52017IP0040

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52017IP0040 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017IP0040

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. (2016/2248(INI))

SL C 252, 18.7.2018, p. 164–170 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

18.7.2018

Službeni list Europske unije

C 252/164

P8_TA(2017)0040

Upravljanje jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. (2016/2248(INI))

(2018/C 252/16)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2016. (1) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 27. travnja 2016.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015. (2) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 3. lipnja 2015.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014. (3) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 28. svibnja 2014.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem (4) i naknadni odgovor Komisije od 8. svibnja 2013.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o necarinskim preprekama na jedinstvenom tržištu (6),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. o godišnjem pregledu rasta 2017. (COM(2016)0725),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550) i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i državama članicama (SWD(2015)0203),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. o provedbi Direktive o uslugama (COM(2012)0261) u ažuriranom izdanju iz listopada 2015.,

—	uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

—	uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Pokazatelji za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta – izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

—	uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Doprinos unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača rastu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

—	uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz srpnja 2016.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. ožujka 2016.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2016.,

—	uzimajući u obzir Protokol br. 1. UFEU-a o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir Protokol br. 2 UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0016/2017),

A.	budući da će ostvarenje jačeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta biti ključno za stvaranje novih radnih mjesta, promicanje produktivnosti, stvaranje privlačne klime za ulaganja, inovacije te za potrošače;

B.	budući da to iziskuje ponovnu fokusiranost u Europi, uključujući pravovremeni dovršetak i provedbu raznih strategija jedinstvenog tržišta, posebno strategije jedinstvenog digitalnog tržišta;

C.	budući da time moraju biti također obuhvaćene posljedice Brexita, među ostalima za slobodu kretanja robe i usluga, prva na poslovni nastan, carinsku uniju i općenito pravnu stečevinu o unutarnjem tržištu;

budući da se EU, nakon ekonomske krize koja je započela 2008., i dalje suočava s razdobljem stagnacije i sporim gospodarskim oporavkom, visokim stopama nezaposlenosti i socijalnom ugroženošću; budući da je, u pozitivnijem duhu, glavna misao vodilja Godišnjeg pregleda rasta za 2016. glasila „Jačanje oporavka i poticanje konvergencije”;

budući da se u Godišnjem pregledu rada za 2017. podsjeća da je potrebno postići uključiv gospodarski oporavak uzimajući u obzir socijalnu dimenziju jedinstvenog tržišta i budući da se u njemu također naglašava da Europa treba snažno ulagati u mlade i osobe koje traže posao, kao i u start-upove i MSP-ove;

F.	budući da je nezaposlenost, usprkos gospodarskom oporavku, i dalje previsoka u mnogim dijelovima Europe te budući da dulje razdoblje visoke nezaposlenosti uzima socijalni danak u mnogim državama članicama;

budući da je cilj Europskog semestra bolja koordinacija ekonomskih i fiskalnih politika u cijelom EU-u kako bi se povećala stabilnost, promicali rast i zapošljavanje i ojačala konkurentnost u skladu s ciljevima socijalne pravde i zaštite najugroženijih slojeva u društvu; budući da se taj cilj nije ostvario;

budući da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a i jedno od njegovih najvećih postignuća; budući da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

Jačanje stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra

ponavlja da je jedinstveno tržište jedno od temelja EU-a i okosnica gospodarstva država članica i cijelog europskog projekta; primjećuje da je jedinstveno tržište i dalje rascjepkano, da ga se ne provodi u dovoljnoj mjeri te da ima veliki potencijal za rast, inovacije i radna mjesta; ističe ključnu ulogu jedinstvenog tržišta u uspješnom jačanju oporavka EU-a, poticanju konvergencije i podupiranju ulaganja u mlade i osobe koje traže posao, kao i u start-upove i MSP-ove; poziva Komisiju da osigura ostvarenje svih dimenzija jedinstvenog tržišta, uključujući robe, usluga, kapitala, rada, energetike, prijevoza i digitalnog sektora;

ponavlja poziv da se u okviru Europskog semestra uspostavi čvrsti stup jedinstvenog tržišta sa socijalnom dimenzijom, koji obuhvaća sustav redovitog praćenja i otkrivanja prepreka za jedinstveno tržište specifičnih za pojedine države, čiji je učinak, učestalost i opseg u posljednje vrijeme porastao u državama članicama; poziva da se provede detaljna evaluacija integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta; inzistira na tome da bi ocjenjivanje stupnja integracije jedinstvenog tržišta trebalo postati sastavni dio okvira gospodarskog upravljanja;

podsjeća da je Europski semestar uveden 2010. kako bi se zajamčilo da države članice raspravljaju o svojim ekonomskim i proračunskim planovima sa svojim partnerima iz EU-a u točno određenim razdobljima tijekom godine, što im omogućava da daju komentare jedni drugima na planove i da kolektivno prate napredak; ističe da je važno zadržati fokus na socijalnim rezultatima, kao i na promicanju uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije;

ističe da bi svrha stupa jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra trebala biti da se odrede ključna područja, u odnosu na sve dimenzije jedinstvenog tržišta, za ostvarenje rasta i otvaranje radnih mjesta; nadalje, ističe da bi također trebao poslužiti kao referentna vrijednost za strukturne reforme u državama članicama;

ističe da bi se stupom jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra omogućila redovita evaluacija upravljanja jedinstvenim tržištem uz pomoć sustavnih provjera nacionalnog zakonodavstva i alata za analizu podataka za otkrivanje neusklađenosti, što bi poboljšalo praćenje zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, a institucijama s potrebnim informacijama omogućilo da preoblikuju, provode, primjenjuju i zakonskom prisilom provode regulatorni okvir jedinstvenog tržišta, dok bi građanima to donijelo konkretne rezultate;

pozdravlja napore Komisije da zajamči da se koristi od globalizacije i tehnoloških promjena pravedno rasporede po raznim skupinama društva, posebno među mladima; poziva da se na svim razinama provodi senzibilizacija u vezi s politikama i reformama raspodjele dohotka, uz jamstvo jednakosti, pravednosti i uključivosti;

smatra da bi u pogledu nacionalnih mjera ili primjene rano djelovanje moglo biti učinkovitije i dati bolje rezultate nego što bi to bio slučaj kada bi se pokrenuo postupak zbog povrede prava; ističe, međutim, da u slučaju da postupci ranog djelovanja ne poluče uspjeh Komisija mora primijeniti sve raspoložive mjere, uključujući postupke zbog povrede prava, kako bi zajamčila provedbu zakonodavstva u području jedinstvenog tržišta;

ponovno poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir glavna područja rasta i otvaranja radnih mjesta za izgradnju jedinstvenog tržišta EU-a spremnog za 21. stoljeće koja je Komisija unaprijed odredila i dodatno precizirala u svojoj studiji iz rujna 2014. naslovljenoj „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu”, uključujući usluge, jedinstveno digitalno tržište, a posebno e-trgovinu, pravnu stečevinu u području zaštite potrošača, javnu nabavu i koncesije, slobodno kretanje robe;

apelira na Komisiju da u okviru preporuka po državama članicama sustavno prati primjenu i provedbu pravila jedinstvenog tržišta, osobito ondje gdje ta pravila znatno doprinose strukturnim reformama te podsjeća u tom kontekstu na važnost novog pristupa Komisije kojim se naglašava socijalna pravednost; poziva Komisiju da izvještava Parlament o napretku koji su države članice postigle u provedbi preporuka po državama članicama koje se odnose na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i integraciju tržišta proizvoda, robe i usluga kao dijela paketa Godišnjeg pregleda rasta;

10.

podsjeća da je sveukupna provedba ključnih reformi koje su navedene u preporukama po državama članicama i dalje razočaravajuća u nekim područjima i da se razlikuje po državama; poziva države članice da u skladu s preporukama po državama članicama ubrzaju postupak donošenja reformi te da osiguraju odgovarajući redoslijed i provedbu reformi kako bi se povećao potencijal rasta i potaknula ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

11.

vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke po državama članicama; potiče države članice da predvide mogućnost da Komisija predstavi preporuke po državama članicama u nacionalnim parlamentima; nadalje, poziva države članice da provedu preporuke po državama članicama; ponovno traži da Komisija podnosi izvješće nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka po državama članicama i o napretku koji je do sada postignut;

12.

poziva Vijeće za konkurentnost da preuzme aktivnu ulogu u praćenju provedbe tih preporuka u državama članicama, kao i u njihovom postupku formuliranja;

13.

ističe da su među ciljevima Plana ulaganja za Europu uklanjanje nepotrebnih prepreka, povećanje inovacija i produbljivanje jedinstvenog tržišta uz istodobno poticanje ulaganja u ljudski kapital i socijalnu infrastrukturu;

14.

naglašava da poboljšanje ulagačkog okruženja podrazumijeva jačanje jedinstvenog tržišta omogućavanjem veće regulatorne predvidljivosti, jačanjem jednakih pravila za sve u EU-u i uklanjanjem nepotrebnih prepreka ulaganju koje dolaze iz samog EU-a i izvan njega; podsjeća da je za održiva ulaganja potrebno solidno i predvidljivo poslovno okruženje; uviđa da je pokrenuto nekoliko radnih segmenata na razini EU-a, kako je utvrđeno strategijom jedinstvenog tržišta, energetskom unijom i jedinstvenim digitalnim tržištem, te smatra da ti napori na razini EU-a moraju biti popraćeni naporima na nacionalnoj razini;

15.

podsjeća da novi skup preporuka za europodručje također obuhvaća reforme čiji je cilj jamčenje otvorenih i konkurentnih tržišta proizvoda i usluga; podsjeća također da su nacionalne i transancionalne inovacije i konkurentnost ključne za funkcioniranje jedinstvenog tržišta te vjeruje da bi se europskim zakonodavstvom trebalo to osigurati;

16.

podupire poziv koji je Komisija uputila državama članicama u kojem traži da udvostruče napore na trima točkama trokuta ekonomske politike te da pritom stave naglasak na socijalnu pravednost kako bi se postigao uključiviji rast;

17.

slaže se sa stajalištem Komisije da se napori za postizanje konvergencije koji su kompatibilni s jedinstvenim tržištem moraju temeljiti na dobroj praksi u području strategija za cjeloživotno učenje, na učinkovitim politikama kojima se nezaposlenima pomaže da se ponovno uključe u tržište rada te na modernim i uključivim sustavima socijalne zaštite i obrazovanja;

Iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta u ključnim područjima rasta

18.

naglašava da, usprkos ukidanju carinskih prepreka na jedinstvenom tržištu, i dalje postoji velik broj raznih nepotrebnih necarinskih prepreka; ističe da su za jačanje jedinstvenog tržišta potrebne hitne mjere i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se pristupilo rješavanju pitanja necarinskih prepreka na način kompatibilan s promicanjem socijalnih, potrošačkih i ekoloških standarda u cilju stvaranja veće konkurencije i rasta te otvaranja radnih mjesta; naglašava da se protekcionističke i diskriminacijske mjere država članica ne bi smjele tolerirati; podsjeća na zahtjev da Komisija 2016. predstavi sveobuhvatan pregled necarinskih prepreka na jedinstvenom tržištu i analizu načina na koje se tom problemu može pristupiti, pri čemu treba jasno razlikovati necarinske prepreke i propise kojima se na razmjeran način provode legitimni ciljevi javne politike država članica, te da uključi ambiciozan prijedlog za uklanjanje tih necarinskih prepreka što je prije moguće kako bi potencijal jedinstvenog tržišta koji još nije iskorišten postao dostupan;

19.

ističe da su prepreke povezane sa slobodnim pružanjem usluga posebno zabrinjavajuće jer iznad svega onemogućuju prekograničnu aktivnost malih i srednjih poduzeća, koja su pokretač razvoja ekonomije EU-a; podsjeća da nerazmjerni administrativni zahtjevi, inspekcije i sankcije mogu dovesti do poništenja postignuća jedinstvenog tržišta;

20.

ističe strategiju jedinstvenog tržišta i njezine mjere koje bi trebale biti usmjerene na stvaranje prilika za potrošače, stručnjake i poduzeća, posebice za MSP-ove, kojima se potiču i omogućavaju modernizacija i inovacije koje su potrebne Europi te jamče praktični rezultati od kojih će profitirati potrošači i poduzeća u svakodnevnom životu; apelira na Komisiju i države članice da zajamče najbolje moguće uvjete kako bi se ekonomija suradnje mogla razvijati i uspjeti; ističe da ekonomija suradnje ima golemi potencijal u smislu rasta i izbora potrošača;

21.

poziva države članice da uvedu reforme i politike za olakšavanje širenja novih tehnologija kako bi se omogućilo da što veći broj poduzeća profitira od prednosti koje one donose; poziva Komisiju da odmah iznese konkretne prijedloge, iz Godišnjeg pregleda rasta za 2017., koji su povezani s provedbom pravila jedinstvenog tržišta, kao i mjerama u području poslovnih usluga, uključujući olakšavanje njihova prekograničnog pružanja i stvaranje jednostavnog i modernog sustava PDV-a otpornoga za prijevare;

22.

pozdravlja najavu Komisije u Godišnjem pregledu rasta za 2017. u vezi s tekućim radom na jedinstvenom okviru EU-a za izdavanje odobrenja koji bi se izravno primjenjivao na velike projekte s prekograničnom dimenzijom ili velike investicijske platforme koje uključuju nacionalno sufinanciranje;

23.

poziva Komisiju da se pobrine za to da se pravila EU-a o javnoj nabavi pravovremeno provedu, posebice razvoj e-nabave i nove odredbe kojima se potiče podjela ugovora na grupe, što je nužno za poticanje inovacija i konkurentnosti te za podupiranje malih i srednjih poduzeća na tržištima nabave;

24.

ističe da je u pogledu jedinstvenog tržišta usluga očito potrebno poboljšati prekogranično pružanje usluga zadržavajući pritom visoku kvalitetu tih usluga; prima na znanje prijedlog Komisije o europskoj kartici usluga i usklađenom obrascu za obavijesti; potiče Komisiju da preispita kretanja na tržištu i, po potrebi, poduzme mjere povezane sa zahtjevima u vezi s osiguranjem za poduzeća i pružatelje građevinskih usluga;

25.

uviđa da su za više od 5 500 profesija diljem Europe potrebne specifične kvalifikacije ili specifična titula te u tom kontekstu pozdravlja uzajamnu evaluaciju reguliranih profesija koju provodi Komisija s državama članicama;

26.

poziva Komisiju da djeluje odlučno protiv protekcionizma država članica; smatra da se države članice moraju suzdržavati od diskriminirajućih mjera kao što su trgovinski i porezni propisi koji se odnose samo na određene sektore ili poslovne modele i kojima se narušava tržišno natjecanje, zbog čega je stranim poduzećima u tim državama članicama otežan poslovni nastan, čime se jasno krše načela unutarnjeg tržišta;

27.

kad je riječ o jedinstvenom tržištu robe, očekuje prijedlog Komisije za reviziju Uredbe o uzajamnom priznavanju kojom bi se trebalo zajamčiti da trgovačka društva doista ostvaruju pravo na slobodno kretanje proizvoda unutar EU-a koji se zakonito stavljaju na tržište u državi članici; ističe da države članice ne primjenjuju ispravno i ne poštuju načelo međusobnog priznavanja, zbog čega se poduzeća umjesto na poslovanje često fokusiraju na prevladavanje poteškoća povezanih s nedostatkom provedbe;

28.

poziva Komisiju da nastavi razvijati svoju viziju jedinstvenog i usklađenog europskog sustava standardizacije koji se prilagođava promjenjivom okruženju, podupire višestruke politike i donosi korist potrošačima i poduzećima; naglašava da se europski standardi često prihvaćaju u cijelom svijetu i ne donose samo prednosti interoperabilnosti i sigurnosti, smanjenja troškova i olakšavanja integracije trgovačkih društava u lanac vrijednosti i trgovinu, nego i jačaju industriju internacionalizacijom;

29.

smatra da je unapređenje jedinstvenog digitalnog tržišta ključno za stimuliranje rasta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, promicanje potrebnih inovacija na tržištu EU-a, održavanje europskog gospodarstva globalno konkurentnim te za ostvarenje koristi i za poduzeća i za potrošače; poziva države članice da u potpunosti surađuju u provedbi jedinstvenog digitalnog tržišta;

Jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem

30.

ponavlja poziv Komisiji da razvojem analitičkih instrumenata, uključujući socijalne pokazatelje, za preciznije mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; vjeruje da bi se takvim analitičkim instrumentom mogle pružiti korisne informacije za preporuke po državama članicama, godišnji pregled rasta, smjernice Europskog vijeća upućene državama članicama i nacionalne akcijske planove čiji je cilj primjena smjernica u području jedinstvenog tržišta;

31.

traži provedbu okvira za upravljanje jedinstvenim tržištem te jačanje nadzora i procjene pravilne, pravovremene i učinkovite provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta; poziva države članice da uspješnije upotrebljavaju instrumente za upravljanje jedinstvenim tržištem i da bolje koriste podatke pregleda stanja jedinstvenog tržišta koji su dostupni za svaku državu članicu, te njihov razvoj u smislu uspješnosti politike;

32.

i dalje smatra da je potrebno definirati cjelovit sustav mjerenja kombinirajući različite metode kao što su složeni pokazatelji, sustavni skup pokazatelja i sektorski alati za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta, kako bi ga uklopili u Europski semestar; poziva Komisiju da, u cilju mjerenja i pružanja poticaja za jačanje jedinstvenog tržišta u ključnim područjima, razmisli o osnovnom pokazatelju i cilju za taj pokazatelj s obzirom na integraciju jedinstvenog tržišta;

33.

ponovno poziva Komisiju da, kad je to opravdano, uvede kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja nepotrebnog administrativnog opterećenja na europskoj razini; traži da se ti kvantitativni ciljevi uvaže u novoj inicijativi Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja;

34.

smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i dostupnijih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte te kako bi omogućile jednostavniju prekograničnu suradnju i interoperabilnost javnih uprava;

35.

poziva Komisiju da prije svake zakonodavne inicijative provede temeljitu procjenu utjecaja u kojoj će uzeti u obzir posljedice akta na poslovno okruženje u svim državama članicama te da pažljivo procijeni pravu ravnotežu između troškova i ciljeva projekta za EU kao cjelinu;

36.

poziva Komisiju da energično nastavi ulagati napore u pametno provođenje i kulturu poštovanja propisa kako bi se ispravila situacija u kojoj nisu sve prilike koje jedinstveno tržište nudi na papiru danas ostvarive jer se pravo EU-a ne primjenjuje ili provodi u potpunosti;

37.

poziva Komisiju da ojača mehanizam za nadzor tržišta kako bi se uočili nesigurni ili neusklađeni proizvodi i kako bi ih se uklonilo s jedinstvenog tržišta; ponovo poziva Vijeće da brzo usvoji pakete mjera o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta;

38.

pozdravlja i željno iščekuje inicijativu Komisije za stvaranje jedinstvenog digitalnog pristupnika za nadogradnju i poboljšanje postojećih alata i usluga, kao što su jedinstvene kontaktne točke, kontaktne točke za proizvode, kontaktne točke za građevne proizvode, portal Vaša Europa i SOLVIT, na pristupačan način u korist i građana i poduzeća;

39.

potvrđuje pozitivnu ulogu opsežnih provjera na razini EU-a koje je pokrenula Komisija kako bi se koordiniranim mjerama kontrole poboljšala provedba pravila u cilju utvrđivanja kršenja potrošačkog prava u internetskom okruženju;

40.

prepoznaje važnost načela bolje regulacije i inicijative REFIT jer osiguravaju veću usklađenost sadašnjeg i budućeg zakonodavstva uz istovremeno očuvanje regulatornog suvereniteta, te potrebe za regulatornom sigurnošću i predvidljivošću;

41.

naglašava važnost pomoći koju pruža Komisija i suradnje s državama članicama u području boljeg prenošenja, provedbe i primjene zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; u tom kontekstu ističe da je potrebno poduzeti dodatne mjere na nacionalnoj razini, pa i u cilju smanjenja administrativnog opterećenja i izbjegavanja nametanja dodatnih zahtjeva pri prenošenju direktiva u nacionalno pravo (prekomjerna regulacija), poput poreznih prepreka prekograničnom ulaganju;

42.

naglašava da bi jedinstveno tržište trebalo i dalje funkcionirati za sve aktere u svim državama članicama (građane EU-a te posebno studente, stručnjake, poduzetnike i za MSP-ove), a oni bi trebali biti u stalnom dijalogu te bi se trebali angažirati na procjenjivanju onoga što funkcionira i onoga što ne funkcionira i načina na koji bi se politika jedinstvenog tržišta trebala razvijati u budućnosti; u tom kontekstu ističe ulogu Foruma o jedinstvenom tržištu koji Komisija organizira jednom godišnje u suradnji s lokalnim partnerima poput nacionalnih tijela, dionika civilnog društva, socijalnih partnera, gospodarskih komora i poslovnih udruženja;

o o

43.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću, vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0060.

(2) SL C 316, 30.8.2016., str. 98.

(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130.

(4) SL C 24, 22.1.2016., str. 75.

(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0237.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0236.

Top

Choose the experimental features you want to try