EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 3.5.2022.

COM(2022) 198 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Stavljanje ljudi na prvo mjesto, osiguravanje uključivog i održivog rasta, oslobađanje potencijala najudaljenijih regija EU-a

{SWD(2022) 133 final} - {SWD(2022) 134 final}

Uvod 

Pet milijuna građana EU-a živi u dalekim krajevima Unije, u najudaljenijim regijama, a to su: Guadeloupe, Francuska Gijana, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin (Francuska); Azori i Madeira (Portugal) i Kanarski otoci (Španjolska). Sastavni su dio EU-a, strateški smještene u Atlantskom oceanu, Karipskom bazenu, Južnoj Americi i Indijskom oceanu.

Glavne su prednosti najudaljenijih regija: mlada populacija, prostrane pomorske gospodarske zone, jedinstvena biološka raznolikost, bogatstvo obnovljivih izvora energije, lokacija i klima pogodne za znanost o svemiru, astrofizičke aktivnosti, kao i važna svemirska infrastruktura. Rast realnog BDP-a po stanovniku u nekima od tih regija premašio je prosjek EU-a 1 . Uz odgovarajuće razvojne strategije, reforme i ulaganja razlike u odnosu na ostatak EU-a u budućnosti se mogu smanjiti. Osim toga, te su regije ispostave Europske unije u cijelom svijetu s neiskorištenim potencijalom za jačanje suradnje i odnosa s okolnim zemljama i područjima.

Istodobno, najudaljenije regije suočavaju se s trajnim ograničenjima u pogledu razvoja koja su prepoznata u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ugovorom su predviđene posebne mjere potpore najudaljenijim regijama, uključujući prilagođenu primjenu prava EU-a u tim regijama te pristup programima EU-a.

Unatoč tome što se međusobno dosta razlikuju, te regije dijele posebnosti poput udaljenosti, izoliranosti 2 , uglavnom male površine, osjetljivosti na klimatske promjene i gospodarstava koja ovise o nekoliko sektora te su im pokazatelji poput stope nezaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP) znatno lošiji od prosjeka EU-a i nacionalnih prosjeka 3 . Mayotte ima najniži BDP po stanovniku (30 %) i najvišu stopu nezaposlenosti u EU-u (27,8 %) 4 . U nekoliko takvih regija u protekla dva desetljeća nije postignuta konvergencija s ostatkom EU-a 5 te su sad posebno izložene kombinaciji visokih cijena energije i prijeteće krize u opskrbi hranom koja je posljedica ruske invazije na Ukrajinu.

Kako bi ostvarile svoj potencijal, neke najudaljenije regije još uvijek moraju ispuniti osnovne potrebe koje su ključne za kvalitetu života i ispunjavanje ciljeva održivog razvoja 6 , kao što su pristup vodi, obrazovanju, zdravstvu ili prijevozu. Važnu će ulogu imati i demografski čimbenici: s obzirom na to da se očekuje da će se do 2100. broj stanovnika Mayottea utrostručiti, a Francuske Gijane udvostručiti, takve će se potrebe sigurno povećati 7 . Neke su regije, kao što su Kanarski otoci, Francuska Gijana, Mayotte i Saint-Martin, usto pod znatnim pritiskom nezakonitih migracija. S druge strane, očekuje se da će se u istom razdoblju broj stanovnika u nekim drugim najudaljenijim regijama 8 znatno smanjiti zbog emigracije mladih u potrazi za prilikama.

U ovoj se Komunikaciji predstavljaju prioriteti za djelovanje EU-a zajedno s tim regijama i za njih. Nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 cilj je ove Komunikacije staviti ljude iz tih regija na prvo mjesto na putu prema održivom oporavku i rastu. Taj se cilj mora temeljiti na zelenoj i digitalnoj tranziciji kao pokretaču povezujuće, otporne i uključive društvene preobrazbe, gospodarske diversifikacije i otvaranja radnih mjesta, uz ispunjavanje potreba građana. Komunikacija se temelji na provedbi strateškog partnerstva s tim regijama iz 2017. 9 , koje je predstavljeno u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću iz 2020. 10  

Posebnosti najudaljenijih regija uzimaju se u obzir u posebnom zakonodavstvu, fondovima i programima EU-a. Komisija se zalaže za daljnje uključivanje posebnosti tih regija u zakonodavstvo i politike EU-a kako bi se prilagođenim i lokaliziranim pristupom potaknuo njihov razvoj. U ovoj Komunikaciji predstavljene su predložene inicijative Komisije kojima se dopunjuje i podupire regionalno i nacionalno djelovanje. Komisija će osobito ojačati dijalog s tim regijama, pružiti prilagođenu potporu i pomoći u poboljšanju administrativnih kapaciteta kako bi te regije mogle u potpunosti iskoristiti politike EU-a i svoj potencijal.

Iako EU ima ključnu ulogu u oslobađanju potencijala rasta najudaljenijih regija, njihova dobrobit i razvoj u osnovi ovise o odlukama i mjerama samih regija i njihovih država članica. Na njima je da oblikuju i provedu razvojne strategije prilagođene svakoj regiji tako što će odrediti prave prioritete te u potpunosti iskoristiti mogućnosti financiranja koje osiguravaju europski instrumenti. U takvim strategijama treba predvidjeti i odgovoriti na potrebe građana, ukloniti prepreke rastu, iskoristiti prednosti, diversificirati gospodarstvo, povećati samodostatnost, proširiti trgovinske veze, razvijati vještine i stvarati radna mjesta.

U Komunikaciji se stoga, uz utvrđivanje niza inicijativa koje treba izraditi na razini EU-a, potiče djelovanje tih regija i njihovih država članica, primjerice kako bi se njihove posebnosti razmotrile u međusektorskim politikama i instrumentima, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) 11 i fondove kohezijske politike 12 , te u horizontalnim alatima poput Instrumenta za tehničku potporu (TSI) 13 . U Komunikaciji se predlaže i da se tim regijama posveti posebna pozornost u relevantnim mjerama za postizanje ciljeva na razini EU-a, npr. u okviru europskog stupa socijalnih prava 14 i djelovanja u području klime.

U ovoj se Komunikaciji uzimaju u obzir doprinosi javnog savjetovanja održanog od srpnja do studenoga 2021. 15 , četiriju ciljanih sastanka s najudaljenijim regijama i njihovim državama članicama, bilateralnih sastanaka s upravama najudaljenijih regija, izjave Konferencije predsjednika najudaljenijih regija (CPRUP) iz studenoga 2021. 16 , dokumenta o zajedničkom stajalištu država članica i najudaljenijih regija iz siječnja 2022. 17 , rezolucije Europskog parlamenta 18 , studije o posljedicama pandemije u tim regijama 19 te mišljenja Odbora regija (OR) i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) 20 . Temelji se i na prijedlozima koji proizlaze iz Konferencije o budućnosti Europe.

1. Pandemija bolesti COVID-19 i odgovor na krizu 

Najudaljenije regije posebno je teško pogodila kriza uzrokovana bolešću COVID-19. U Kanarskim otocima nezaposlenost mladih naglo se povećala s 35,4 % u 2019. na 57,7 % u 2020. 21 U Saint-Martinu broj nezaposlenih povećao se do kraja 2020. za više od 16 % u usporedbi s prethodnom godinom. BDP Kanarskih otoka smanjio se za 11 % od 2019. do 2020., a Madeire za 7 % u usporedbi sa smanjenjem od 7 % u Španjolskoj i 3 % u Portugalu 22 . Najudaljenije regije pogodili su i poremećaji u lancu opskrbe. U tom kontekstu u okviru europskog semestra 2020. dotične države članice potaknulo se na provedbu ciljanih politika u tim regijama kako bi se smanjio rizik od povećanja razlika 23 .

Komisija je uvela mjere za ublažavanje posljedica pandemije. Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus CRII i CRII+ 24 usmjerile su sredstva kohezijske politike u potporu zdravstvenom sektoru, zapošljavanju te radu i školovanju na daljinu. Privremenim okvirom za mjere državne potpore u pandemiji COVID-a 19 25 osigurane su mjere za pomoć poduzećima (posebno malim i srednjim poduzećima) i za održavanje zaposlenosti u najudaljenijim regijama, od kojih su neke sufinancirane iz Pomoći za oporavak za koheziju (REACT-EU) 26 . Na primjer, Komisija je odobrila više od 20 programa potpora za zaštitu radnih mjesta i poduzeća u Azorima i Madeiri. Osim toga, REACT-EU osigurava predviđeni iznos od 146 milijuna EUR za najudaljenije regije, povrh udjela iz omotnice njihovih država članica. Na primjer, gotovo trećina financijske omotnice REACT-EU-a za Francusku dodijeljena je njezinim najudaljenijim regijama (1,2 milijarde EUR od 3,9 milijardi EUR) za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji (npr. Wi-Fi u Guadeloupeu) te infrastrukturi (npr. nove škole u Francuskoj Gijani). Kao središnji dio instrumenta NextGenerationEU 27 Mehanizam za oporavak i otpornost usmjeren je na povećanje otpornosti država članica i potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji. Relevantni nacionalni planovi za oporavak i otpornost uključuju ulaganja u njihovim najudaljenijim regijama u širokopojasne mreže, čistu energiju i prijevoz, obnovu zgrada, pristup tržištu rada, obrazovanje i osposobljavanje, digitalizaciju, socijalno stanovanje, prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje katastrofa i otpornost na njih. U portugalskom planu predviđena su sredstva za klimatsku i digitalnu tranziciju u Azorima i Madeiri.

2. Održiv i uključiv oporavak i rast

Kako bi Europa nastavila s oporavkom te u kontekstu velike nesigurnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022., strategije oporavka i rasta treba prilagoditi svakoj od najudaljenijih regija kako bi se ispunile posebne potrebe stanovništva (poglavlje 2.1.), pružila potpora najpogođenijim sektorima te diversificiralo i moderniziralo gospodarstvo tako što će se temeljiti na prednostima (poglavlje 2.2.), uz oslanjanje na zelenu i digitalnu tranziciju (poglavlje 2.3.). 

2.1. Ljudi na prvom mjestu: pravedne i jednake mogućnosti za sve 

U prosjeku su u najudaljenijim regijama najviše razine siromaštva, nepismenosti, nezaposlenosti, mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) te najniže razine postignutog obrazovanja. U nekima od tih regija mnogi nemaju pristup čistoj vodi, pristojnom stanovanju, električnoj energiji, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, javnom prijevozu i internetu.

Pri oporavku ljudi moraju biti na prvom mjestu, a kvaliteta života u tim regijama mora se približiti prosjeku EU-a i nacionalnim prosjecima. Stoga bi oporavak trebao započeti ublažavanjem siromaštva, ispunjavanjem osnovnih potreba građana, a posebno stvaranjem prilika za djecu i mlade s pomoću integriranog pristupa koji uključuje nacionalne politike i ulaganja u osnovnu infrastrukturu, visokokvalitetne javne usluge i administrativne kapacitete, dopunjene politikama i fondovima EU-a. U tom je kontekstu važno podupirati najudaljenije regije u provedbi europskog stupa socijalnih prava i postizanju ciljeva sastanka na vrhu u Portu za 2030. o radnim mjestima, vještinama i smanjenju siromaštva 29 .

Suzbijanje siromaštva, poticanje ravnopravnosti i uključenosti

Udio osoba kojima prijeti siromaštvo 2019. iznosio je 28,5 % u Kanarskim otocima, 31,8 % u Azorima i 27,8 % u Madeiri, što je znatno iznad prosjeka EU-a i nacionalnih prosjeka 30 . Stopa siromaštva u Guadeloupeu (34 %) više je nego dvostruko veća od one u kontinentalnoj Francuskoj (14 %) 31 . U ruralnim područjima Réuniona svaka druga osoba živi ispod praga siromaštva 32 . Djeca i druge ranjive skupine poput starijih osoba izloženi su većem riziku od siromaštva. Na primjer, 2017. godine 80 % djece u Mayotteu te 60 % djece u Francuskoj Gijani živjelo je u kućanstvu kojem prijeti siromaštvo 33 . 

Osim toga, razlika na temelju spola u zapošljavanju u najudaljenijim regijama znatno je veća od prosjeka EU-a te je posebno izražena u Mayotteu, gdje je postotak zaposlenih žena otprilike polovina zaposlenih muškaraca (23,9 % zaposlenih žena i 41,9 % zaposlenih muškaraca 34 ). Nezaposlenost žena veća je od nezaposlenosti muškaraca u svim najudaljenijim regijama osim Réuniona 35 . Promicanjem sudjelovanja žena na tržištu rada mogu se povećati stope zaposlenosti i na taj način doprinijeti cilju europskog stupa o zaposlenosti od 78 % do 2030. Za to su potrebne odgovarajuće mjere za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje i dugotrajna skrb. 

U tom kontekstu mjere kojima se nastoji ukloniti rodne razlike u zapošljavanju, skrbi, plaćama i donošenju odluka te okončati rodno uvjetovano nasilje 36 od ključne su važnosti, kako je utvrđeno u strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost 37 . Strategija EU-a za prava djeteta 38 i europsko jamstvo za djecu 39 mogu poslužiti i kao planovi za inicijative kojima je cilj zaštititi djecu u najudaljenijim regijama te pomoći im u ostvarivanju njihovih prava. Fondovi kohezijske politike EU-a, uključujući Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond plus (ESF+), mogu doprinijeti postizanju tih ciljeva. Na primjer, u razdoblju od 2014. do 2020. EFRR je osigurao 82 milijuna EUR za potporu infrastrukturi ustanova za skrb o djeci i socijalnih ustanova u Madeiri i Azorima. Ulaganja iz fonda ESF+ u najudaljenijim regijama mogu pridonijeti ublažavanju siromaštva i socijalne isključenosti te najpotrebitijima mogu osigurati hranu i materijalnu pomoć.

Pristup odgovarajućem smještaju, vodi, internetu te cjenovno pristupačnom prijevozu i energiji

U nekim najudaljenijim regijama velik broj ljudi nema odgovarajuće životne uvjete i pristup osnovnim uslugama. Pedeset tri posto građana u Francuskoj Gijani stanuje u prenapučenim objektima (8 % u kontinentalnoj Francuskoj), a u Mayotteu je 56 % stambenih objekata prenapučeno 41 . Pristup vodi u nekim je regijama nedostatan: u Mayotteu trećina kućanstava nema pristup tekućoj vodi 42 ; u Francuskoj Gijani više od 30 % stanovništva nema pristup toploj vodi 43 ; u Guadeloupeu ljudi nemaju stalan pristup vodi zbog curenja u vodoopskrbnoj mreži 44 . Zbog visokih cijena energije kojima je pridonijela ruska invazija na Ukrajinu, električna energija mnogima bi mogla postati nepristupačna. Nedostatak javnog prijevoza utječe na pristup uslugama, obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja.

Fondovi kohezijske politike igraju važnu ulogu u ispunjavanju nekih od tih osnovnih potreba. Na primjer, u razdoblju od 2014. do 2020. iz EFRR-a i Kohezijskog fonda (KF) 45 pružena je potpora od 116 milijuna EUR održivoj gradskoj prometnoj, vodnoj i energetskoj infrastrukturi u Madeiri i Azorima. U portugalskom i francuskom planu za oporavak i otpornost predviđena su ulaganja u socijalno stanovanje. Ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba zahtijeva znatna nacionalna ulaganja u infrastrukturu, dopunjena sredstvima EU-a. To se treba odražavati u programiranju fondova EU-a i u postupanju sa zahtjevima za financiranje u okviru programa EU-a kao što je Instrument za povezivanje Europe (CEF) 46 .

Pristup zdravstvenoj skrbi

Iako se zdravstveni sustavi u najudaljenijim regijama dosta razlikuju, nižeg su kapaciteta i raspolažu manjim brojem zdravstvenih djelatnika od prosjeka na nacionalnoj razini i na razini EU-a 47 . Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je veliku ranjivost i izolaciju tih regija. U njima je nizak očekivani životni vijek 48 , posebno je visoka stopa smrtnosti dojenčadi 49 te je visoka stopa izbijanja tropskih bolesti i onečišćenja 50 . Važno je ojačati medicinske kapacitete, poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi, promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti te ojačati pripravnost na pandemije.

Fondovi kohezijske politike i RRF mogu pružiti potporu, npr. kad je riječ o infrastrukturi, opremi, medicinskom osposobljavanju i digitalnim zdravstvenim rješenjima. Primjerice, u okviru francuskog plana za oporavak i otpornost uložit će se u modernizaciju bolnica u najudaljenijim regijama. Programom „EU za zdravlje” 51 mogu se poduprijeti mjere za smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi i jačanje pripravnosti na krizu, e-zdravstvo, promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti. Interreg 52 , ključni instrument za suradnju među regijama EU-a i sa susjednim trećim zemljama – može i dalje podržavati suradnju u području zdravstva. Usto, programom Digitalna Europa podupire se digitalna infrastruktura za pristup snimanju i genomskim podacima za dijagnostiku i skrb.

Mogućnosti za mlade: obrazovanje, osposobljavanje, potpora zapošljavanju i poduzetništvo

Najudaljenije regije suočavaju se s visokom razinom nezaposlenosti mladih i odljevom mozgova. Stopa nezaposlenosti mladih veća je od 50 % u Kanarskim otocima i Mayotteu, a iznosi oko 40 % u Guadeloupeu, Martiniqueu i Réunionu, što je znatno više od prosjeka EU-a od 16 %. Te regije imaju posebno velik broj pripadnika skupine NEET (33,6 % u Francuskoj Gijani i 24,6 % u Réunionu, trostruko veći od prosjeka Francuske i dvostruko veći od prosjeka EU-a) i osoba koje rano napuštaju školovanje (27 % u Azorima, što je tri puta više od portugalskog prosjeka od 8,9 %) 55 .

Usto je razina postignutog obrazovanja niža u tim regijama. Nepismenost je raširena u francuskim najudaljenijim regijama: ovisno o regiji, 30 % do 73 % 17-godišnjaka ima poteškoće s čitanjem (znatno više od nacionalnog prosjeka od 9,6 %) 56 . U tom su kontekstu potpora obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju prioriteti potpore EU-a, u skladu s rezultatima javnog savjetovanja iz 2021. Cilj je akcijskog plana europskog stupa socijalnih prava smanjiti stopu NEET-a s 12,6 % (2019.) na 9 % do 2030., ponajprije poboljšanjem njihovih izgleda za zapošljavanje. U okviru Garancije za mlade države članice obvezale su se mladima osigurati ponude za posao, obrazovanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili rada.

U tom kontekstu EU nizom instrumenata podupire razvoj vještina u najudaljenijim regijama. U razdoblju od 2021. do 2027. iz fonda ESF+ podupirat će se osposobljavanje, sprečavanje napuštanja školovanja i profesionalno usmjeravanje, zapošljavanje mladih, poduzetništvo i osnivanje poduzeća, pri čemu će najmanje 12,5 % dodijeljenih sredstava iz programa biti namijenjeno potpori mladima. Programi za oporavak i otpornost također igraju važnu ulogu – na primjer, francuskim RRP-om podupiru se ustanove visokog obrazovanja u Guadeloupeu i Réunionu. U razdoblju od 2014. do 2020. gotovo 25 000 osoba iz Martiniquea sudjelovalo je u obrazovanju i osposobljavanju koje se financira iz ESF-a. Novim dodatnim sredstvima iz fonda ESF+ za najudaljenije regije podupirat će se strukovno obrazovanje i osposobljavanje, naukovanje, prelazak iz škole na posao, zapošljavanje mladih i mobilnost. Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije fonda ESF+ može se podupirati pristup financiranju za socijalna poduzeća, pojačana mobilnost radne snage i modernizacija politika zapošljavanja. Nova inicijativa ALMA (utvrdi cilj, uči, nauči, postigni; engl. Aim, Learn, Master, Achieve), koju podupire taj fond, inicijativa je za aktivno uključivanje kojom se mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, a u nepovoljnom su položaju, pomaže u stjecanju profesionalnog iskustva u inozemstvu i iskustva za ulazak na tržište rada te u sudjelovanju u društvu. Inicijativa je posebno usmjerena na uključivanje mladih iz ruralnih, perifernih i slabije razvijenih regija te im pruža priliku za učenje temeljeno na radu u drugoj državi članici. Usto se u okviru te inicijative podupire mobilnost mladih iz najudaljenijih regija u susjedne treće zemlje i na kopno.

Razne inicijative tijekom Europske godine mladih 2022. ojačat će položaj mladih, uključujući novu inicijativu usmjerenu isključivo na mlade iz najudaljenijih regija. Programom Erasmus+ 57 studentima iz tih regija pruža se dodatna potpora za studiranje u inozemstvu te suradnju sa susjednim trećim zemljama. U razdoblju od 2014. do 2020. u projektima mobilnosti programa Erasmus+ sudjelovalo je 28 500 osoba iz svih najudaljenijih regija 58 . Svojom strategijom uključivanja i raznolikosti Komisija pomaže mladima iz tih regija da sudjeluju u programu Erasmus+ i Europskim snagama solidarnosti. Osim toga, važno je promicati mlade istraživače iz tih regija i podupirati njihovo sudjelovanje u Obzoru Europa, programu EU-a za istraživanje i inovacije 59 , te stvoriti privlačne mogućnosti zapošljavanja za mlade ljude u njihovim regijama. Komisija također izrađuje inicijativu za ublažavanje izazova povezanih s odljevom mozgova u pogođenim dijelovima EU-a, kao što su najudaljenije regije, te za pronalaženje mogućih rješenja.

2.2. Iskorištavanje prednosti, uklanjanje prepreka, isticanje ključnih sektora

Najudaljenije regije međusobno se znatno razlikuju. Svaka regija ima svoj skup ograničenja i prednosti, od poljoprivrede ili turizma do plavoga gospodarstva ili svemira. Gospodarski razvoj znatno se razlikuje od Mayottea (30 % BDP-a EU-a) i Francuske Gijane (46 %) do Madeire (69 %) i Martiniquea (76 %). Ta snažna diferencijacija zahtijeva prilagođene strategije regionalnog razvoja. Diversifikacija njihovih gospodarstava usmjeravanjem na njihovu dodanu vrijednost, u skladu sa strategijama pametne specijalizacije, ključna je za oporavak i rast.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 te trenutačna povećanja cijena energije i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu ukazali su na potrebu da te udaljene regije razviju određenu razinu autonomije u poljoprivredi i opskrbi energijom te diversificiraju izvore. Ekološki prihvatljiv kapacitet za proizvodnju hrane prilika je za diversifikaciju i ozelenjivanje sektora te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Isto tako, upotreba postrojenja za čistu energiju koja se temelje npr. na solarnoj energiji i energiji vjetra može pomoći u prevladavanju nestašica i dekarbonizaciji kombinacije izvora energije.

Istraživanje, inovacije i pametna specijalizacija

Najudaljenije regije ažuriraju svoje strategije pametne specijalizacije 61 kako bi promicale inovacije u sektorima koji najviše obećavaju, i to uglavnom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, biogospodarstvu, održivom plavom gospodarstvu, sektoru osposobljavanja i istraživanja u području tropske medicine, turizmu te kreativnim industrijama. Poticanje istraživanja i inovacija može pomoći tim regijama da iskoriste svoje prednosti i integriraju se u europski istraživački prostor (EIP). Komisija će nastojati poboljšati pristup izvrsnosti i prevladati inovacijski jaz 62 . Prethodnim programom za istraživanje i inovacije Obzor 2020 pomoglo se najudaljenijim regijama da povećaju svoje istraživačke kapacitete u okviru projekta FORWARD 63 . Tematsko područje programa Obzor Europa za „širenje sudjelovanja i izvrsnosti” radi potpore zemljama koje zaostaju u istraživanju prošireno je na sve najudaljenije regije. Nedavni pozivi za projekte Obzora Europa, npr. u području morske biološke raznolikosti ili obnove ekosustava, odražavaju posebnosti najudaljenijih regija. Trebalo bi istražiti sinergije između EFRR-a i Obzora Europa, poput kumulativnog financiranja i potpore projektima kojima je dodijeljena oznaka kvalitete „pečat izvrsnosti”. Programom Obzor Europa dodatno se promiče suradnja među nacionalnim programima istraživanja i inovacija, čime se državama omogućuje da utvrde zajedničke prioritete za svoje najudaljenije regije te provedu zajedničke pozive. Misija Obzora Europa „Obnova naših oceana i voda do 2030.” osigurava dodatne mogućnosti za poticanje lokalnih istraživanja i inovacija.

EFRR će podupirati inovacije svojim glavnim programima, poput programa Interrega i inicijative za međuregionalna ulaganja u inovacije, kojima se proširuju međuregionalni projekti u područjima pametne specijalizacije. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) 64 potiče i primjenu istraživanja, inovacija i tehnologije u plavom gospodarstvu, a platforma 65 i fond BlueInvest pružaju usluge spremnosti na ulaganja.

Mobilnost, promet, turizam, kultura

Najudaljenije regije oslanjaju se na zračne i pomorske veze za promet i opskrbu robom. Prometne veze unutar regija i veze s kontinentalnom Europom ključne su za pristup obrazovanju, osposobljavanju i radnim mjestima, kao i za poslovanje, trgovinu i turizam. Turizam čini znatan udio u gospodarstvu – 35 % BDP-a Kanarskih otoka 66 i četvrtinu BDP-a Madeire, a taj je sektor vrlo teško pogođen krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 67 . U Madeiri je bilo 61 % manje gostiju u turističkim objektima, a 2020. zabilježeno je povezano smanjenje prihoda od 64 % u odnosu na 2019. 68  

Različitim fondovima EU-a mogu se podupirati mobilnost, promet i turizam. CEF-om se može sufinancirati prometna infrastruktura te se u okviru njegova programa rada posebno podupiru morske luke kako bi se poboljšala povezanost najudaljenijih regija. Komisijin prijedlog o reviziji Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) 69 odražava potrebe najudaljenijih regija u pogledu povezanosti tako što se njihove luke, gradska čvorišta i ceste dodaju kartama mreže TEN-T pa zahvaljujući tomu ispunjavaju uvjete za potporu CEF-a. Te regije mogu iskoristiti EFRR i KF 70 za infrastrukturu zračnih luka i za potporu turističkom sektoru. Primjerice, španjolskim planom za oporavak i otpornost podupire se otpornost turizma usmjerena na ulaganja u infrastrukturu i marketing.

Uzimajući u obzir njihovu veliku ovisnost o zračnim vezama, svi letovi iz najudaljenijih regija u Europski gospodarski prostor izuzeti su iz sustava trgovanja emisijama (ETS) do kraja 2023. 71 Komisija je 2021. predložila da se iz ETS-a izuzmu letovi između tih regija i njihovih država članica do 2030. 72 Tranzicijski put za turizam 73 usmjerit će se na zelenu i digitalnu tranziciju i otpornost u tom sektoru uz predložene mjere koje najudaljenije regije mogu provesti. Komisija je podupirala kulturni sektor pilot-projektom o kulturi usmjerenim na najudaljenije regije i prekomorske zemlje i područja (PZP-i) 74 te drugim inicijativama 75 kao nadopunom programu Kreativna Europa.

Biološka raznolikost

Najudaljenije regije imaju iznimno veliku biološku raznolikost. Prepoznata je u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. 76 , u kojoj se posebno naglašava potreba za zaštitom i obnovom ekosustava tih regija. Mnogi sektori, uključujući turizam, ribarstvo, šumarstvo i poljoprivredu, ovise o toj biološkoj raznolikosti. Zdravi ekosustavi isto tako osiguravaju čist zrak i čistu vodu te ublažavaju negativne utjecaje klimatskih promjena. Stoga je njihova zaštita i obnova od ključne važnosti. Komisija podržava države članice u tome da uključe sve svoje najudaljenije regije u mrežu zaštićenih područja EU-a Natura 2000 77 ako to već nisu učinile.

Ulaganja u okviru EFRR-a pomoći će u očuvanju i obnovi zaštićenih područja i zelene infrastrukture. EFPRA podupire zaštićena morska područja, žive morske resurse i ekosustave. Ulaganja u biološku raznolikost mogu se potaknuti i programom InvestEU 78 . Osim toga, u okviru Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) 79 uzete su u obzir posebnosti najudaljenijih regija u svim njegovim sastavnicama – biološka raznolikost, usluge ekosustava, kružno gospodarstvo, klimatske promjene i energija te se prijavama iz tih regija pruža posebna pozornost i dodjeljuju dodatni bodovi. Program LIFE uključuje i program dodjele bespovratnih sredstava za manje projekte u najudaljenijim regijama, koji se sufinanciraju u iznosu od 95 %. Komisija je uspostavila i tehničku pomoć „Green Assist” za potporu javnim i privatnim ulaganjima u prirodni kapital, biološku raznolikost, kružno gospodarstvo i ozelenjivanje drugih ulaganja. Takva ulaganja, osim što čuvaju okoliš, imaju i velik potencijal za održiv i ekološki prihvatljiv turizam, kao i za gospodarsku diversifikaciju, primjerice u farmaceutskom istraživanju i razvoju.

Plavo gospodarstvo

Najudaljenije regije imaju jedinstveni potencijal plavoga gospodarstva zahvaljujući svojim velikim isključivim gospodarskim pojasevima (IGP), koji čine više od polovine IGP-a EU-a, te bogatoj morskoj biološkoj raznolikosti. Ribarstvo i pomorski promet i dalje su važan dio njihovih gospodarstava. Važno je da najudaljenije regije razviju svoje strategije plavoga gospodarstva na održiv način, među ostalim zaštitom morske biološke raznolikosti.

EFPRA i fondovi kohezijske politike podupiru pomorski sektor najudaljenijih regija. U okviru EFPRA-e za te je regije predviđen proračun u iznosu od 315 milijuna EUR za strukturna ulaganja i nadoknadu dodatnih troškova te posebne odredbe o državnim potporama za ribarstvo i akvakulturu. Komisija je predložila nastavak osiguravanja posebnih uvjeta za te regije u okviru tekuće revizije tih pravila 86 . Ulaganjem u inovativnu obnovljivu energiju mora, plavu biotehnologiju, akvakulturu, zaštitu i održivo istraživanje dubokomorskih resursa te osposobljavanje mogu se stvoriti novi poslovni modeli i otvoriti radna mjesta. Program Obzor Europa pruža i prilike za koordinaciju mjera za postizanje klimatski neutralnog plavoga gospodarstva i smanjenje onečišćenja i emisija stakleničkih plinova u pomorskom sektoru u okviru svoje misije „Obnova naših oceana i voda do 2030.”.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Poljoprivreda je i dalje ključni sektor u većini najudaljenijih regija te doprinosi znatnom udjelu dodane vrijednosti i zaposlenosti. Inovacije mogu pomoći u poboljšanju kvalitete hrane i učinkovitosti resursa te smanjiti ekološki otisak proizvodnje hrane. U skladu sa strategijom „od polja do stola” veća primjena ekološke poljoprivrede u tim regijama može biti korisna za okoliš i gospodarstvo. Razvoj poljoprivrede otporne na promjene u budućnosti, u kojoj se upotrebljava manje kemijskih pesticida i antibiotika, a više agroekoloških pristupa, okosnica je za poboljšanje konkurentnosti.

EU će nastaviti snažno podupirati poljoprivredu najudaljenijih regija. Programom za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj (POSEI) 91 podupire se lokalna proizvodnja izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, tržišnim mjerama i opskrbom osnovnim poljoprivrednim proizvodima. Zahvaljujući bliskoj međuinstitucijskoj suradnji proračun programa POSEI za razdoblje od 2021. do 2027. zadržat će svoj kapacitet financiranja. Osim toga, u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj predviđeni su posebni uvjeti za te regije, među ostalim da države članice svoje strateške planove u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) moraju prilagoditi posebnostima svojih najudaljenijih regija 92 , kako je istaknuto i u preporukama Komisije 93 , uz istodobno ostvarivanje cilja povećane gospodarske, okolišne i socijalne održivosti.

Nadalje, instrumenti državne potpore za potpore u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 94 omogućuju više maksimalne stope intenziteta potpore za ulaganja u tim regijama i operativne potpore. Komisija je predložila nastavak osiguravanja posebnih uvjeta za najudaljenije regije u okviru tekuće revizije tih instrumenata 95 . Kako bi podržala poljoprivredni i ruralni razvoj najudaljenijih regija, Komisija će u partnerstvu s državama članicama raditi na prilagodbi i modernizaciji postojećih mjera koje se financiraju iz programa POSEI u cilju uravnoteženijeg razvoja različitih poljoprivrednih sektora (tradicionalni izvozni sektori te sektor stočarstva i sektor raznolikosti usjeva). U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu Komisija je donijela mjere za potporu najpogođenijim poljoprivrednim proizvođačima 96 . S obzirom na povezano povećanje cijena hrane i rizik od poremećaja u opskrbi te kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom, te su mjere uključivale predujmove plaćanja poljoprivrednicima, privremena pravila kojima se omogućuje potpora poduzećima pogođenima krizom i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru 97 te fleksibilnost uvoza hrane za životinje.

2.3. ISPRAVNO POSTUPANJE: POTICANJE ZELENE I DIGITALNE TRANZICIJE

2.3.1. Zelena tranzicija: ususret održivom gospodarstvu 

Zelenom tranzicijom nastoji se postići održiva, ekološki prihvatljiva i klimatski neutralna transformacija društva i gospodarstva u svim politikama. Komisija se u Komunikaciji o zelenom planu 99 obvezala da će posebnu pozornost posvetiti najudaljenijim regijama, uzimajući u obzir njihovu osjetljivost na prirodne katastrofe te njihovu jedinstvenu biološku raznolikost i bogatstvo obnovljivih izvora energije. Te su regije na dobrom putu da postanu primjeri za razvoj i poštovanje kružnoga gospodarstva te klimatske neutralnosti, kao i za ulaganje u zelena i plava rješenja i stvaranje radnih mjesta u sektorima poput turizma, poljoprivrede i ribarstva. Ispitanici u javnom savjetovanju uvrstili su klimu, biološku raznolikost i okoliš u pet najvažnijih tema za djelovanje EU-a u tim regijama.

Klimatska politika

EU se zalaže za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma, uključujući ciljeve prilagodbe usmjerene na jačanje otpornosti. Najudaljenije regije posebno su izložene utjecaju klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske prilike, te su im potrebne posebne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama. U tom kontekstu strategijom prilagodbe klimatskim promjenama za 2021. predviđa se razmjena između tih regija i njihovih susjeda o rješenjima za prilagodbu klimatskim promjenama. U Komisijinu prijedlogu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku 100 predviđa se da se u socijalnim klimatskim planovima država članica analiziraju učinci ETS-a na ranjive skupine uzimajući u obzir posebnosti udaljenih regija. Osim toga, njime se može podupirati cjenovno pristupačan promet s niskom razinom emisija u otočnim i udaljenim područjima.

Energija iz obnovljivih izvora i energetska učinkovitost

Zahvaljujući bogatstvu obnovljivih izvora energije – solarnoj energiji, energiji vjetra, plavoj i geotermalnoj energiji – najudaljenije regije mogu biti predvodnice u prelasku na čistu energiju i pomoći u postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Međutim, te regije i dalje ovise o uvozu fosilnih goriva za ispunjavanje većine svojih energetskih potreba, što podrazumijeva visoke emisije i troškove. S obzirom na visoke cijene energije na koje su negativno utjecale trenutačne geopolitičke napetosti, sve je veći rizik od energetskog siromaštva. U Direktivi o energetskoj učinkovitosti 102 poziva se države članice da smanje energetsko siromaštvo i uzmu u obzir regionalne temperaturne razlike pri određivanju ciljeva za uštedu energije.

Nekoliko najudaljenijih regija (npr. Kanarski otoci, Azori, Madeira i Réunion) primjenjuje inovativna rješenja za proizvodnju obnovljive energije, posebno geotermalne, što u nekim najudaljenijim regijama već zadovoljava velik dio potražnje za električnom energijom. Ulaganjem u proizvodnju i skladištenje obnovljive energije može se povećati energetska autonomija najudaljenijih regija i pomoći u postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. te ciljeva smanjenja ukupnih emisija i povećanja emisija iz obnovljivih izvora do 2030. Regulatornim okvirom EU-a potiču se ulaganja u čistu energiju i male decentralizirane sustave energije iz obnovljivih izvora, među ostalim u sektoru grijanja i hlađenja 103 . U strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru iz 2020. 104 ističe se potencijal najudaljenijih regija kao predvodnika u dekarbonizaciji. Fondovi kohezijske politike, inicijativa „Čista energija za otoke EU-a”, instrument „Nova energetska rješenja optimizirana za otoke (NESOI)” i Mehanizam za oporavak i otpornost mogu poduprijeti energetsku tranziciju u najudaljenijim regijama. U okviru programa LIFE mogu se financirati uvođenje tehnologije, novi poslovni modeli i povezane vještine.

U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu Komisija je predložila plan REPowerEU za rješavanje problema energetske ovisnosti 105 i privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama kojim se omogućuje da se potporom pokriju dodatni troškovi zbog povećanja cijena plina i električne energije 106 .

Kružno gospodarstvo

Zbog svoje ovisnosti o uvozu resursa, velikih količina otpada uzrokovanih turizmom te izvoza otpada najudaljenije regije mogu imati znatne koristi od rješenja kružnoga gospodarstva. U tom kontekstu akcijskim planom za kružno gospodarstvo iz 2020. 107 promiču se rješenja prilagođena tim regijama. Većina najudaljenijih regija izradila je akcijske planove za kružno gospodarstvo koji obuhvaćaju održivu proizvodnju i potrošnju te gospodarenje otpadom. Fondovi EU-a mogu pomoći: EFRR i ESF+ plus mogu podupirati infrastrukturu i osposobljavanje; programom LIFE mogu se financirati razni projekti, npr. u području gospodarenja otpadom, a EFPRA-om se može poduprijeti prikupljanje i obrada morskog smeća. U razdoblju od 2014. do 2020. EFRR je pružio potporu projektima, poput projekta za oporabu otpada s odlagališta u Azorima, što je povećalo ponovnu uporabu prirodnih resursa i dekontaminaciju tla.

2.3.2. Poticanje digitalne tranzicije: stvaranje novih prilika 

Digitalizacija može okupiti ljude, usluge i poduzeća bez obzira na njihovu lokaciju i tako pomoći najudaljenijim regijama da prevladaju ograničenja u pogledu udaljenosti. Tranzicija se može voditi vizijom digitalnog kompasa za 2030. 108 za digitalnu transformaciju, uključujući uvođenje digitalne infrastrukture i razvoj digitalnih vještina.

Nekoliko fondova EU-a može poduprijeti ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Programom Digitalna Europa 109 jačaju se ključni digitalni kapaciteti EU-a i nastoji se pomoći u premošćivanju digitalnog jaza između Europe i najudaljenijih regija. U programu rada europskih centara za digitalne inovacije za razdoblje 2021.–2023. 110 države članice potiču se da ispune digitalne potrebe svojih najudaljenijih regija. Osim toga, programom CEF može se poduprijeti održiva infrastruktura i integracija mreža: programom rada za područje digitalizacije za razdoblje 2021.–2025. 111 mogu se podupirati ulaganja u podmorske vodove i satelitsku povezivost. EFRR će dodatno doprinijeti uključivom digitalnom društvu u tim regijama. Kad je riječ o digitalnim vještinama, Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava EU nastoji se najmanje 80 % odraslih u EU-u opremiti takvim osnovnim vještinama. Cilj je Komunikacije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” 112 i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje pridonijeti digitalnom obrazovanju i vještinama. EFRR podupire razvoj vještina putem obrazovne infrastrukture.

Nadalje, prijedlogom programa EU-a za sigurnu povezivost 113 uspostavlja se svemirski sustav povezivosti kako bi se državnim korisnicima osigurao pristup sigurnim satelitskim komunikacijskim uslugama u cijelom svijetu, čime se povezuju uprave. Osim toga, vodeći svemirski programi EU-a Copernicus, Galileo i EGNOS 114 pružaju podatke i usluge vrlo visoke učinkovitosti koji mogu omogućiti digitalnu tranziciju cijelih sektora gospodarstava najudaljenijih regija, uključujući poljoprivredu i promet. Svemirski podaci EU-a korisni su i službama civilne zaštite i praćenju okoliša. Najudaljenije regije mogu ostvariti korist od instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata kao što su strukturni i investicijski fondovi te nacionalni planovi za oporavak i otpornost, kao i program Obzor Europa, InvestEU ili Inicijativa za svemirsko poduzetništvo CASSINI.

3. Suradnja s drugim europskim regijama, susjednim zemljama i šire

Interreg i suradnja s instrumentima financiranja za Globalnu Europu i prekomorske zemlje i područja

S obzirom na položaj najudaljenijih regija, one su jedinstvena prednost za vanjske odnose EU-a i za projekciju naših interesa i vrijednosti. Zahvaljujući njima EU je uistinu globalni akter. U skladu s EU-ovom strategijom Global Gateway suradnja sa susjednim zemljama i područjima također je ključna za gospodarski razvoj i regionalnu integraciju tih regija. Ispitanici u javnom savjetovanju odabrali su takvu suradnju kao jedan od pet glavnih prioriteta. Sporazumom o partnerstvu između EU-a i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP), koji je pokrenut 2021., potiče se suradnja država AKP-a s PZP-ima i najudaljenijim regijama u područjima poput trgovine, energetike, digitalizacije, klimatskih promjena, okoliša i turizma.

Sve najudaljenije regije sudjeluju u programima europske teritorijalne suradnje Interrega, kojima se podupire suradnja između najudaljenijih regija i susjednih zemalja ili područja. Međutim, suradnja je i dalje ograničena zbog regulatornih, administrativnih, proračunskih i političkih pitanja 116 . Komisija je pojednostavnila postupke za olakšavanje suradnje: u razdoblju od 2021. do 2027. programi koji se zajednički financiraju iz EFRR-a (najudaljenije regije), Globalne Europe (treće zemlje) ili Odluke o prekomorskom pridruživanju (PZP-i) u skladu su s jedinstvenim skupom pravila. Osim potpore suradnji s drugim regijama EU-a, među ostalim u okviru programa Interreg Europa, EU je u okviru EFRR-a dodijelio 281 milijun EUR za potporu suradnji između najudaljenijih regija i njihovih susjeda te 15 milijuna EUR za potporu suradnji između PZP-ova i drugih partnera, čime se olakšavaju zajednički projekti kao što su sveučilišni tečajevi, suradnja među bolnicama ili financijski instrumenti. Suradnja se može poduprijeti i u okviru programa Obzor Europa ili LIFE.

Trgovina

Blizina najudaljenijih regija zemljama koje nisu članice EU-a nudi prilike za trgovinu i suradnju. Međutim, te su regije suočene s konkurencijom iz okolnih zemalja koje proizvode sličnu robu po nižim troškovima uz niže zdravstvene, sigurnosne i ekološke standarde.

Komisija će i dalje uzimati u obzir osjetljive proizvode najudaljenijih regija u pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini tako što će procjenjivati njihove učinke te poduzimati mjere u slučaju mogućih negativnih učinaka, uključujući zaštitne klauzule. U procjenama učinka na održivost koje su pomogle u pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indonezije i o Globalnom sporazumu s Meksikom već se analiziraju interesi najudaljenijih regija 118 . Sporazum između EU-a i Mercosura iz 2019. sadržava odredbe za sprečavanje poremećaja na tržištima tih regija uzrokovanih uvozom iz Mercosura 119 . Istodobno se najudaljenije regije potiču da iskoriste prilike koje proizlaze iz sporazumâ o slobodnoj trgovini, posebno sa zemljama u svojoj zemljopisnoj regiji, s obzirom na njihovu integraciju u globalne i regionalne lance vrijednosti 120 . Osim toga, Komisija je predložila produljenje i poboljšanje zakonodavstva EU-a kojim se isključivo predviđaju posebna porezna i carinska pravila za najudaljenije regije, koje je donijelo Vijeće 121 .

Migracije

Neke najudaljenije regije izložene su snažnom migracijskom pritisku iz susjednih zemalja, posebno Kanarski otoci, Francuska Gijana, Mayotte i Saint-Martin. Samo 2019. više od 27 000 ljudi pokušalo je ući u Mayotte (što je jednako 10 % njegova stanovništva) 123 , a 2021. u Kanarske otoke stiglo je više od 23 000 osoba 124 . Procjenjuje se da 12 % stanovništva Francuske Gijane čine nezakoniti migranti. Potrebne su odgovarajuće i prilagođene mjere za svladavanje posebnih migracijskih izazova u najudaljenijim regijama kad je riječ o, na primjer, uvjetima prihvata i postupaka za tražitelje azila, upravljanju i nadzoru granica te integraciji migranata. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na maloljetnike bez pratnje.

Sredstvima EU-a može se poduprijeti i dopuniti regionalno i nacionalno financiranje u tim područjima. U skladu s uredbama EU-a o osnivanju Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), instrumenta za upravljanje granicama i vize (BMVI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), dotične države članice trebale bi osigurati da se njihovim nacionalnim strategijama i programima u okviru tih fondova pristupa svladavanju posebnih izazova u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije 125 . Osim toga, predloženim paktom o migracijama i azilu 126 nastoji se spriječiti nezakonite migracije i osigurati azil onima kojima je to potrebno.

4. Ojačano partnerstvo, dijalog i potpora  

Uključivanje posebnosti najudaljenijih regija i dalje je prioritet Komisije kako bi se osiguralo da politike, zakonodavstvo, fondovi i programi EU-a budu prilagođeni tim regijama kako je utvrđeno u članku 349. UFEU-a. Komisija je pri oblikovanju politika sustavno uzimala u obzir probleme tih regija. Samo 2021. Komisija je razmotrila posebnosti tih regija u gotovo 30 zakonodavnih prijedloga, političkih inicijativa i programa rada, npr. u okviru Obzora Europa, CEF-a, LIFE-a, EFPRA-e te programa Erasmus+ i Digitalna Europa. Smjernicama za bolju regulativu 127 dodatno se jačaju procjene teritorijalnog učinka kako bi se procijenio učinak zakonodavnih prijedloga na određene regije, uključujući najudaljenije regije.

Najudaljenije regije mogu iskoristiti niz novih mogućnosti za potporu u okviru politika EU-a kako bi im se pomoglo u oblikovanju, provedbi i financiranju njihovih prilagođenih strategija regionalnog razvoja. Komisija predano pomaže tim regijama u provedbi potrebnih reformi i ulaganja, iskorištavanju prilika i sinergija u programima EU-a i poboljšanju administrativnih kapaciteta te u tu svrhu uvodi savjetodavni alat. Komisija održava redovite sastanke na visokoj razini i sastanke radnih skupina s najudaljenijim regijama i njihovim državama članicama te se zalaže za jačanje dijaloga radi boljeg razumijevanja problema ljudi koji žive u tim regijama i informiranja o politikama EU-a. Promicala je dijaloge s građanima i centre Europe Direct u tim regijama.

Zaključak 

Ova obnovljena i poboljšana strategija za najudaljenije regije pokazuje nepokolebljivu predanost Komisije njihovu razvoju i blagostanju. Riječ je o institucionalnoj obvezi utvrđenoj u članku 349. UFEU-a; političkom imperativu s obzirom na to da pet milijuna europskih građana živi u tim regijama; gospodarskoj potrebi zbog neiskorištenog potencijala u njima, osobito za zeleno gospodarstvo te geostrateškom ulaganju, kojim se jača uloga tih regija kao posrednika između Europske unije i ostatka svijeta.

Stavljanjem ljudi u središte ove strategije i budućih mjera nastoji se osigurati i da svi građani EU-a, neovisno o tome gdje su rođeni ili gdje žive, imaju pristup obrazovanju, osposobljavanju, stanovanju, zdravstvenoj skrbi i osnovnim životnim uvjetima. Mladima se želi pružiti prilika da ostvare svoj potencijal.

Stoga se u tom duhu u Komunikaciji utvrđuju prioriteti za djelovanje EU-a radi potpore održivom oporavku i rastu u najudaljenijim regijama oslobađanjem njihova potencijala za rast te pomaganjem u uklanjanju razlika u kvaliteti života između tih regija i ostatka Unije.

Takav pothvat zahtijeva snažnu predanost na razini EU-a, ali prije svega od svake regije zahtijeva da razvije vlastitu viziju oporavka i rasta. Unatoč sličnostima, najudaljenije regije EU-a heterogene su i njihove razvojne vizije moraju biti prilagođene i izrađene u bliskoj suradnji s njihovom državom članicom, u skladu s europskim prioritetima, primjenom načela partnerstva i savjetovanjem sa svim sektorima društva na tim područjima. Održiv oporavak isto tako zahtijeva određivanje prioriteta na nacionalnoj i regionalnoj razini, političku volju, reforme i administrativne kapacitete.

Komisija predano radi na jačanju dijaloga i promicanju pojedinačne potpore u tu svrhu. Nastavit će blisko surađivati s najudaljenijim regijama i njihovim državama članicama te drugim institucijama, posebno Europskim parlamentom i Vijećem, kako bi se vodilo računa o posebnostima tih regija u svim relevantnim politikama EU-a. Umnožit će svoja nastojanja da im pomogne da iskoriste svoje prednosti te dosad nezabilježene mogućnosti koje pružaju politike EU‑a, jedinstveno tržište i financijska potpora za ulaganje u budućnost. 

(1)

   Izračuni REGIO-a o rastu realnog BDP-a po stanovniku za razdoblje od 2000. do 2019., Guadeloupe, Martinique, Réunion, Mayotte i Azori bilježe rast realnog BDP-a po glavi stanovnika koji premašuje prosjek EU-a od 1,2 % ( Cohesion report 2022, ec.europa.eu  (Izvješće o koheziji iz 2022.)).

(2)

   Sve su najudaljenije regije otoci ili arhipelazi, osim Francuske Gijane u Južnoj Americi.

(3)

   Eurostat, oznaka: nama_10r2gdp, 2020., BDP u paritetu kupovne moći u usporedbi s prosjekom EU-a kretao se u rasponu od 30 % prosjeka EU-a u Mayotteu (najniža vrijednost u EU-u) do 76 %. U usporedbi s prosjekom EU-a od 2010. do 2020. BDP Kanarskih otoka smanjio se s 83 % na 62 %; BDP Azora sa 75 % na 67 %, a Madeire s 81 % na 69 %.

(4)

   Eurostat, oznaka: LFST_R_LFU3RT . Osim toga, neke od najviših stopa nezaposlenosti mladih bilježe se u Guadeloupeu (41,5 %), Mayotteu (55,4 %) i Martiniqueu (38,3 %).

(5)

   Eurostat, oznaka: nama_10r_2gdp , usporedba BDP-a 2000. i 2020.

(6)

   Posebno ciljevi „iskorjenjivanje siromaštva”, „zdravlje i dobrobit”, „kvalitetno obrazovanje”, „rodna ravnopravnost”, „čista voda i sanitarni uvjeti”, „cjenovno pristupačna i čista energija”, „dostojanstven rad i gospodarski rast”, „smanjenje nejednakosti” i „djelovanje u području klime”.

(7)

   Eurostat, oznaka: proj_19rp3 , stanovništvo Mayottea povećat će se s 279 000 u 2020. na 782 000 u 2100.; stanovništvo Gijane povećat će se s 289 000 u 2020. na 591 000 u 2100.

(8)

   Eurostat, oznaka: proj_19rp3 , Madeira, Azori, Martinique i Guadeloupe.

(9)

   COM(2017) 623 final.

(10)

   COM(2020) 104 final.

(11)

    Mehanizam za oporavak i otpornost (ec.europa.eu) ; Uredba (EU) 2021/241.

(12)

   Uredba (EU) 2021/1058; Uredba (EU) 2021/1057.

(13)

   Uredba (EU) 2021/240.

(14)

    Europski stup socijalnih prava (ec.europa.eu) .

(15)

    Outermost regions – update of Commission’s strategic partnership with these regions (ec.europa.eu)  

(Najudaljenije regije – ažuriranje strateškog partnerstva Komisije s tim regijama).

(16)

   CPRUP – Conférence des Présidents des Régions ultrapériphériques, CPRUP declaration of November 2021 (ec.europa.eu) (Izjava CPRUP-a iz studenoga 2021.); Annex to the CPRUP declaration (ec.europa.eu) (Prilog Izjavi CPRUP-a).

(17)

    Joint position paper of Member States and outermost regions of January 2022 (outre-mer.gouv.fr)  

(Dokument o zajedničkom stajalištu država članica i najudaljenijih regija iz siječnja 2022.).

(18)

   Rezolucija Europskog parlamenta (2020/2120(INI)).

(19)

    Study on the impact of COVID-19 on the Outermost Regions – Final Report, October 2021  

(Studija o posljedicama bolesti COVID-19 na najudaljenije regije – završno izvješće, listopad 2021.).

(20)

   Mišljenje OR-a CDR 3319/2020; Mišljenje EGSO-a ECO/567.

(21)

   Podaci se odnose na usporedbu između četvrtog tromjesečja 2019. i četvrtog tromjesečja 2020.

(22)

   Eurostat, oznaka: nama_10r_2gdp . Standard kupovne moći (SKM) po stanovniku u % prosjeka EU-27 (od 2020.).

(23)

   Preporuke Vijeća: Nacionalni programi reformi Francuske (8429/20), Španjolske (8428/20) i Portugala (8441/20) za 2020.

(24)

   Uredba (EU) 2020/460; Uredba (EU) 2020/558.

(25)

    Competition Policy – The COVID-19 State Aid Temporary Framework (ec.europa.eu) (Politika tržišnog natjecanja – Privremeni okvir za mjere državne potpore); Komunikacija Komisije „Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19” (SL C 91I, 20.3.2020., str. 1.), kako je izmijenjena komunikacijama Komisije C(2020) 2215 (SL C 112I, 4.4.2020., str. 1.), C(2020) 3156 (SL C 164, 13.5.2020., str. 3.), C(2020) 4509 (SL C 218, 2.7.2020., str. 3.), C(2020) 7127 (SL C 340I, 13.10.2020., str. 1.), C(2021) 564 (SL C 34, 1.2.2021., str. 6.) i C(2021) 8442 (SL C 473, 24.11.2021., str. 1.).

(26)

   Uredba (EU) 2020/2221.

(27)

   Uredba Vijeća (EU) 2020/2094.

(28)

   U mišljenju OR-a CDR 3319/2020 navodi se da je kriza uzrokovala ozbiljne probleme u pogledu distribucije hrane u najudaljenijim regijama.

(29)

    Porto Social Summit – Porto Social Commitment (2021portugal.eu) (Sastanak na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu – Socijalna obveza iz Porta): do 2030. najmanje 78 % osoba u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno; najmanje 60 % odraslih trebalo bi svake godine sudjelovati u osposobljavanju; najmanje 15 milijuna osoba trebalo bi prestati biti izloženo riziku od siromaštva.

(30)

   Eurostat, oznaka: ilc_peps11 , prosjeci: Portugal 17,2 i Španjolska 20,7.

(31)

   INSEE Analyses Guadeloupe No 43 (Analize INSEE-a (francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomska istraživanja) za Guadalupe br. 43), 2020.

(32)

   INSEE Niveaux de vie et pauvreté à La Réunion en 2017 No 169 (Životni standard i siromaštvo u Réunionu 2017. prema INSEE-u), 2020.

(33)

   INSEE Première No 1804 (INSEE Première br. 1804), 2020.

(34)

   Eurostat, oznaka: LFST_R_LFE2EMPRTN .

(35)

   Eurostat, oznaka: LFST_R_LFU3RT , 2020.

(36)

   COM(2022) 105 final.

(37)

   COM(2020) 152 final.

(38)

   COM(2021) 142 final.

(39)

   Preporuka Vijeća (EU) 2021/1004.

(40)

   COM(2022) 105 final.

(41)

    France Info based on INSEE data (France Info na temelju podataka INSEE -a). 

(42)

   INSEE Analyses Mayotte No 18 (Analize INSEE-a za Mayotte br. 18), 2019.

(43)

   INSEE Dossier Guyane No 10 (Dosje INSEE-a o Gijani br. 10), 2020.

(44)

   Prosječna stopa gubitka vode zbog problema s infrastrukturom 2019. iznosila je 63 % u Guadeloupeu. Dvije trećine postrojenja za pročišćavanje voda nije u zadovoljavajućem stanju. Eau et assainissement - Rapport chiffres clés (guadeloupe.developpement-durable.gouv.fr) (Voda i sanitarni uvjeti – Izvješće o ključnim brojkama).

(45)

   Najudaljenije portugalske regije ostvarit će korist od KF-a.

(46)

   Uredba (EU) 2021/1153.

(47)

   Eurostat, oznaka: HLTH_RS_PRSRG , Mayotte ima 81 liječnika na 100 000 ljudi, a Francuska Gijana 219, dok je prosjek EU-a 391.

(48)

   Eurostat, oznaka: DEMO_R_MLIFEXP , očekivani životni vijek u Azorima i Madeiri je 78,8 godina, a portugalski prosjek je 81,9.ESF.

(49)

   Eurostat, oznaka: DEMO_R_MINFIND , smrtnost novorođenčadi gotovo je trostruko veća od prosjeka EU-a u Francuskoj Gijani (9,7, prosjek EU-a: 3,4).

(50)

   Klordekon, pesticid koji je u EU-u zabranjen od 2003., a u prošlosti se upotrebljavao na Karibima, povezan je s povećanim stopama raka.

(51)

   Uredba (EU) 2021/522.

(52)

   Uredba (EU) 2021/1059.

(53)

    Joint position paper of Member States and outermost regions of January 2022 (outre-mer.gouv.fr) (Dokument o zajedničkom stajalištu država članica i najudaljenijih regija iz siječnja 2022.).

(54)

   Kao što su predložili ispitanici u javnom savjetovanju.

(55)

   Eurostat, oznaka: EDAT_LFSE_16 .

(56)

    Convention Nationale des Associations de Protection de l'Enfant, La protection de l’enfance en Outre-mer. Etat des lieux et phenomenes emergents (cnape.fr) (Nacionalna konvencija udruga za zaštitu djece, Zaštita djece u prekomorskim zemljama. Trenutačno stanje i novi fenomeni).

(57)

   Uredba (EU) 2021/817.

(58)

   EAC Dashboard.

(59)

   Uredba (EU) 2021/695.

(60)

   Europski parlament, OR i CPRUP pozivaju na uvođenje mjera za povećanje sudjelovanja najudaljenijih regija u programu Erasmus+ i za promicanje razmjena sa susjednim zemljama.

(61)

    Smart Specialisation Platform (ec.europa.eu) COM(2017) 376 final.

(62)

   COM(2020) 628 final.

(63)

FORWARD Fostering research excellence in EU outermost regions (forward-h2020.eu) (FORWARD – Poticanje istraživačke izvrsnosti u najudaljenijim regijama EU-a).

(64)

   Uredba (EU) 2021/1139.

(65)

      BlueInvest (ec.europa.eu)

(66)

    Study on the impact of COVID-19 on the Outermost Regions – Final Report, October 2021 (ec.europa.eu) (Studija o posljedicama bolesti COVID-19 na najudaljenije regije – završno izvješće, listopad 2021.).

(67)

    Regional impacts of the COVID-19 crisis on the tourist sector – Final Report, August 2021 (ec.europa.eu) (Regionalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na turistički sektor – završno izvješće, kolovoz 2021.).

(68)

    Study on the impact of COVID-19 on the Outermost Regions – Final Report, October 2021 (ec.europa.eu) (Studija o posljedicama bolesti COVID-19 na najudaljenije regije – završno izvješće, listopad 2021.).

(69)

   COM(2021) 812 final.

(70)

     KF se primjenjuje na najudaljenije portugalske regije.

(71)

   Uredba (EU) 2017/2392.

(72)

   COM(2021) 552 final.

(73)

    Transition pathway for tourism (ec.europa.eu) (Tranzicijski put za turizam).

(74)

   Trinaest PZP-a povezano je s EU-om: Aruba (NL), Bonaire (NL), Curação (NL), Francuska Polinezija (FR), Francuska Južna i Antarktička Područja (FR), Grenland (DK), Nova Kaledonija (FR), Saba (NL), Saint-Barthélemy (FR), Sveti Eustazije (NL), Sint Maarten (NL), Saint-Pierre-et-Miquelon (FR) te otoci Wallis i Futuna (FR).

(75)

   Na primjer Pregled kulturnih i kreativnih gradova i internetska aplikacija „Cultural Gems”.

(76)

   COM(2020) 380, obveza zaštite najmanje 30 % kopnenih i 30 % morskih područja EU-a.

(77)

    Natura 2000 (ec.europa.eu) .

(78)

   InvestEU proračunsko je jamstvo usmjereno na korištenje privatnih i javnih sredstava za potporu ulaganjima u: održivu infrastrukturu; istraživanja, inovacije i digitalizaciju; mala poduzeća te socijalna ulaganja i vještine.

(79)

   Uredba (EU) 2021/783; Program rada programa LIFE za razdoblje od 2021. do 2024. C(2021) 4997 final.

(80)

   U mišljenju EGSO-a ECO/567 poziva se na ulaganje nastojanja u istraživanje i inovacije povezane s oceanima.

(81)

   U skladu sa strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. za djelovanje u području biološke raznolikosti potrebno je najmanje 20 milijardi EUR godišnje, a sredstvima i programima EU-a uključenost biološke raznolikosti treba činiti 7,5 % godišnje potrošnje 2024. i 10 % u razdoblju od 2026. do 2027.

(82)

     To se odnosi na vrste koje Međunarodna unija za očuvanje prirode još nije procijenila.

(83)

   CPRUP declaration of November 2021 (Izjava CPRUP-a iz studenoga 2021.).

(84)

      Projekt MOVE-ON (moveon-project.eu)  

(85)

   Kako je predloženo u rezoluciji Europskog parlamenta (2020/2120(INI)).

(86)

    Public consultation on revised State aid rules for the fishery and aquaculture sector (ec.europa.eu) (Javno savjetovanje o revidiranim pravilima o državnim potporama za sektor ribarstva i akvakulture).

(87)

    Overview of the state of data collection and scientific advice in the EU ORs, with case study on a roadmap towards regular stock assessment in French Guiana - Publications Office of the EU (ec.europa.eu) (Pregled stanja prikupljanja podataka i znanstvenih savjeta u najudaljenijim regijama EU-a, sa studijom slučaja o planu za redovitu procjenu stokova u Francuskoj Gijani – Ured za publikacije EU-a).

(88)

   Komunikacija o smjernicama za analizu ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti, COM (2014)545.

(89)

   Smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (SL C 217, 2.7.2015., str. 1.), kako je izmijenjeno Komunikacijom o izmjeni Smjernica i Uredbe Komisije (SL C 422, 22.11.2018., str. 1.).

(90)

    Overview of the state of data collection and scientific advice in the EU ORs (ec.europa.eu) (Pregled stanja prikupljanja podataka i znanstvenih savjeta u najudaljenijim regijama EU-a).

(91)

   Program za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj; Uredba (EU) br. 228/2013.

(92)

   Uvodna izjava 99. Uredbe (EU) 2021/2115.

(93)

   COM(2020) 846 final; SWD(2020) 379; SWD(2020) 374; SWD(2020) 398.

(94)

   Smjernice Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014.–2020. (SL C 201, 1.7.2014., str. 1.) kako je produljeno do 31. prosinca 2022. (SL C 424, 8.12.2020., str. 30.); Uredba Komisije (EU) br. 702/2014.

(95)

    Public consultation on revised State aid rules for the agriculture and forestry sectors and in rural areas (ec.europa.eu) (Javno savjetovanje o revidiranim pravilima o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima).

(96)

   COM(2022) 133 final.

(97)

   C(2022) 1890.

(98)

   COM(2021) 765 final.

(99)

   COM(2019) 640 final.

(100)

   COM(2021) 568 final.

(101)

   CPRUP declaration of November 2021, Common position Member States and outermost regions of January 2022 (Izjava CPRUP-a iz studenoga 2021., Zajedničko stajalište država članica i najudaljenijih regija iz siječnja 2022.).

(102)

   Direktiva 2012/27/EU.

(103)

   COM(2021) 557 final.

(104)

   COM(2021) 741 final.

(105)

   COM(2022) 108 final.

(106)

   C(2022) 1890 final.

(107)

   COM(2020) 98 final.

(108)

   COM(2021) 118 final.

(109)

   Uredba (EU) 2021/694.

(110)

   C(2021) 7911 final.

(111)

     C(2021) 9463 final.

(112)

   COM(2020) 67 final.

(113)

   COM(2022) 57 final.

(114)

     Usluge koje pruža EGNOS trebale bi do kraja 2026. obuhvaćati područja koja su geografski smještena u Europi, uključujući Azore, Kanarske otoke i Madeiru (Uredba (EU) 2021/696 o uspostavi svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program).

(115)

   U mišljenju EGSO-a ECO/567 poziva se na donošenje mjera za osiguravanje digitalnog pristupa u najudaljenijim regijama.

(116)

   Neke partnerske zemlje programa Interreg za Indijski ocean ne priznaju Mayotte kao najudaljeniju francusku regiju.

(117)

   U skladu s člankom 63. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 2021/1060.

(118)

    Sustainability impact assessment (SIA) in support of Free Trade Agreement (FTA) negotiations between the European Union and the Republic of Indonesia:  Final Report (ec.europa.eu) (Procjena učinka na održivost kao potpora pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Indonezije: završno izvješće); Sustainability Impact Assessment (SIA) in support of the negotiations for the modernisation of the trade part of the Global Agreement with Mexico (ec.europa.eu) (Procjena učinka na održivost (SIA) kao potpora pregovorima o modernizaciji trgovinskog dijela Globalnog sporazuma s Meksikom).

(119)

    EU-Mercosur trade agreement: the agreement in principle (ec.europa.eu) (Trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura: načelni sporazum)

(120)

   Vidjeti i Komunikaciju o reviziji trgovinske politike (ec.europa.eu)  

(121)

   Odluke Vijeća (EU) 2020/1790, (EU) 2020/1791, (EU) 2020/1792 i (EU) 2021/991; Uredba Vijeća (EU) 2021/2048.

(122)

   CPRUP declaration of November 2021 (Izjava CPRUP-a iz studenoga 2021.), i na zahtjev sudionika javnog savjetovanja.

(123)

   Izjava za medije francuskog Ministarstva unutarnjih poslova i ministra prekomorskih područja od 11. veljače 2021.

(124)

   Izvor: Euromed Rights i UNHCR.

(125)

    Uredba (EU) 2021/1147 , uvodna izjava 64.; Uredba (EU) 2021/1148 , uvodna izjava 63.; Uredba (EU) 2021/1149 , uvodna izjava 58.: sve navode da bi relevantne države članice trebale osigurati da se njihovim nacionalnim programima pristupa svladavanju posebnih izazova u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije.

(126)

   COM(2020) 609 final.

(127)

   COM(2021) 219 final.

(128)

   Na primjer, pilot-mjera s OECD-om o pojačanom financiranju izgradnje administrativnih kapaciteta, TAIEX-REGIO PEER 2 PEER, zajednice korisnika REGIO, Okvir kompetencija, paktovi o integritetu, program osposobljavanja stručnjaka.

(129)

    Joint assistance to support projects in European regions (JASPERS) (ec.europa.eu) (Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS)).

(130)

    TAIEX-REGIO PEER 2 PEER (ec.europa.eu) i zajednice korisnika.