnim odnosima djeluju u skladu s međunarodnim standardima zaštite zračnog prometa i s odgovarajućim preporučenim praksama koje je utvrdio ICAO. One zahtijevaju da operatori zrakoplova iz njihovih registara, operatori zrakoplova koji svoje glavno poslovno sjedište ili stalno boravište imaju na njihovu državnom području i operatori zračnih luka na njihovu državnom području postupaju barem u skladu s takvim odredbama o zaštiti zračnog prometa.
5. Svaka stranka osigurava da se na njezinu državnom području provode djelotvorne mjere za zaštitu civilnog zračnog prometa od nezakonitog ometanja, uključujući, ali ne ograničavajući se na, zaštitni pregled putnika i njihove ručne prtljage, zaštitni pregled predane prtljage te zaštitni pregled i zaštitnu kontrolu osoba koje nisu putnici, uključujući posadu, i predmeta koje nose, zaštitni pregled i zaštitnu kontrolu tereta, pošte, kabinskih zaliha i zaliha u zračnim lukama te kontrolu pristupa štićenim područjima zračne luke i zaštitno ograničenim područjima. Te se mjere prilagođavaju tako da budu primjerene u odnosu na porast prijetnji za sigurnost civilnog zračnog prometa. Svaka stranka slaže se da se moraju poštovati odredbe o zaštiti koje zahtijeva druga stranka koje se odnose na ulazak zrakoplova u njezino državno područje, letenje zrakoplova u njezinu državnom području i izlazak zrakoplova s njezina državnog područja.
6. Uz puno uvažavanje i uzajamno poštovanje suvereniteta stranka može donijeti mjere zaštite koje se odnose na ulazak na njezino državno područje i hitne mjere radi konkretne sigurnosne prijetnje, o kojima treba bez odgađanja obavijestiti drugu stranku. Svaka stranka pozitivno razmatra svaki zahtjev druge stranke za opravdane posebne mjere zaštite, pri čemu prva stranka uzima u obzir mjere zaštite koje je druga stranka već primijenila, sva stajališta koja druga stranka možda iznese i moguće negativne učinke na zračni prijevoz između stranaka. Osim ako to nije opravdano moguće u hitnom slučaju, svaka stranka unaprijed obavješćuje drugu stranku o bilo kakvim posebnim mjerama zaštite koje namjerava uvesti, a koje bi mogle imati znatan financijski ili operativni učinak na usluge zračnog prijevoza koje se pružaju na temelju ovog Sporazuma. Svaka stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora, po hitnom postupku ako je potrebno, radi rasprave o takvim mjerama zaštite, kako je predviđeno u članku 22.
7. Međutim, svaka stranka priznaje da ništa u ovom članku ne ograničava mogućnost stranke da zabrani ulazak na svoje državno područje bilo kojem letu koji smatra prijetnjom svojoj sigurnosti.
8. Ako se dogodi otmica civilnog zrakoplova ili druga nezakonita djela usmjerena protiv sigurnosti zrakoplova, putnika, posade, zračnih luka ili navigacijskih uređaja ili ako postoji prijetnja nekim od navedenih djela, stranke pomažu jedna drugoj olakšavanjem komunikacija i drugim primjerenim mjerama usmjerenima na brzo i sigurno okončanje takvog događaja ili prijetnje.
9. Svaka stranka poduzima sve mjere koje smatra izvedivima kako bi osigurala da se zrakoplov koji je predmet nezakonite otmice zrakoplova ili drugih djela nezakonitog ometanja i koji se nalazi na tlu na njezinu državnom području zadrži na tlu, osim ako je njegov odlazak nužno potreban radi prevladavajuće dužnosti zaštite ljudskog života. Ako je izvedivo, takve se mjere poduzimaju na temelju uzajamnih savjetovanja.
10. Ako stranka ima opravdane razloge za sumnju da se druga stranka ne pridržava odredbi iz ovog članka, ta stranka može zatražiti hitno savjetovanje s drugom strankom. Takva savjetovanja počinju u roku od 30 dana od zaprimanja takvog zahtjeva ili u nekom duljem razdoblju ako se tako dogovori. Nepostizanje zadovoljavajućeg dogovora u roku od 30 dana od dana počeka savjetovanja, ili u duljem roku ako je tako dogovoreno, smatra se opravdanim razlogom da stranka koja je zatražila savjetovanje odbije, opozove, suspendira, nametne uvjete ili ograniči odobrenje za rad i tehničke dozvole zračnog prijevoznika druge stranke kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ovog članka. U hitnom slučaju ili radi sprečavanja daljnje neusklađenosti s odredbama ovog članka stranka može poduzeti trenutačne privremene mjere.
11. Sve mjere poduzete u skladu s ovim člankom moraju biti nužne i razmjerne za rješavanje sigurnosne prijetnje i ukidaju se nakon što druga stranka postigne usklađenost s odredbama ovog članka ili kad takve mjere više ne budu potrebne.
Članak 15.
Upravljanje zračnim prometom
1. Stranke surađuju u pogledu regulatornih pitanja koja se odnose na usluge u zračnoj plovidbi, uključujući nadzor nad tim uslugama. Rješavaju sva pitanja politike koja se odnose na uspješnost upravljanja zračnim prometom kako bi se optimizirala ukupna učinkovitost leta, smanjili troškovi, na najmanju moguću mjeru smanjio utjecaj na okoliš te povećali sigurnost i kapacitet sustava.
2. Stranke potiču svoja nadležna tijela i pružatelje usluga u zračnoj plovidbi da surađuju u pitanjima interoperabilnosti radi dodatne integracije sustava obiju stranaka kad je to moguće, smanjenja utjecaja zrakoplovstva na okoliš te po potrebi razmjene informacija.
3. Stranke promiču suradnju svojih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi radi razmjene podataka o letu i koordiniranja prometnih tokova kako bi se optimizirala učinkovitost leta s ciljem poboljšanja uporabe resursa i postizanja predvidivosti, točnosti i kontinuiteta usluge.
4. Stranke se obvezuju surađivati na programima modernizacije, uključujući razvoj, uvođenje i najbolje prakse za gospodarsku učinkovitost, za upravljanje zračnim prometom i relevantne aspekte aerodroma te poticati uzajamno sudjelovanje u aktivnostima potvrđivanja i dokazivanja.
Članak 16.
Okoliš
1. Stranke podupiru potrebu za zaštitom okoliša, promicanjem održivog razvoja zrakoplovstva. Stranke namjeravaju surađivati na utvrđivanju pitanja povezanih s utjecajima zrakoplovstva na okoliš.
2. Stranke priznaju važnost zajedničkog rada kako bi razmotrile i na najmanju moguću mjeru smanjile utjecaj zrakoplovstva na okoliš, na način koji je u skladu s ciljevima ovog Sporazuma.
3. Stranke priznaju važnost borbe protiv klimatskih promjena, a stoga i važnost ograničavanja ili smanjenja emisija stakleničkih plinova povezanih s nacionalnim i međunarodnim zračnim prijevozom. Obvezuju se surađivati u tim pitanjima u cilju razvoja i provedbe instrumenata, uključujući provedbena pravila za razvoj sustava za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) te bilo koji drugi aspekt od osobite važnosti za rješavanje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovnom sektoru.
4. Stranke se obvezuju razmjenjivati informacije i održavati redoviti dijalog stručnjaka kako bi poboljšale suradnju u rješavanju utjecaja zrakoplovstva na okoliš, uključujući:
|
(a) |
u području istraživanja i razvoja u pogledu ekoloških zrakoplovnih tehnologija; |
|
(b) |
u području inovacija u upravljanju zračnim prometom s ciljem smanjivanja utjecaja zrakoplovstva na okoliš; |
|
(c) |
u području istraživanja i razvoja održivih alternativnih goriva za zrakoplovstvo; |
|
(d) |
o pitanjima u vezi s utjecajem zrakoplovstva na okoliš i smanjenju emisija povezanih sa zrakoplovstvom koje utječu na klimu; i |
|
(e) |
u području ublažavanja i praćenja buke radi smanjenja utjecaja zrakoplovstva na okoliš. |
5. Stranke su dužne u skladu sa svojim multilateralnim pravima i obvezama u području okoliša poboljšati suradnju, uključujući financijsku i tehnološku suradnju, s obzirom na mjere usmjerene na rješavanje pitanja emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog zrakoplovstva.
6. Stranke priznaju potrebu za poduzimanjem odgovarajućih mjera radi sprečavanja ili na drugi način rješavanja utjecaja zračnog prijevoza na okoliš, pod uvjetom da su te mjere u cijelosti u skladu s njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz međunarodnog prava.
Članak 17.
Odgovornost zračnih prijevoznika
Stranke potvrđuju svoje obveze u skladu s Konvencijom o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz, sastavljenom u Montrealu 28. svibnja 1999. (Montrealska konvencija).
Članak 18.
Zaštita potrošača
Stranke surađuju kako bi zaštitile interese potrošača u zračnom prijevozu. Cilj je te suradnje postići visoku razinu zaštite potrošača. U tu se svrhu stranke preko Zajedničkog odbora međusobno savjetuju o pitanjima koja su od interesa za potrošače, uključujući njihove planirane mjere, s ciljem postizanja veće regulatorne konvergencije i usklađenosti u mjeri u kojoj je to moguće.
Članak 19.
Računalni sustavi rezervacija
1. Dobavljači računalnih sustava rezervacija (CRS) na državnom području jedne stranke imaju pravo pokrenuti, održavati i staviti na raspolaganje svoje CRS-ove putničkim agencijama ili turističkim poduzećima čija je glavna djelatnost distribucija proizvoda povezanih s putovanjima na državnom području druge stranke, pod uvjetom da CRS ispunjava sve odgovarajuće regulatorne zahtjeve druge stranke.
2. Stranke su dužne poništiti svaki postojeći zahtjev kojim bi se CRS-ovima jedne stranke mogao ograničiti slobodan pristup tržištu druge stranke ili na neki drugi način ograničiti tržišno natjecanje. Stranke su dužne suzdržati se od donošenja takvih zahtjeva u budućnosti.
3. Ni jedna stranka ne smije na svojem državnom području uvesti niti dopustiti da se uvedu zahtjevi za dobavljače CRS-ova druge stranke s obzirom na način kako CRS-ovi prikazuju podatke koji su različiti od zahtjeva uvedenih za vlastite dobavljače CRS-ova ili za bilo koje druge CRS-ove koji postoje na njezinu tržištu. Ni jedna stranka ne smije sprečavati sklapanje sporazuma među dobavljačima CRS-ova, njihovim dobavljačima i pretplatnicima koji se odnose na razmjenu informacija o uslugama putovanja, koji olakšavaju da se potrošačima prikažu sveobuhvatne i nepristrane informacije ili da se ispune regulatorni zahtjevi u pogledu neutralnog prikazivanja podataka.
4. Vlasnici i operatori CRS-ova jedne stranke koji ispunjavaju relevantne regulatorne zahtjeve druge stranke, ako takvi zahtjevi postoje, imaju istu mogućnost posjedovanja CRS-ova na državnom području druge stranke kao i vlasnici i operatori bilo kojeg drugog CRS-a na tržištu te stranke.
Članak 20.
Socijalni aspekti
1. Stranke priznaju važnost razmatranja učinaka ovog Sporazuma na radnu snagu, uvjete zapošljavanja i uvjete rada. Stranke se obvezuju surađivati na pitanjima koja se odnose na radnu snagu u okviru ovog Sporazuma, među ostalim na utjecaj na zapošljavanje, temeljna radna prava, uvjete rada, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog.
2. Stranke priznaju pravo svake stranke da odredi svoju razinu zaštite domaćih radnika koju smatra primjerenom te da u skladu s tim donese ili izmijeni svoje relevantne zakone i politike, na način koji je usklađen s njezinim međunarodnim obvezama. Stranke osiguravaju da se prava i načela sadržana u njihovim zakonima i propisima ne dovode u pitanje te da se djelotvorno provode.
3. Svaka stranka nastavlja poboljšavati te zakone i politike, na način koji je usklađen s njezinim međunarodnim obvezama te teži pružanju i poticanju visoke razine zaštite radnika u zrakoplovnom sektoru. Stranke priznaju da nije moguće pozivati se na kršenje temeljnih načela i prava rada ili ih na drugi način koristiti kao legitimnu komparativnu prednost te da se standardima rada ne bi smjelo koristiti u svhre protekcionizma.
4. Stranke ponovno potvrđuju, u skladu sa svojim obvezama koje proizlaze iz njihova članstva u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) i iz Deklaracije MOR-a o temeljnim načelima i pravima pri radu i njezine primjene i praćenja, koja je donesena 1998. na 86. zasjedanju Međunarodne konferencije rada, svoju obvezu poštovanja, promicanja i djelotvorne provedbe i primjene temeljnih načela i prava pri radu.
5. Stranke promiču ciljeve obuhvaćene Programom MOR-a za dostojanstven rad i Deklaracijom MOR-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008., koja je donesena na 97. zasjedanju Međunarodne konferencije rada.
6. Svaka se stranka obvezuje učiniti sve što može kako bi ratificirala, ako to još nije učinila, temeljne konvencije MOR-a. Stranke će isto tako razmotriti ratifikaciju drugih konvencija MOR-a, a posljedično i učinkovitu provedbu odgovarajućih međunarodnih standarda u području rada i socijalne skrbi koji su relevantni za sektor civilnog zrakoplovstva, uzimajući u obzir domaće okolnosti.
7. Svaka stranka može zatražiti sastanak Zajedničkog odbora radi rješavanja pitanja iz područja rada koja stranka koja je podnijela zahtjev smatra bitnima.
GLAVA III.
INSTITUCIONALNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Tumačenje i provedba
1. Stranke jedna drugoj dodjeljuju prava utvrđena ovim Sporazumom. Sva upućivanja u ovom Sporazumu na prava dodijeljena zračnim prijevoznicima stranke tumače se samo kao upućivanja na prava dodijeljena toj stranci. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao da je namijenjeno za dodjeljivanje prava ili nametanje obveza na koje se državljani jedne stranke mogu izravno pozvati pred sudovima druge stranke.
2. Stranke poduzimaju sve odgovarajuće mjere, opće ili posebne, kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ovog Sporazuma.
3. U ostvarivanju svojih prava iz ovog Sporazuma stranke poduzimaju mjere koje odgovaraju i razmjerne su cilju tih mjera.
4. Stranke se suzdržavaju od svih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ovog Sporazuma.
5. Svaka je stranka odgovorna za pravilnu primjenu odredbi ovog Sporazuma na vlastitom državnom području.
6. Ako bilo koja stranka izrazi zabrinutosti zbog mogućeg kršenja ovog Sporazuma, može od druge stranke zatražiti informacije i pomoć. Nakon zaprimanja takvog zahtjeva druga stranka pruža sve potrebne informacije i pomoć, u skladu sa svojim primjenjivim zakonima i propisima.
7. Ovim se Sporazumom ne isključuju savjetovanja i rasprave među nadležnim tijelima stranaka izvan Zajedničkog odbora, uključujući u području razvoja zračnog prometa, zaštite, sigurnosti, okoliša, socijalne politike, upravljanja zračnim prometom, zrakoplovne infrastrukture, pitanja tržišnog natjecanja i zaštite potrošača. Stranke obavješćuju Zajednički odbor o ishodima takvih savjetovanja i rasprava koji mogu utjecati na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma.
8. Kad se u ovom Sporazumu upućuje na suradnju između stranaka, uključujući, ali ne ograničavajući se na, područje komercijalnih mogućnosti, zaštite, sigurnosti, okoliša, upravljanja zračnim prometom i zaštite potrošača, stranke nastoje pronaći zajednički temelj za zajedničko djelovanje kako bi dodatno razvile ovaj Sporazum i/ili poboljšale svoje djelovanje u dotičnim područjima, na temelju uzajamne suglasnosti.
Članak 22.
Zajednički odbor
1. Zajednički odbor sastavljen od predstavnika stranaka odgovoran je za nadzor na upravljanjem ovim Sporazumom i osigurava njegovu pravilnu provedbu.
2. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.
3. Zajednički odbor sastaje se ako i kad za to postoji potreba, a najmanje jedanput godišnje. Svaka stranka u svakom trenutku može zatražiti sazivanje sastanka Zajedničkog odbora. Takav sastanak mora započeti u najkraćem mogućem roku, a najkasnije dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva, osim ako su se stranke dogovorile drukčije.
4. Za potrebe pravilne provedbe ovog Sporazuma Zajednički odbor:
|
(a) |
razmjenjuje informacije, uključujući one o izmjenama zakona, propisa i politika stranaka koje mogu utjecati na usluge zračnog prijevoza i statističke podatke povezane sa zračnim prijevozom; |
|
(b) |
daje preporuke i donosi odluke ako je to izričito predviđeno ovim Sporazumom; |
|
(c) |
razvija suradnju, uključujući u pogledu regulatornih pitanja; |
|
(d) |
održava savjetovanja o svim pitanjima koja se odnose na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma te, po potrebi, o pitanjima zračnog prijevoza koja se rješavaju u međunarodnim organizacijama, u odnosima s trećim zemljama i multilateralnim sporazumima, uključujući razmatranje hoće li se dogovoriti zajednički pristup; |
|
(e) |
razmatra moguća područja za daljnji razvoj ovog Sporazuma, uključujući preporuku izmjena ovog Sporazuma za pristupanje trećih zemalja ovom Sporazumu. |
5. Preporuke i odluke Zajedničkog odbora donose se jednoglasno i konsenzusom između stranaka. Odluke koje donese Zajednički odbor obvezujuće su za stranke.
Članak 23.
Rješavanje sporova i arbitraža
1. Ne dovodeći u pitanje članak 4., sve sporove koji se odnose na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma stranke mogu uputiti mehanizmu za rješavanje sporova predviđenom u ovom članku.
2. Ne dovodeći u pitanje prethodna savjetovanja između stranaka na temelju ovog Sporazuma, ako stranka želi primijeniti mehanizam za rješavanje sporova predviđen ovim člankom, obavješćuje u pisanom obliku drugu stranku o svojoj namjeri i traži sastanak Zajedničkog odbora radi savjetovanja.
3. Ako se sastanak Zajedničkog odbora ne održi u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2. ili do datuma koji su dogovorile stranke, ili ako se spor ne riješi u okviru Zajedničkog odbora u roku od šest mjeseci od navedenog zahtjeva, spor se na temelju dogovora stranaka može uputiti određenoj osobi ili tijelu na odlučivanje. Ako stranke ne mogu postići dogovor o upućivanju spora osobi ili tijelu na odlučivanje, spor se, na zahtjev bilo koje stranke, podnosi na arbitražu.
4. Neovisno o stavku 2., ako je stranka poduzela mjere za odbijanje, opoziv, suspenziju, nametanje uvjeta ili ograničavanje odobrenja za rad ili tehničkih dozvola zračnog prijevoznika druge stranke, spor se odmah može uputiti osobi ili tijelu na odlučivanje ili podnijeti na arbitražu.
5. Zahtjev za arbitražu u pisanom obliku stranka („stranka koja podnosi zahtjev”) podnosi drugoj stranci („stranka koja odgovara na zahtjev”). Stranka koja podnosi zahtjev mora u svojem zahtjevu iznijeti pitanja koja treba riješiti, opisati spornu mjeru i objasniti razloge zašto smatra da takva mjera nije u skladu s odredbama ovog Sporazuma.
6. Ako se stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja odgovara na zahtjev ne dogovore drukčije, arbitražni sud u sastavu od tri arbitra sastavlja se na sljedeći način:
|
(a) |
u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva za arbitražu stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja odgovara na zahtjev imenuju po jednog arbitra. U roku od 30 dana od imenovanja tih dvaju arbitara stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja odgovara na zahtjev dogovaraju se o imenovanju trećeg arbitra koji djeluje kao predsjednik suda; |
|
(b) |
ako stranka koja podnosi zahtjev ili stranka koja odgovara na zahtjev ne uspije imenovati arbitra ili ako treći arbitar nije imenovan u skladu s točkom (a), stranka koja podnosi zahtjev ili stranka koja odgovara na zahtjev može od predsjednika Vijeća ICAO-a zatražiti da u roku od trideset 30 dana od zaprimanja tog zahtjeva imenuje potrebnog arbitra ili arbitre. Ako je predsjednik Vijeća ICAO-a državljanin Katara ili države članice EU-a, od potpredsjednika Vijeća koji ima najviše iskustva, a koji nije državljanin ni Katara ni države članice EU-a traži se da imenuje arbitra ili arbitre. |
7. Datum osnivanja arbitražnog suda jest datum kad posljednji od tri arbitra prihvati imenovanje.
8. Postupak se provodi u skladu s poslovnikom koji Zajednički odbor treba donijeti u najkraćem mogućem roku, podložno odredbama ovog članka i u skladu s člankom 22. stavkom 4. točkom (b) i člankom 22. stavkom 5.. Dok Zajednički odbor ne donese poslovnik, arbitražni sud utvrđuje vlastita postupovna pravila.
9. Na zahtjev stranke koja podnosi zahtjev arbitražni sud može do donošenja konačne odluke odobriti stranci koja podnosi zahtjev donošenje privremenih zaštitnih mjera ili zatražiti od stranke koja odgovara na zahtjev da donese privremene zaštitne mjere.
10. Najkasnije u roku od 90 dana od dana svojeg osnivanja arbitražni sud izdaje stranci koja podnosi zahtjev i stranci koja odgovara na zahtjev privremeno izvješće u kojemu navodi utvrđeno činjenično stanje, primjenjivost relevantnih odredbi i temeljne razloge svega utvrđenoga i svih preporuka. Ako smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog suda o tome pisanim putem obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev i stranku koja odgovara na zahtjev, navodeći razloge za odgodu i datum na koji arbitražni sud namjerava izdati svoje privremeno izvješće. Sud ni u kojem slučaju ne smije izdati privremeno izvješće kasnije 120 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda.
11. Stranka koja podnosi zahtjev ili stranka koja odgovara na zahtjev može arbitražnom sudu podnijeti pisani zahtjev za preispitivanje određenih aspekata privremenog izvješća u roku od 14 dana od njegova izdavanja. Nakon razmatranja svih pisanih primjedbi stranke koja podnosi zahtjev i stranke koja odgovara na zahtjev u pogledu privremenog izvješća, arbitražni sud može izmijeniti svoje izvješće i provesti sva ostala ispitivanja koja smatra prikladnima. Zaključci konačne odluke arbitražnog suda moraju obuhvaćati dostatnu raspravu o argumentima iznesenima u fazi privremenog preispitivanja i dati jasan odgovor na pitanja i primjedbe stranke koja podnosi zahtjev i stranke koja odgovara na zahtjev.
12. Arbitražni sud izdaje konačnu odluku stranci koja podnosi zahtjev i stranci koja odgovara na zahtjev u roku od 120 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda. Ako smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog suda o tome pisanim putem obavješćuje stranku koja podnosi zahtjev i stranku koja odgovara na zahtjev, navodeći razloge za odgodu i datum na koji arbitražni sud namjerava izdati svoju odluku. Arbitražni sud ni u kojem slučaju ne smije donijeti odluku kasnije od 150 dana od datuma osnivanja arbitražnog suda.
13. Ako je stranka poduzela mjere za odbijanje, opoziv, suspenziju, nametanje uvjeta ili ograničavanje odobrenja za rad ili tehničkih dozvola zračnog prijevoznika druge stranke ili, na zahtjev stranke koja podnosi zahtjev ili stranke koja odgovara na zahtjev, ako arbitražni sud odluči da je slučaj hitan, prepolovljuju se odgovarajući rokovi navedeni u stavcima 10., 11. i 12.
14. Stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja odgovara na zahtjev mogu podnijeti zahtjeve za objašnjenje konačne odluke arbitražnog suda u roku od 10 dana od njezina izdavanja, a sva se objašnjenja izdaju u roku od 15 dana od takvog zahtjeva.
15. Ako arbitražni sud utvrdi da postoji povreda ovog Sporazuma, a odgovorna stranka ne postupi u skladu s konačnom odlukom arbitražnog suda ili ne postigne dogovor s drugom strankom o obostrano zadovoljavajućem rješenju u roku od 60 dana od izdavanja konačne odluke arbitražnog suda, druga stranka može suspendirati primjenu usporedivih pogodnosti koje proizlaze iz ovog Sporazuma sve dok odgovorna stranka ne postupi u skladu s konačnom odlukom arbitražnog suda ili dok stranka koja podnosi zahtjev i stranka koja odgovara na zahtjev ne postignu dogovor o obostrano zadovoljavajućem rješenju.
16. Svaka stranka snosi troškove arbitra kojeg imenuje. Ostali troškovi arbitražnog suda dijele se ravnomjerno između stranaka.
Članak 24.
Odnos s drugim sporazumima
1. Ovim Sporazumom suspendiraju se prethodni sporazumi i dogovori između stranaka o istom predmetu podložno stavcima 2. i 7., osim ako je ovaj Sporazum otkazan.
2. Odredbe iz prethodnih sporazuma ili dogovora o zračnom prijevozu između države članice EU-a i Katara o pitanjima obuhvaćenima člancima 2., 3., 8. i 11. ovog Sporazuma i dalje se primjenjuju kao dio ovog Sporazumu ako su povoljnije i/ili fleksibilnije za dotične zračne prijevoznike. Sva prava i povlastice koje imaju zračni prijevoznici iz dotične države članice EU-a u skladu s tim odredbama primjenjuju se na sve prijevoznike Unije.
3. Za potrebe stavka 2. svaki spor između stranaka o tome jesu li odredbe ili postupci u skladu s prethodnim sporazumima ili dogovorima između stranaka povoljniji i/ili fleksibilniji rješava se u okviru mehanizma za rješavanje sporova predviđenog u članku 23.
4. Sva dodatna prava prometovanja koja Katar može dodijeliti državi članici EU-a, ili obratno, nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma podliježu ovom Sporazumu i ne smiju diskriminirati zračne prijevoznike Unije. O tim se dogovorima odmah obavješćuje Zajednički odbor.
5. Zajednički odbor sastavlja i ažurira informativni popis odredbi i dogovora o pravima prometovanja iz stavaka 2. i 4.
6. Ako stranke postanu potpisnice multilateralnog sporazuma ili podrže odluku koju donese ICAO u području zračnog prijevoza u pogledu pitanja iz ovog Sporazuma, o tome se savjetuju sa Zajedničkim odborom kako bi utvrdile je li potrebno izmijeniti ovaj Sporazum s obzirom na te promjene.
7. Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na valjanost i primjenu postojećih i budućih sporazuma između država članica EU-a i Katara u pogledu područja pod njihovim suverenitetom koja nisu obuhvaćena definicijom „državnog područja” iz članka 1. ovog Sporazuma.
Članak 25.
Izmjene
Svaku izmjenu ovog Sporazuma stranke mogu dogovoriti na temelju savjetovanja održanih u skladu s člankom 22. Izmjene stupaju na snagu u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 29.
Članak 26.
Pristupanje nove države članice Unije
1. Ovaj je Sporazum otvoren za pristupanje državama koje su postale države članice EU-a nakon datuma potpisivanja ovog Sporazuma.
2. U takvom slučaju pristupanje te države članice Unije ovom Sporazumu izvršava se polaganjem isprave o pristupanju glavnom tajniku Vijeća Europske unije, koji obavješćuje Katar o polaganju isprave o pristupanja i o datumu pristupanja. Pristupanje te države članice Unije stupa na snagu tridesetog dana od dana polaganja isprave o pristupanju.
3. Članak 24. stavci 1., 2., 3. i 7. ovog Sporazuma primjenjuju se mutatis mutandis na postojeće sporazume i dogovore koji su na snazi u trenutku pristupanja države članice EU-a ovom Sporazumu.
Članak 27.
Otkaz
Svaka stranka može u pisanom obliku u bilo kojem trenutku diplomatskim putem obavijestiti drugu stranku o svojoj odluci da otkaže ovaj Sporazum. Takva se obavijest istodobno upućuje ICAO-u i Tajništvu Ujedinjenih naroda. Ovaj Sporazum prestaje važiti u ponoć (prema GMT-u) na kraju prometne sezone Međunarodne udruge zračnih prijevoznika (IATA) koja je na snazi godinu dana nakon datuma pisane obavijesti o otkazu, osim ako je obavijest povučena na temelju dogovora stranaka prije isteka tog razdoblja.
Članak 28.
Registracija Sporazuma
Ovaj Sporazum i sve njegove izmjene registriraju se pri ICAO-u, u skladu s člankom 83. Konvencije, i Tajništvu Ujedinjenih naroda, u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.
Članak 29.
Stupanje na snagu, privremena primjena i depozitar
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem su se stranke međusobno obavijestile o dovršetku svojih unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje na snagu ovog Sporazuma.
2. Za potrebe stavka 1. Katar dostavlja svoju obavijest glavnom tajniku Vijeća Europske unije, a glavni tajnik Vijeća Europske unije diplomatskim putem dostavlja obavijest Unije i država članica Kataru.
3. Neovisno o stavku 1. stranke privremeno primjenjuju ovaj Sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima i/ili domaćim zakonodavstvom, kako je primjenjivo, od dana potpisivanja ovog Sporazuma.
4. Glavni tajnik Vijeća Europske unije je depozitar ovog Sporazuma.
Članak 30.
Vjerodostojni tekstovi
Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i arapskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U slučaju bilo kakvih razlika između jezičnih verzija Zajednički odbor odlučuje o jeziku teksta koji će se koristiti.
U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Sporazum.
Съставено в Люксембург на осемнадесети октомври две хиляди двадесет и първа година.
Hecho en Luxemburgo, el dieciocho de octubre de dos mil veintiuno.
V Lucemburku dne osmnáctého října dva tisíce dvacet jedna.
Udfærdiget i Luxembourg den attende oktober to tusind og enogtyve.
Geschehen zu Luxemburg am achtzehnten Oktober zweitausendeinundzwanzig.
Kahe tuhande kahekümne esimese aasta oktoobrikuu kaheksateistkümnendal päeval Luxembourgis.
Έγινε στo Λουξεμβούργο, στις δέκα οκτώ Οκτωβρίου δύο χιλιάδες είκοσι ένα.
Done at Luxembourg on the eighteenth day of October in the year two thousand and twenty one.
Fait à Luxembourg, le dix-huit octobre deux mille vingt et un.
Arna dhéanamh i Lucsamburg, an t-ochtú lá déag de Dheireadh Fómhair an bhliain dhá mhíle fiche agus haon.
Sastavljeno u Luxembourgu osamnaestog listopada godine dvije tisuće dvadeset prve.
Fatto a Lussemburgo, addì diciotto ottobre duemilaventuno.
Luksemburgā, divi tūkstoši divdesmit pirmā gada astoņpadsmitajā oktobrī.
Priimta du tūkstančiai dvidešimt pirmų metų spalio aštuonioliktą dieną Liuksemburge.
Kelt Luxembourgban, a kétezer-huszonegyedik év október havának tizennyolcadik napján.
Magħmul fil-Lussemburgu, fit-tmintax-il jum ta’ Ottubru fis-sena elfejn u wieħed u għoxrin.
Gedaan te Luxemburg, achttien oktober tweeduizend eenentwintig.
Sporządzono w Luksemburgu dnia osiemnastego października roku dwa tysiące dwudziestego pierwszego.
Feito em Luxemburgo, em dezoito de outubro de dois mil e vinte e um.
Întocmit la Luxemburg la optsprezece octombrie două mii douăzeci și unu.
V Luxemburgu osemnásteho októbra dvetisícdvadsaťjeden.
V Luxembourgu, dne osemnajstega oktobra leta dva tisoč enaindvajset.
Tehty Luxemburgissa kahdeksantenatoista päivänä lokakuuta vuonna kaksituhattakaksikymmentäyksi.
Som skedde i Luxemburg den artonde oktober år tjugohundratjugoett.
حُرّرت في لوكسمبورغ في اليوم الثامن عشر من أكتوبر من سنة ألفين وإحدى عشرين
PRILOG 1.
PRIJELAZNE ODREDBE
1.
Neovisno o članku 2. stavku 2. ovog Sporazuma ostvarivanje prava prometovanja treće i četvrte slobode za usluge prijevoza putnika, kombinirane usluge i usluge isključivo teretnog prijevoza te prava prometovanja pete slobode za usluge isključivo teretnog prijevoza na navedenim rutama podliježe prijelaznim odredbama ovog Priloga.
2.
Prava prometovanja treće i četvrte slobode između točaka u Kataru i točaka u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj postupno se liberaliziraju u skladu sa stavcima od 4. do 8.
3.
Prava prometovanja pete slobode za usluge isključivo teretnog prijevoza postupno se povećavaju u skladu sa stavkom 9. kako bi se ostvarilo dogovoreno pravo na učestalost od sedam tjednih letova na kraju prijelaznog razdoblja.
4.
U pogledu usluga prema državama članicama EU-a / iz država članica EU-a iz stavka 2., zračni prijevoznici stranaka imaju od dana potpisivanja ovog Sporazuma pravo na ostvarivanje prava prometovanja treće i četvrte slobode u skladu s pravima na učestalost letova, koja se u tablicama u stavcima 7. i 8. nazivaju „osnovna vrijednost”, kao i na rute koje se na njih odnose.
5.
Prava na učestalost letova za usluge prema državama članicama EU-a / iz država članica EU-a iz stavka 2. podliježu koracima predviđenima u tablicama u stavcima 7. i 8. Korak 1. stupa na snagu prvog dana zimske sezone IATA-e 2020./2021., a naknadni koraci (Koraci od 2. do 5.) stupaju na snagu na odgovarajući prvi dan zimske sezone IATA-e, 2021./2022., 2022./2023., 2023./2024. i 2024./2025.
6.
Od prvog dana zimske sezone IATA-e 2024./2025. nadalje (Korak 5.) zračni prijevoznici svake stranke imaju pravo ostvarivati prava prometovanja treće i četvrte slobode iz članka 2. stavka 2. točke (c) ovog Sporazuma bez ograničenja ruta, kapaciteta i/ili učestalosti letova između točaka u Kataru i točaka u svim državama članicama EU-a.
7.
Za usluge prijevoza putnika i kombinirane usluge treće i četvrte slobode zračni prijevoznici stranaka imaju pravo na sljedeći broj tjednih letova:|
(a) |
Između točaka u Kataru i točaka u Belgiji i obrnuto
|
|
(b) |
Između točaka u Kataru i točaka u Njemačkoj i obrnuto
|
|
(c) |
Između točaka u Kataru i točaka u Francuskoj i obrnuto
|
|
(d) |
Između točaka u Kataru i točaka u Italiji i obrnuto
|
|
(e) |
Između točaka u Kataru i točaka u Nizozemskoj i obrnuto
|
8.
Za usluge isključivo teretnog prijevoza treće i četvrte slobode zračni prijevoznici stranaka imaju pravo na sljedeći broj tjednih letova:|
(a) |
Između točaka u Kataru i točaka u Belgiji i obrnuto
|
|
(b) |
Između točaka u Kataru i točaka u Njemačkoj i obrnuto
|
|
(c) |
Između točaka u Kataru i točaka u Francuskoj i obrnuto
|
|
(d) |
Između točaka u Kataru i točaka u Italiji i obrnuto
|
|
(e) |
Između točaka u Kataru i točaka u Nizozemskoj i obrnuto
|
9.
Za usluge isključivo teretnog prijevoza s pravom prometovanja pete slobode zračni prijevoznici stranaka imaju od dana potpisivanja ovog Sporazuma pravo iz članka 2. stavka 2. točke (c) ovog Sporazuma na tri tjedna leta („osnovna vrijednost”) između svake države članice EU-a i Katara. To pravo na učestalost letova podliježe koracima navedenima u tablici u nastavku kako bi se ostvarilo konačno pravo na učestalost letova od ukupno sedam tjednih letova. Korak 1. stupa na snagu prvog dana zimske sezone IATA-e 2020./2021., a naknadni koraci (Koraci od 2. do 4.) stupaju na snagu na odgovarajući prvi dan zimske sezone IATA-e 2021./2022., 2022./2023. i 2023./2024.|
Osnovna vrijednost |
Korak 1. |
Korak 2. |
Korak 3. |
Korak 4. |
|
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
10.
U skladu s člankom 24. stavkom 2. ovog Sporazuma, ako prava prometovanja pete slobode za usluge isključivo teretnog prijevoza dodijeljena prije potpisivanja Sporazuma imaju drukčiju zemljopisnu pokrivenost od one iz članka 2. stavka 2. točke (c) ovog Sporazuma, ta se zemljopisna pokrivenost može nastaviti primjenjivati umjesto zemljopisne pokrivenosti iz članka 2. stavka 2. točke (c) ovog Sporazuma za prava na učestalost letova dodijeljena prije potpisivanja ovog Sporazuma.
PRILOG 2.
ZEMLJOPISNA PRIMJENJIVOST PRAVA PROMETOVANJA PETE SLOBODE ZA USLUGE ISKLJUČIVO TERETNOG PRIJEVOZA
Zemljopisno područje primjene članka 2. stavka 2. točke (c) podtočke i.(B) ovog Sporazuma obuhvaća cijeli kontinent Sjeverne Amerike i cijeli kontinent Južne Amerike te susjedne otoke, Bermude, neke karipske otoke i havajske otoke (uključujući Midway i Palmyru). U vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma to obuhvaća sljedeće:
|
|
Sjeverna Amerika |
|
|
Kanada, Sjedinjene Američke Države, Meksiko |
|
|
Karibi i Bermudi |
|
|
Angvila, Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Bermudi, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Kajmanski Otoci, Kuba, Montserrat, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Otoci Turks i Caicos, Britanski Djevičanski Otoci |
|
|
Srednja Amerika |
|
|
Belize, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Panama |
|
|
Južna Amerika |
|
|
Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Gvajana, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj, Venezuela |
Zemljopisno područje primjene članka 2. stavka 2. točke (c) podtočke ii.(B) ovog Sporazuma obuhvaća cijelu Aziju istočno od Irana, uključujući Iran, kao i susjedne otoke, Australiju, Novi Zeland i susjedne otoke te neke otoke Tihog oceana. U vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma to obuhvaća sljedeće:
|
|
Južna Azija |
|
|
Afganistan, Bangladeš, Butan, Indija (uključujući Andamanske otoke), Maldivi, Nepal, Pakistan, Šri Lanka |
|
|
Srednja Azija |
|
|
Kazahstan, Kirgistan, Mongolija, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan |
|
|
Istočna Azija |
|
|
Japan, Kina, Južna Koreja, Posebno upravno područje Hong Kong, Posebno upravno područje Makao, Sjeverna Koreja, Tajvan |
|
|
Jugoistočna Azija |
|
|
Brunej Darussalam, Filipini, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar/Burma, Papua Nova Gvineja, Singapur, Tajland, Vijetnam |
|
|
Azijsko-pacifička regija |
|
|
Američka Samoa, Australija, Božićni Otok, Cookovi Otoci, Fidži, Guam, Kiribati, Kokosovi (Keelingovi) Otoci, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Nauru, Novi Zeland, Niue, Otok Norfolk, Palau, Samoa, Salomonski Otoci, Sjevernomarijanski Otoci, Tonga, Tuvalu, Vanuatu. |
UREDBE
|
5.11.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 391/41 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1921
оd 4. studenoga 2021.
o ispravku hrvatske jezične verzije Provedbene uredbe (EU) 2020/464 o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokumenata potrebnih za retroaktivno priznavanje prijelaznog razdobljâ u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju, proizvodnje ekoloških proizvoda i informacija koje trebaju pružati države članice
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (1), a posebno njezin članak 10. stavak 6., članak 14. stavak 3., članak 15. stavak 3., članak 16. stavak 3., članak 17. stavak 3. i članak 26. stavak 7. točku (d),
budući da:
|
(1) |
Hrvatska jezična verzija Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/464 (2) sadržava pogrešku u naslovu u pogledu retroaktivnog priznavanja prijelaznih razdoblja u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju te pogreške u članku 26. stavcima od 1. do 7. jer se u hrvatskoj jezičnoj verziji upućuje na datum stupanja na snagu umjesto na datum početka primjene te provedbene uredbe. |
|
(2) |
Hrvatsku jezičnu verziju Provedbene uredbe (EU) 2020/464 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti. To ne utječe na ostale jezične verzije. |
|
(3) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ekološku proizvodnju, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Provedbena uredba (EU) 2020/464 ispravlja se kako slijedi:
|
(1) |
naslov zamjenjuje se sljedećim: „Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/464 оd 26. ožujka 2020. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokumenata potrebnih za retroaktivno priznavanje prijelaznih razdoblja u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju, proizvodnje ekoloških proizvoda i informacija koje trebaju pružati države članice”; |
|
(2) |
članak 26. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 26. Prijelazne odredbe 1. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 3. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji drže svinje u objektima koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna opsežna rekonstrukcija vanjskih objekata da bi se ispunio zahtjev prema kojem se barem polovina površine prostora na otvorenom mora sastojati od pune konstrukcije kako je utvrđeno u članku 11. ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz tog članka najkasnije od 1. siječnja 2030. 2. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice s peradarnicima koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna obnova prostora za životinje da bi se ispunio zahtjev o sveukupnoj dužini izlazno/ulaznih otvora između zatvorenog prostora i trijema iz članka 15. stavka 2. točke (b) ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz te točke najkasnije od 1. siječnja 2025. 3. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice s peradarnicima koji imaju vanjski dio objekta koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebno znatno smanjenje gustoće populacije u zatvorenom prostoru ili obnova objekata da bi se ispunili zahtjevi u pogledu izračuna gustoće populacije i minimalne površine zatvorenog prostora iz dijela IV. Priloga I. ovoj Uredbi a u skladu su s člankom 15. stavkom 2. točkom (c), dužni su ispunjavati te zahtjeve najkasnije od 1. siječnja 2025. 4. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna obnova prostora za životinje ili zamjena opreme da bi se ispunili zahtjevi u pogledu punih pregrada utvrđeni u članku 15. stavku 3. točki (c) ove Uredbe ili u pogledu prečki ili povišenih površina za sjedenje utvrđeni u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dužni su ispunjavati te zahtjeve najkasnije od 1. siječnja 2025. 5. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna opsežna rekonstrukcija prostora za životinje ili zamjena opreme da bi se ispunili zahtjevi u pogledu maksimalnog broja razina i sustava za uklanjanje ptičjeg izmeta utvrđeni u članku 15. stavku 4. točkama (b) odnosno (c) ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz tih točaka najkasnije od 1. siječnja 2030. 6. Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike s prostorom na otvorenom koji se proteže izvan radijusa od 150 m od najbližeg izlazno/ulaznog otvora peradarnika sagrađene, obnovljene ili stavljene u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje su potrebne opsežne izmjene strukture objekata ili kupnja dodatnog zemljišta da bi se ispunio zahtjev o maksimalnom radijusu iz članka 16. stavka 6. ove Uredbe, dužni su ispunjavati taj zahtjev najkasnije od 1. siječnja 2030. 7. Odstupajući od dijela IV. odjeljka 2. Priloga I. ovoj Uredbi, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji proizvode mlade kokoši u objektima za perad koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje su potrebne opsežne izmjene strukture peradarnikâ ili kupnja dodatnog zemljišta da bi se poštovala pravila iz dijela IV. odjeljka 2. Priloga I. ovoj Uredbi dužni su ispunjavati zahtjeve u pogledu gustoće populacije i minimalne površine zatvorenih prostora i prostora na otvorenom za mlade kokoši i mlade pijetlove utvrđene u dijelu IV. odjeljku 2. Priloga I. ovoj Uredbi najkasnije od 1. siječnja 2030.”. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 150, 14.6.2018., str. 1.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/464 od 26. ožujka 2020. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokumenata potrebnih za retroaktivno priznavanje prijelaznog razdobljâ u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju, proizvodnje ekoloških proizvoda i informacija koje trebaju pružati države članice (SL L 98, 31.3.2020., str. 2.).
|
5.11.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 391/43 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1922
оd 4. studenoga 2021.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/1517 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe Vijeća (EU) 2018/581 o privremenoj suspenziji autonomnih carina iz Zajedničke carinske tarife za određenu robu vrste koja je namijenjena ugradnji u zrakoplove ili uporabi za zrakoplove
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/581 od 16. travnja 2018. o privremenoj suspenziji autonomnih carina iz Zajedničke carinske tarife za određenu robu vrste koja je namijenjena ugradnji u zrakoplove ili uporabi za zrakoplove te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1147/2002 (1), a posebno njezin članak 2. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Uredbom (EU) 2018/581 privremeno se suspendiraju autonomne carine iz Zajedničke carinske tarife za određenu robu vrste koja je namijenjena ugradnji u zrakoplove ili uporabi za zrakoplove. |
|
(2) |
U Prilogu II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/1517 (2) navodi se popis potvrda jednakovrijednih potvrdi o ovlaštenom vraćanju u uporabu EASA Obrazac 1 koji gospodarski subjekti iz EU-a mogu upotrebljavati pri uvozu robe u okviru suspenzije i u skladu s uvjetima utvrđenima Uredbom (EU) 2018/581. |
|
(3) |
Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum”) (3) potpisan je u ime Unije 29. prosinca 2020. Privremeno se primjenjivao od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2021. i službeno je stupio na snagu 1. svibnja 2021. |
|
(4) |
Sporazum obuhvaća pitanja sigurnosti zračnog prometa, uključujući suradnju s Upravom za civilno zrakoplovstvo Ujedinjene Kraljevine („CAA”) koje izdaje potvrde o ovlaštenom vraćanju u uporabu. Stoga je primjereno potvrde CAA Form 1 koje izdaje CAA smatrati istovrijednima EASA obrascu 1 i uvrstiti ih na popis u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1517. |
|
(5) |
Provedbenu uredbu (EU) 2018/1517 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(6) |
U skladu s Prilogom 30. Sporazumu naslova „Certifikacija plovidbenosti i ekološka certifikacija”, a posebno njegovim člankom 15. točkom (a) i člankom 21. stavcima 1. i 2., potvrde CAA Form 1 koje je CAA izdala za proizvode projektirane i certificirane prije 31. prosinca 2020. smatraju se dostatnima za robu navedenu u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1517 za primjenu suspenzije uvozne carine u smislu članka 1. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/581, od 1. siječnja 2021. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati retroaktivno u odnosu na takve potvrde kako bi se osigurala pravna sigurnost za gospodarske subjekte i trebala bi hitno stupiti na snagu. |
|
(7) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Provedbenoj uredbi (EU) 2018/1517 mijenja se i dodaje se sljedeći redak:
|
Zrakoplovno tijelo |
Potvrda o ovlaštenom vraćanju u uporabu |
|
„United Kingdom Civil Aviation Authority (Uprava za civilno zrakoplovstvo (Ujedinjena Kraljevina)) |
CAA Form 1 (4) |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 98, 18.4.2018., str. 1.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1517 оd 11. listopada 2018. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe Vijeća (EU) 2018/581 o privremenoj suspenziji autonomnih carina iz Zajedničke carinske tarife za određenu robu vrste koja je namijenjena ugradnji u zrakoplove ili uporabi za zrakoplove (SL L 256, 12.10.2018., str. 58.).
(3) SL L 149, 30.4.2021., str. 10.
(4) Od 1.1.2021.”
ODLUKE
|
5.11.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 391/45 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1923
od 4. studenoga 2021.
o mjeri pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za potporu izgradnji kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1. i članak 41. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
|
(1) |
Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/509 (1) Europski instrument mirovne pomoći („Instrument”) uspostavljen je kako bi države članice financirale djelovanja Unije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u cilju očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti na temelju članka 21. stavka 2. točke (c) Ugovora. Posebno, u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (b) podtočkom i. Odluke (ZVSP) 2021/509 iz Instrumenta se mogu financirati djelovanja za jačanje kapaciteta trećih država te regionalnih i međunarodnih organizacija povezanih s vojnim i obrambenim pitanjima. |
|
(2) |
Bosna i Hercegovina i dalje je jedna od najzagađenijih zemalja u svijetu kad je riječ o minsko-eksplozivnim sredstvima, što je prvenstveno posljedica sukoba od 1992. do 1995. Prisutnost minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava i dalje predstavlja velik problem za sigurnost te zemlje, izravna je prijetnja stanovništvu te ozbiljno otežava obnovu i gospodarski oporavak nakon sukoba. Takva sredstva ujedno su prijetnja osoblju raspoređenom u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i drugom osoblju EU-a. |
|
(3) |
U Daytonskim mirovnim sporazumima, u Prilogu 1-A o vojnim aspektima mirovnog sporazuma i u uputama zapovjednika EUFOR-a strankama, u izmjeni 25. poglavlju 5., predviđa se obveza za tijela Bosne i Hercegovine u pogledu razminiranja. U Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine protuminsko djelovanje navodi se kao jedna od pet glavnih zadaća Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH). OS BiH najveća je organizacija za razminiranje u Bosni i Hercegovini; standardni operativni postupci OS BiH usmjereni su na uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava i programe osposobljavanja za podizanje svijesti o rizicima minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Oni su usklađeni i sa standardima Bosne i Hercegovine za uklanjanje minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava i s relevantnim međunarodnim standardima, što uključuje Međunarodne standarde protuminskog djelovanja. |
|
(4) |
Prema Zaključcima Političkog i sigurnosnog odbora od 1. srpnja 2021. o strateškim smjernicama za Europski instrument mirovne pomoći za razdoblje od srpnja do prosinca 2021. ključni prioritet ostaje mjera pomoći za potporu OS BiH. Svrha mjere pomoći jest unaprijediti kapacitete OS BiH s ciljem njihove upotrebe u kontekstu sudjelovanja Bosne i Hercegovine u vojnim misijama ZSOP-a, ne dovodeći u pitanje druge potpore razminiranju koje financira Europska unija ni humanitarno razminiranje općenito. |
|
(5) |
U svojem redovitom šestomjesečnom izvješću o operaciji Althea Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) dosljedno je isticao potrebu za pružanjem pomoći Deminerskoj bojni OS BiH. |
|
(6) |
Pri predstavljanju 36. šestomjesečnog izvješća o operaciji EUFOR Althea 9. rujna 2021. Politički i sigurnosni odbor (PSO) napomenuo je da i dalje postoji hitna potreba za pronalaženjem rješenja za unaprjeđenje operativne sposobnosti Deminerske bojne OS BiH. U tu je svrhu PSO pozvao Visokog predstavnika da radi razmatranja predstavi prijedloge, uključujući prijedloge u okviru Instrumenta. |
|
(7) |
Vijeće je 18. listopada 2021. usvojilo Zaključke o Bosni i Hercegovini/operaciji EUFOR Althea u kojima se tijela Bosne i Hercegovine potiču da, uz potporu međunarodne zajednice, pojačaju svoje napore usmjerene na daljnje zbrinjavanje viška streljiva, oružja i eksploziva te na humanitarno razminiranje. |
|
(8) |
U dopisu od 8. siječnja 2020. upućenom zapovjedniku EUFOR-a ministar obrane Bosne i Hercegovine zatražio je hitnu potporu za OS BiH u obliku ključne opreme za razminiranje ističući da je postojeća oprema izuzetno zastarjela i da nije moguće ispuniti postavljeni cilj potpunog razminiranja zemlje do 2027. |
|
(9) |
U dopisu od 7. listopada 2021. upućenom Visokom predstavniku Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine ponovno je od Unije zatražilo da podupre OS BiH u nabavi ključne opreme za razminiranje kako bi se poboljšala učinkovitost aktivnosti razminiranja koje provodi OS BiH. |
|
(10) |
Mjera pomoći provodit će se uz uvažavanje načela i zahtjeva utvrđenih u Odluci (ZVSP) 2021/509, osobito usklađenosti sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (2), te u skladu s Pravilima za izvršavanje prihoda i rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta. |
|
(11) |
Vijeće ponovno potvrđuje svoju odlučnost u zaštiti, promicanju i ostvarivanju ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih načela, jačanju vladavine prava i dobrog upravljanja u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, Općom deklaracijom o ljudskim pravima i međunarodnim pravom, posebno međunarodnim pravom u području ljudskih prava i međunarodnim humanitarnim pravom, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Uspostava, ciljevi, područje primjene i trajanje
1. Uspostavlja se mjera pomoći u korist Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine („korisnik”) koja će se financirati u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
2. Cilj je mjere poboljšati i unaprijediti sposobnosti Deminerske bojne OS BiH osiguravanjem odgovarajuće opreme. Time će se doprinijeti tome da se Bosni i Hercegovini omogući da bolje zaštiti svoje civilno stanovništvo i poveća doprinos OS BiH vojnim operacijama i misijama ZSOP-a te će se istodobno ojačati euroatlanstka suradnja i suradnja s Ujedinjenim narodima poboljšanjem i unapređenjem sposobnosti Deminerske bojne OS BiH.
3. Kako bi se postigao cilj iz stavka 2., mjerom pomoći financiraju se sljedeće vrste opreme:
|
(a) |
mobilnost: 34 transportna vozila (4×4); |
|
(b) |
potpora: 34 medicinska vozila (4×4); |
|
(c) |
tehnologija: 150 detektora metala. |
4. Mjera pomoći traje 30 mjeseci od donošenja ove Odluke.
Članak 2.
Financijski aranžmani
1. Referentni financijski iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mjerom pomoći iznosi 10 000 000 EUR.
2. Svim se rashodima upravlja u skladu s pravilima o izvršavanju prihoda i rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta.
3. Rashodi u okviru mjere pomoći prihvatljivi su za financiranje 48 mjeseci od donošenja ove Odluke.
Članak 3.
Aranžmani s korisnikom
1. Visoki predstavnik sklapa potrebne aranžmane s korisnikom kako bi se osiguralo da korisnik poštuje zahtjeve i uvjete utvrđene ovom Odlukom, što je uvjet za pružanje potpore u okviru mjere pomoći.
2. Aranžmani iz stavka 1. uključuju odredbe prema kojima je korisnik obvezan osigurati:
|
(a) |
da Deminerska bojna OS BiH poštuje relevantno međunarodno pravo, osobito međunarodno pravo u području ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo; |
|
(b) |
pravilnu i učinkovitu upotrebu imovine dodijeljene u okviru mjere pomoći u svrhe za koje je dodijeljena; |
|
(c) |
odgovarajuće održavanje sve imovine dodijeljene u okviru mjere pomoći kako bi se osigurala njezina upotrebljivost i operativna dostupnost tijekom njezina vijeka trajanja; |
|
(d) |
da se imovina dodijeljena u okviru mjere pomoći neće izgubiti ili bez suglasnosti Odbora za Instrument osnovanog Odlukom (ZVSP) 2021/509 prenijeti na osobe ili subjekte koji nisu utvrđeni u aranžmanima na kraju njezina vijeka trajanja. |
3. Aranžmani iz stavka 1. uključuju odredbe o suspenziji i ukidanju potpore u okviru mjere pomoći u slučaju da se utvrdi da je korisnik prekršio obveze predviđene u stavku 2.
Članak 4.
Provedba
Visoki predstavnik odgovoran je za osiguravanje provedbe ove Odluke u skladu s Odlukom (ZVSP) 2021/509 i pravilima o izvršavanju prihoda i rashoda koji se financiraju u okviru Instrumenta te u skladu s integriranim metodološkim okvirom za procjenu i utvrđivanje potrebnih mjera i kontrola za mjere pomoći u okviru Instrumenta.
Članak 5.
Praćenje, kontrola i evaluacija
1. Visoki predstavnik osigurava praćenje korisnikova poštovanja obveza predviđenih u članku 3. Tim se praćenjem pruža uvid u kontekst i rizike od kršenja obveza predviđenih u članku 3. te se doprinosi sprečavanju takvih kršenja, što uključuje povrede međunarodnog prava u području ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava od strane jedinica OS BiH koje primaju potporu u okviru mjere pomoći.
2. Kontrola opreme nakon otpreme organizirana je kako slijedi:
|
i. |
provjera isporuke pri čemu potvrde o isporuci mjere pomoći u okviru Instrumenta moraju potpisati snage krajnjeg korisnika prilikom prijenosa vlasništva; |
|
ii. |
kontrola na licu mjesta pri čemu korisnik mora omogućiti Visokom predstavniku da se na zahtjev Visokog predstavnika provede kontrola na licu mjesta. |
3. Visoki predstavnik provodi prvu procjenu mjere pomoći 18 mjeseci nakon isporuke opreme. Prema potrebi, to može uključivati provjeru isporučene opreme na licu mjesta. Završna evaluacija provodi se nakon završetka mjere pomoći. Uključuje opsežniju aktivnost utvrđivanja stečenih iskustava.
Članak 6.
Izvješćivanje
Tijekom razdoblja provedbe Visoki predstavnik podnosi PSO-u šestomjesečna izvješća o provedbi mjere pomoći u skladu s člankom 63. Odluke (ZVSP) 2021/509. Administrator za mjere pomoći redovito obavješćuje Odbor za Instrument osnovan Odlukom (ZVSP) 2021/509 o izvršavanju prihoda i rashoda u skladu s člankom 38. te odluke.
Članak 7.
Suspenzija i ukidanje
PSO može odlučiti u cijelosti ili djelomično suspendirati provedbu mjere pomoći u skladu s člankom 64. Odluke (ZVSP) 2021/509.
PSO također može preporučiti Vijeću da ukine mjeru pomoći.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2021.
Za Vijeće
Predsjednik
G. DOVŽAN
(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (SL L 102, 24.3.2021., str. 14.).
(2) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).