(1)

Unutarnje tržište jedan je od temelja Unije. Od svojega začetka ono je važan doprinositelj rastu, konkurentnosti i zapošljavanju te bi svi građani i poduzeća trebali i dalje jednako uživati njegove pogodnosti. Stvorilo je nove prilike i ekonomije razmjera za poduzeća Unije, osobito mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), te ojačalo njihovu industrijsku konkurentnost. Unutarnje tržište doprinijelo je otvaranju radnih mjesta i ponudilo veći izbor proizvoda i usluga visoke kvalitete po nižim cijenama za potrošače. Ono je i dalje pokretač stvaranja integriranijeg tržišta i jačeg, uravnoteženijeg i pravednijeg gospodarstva. Jedno je od glavnih postignuća Unije i njezina najveća snaga u sve globaliziranijem svijetu te osnovni element za postizanje zelene i digitalne transformacije prema održivom gospodarstvu kako bi se odgovorilo na sve veće pritiske zbog klimatskih promjena.

(2)

Unutarnje tržište mora se stalno prilagođavati brzo promjenjivom okružju digitalne revolucije i globalizacije. Novo doba digitalnih inovacija i dalje pruža prilike za poduzeća i pojedince, stvara nove proizvode, usluge, procese i poslovne modele te prilike za učinkovitu izradu visokokvalitetne statistike. Jednako tako predstavlja izazov za donošenje i provedbu propisa te zaštitu i sigurnost potrošača.

(3)

Znatan dio prava Unije podupire funkcioniranje unutarnjeg tržišta. To se posebno odnosi na konkurentnost, normizaciju, uzajamno priznavanje, ocjenjivanje sukladnosti, zaštitu potrošača i nadzor tržišta. Također se sastoji od pravila koja se odnose na poslovne, trgovačke i financijske transakcije, na područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje, na izradu europske statistike i na promicanje poštenog tržišnog natjecanja. Taj znatan dio prava Unije predviđa jednake uvjete koji su ključni za funkcioniranje unutarnjeg tržišta od kojih potrošači i poduzeća imaju koristi.

(4)

Međutim, i dalje su prisutne diskriminirajuće, neopravdane ili nerazmjerne prepreke pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te se pojavljuju nove smetnje. Donošenje pravila samo je prvi korak, a njihovo je provođenje jednako važno. Trenutačni izazovi povezani s provedbom postojećih pravila, prepreke slobodnom kretanju robe i usluga te niske razine prekogranične javne nabave ograničavaju mogućnosti poduzećima i potrošačima. Uklanjanje takvih prepreka u konačnici je pitanje povjerenja građana u Uniju, kao i u njezinu sposobnost postizanja rezultata i njezinu sposobnost stvaranja radnih mjesta i rasta uz zaštitu javnog interesa.

(5)

Prethodno su postojali zasebni programi za djelovanje Unije u području konkurentnosti poduzeća, posebice MSP-ova, zaštite potrošača, kupaca i krajnjih korisnika u području financijskih usluga, oblikovanja politika u području financijskih usluga te području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje. Neke dodatne aktivnosti financirale su se izravno u okviru proračunskih linija za unutarnje tržište. Potrebno je pojednostavniti i iskoristiti sinergije između različitih djelovanja i osigurati prilagodljiviji, transparentniji, jednostavniji i brže izmjenjiv okvir za financiranje aktivnosti kojima se nastoji postići održivo unutarnje tržište koje dobro funkcionira. Stoga bi trebalo uspostaviti novi program kojim se povezuju aktivnosti koje su se ranije financirale u okviru tih drugih programa i ostalih relevantnih proračunskih linija. U taj program trebale bi se uključiti i nove inicijative čiji je cilj poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta, istodobno izbjegavajući udvostručavanje povezanih programa i djelovanja Unije.

(6)

Razvoj, proizvodnja i diseminacija europske statistike na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) podlijegali su posebnom europskom statističkom programu koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Kako bi se održao kontinuitet proizvodnje i diseminacije europske statistike, novi bi program trebao uključivati i aktivnosti obuhvaćene prethodnim europskim statističkim programom, pružanjem okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009. Novim programom trebao bi se uspostaviti financijski okvir za europsku statistiku za pružanje visokokvalitetne, usporedive i pouzdane europske statistike kako bi se poduprla izrada, provedba, praćenje i evaluacija svih politika Unije. Stručna neovisnost potreban je preduvjet za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike.

(7)

Stoga je primjereno uspostaviti program za poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, konkurentnosti i održivosti poduzeća, posebno MSP-ova, normizaciju, nadzor tržišta i zaštitu potrošača, za područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te za europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta) („Program”). Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za godine od 2021. do 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (6).

(8)

Programom bi trebalo pružiti potporu oblikovanju, provedbi i izvršavanju zakonodavstva Unije koje podupire pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Njime bi trebalo pružiti potporu stvaranju odgovarajućih uvjeta za osnaživanje svih sudionika unutarnjeg tržišta, uključujući poduzeća, građane, uključujući potrošače, te zaposlenike, civilno društvo i javna tijela. U tu svrhu, Program bi trebao biti usmjeren na promicanje konkurentnosti, izgradnje kapaciteta i održivosti poduzeća, a posebno MSP-ova, uključujući one koji posluju u sektoru turizma. Održivost poduzeća važna je za održavanje njihove dugoročne konkurentnosti i doprinosi prijelazu prema Uniji koja je više gospodarski, okolišno i socijalno održiva, što bi trebalo ići ukorak s digitalizacijom i uključivanjem u održive poslovne prakse. Programom bi trebalo pružiti potporu i izvršavanju pravila zaštite i sigurnosti potrošača. Njime bi se trebalo i podizati svijest poduzeća i pojedinaca o njihovim pravima pružajući im prave alate, odgovarajuće informacije i pomoć kako bi donosili utemeljene odluke i ojačali svoje sudjelovanje u donošenju politika Unije. Nadalje, Program bi trebao biti usmjeren na jačanje regulatorne i administrativne suradnje, posebno programima obuke, razmjenom najboljih praksi i izgradnjom baza znanja i kompetencija, uključujući korištenje strateškom javnom nabavom. Programom bi trebalo težiti i pružanju potpore razvoju visokokvalitetnih normi i pravila Unije te međunarodnih normi i pravila, među ostalim uz sveobuhvatnu uključenost dionika, čime se podupire provedba zakonodavstva Unije.

To bi trebalo obuhvaćati područje financijskog izvještavanja i revizije, čime se doprinosi transparentnosti i dobrom funkcioniranju tržišta kapitala Unije te jačanju zaštite ulagatelja. Cilj Programa trebao bi biti i pružanje potpore provedbi i izvršavanju zakonodavstva Unije kojim se osigurava visoka razina zdravlja ljudi, životinja i bilja, zaštita dobrobiti ljudi i životinja, sigurnost hrane i hrane za životinje, uz istodobno poštovanje načelâ održivog razvoja i osiguravanje visoke razine zaštite potrošača. Osim toga, Programom bi trebalo pružiti potporu proizvodnji visokokvalitetne europske statistike koja je u skladu sa statističkim načelima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 223/2009 i dodatno razrađenima u Kodeksu prakse europske statistike.

(9)

Modernim unutarnjim tržištem, koje se temelji na načelima pravednosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja, promiče se tržišno natjecanje te od njega imaju koristi potrošači, poduzeća i zaposlenici. Bolja upotreba unutarnjeg tržišta usluga koje se stalno razvija trebala bi pomoći poduzećima Unije u stvaranju radnih mjesta i rastu preko granica, ponudi većeg izbora usluga po boljim cijenama i održavanju visokih standarda za potrošače i radnike. Kako bi se to postiglo, Program bi trebao doprinijeti boljem praćenju promjena na unutarnjem tržištu, kao i utvrđivanju i uklanjanju preostalih diskriminirajućih, neopravdanih ili nerazmjernih prepreka te osiguravanju regulatornog okvira koji može prihvatiti sve oblike inovacija, uključujući novi tehnološki razvoj i procese, poslovne modele inovacija usluga, modele suradnje i socijalne ekonomije, socijalne inovacije i netehnološke inovacije.

(10)

Regulatorne prepreke na unutarnjem tržištu uklonjene su za mnoge industrijske proizvode s pomoću mehanizama za sprečavanje i donošenja zajedničkih pravila te, ako takva pravila Unije ne postoje, s pomoću načela uzajamnog priznavanja. U područjima za koje ne postoji zakonodavstvo Unije primjenjuje se načelo uzajamnog priznavanja rezultat kojeg je da za robu koja je zakonito stavljena na tržište u jednoj državi članici postoji pravo slobode kretanja i ona se može prodavati u drugoj državi članici. Ako druga država članica ima temelja da se protivi stavljanju robe na tržište, ona smije postaviti ograničenje, pod uvjetom da takvo ograničenje nije diskriminirajuće, da je opravdano legitimnim ciljevima od javnog interesa kako je utvrđeno u članku 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a) ili priznato u sudskoj praksi Suda Europske unije kao prevladavajući razlog javnog interesa, i da je proporcionalno cilju koji se nastoji ostvariti. Zbog neodgovarajuće primjene načela uzajamnog priznavanja, koja se sastoji na primjer od nametanja neopravdanih ili nerazmjernih ograničenja, trgovačkim je društvima teško ući na tržišta u drugim državama članicama. Tako gospodarstvo u cjelini propušta prilike, unatoč tome što je tržišna integracija u području trgovine robom dosegnula zavidnu razinu. Očekuje se da će se donošenjem Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća (7) gospodarske koristi u tom području povećati. Program bi stoga trebao biti usmjeren na poboljšanje primjene načela uzajamnog priznavanja u području robe, ostvarivanjem njegova punog potencijala. Trebao bi također biti usmjeren na smanjenje količine nezakonite i nesukladne robe koja ulazi na tržište, s pomoću ciljanog podizanja svijesti i osposobljavanja, potpore kontaktnim točkama za proizvode iz Uredbe (EU) 2019/515 i bolje suradnje među nadležnim tijelima za uzajamno priznavanje.

(11)

Novi regulatorni izazovi te izazovi u pogledu provedbe zakonodavstva odnose se na brzo promjenjivo okružje digitalne revolucije te su u vezi s pitanjima kao što su kibersigurnost, zaštita podataka i privatnost, internet stvari ili umjetna inteligencija i u pogledu etičkih standarda. Stroga pravila o sigurnosti proizvoda i jasnoća u pogledu odgovornosti ključni su kako bi se osiguralo da građani Unije, uključujući potrošače i poduzeća, mogu ostvariti koristi od odgovarajuće zaštite u slučaju nastanka štete. Programom bi stoga trebalo doprinijeti brzoj prilagodbi i boljoj provedbi Unijina sustava odgovornosti za proizvode kojim se potiču inovacije te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu korisnika.

(12)

Stavljanje na tržište proizvoda koji nisu u skladu s pravom Unije, uključujući proizvode uvezene iz trećih zemalja, ugrožava građane Unije, uključujući potrošače kao i ostale krajnje korisnike. Gospodarski subjekti koji prodaju sukladne proizvode tradicionalnim ili elektroničkim sredstvima suočavaju se s narušenim tržišnim natjecanjem zbog onih koji ne poštuju pravila zbog nedostatka znanja, namjerno kako bi ostvarili konkurentsku prednost ili kao rezultat fragmentiranosti nadzora tržišta u cijeloj Uniji. Tijela za nadzor tržišta često nemaju dovoljno sredstava i ograničena su nacionalnim granicama, dok poduzetnici trguju na razini Unije ili čak na globalnoj razini. Konkretno, u slučaju e-trgovine tijela za nadzor tržišta imaju velike poteškoće pri praćenju nesukladnih proizvoda uvezenih iz trećih zemalja radi utvrđivanja odgovornih gospodarskih subjekata unutar njihove nadležnosti.

Također imaju velike poteškoće u provedbi procjena rizika i ispitivanja zbog nemogućnosti fizičkog pristupa proizvodima. Program bi stoga trebao težiti jačanju sukladnosti proizvoda podizanjem svijesti o primjenjivim pravilima Unije o sigurnosti proizvoda, jačanjem provjera sukladnosti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i promicanjem tješnje prekogranične suradnje među provedbenim tijelima. Programom bi ujedno trebalo doprinijeti konsolidaciji postojećeg okvira za aktivnosti nadzora tržišta, poticati zajednička djelovanja tijela za nadzor tržišta iz različitih država članica, poboljšati razmjenu informacija te promicati konvergenciju i bližu integraciju aktivnosti nadzora tržišta. Programom bi se to posebno trebalo postići osiguravanjem stroge provedbe novih zahtjeva uvedenih Uredbom (EU) 2019/1020 kako bi se spriječila prodaja nesukladnih proizvoda potrošačima i drugim krajnjim korisnicima. Programom bi stoga trebalo ojačati kapacitet tijela za nadzor tržišta u cijeloj Uniji, doprinijeti većoj homogenosti u provedbi pravila među državama članicama i omogućiti državama članicama da imaju jednake koristi od unutarnjeg tržišta u pogledu gospodarskog rasta i održivosti.

(13)

Iako u ovaj Program nisu uključeni ciljevi i djelovanja kojima se podupire zaštita prava intelektualnog vlasništva, trebalo bi ipak imati na umu da krivotvoreni proizvodi često nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u zakonodavstvu Unije o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača te predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, posebno kada se takvi proizvodi kupuju na internetu. Programom bi se stoga trebale povećati sinergije s drugim programima Unije u području zaštite prava intelektualnog vlasništva, posebno s instrumentom namijenjenim opremi za carinske provjere, koji je uspostavljen na temelju uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama.

(14)

Kako bi se olakšala usklađenost kategorija usklađenih proizvoda s većim rizikom koji oni predstavljaju, Unija je uspostavila sustav akreditacije tijela za ocjenjivanje sukladnosti, kojim se provjerava njihova stručnost, nepristranost i neovisnost. Ključno je da su tijela za ocjenjivanje sukladnosti pouzdana i kompetentna jer provjeravaju ispunjavaju li proizvodi zahtjeve sigurnosti prije stavljanja na tržište. Trenutačno je najveći izazov osigurati da sustav akreditacije ide ukorak s najnovijim dostignućima i da se primjenjuje jednako strogo u cijeloj Uniji. Programom bi stoga trebalo podupirati mjere kojima se osigurava da tijela za ocjenjivanje sukladnosti i dalje ispunjavaju regulatorne zahtjeve kao što su nepristranost i neovisnost, posebno primjenom akreditacije. Jednako tako, Programom bi trebalo podupirati mjere za poboljšanje europskog sustava akreditacije, posebno u novim područjima politike, podupiranjem Europske suradnje za akreditaciju iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(15)

S obzirom na to da s razvojem internetskih usluga u području trgovine i području usluga putovanja potrošačka tržišta ne poznaju granice, važno je osigurati da potrošači koji borave u Uniji mogu imati jednako visoku razinu zaštite pri uvozu robe i usluga gospodarskih subjekata sa sjedištem u trećim zemljama, među ostalim i kada se prodaju na internetu. Stoga bi trebalo biti moguće da se Programom, prema potrebi, pruži potpora suradnji s relevantnim tijelima koja se nalaze u trećim zemljama, na primjer u pogledu razmjene informacija o nesukladnim proizvodima.

(16)

Javna tijela koriste javnu nabavu kako bi osigurala dobru vrijednost za utrošeni javni novac i doprinijela inovativnijem, održivijem, uključivijem i konkurentnijem unutarnjem tržištu. To uključuje primjenu kriterija evaluacije kojima se utvrđuje ekonomski najpovoljnija ponuda, ali i najpovoljnija ponuda za najveću javnu vrijednost pri dodjeli ugovora u skladu s „najboljim omjerom cijene i kvalitete”. Ako je to u skladu s primjenjivim pravom Unije, trebalo bi uzeti u obzir okolišne aspekte, aspekte poštene trgovine i socijalne aspekte te bi, za velike infrastrukturne projekte, trebalo promicati podjele natječaja u grupe. Direktivama 2014/23/EU (10), 2014/24/EU (11) i 2014/25/EU (12) Europskog parlamenta i Vijeća osigurava se pravni okvir za integraciju i djelotvorno funkcioniranje tržištâ javne nabave koja predstavljaju 14 % bruto domaćeg proizvoda Unije, u korist javnih tijela, poduzeća i građana, uključujući potrošače. Pravilno provedena pravila o javnoj nabavi ključan su alat za jačanje unutarnjeg tržišta i poticanje rasta poduzeća u Uniji i radnih mjesta u Uniji. Programom bi stoga trebalo podupirati mjere za osiguravanje šire primjene strateške javne nabave, profesionalizaciju javnih kupaca, olakšavanje i poboljšanje pristupa tržištima javne nabave za MSP-ove, osobito putem savjetodavnih usluga i obuke, povećanja transparentnosti, cjelovitosti i boljih podataka, jačanja digitalne transformacije javne nabave i promicanja zajedničke javne nabave, putem jačanja partnerskog pristupa s državama članicama, poboljšanja prikupljanja i analize podataka, među ostalim, razvojem namjenskih informatičkih alata, kao i osiguravanjem potpore razmjeni iskustava i dobrih praksi, upućivanja na europske i međunarodne norme, pružanja smjernica, ustrajanja na povoljnim trgovinskim sporazumima, jačanja suradnje među nacionalnim tijelima i pokretanja pilot-projekata.

(17)

Kako bi se ispunili ciljevi Programa i kako bi se građanima i poduzećima olakšao život, potrebno je uspostaviti visokokvalitetne javne službe usmjerene na korisnika koje su sve više digitalizirane i u potpunosti pristupačne. Također je potrebno potaknuti napore u području e-uprave i e-vlade uz istodobno osiguravanje odgovarajuće zaštite podataka i privatnosti. To znači da će se javne uprave morati uključiti u zajedničko stvaranje tih javnih usluga s građanima i poduzećima. Osim toga, stalno i postojano povećanje prekograničnih aktivnosti na unutarnjem tržištu zahtijeva dostupnost ažuriranih, točnih i lako razumljivih informacija o pravima poduzeća i građana. To znači da bi trebalo prikazati pojednostavljene informacije kojima se objašnjavaju administrativne formalnosti. Usto, pružanje pravnih savjeta i pomoć pri rješavanju problema koji se pojavljuju na nacionalnoj razini su ključni. Nadalje, potrebno je poduprijeti javna tijela u njihovim naporima za ostvarivanjem tih ciljeva, primjerice povezivanjem nacionalnih uprava na jednostavan i učinkovit način te pružanjem informacija i olakšavanjem razmjene informacija kojima se objašnjava kako unutarnje tržište funkcionira u praksi. Postojeći alati za upravljanje unutarnjim tržištem već imaju važnu ulogu u tom pogledu te bi njihovu kvalitetu, vidljivost, transparentnost i pouzdanost trebalo dodatno unaprjeđivati. Programom bi stoga trebalo podupirati sljedeća postojeća sredstva za upravljanje unutarnjim tržištem: portal Vaša Europa koji bi trebao postati okosnica budućeg jedinstvenog digitalnog pristupnika, službu Vaša Europa – Savjeti, mrežu SOLVIT, Informacijski sustav unutarnjeg tržišta i pregled rezultata jedinstvenog tržišta.

(18)

Programom bi trebalo podupirati razvoj regulatornog okvira Unije u području prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja te ugovornog prava kako bi se povećala učinkovitost i konkurentnost poduzeća, osobito MSP-ova, uz istodobno pružanje zaštite dionicima na koje utječe poslovanje poduzeća, te u cilju odgovaranja na nove izazove politika. Njime bi se trebala osigurati i odgovarajuća evaluacija, provedba i izvršavanje relevantne pravne stečevine, informiranje i pomoć dionicima te promicanje razmjene informacija u tom području. Programom bi trebalo dodatno podupirati inicijative Komisije u podupiranju jasnog i dobro prilagođenog pravnog okvira za gospodarstvo temeljeno na podacima i inovacije. Te su inicijative potrebne kako bi se povećala pravna sigurnost u pogledu ugovornih i izvanugovornih obveza, posebno u pogledu odgovornosti, sigurnosti, etike i privatnosti u kontekstu tehnologija u nastajanju, kao što su internet stvari, umjetna inteligencija, robotika i 3D tisak. Cilj Programa trebalo bi biti poticanje razvoja poslovanja temeljenog na podacima jer će takvo poslovanje biti odlučujući faktor za uspješnost gospodarstva Unije u globalnom tržišnom natjecanju.

(19)

Programom bi usto trebalo promicati da države članice ispravno i potpuno provode i primjenjuju pravni okvir Unije za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te razvoj budućih politika za rješavanje novih izazova u tim područjima. Njime bi se trebale podupirati i relevantne aktivnosti međunarodnih organizacija od europskog interesa, kao što su Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma u Vijeću Europe.

(20)

Cilj provedbe i razvoja unutarnjeg tržišta u području financijskih usluga, financijske stabilnosti i unije tržišta kapitala, uključujući održivo financiranje, uvelike ovisi o mjerama politike koje Unija poduzima i koje se temelje na dokazima. Kako bi se postigao taj cilj, Komisija bi trebala imati aktivnu ulogu postizanju tog cilja stalnim praćenjem financijskih tržišta i financijske stabilnosti, procjenama provedbe zakonodavstva Unije u državama članicama i evaluaciji primjerenosti postojećeg zakonodavstva te, kad se pojave novi rizici, utvrđivanju mogućih područja djelovanja, sve to uz stalno sudjelovanje dionika tijekom cijelog ciklusa politike. Takve se aktivnosti oslanjaju na izradu analiza, studija, materijala za osposobljavanje, istraživanja, ocjenjivanja sukladnosti, evaluacija i visokokvalitetne statistike te ih podupiru IT sustavi i komunikacijski alati.

(21)

UFEU uključuje sustav pravila kojim se osigurava nenarušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. Programom bi trebalo doprinijeti politici Unije o tržišnom natjecanju, među ostalim poboljšanjem i jačanjem suradnje s mrežama i s nacionalnim tijelima i sudovima te jačanjem međunarodne suradnje, kao i osiguravanjem priopćavanja i objašnjavanja prava, koristi i obveza politike Unije o tržišnom natjecanju široj skupini dionika. Programom bi trebalo pomoći i u poboljšanju analize i procjene razvoja tržišta, među ostalim primjenom sektorskih istraga i drugih alata za istraživanje tržišta te sustavnom razmjenom informacija i najboljih praksi unutar Europske mreže za tržišno natjecanje. Time bi trebalo doprinijeti poštenom tržišnom natjecanju i jednakim uvjetima za sve, pa i na globalnoj razini, te osnažiti poduzeća, osobito MSP-ove, i potrošače da iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta.

(22)

Program je posebno potreban za rješavanje radikalnih posljedica za tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta koje su rezultat trenutačne zelene i digitalne tranzicije gospodarstva i poslovnog okružja, osobito eksponencijalnog rasta i upotrebe podataka, uzimajući u obzir sve veći pristup umjetnoj inteligenciji, algoritmima velikih podataka i drugim informatičkim alatima te stručno znanje društava. Osim toga, od ključne je važnosti da se Programom podupiru mreže te potiče šira i dublja suradnja s tijelima država članica i njihovim sudovima, s obzirom na to da nenarušeno tržišno natjecanje i funkcioniranje unutarnjeg tržišta uvelike ovise o djelovanju tih subjekata. S obzirom na posebnu ulogu politike tržišnog natjecanja u sprečavanju šteta na unutarnjem tržištu koje su rezultat protutržišnog ponašanja izvan granica Unije, Programom bi, prema potrebi, trebalo podupirati i suradnju s tijelima trećih zemalja. Konačno, potrebno je proširiti aktivnosti informiranja kako bi se građanima i poduzećima omogućilo da iskoriste sve prednosti poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. Time bi se trebala poduprijeti nastojanja da se građanima Unije bolje pokažu koristi politike tržišnog natjecanja Unije, među ostalim suradnjom sa skupinama civilnog društva i relevantnim dionicima. Očekuje se da će u provedbi dijela Programa koji se odnosi na tržišno natjecanje biti potrebna fleksibilnost kako bi se odgovorilo na nove potrebe na koje utječu dinamične i brze promjene uvjeta tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu čiji je ritam i opseg teško procijeniti. To se prvenstveno odnosi na promjene povezane s digitalizacijom, umjetnom inteligencijom, algoritmima, velikim podacima, kibersigurnosti i forenzičkom tehnologijom.

(23)

Jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća Unije uz istodobno osiguravanje djelotvornih jednakih uvjeta te otvorenog i konkurentnog unutarnjeg tržišta od najveće je važnosti. MSP-ovi su pokretači gospodarstva Unije. Oni čine 99,8 % svih poduzeća u Uniji, pružaju dvije trećine radnih mjesta i znatno doprinose stvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta u svim sektorima s regionalnom i lokalnom dimenzijom, a time i stvaranju socijalne kohezije. MSP-ovi su ključni za modernizaciju industrije te zelenu i digitalnu transformaciju gospodarstva, uključujući postizanje klimatske neutralnosti. Programom bi stoga trebalo podupirati njihove napore za povećanje učinkovitosti resursa i razvoj visokokvalitetnih proizvoda i usluga prihvatljivih za okoliš. Programom bi se na taj način trebalo doprinijeti i povećanju konkurentnosti MSP-ova na globalnom tržištu.

(24)

MSP-ovi dijele zajedničke izazove koji ne utječu na veća poduzeća u jednakoj mjeri. Ti zajednički izazovi obuhvaćaju dobivanje sredstava, zapošljavanje kvalificirane radne snage, smanjenja njihova administrativnog opterećenja, prihvaćanje kreativnosti i inovacija, među ostalim putem javne nabave, te pristup globalnim tržištima i lancima vrijednosti kako bi razvili svoje aktivnosti internacionalizacije. Programom bi trebalo razmjerno rješavati takve tržišne nedostatke, ali ne i neopravdano narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Programom bi u obzir trebalo uzeti i posebne potrebe specifičnih vrsta MSP-ova, kao što su mikropoduzeća, MSP-ovi koji se bave uslugama i MSP-ovi koji se bave obrtničkim djelatnostima, kao i MSP-ovi koji se sastoje od samozaposlenih osoba, članova slobodnih zanimanja i poduzeća socijalne ekonomije. Poduzeća socijalne ekonomije u Uniji uključuju različite vrste poduzeća i subjekata iz područja socijalne ekonomije, kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge, zaklade, socijalna poduzeća i drugi oblici poduzeća. Budući da su prvenstveno usmjereni na stvaranje zajedničke vrijednosti i socijalnog učinka za ljude, a ne na ostvarivanje dobiti, oni mogu djelovati kao pokretači socijalnih inovacija, transparentnog upravljanja i solidarnosti, ponovnim ulaganjem većine svoje dobiti ili viškova u svoje ciljeve. Pozornost bi također trebalo posvetiti posebnim potrebama potencijalnih novih poduzetnika, kao što su mladi poduzetnici i žene poduzetnice, starije osobe i osobe s invaliditetom.

(25)

Programom bi trebalo uzeti u obzir MSP-ove kako su definirani u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (13). Prilikom primjene ove Uredbe Komisija bi se u pogledu MSP-ova trebala savjetovati sa svim relevantnim dionicima, među ostalim javnim i privatnim organizacijama koje predstavljaju MSP-ove i organizacijama država članica za promicanje trgovine.

(26)

Programom bi trebalo podržati i promicati inovacijsku kulturu razvojem industrijskih ekosustava kojima se potiče stvaranje novoosnovanih poduzeća i rast MSP-ova, usredotočujući se na sve MSP-ove koji se mogu nositi s izazovima zelene i digitalne tranzicije te sve konkurentnijeg i ubrzanijeg okružja. Programom bi trebalo podupirati postupak primjene inovacija promicanjem novih kolaborativnih poslovnih modela, umrežavanja i dijeljenja znanja i resursa, među ostalim u europskim partnerstvima klastera i organizacijama poslovnih mreža.

(27)

Prilikom uspostave programâ rada za pružanje potpore MSP-ovima u obzir bi trebalo uzeti strateške odredbe strategije za MSP-ove i Akta o malom poduzetništvu te kontekst u kojem posluju MSP-ovi, kao je opisano u pregledu uspješnosti MSP-ova. Trebalo bi obratiti pozornost i na mreže izaslanika MSP-ova.

(28)

Mnogi problemi konkurentnosti Unije uključuju poteškoće koje MSP-ovi imaju u pristupu financiranju. Te se poteškoće pojavljuju jer je MSP-ovima teško dokazati kreditnu sposobnost te nemaju dovoljno sredstava kao osiguranje za zajmodavce (tj. kolaterala/jamstava) ili jer nisu upoznati s mehanizmima potpore njihovim djelatnostima koji već postoje na razini Unije, nacionalnoj ili lokalnoj razini. Dodatni izazovi u području financiranja uzrokovani su potrebom MSP-ova da ostanu konkurentni sudjelovanjem, među ostalim u aktivnostima primjene inovacija, digitalizacije i internacionalizacije, kao i u usavršavanju i prekvalificiranju svoje radne snage. Ograničeni pristup financiranju negativno utječe na stope stvaranja, rasta i preživljavanja poduzeća te na spremnost novih poduzetnika da preuzmu održiva poduzeća u kontekstu nasljeđivanja poduzeća.

(29)

Nedostatak vještina glavna je prepreka rastu poduzeća u Uniji. Kako bi se potaknulo poduzetništvo u Uniji i podržao rast MSP-ova i njihova digitalna i zelena tranzicija, Programom bi trebalo MSP-ovima olakšati pristup vještinama i programima mentorstva te ih promicati, posebno razvoj tehnoloških, poduzetničkih i upravljačkih vještina. Pritom bi se Komisija trebala uskladiti s inicijativama poduzetima u okviru drugih programa Unije te nacionalnih i regionalnih programa kako bi se povećale sinergije i izbjeglo udvostručavanje.

(30)

Kako bi se prevladali tržišni neuspjesi i osiguralo da MSP-ovi, uključujući novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća, zadrže svoju ulogu temelja konkurentnosti gospodarstva Unije, MSP-ovima je potrebna dodatna potpora u obliku dužničkih i vlasničkih instrumenata uspostavljenih u okviru sastavnice politike koja se odnosi na MSP-ove, fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (14). Instrument kreditnog jamstva za zajmove, uspostavljen Uredbom (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15), ima dokazanu dodanu vrijednost i očekuje se da će dati pozitivan doprinos za najmanje 500 000 MSP-ova. Više pozornosti moglo bi se posvetiti povećanju svijesti potencijalnih korisnika o dostupnosti programa InvestEU za MSP-ove.

(31)

Djelovanjima u okviru Programa trebalo bi težiti postizanju ciljeva politike ne samo putem bespovratnih sredstava, već i olakšavanjem pristupa financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima uspostavljenim u okviru sastavnice politike koja se odnosi na MSP-ove, fonda InvestEU, te bi trebalo poboljšati sinergije s drugim programima Unije. Sva djelovanja trebala bi imati jasnu dodanu vrijednost Unije.

(32)

Programom bi trebalo pružati djelotvornu potporu MSP-ovima tijekom njihova životnog ciklusa, od pružanja pomoći MSP-ovima u pronalasku partnera za zajedničke projekte, komercijalizacije i pristupa tržištu, izgradnje kapaciteta i poticanja suradnje među klasterima i organizacijama poslovnih mreža. Njime bi se ujedno trebalo poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju MSP-ova te bi se on trebao temeljiti na jedinstvenom i stručnom znanju razvijenom za MSP-ove, kao i na dugogodišnjem iskustvu u radu s dionicima Unije, nacionalnim i regionalnim dionicima. Ta bi se potpora trebala temeljiti na iskustvu Europske poduzetničke mreže (EEN) kao „jedinstvenog sučelja” za poboljšanje konkurentnosti MSP-ova i razvoj njihova poslovanja na unutarnjem tržištu i izvan njega. U okviru EEN-a nastavljaju se pružati usluge u ime drugih programa Unije, posebno programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (16), uz upotrebu financijskih sredstava iz tih programa. EEN-om bi također trebalo olakšati veće sudjelovanje MSP-ova u razvoju inicijativa politike unutarnjeg tržišta, kao što su postupci javne nabave i normizacije. EEN-om bi trebalo poboljšati suradnju s europskim centrima za digitalne inovacije u okviru programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (17) i savjetodavnog centra InvestEU. Osim toga, uspješan program mentorstva za nove poduzetnike - „Erasmus za mlade poduzetnike” - trebao bi i dalje biti sredstvo kojim se novim ili potencijalnim poduzetnicima omogućuje stjecanje iskustva u poslovanju i upravljanju povezivanjem s iskusnim poduzetnicima iz druge zemlje i učenjem od njih, jačajući time njihove poduzetničke talente. Program bi trebao proširiti svoj geografski opseg te ponuditi širi raspon mogućnosti povezivanja za poduzetnike, prema potrebi komplementarno s drugim inicijativama Unije.

(33)

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i inicijative Programa učinile pristupačnijima smanjenjem troškova složenih postupaka prijave i zahtjeva za sudjelovanje za MSP-ove. U tom kontekstu EEN bi trebao biti glavna točka informiranja za MSP-ove koji su zainteresirani za pristup sredstvima Unije, koja bi funkcionirala kao „jedinstveno sučelje” i pružala im prilagođene smjernice. Važno je oslanjati se na iskustva postojećih mjera kojima se podupiru MSP-ovi, razmatrajući mogućnost njihove prilagodbe s obzirom na promjenjive uvjete za MSP-ove na unutarnjem tržištu, posebice one povezane s digitalizacijom i regulatornim opterećenjem.

(34)

Budući da klasteri nude povoljna i otporna poslovna okružja oni su strateški alat za podupiranje konkurentnosti i rasta MSP-ova. Mogu olakšati zelenu i digitalnu tranziciju industrije, uključujući usluge, te ojačati gospodarski razvoj regija stvaranjem rasta i otvaranjem radnih mjesta. Važno je da se zajedničkim klasterskim inicijativama postigne kritična masa jer će to ubrzati rast MSP-ova. Povezivanjem specijaliziranih industrijskih ekosustava, klasterima se stvaraju nove poslovne mogućnosti za MSP-ove i uspješnije ih se integrira u Unijine i globalne strateške lance vrijednosti. Potpora bi se trebala pružiti za razvoj transnacionalnih i međuregionalnih partnerskih strategija i provedbu zajedničkih aktivnosti, uz potporu europske platforme za suradnju klastera i njezina Europskog centra znanja za učinkovitu uporabu resursa. Potpora bi trebala također uključivati pomaganje MSP-ovima da se udruže s MSP-ovima iz trećih zemalja. Održiva partnerstva trebalo bi poticati pružanjem nastavka financiranja ako se ostvare uspješnost i ključne etape sudjelovanja. Izravna potpora MSP-ovima trebala bi se usmjeriti preko klasterskih organizacija za sljedeće: promicanje prihvaćanja naprednih tehnologija, nove poslovne modele, niskougljična rješenja s učinkovitim iskorištavanjem resursa, kreativnost i dizajn, unaprjeđenje vještina, privlačenje talenata, ubrzavanje poduzetništva i internacionalizaciju. Ostale specijalizirane subjekte koji pružaju potporu MSP-ovima trebalo bi povezati s izravnom potporom MSP-ovima kako bi se olakšala industrijska transformacija i provedba strategija pametne specijalizacije. Programom bi stoga trebalo podržati i izgraditi veze s Unijinim inovacijskim centrima, osobito njenim digitalnim inovacijskim centrima, i ulaganjima u okviru kohezijske politike i programa Obzor Europa. Mogle bi se razmotriti i sinergije s programom Erasmus+ uspostavljenim Uredbom (EU) XXXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(35)

Programom bi trebalo doprinijeti jačanju odnosa između poduzeća, posebice MSP-ova, i sveučilišta, istraživačkih centara i drugih institucija povezanih sa stvaranjem i širenjem znanja. Ta veza mogla bi pomoći u poboljšanju sposobnosti poduzećâ da se suoče sa strateškim izazovima koji nastaju u novom međunarodnom kontekstu.

(36)

MSP-ovi su zbog svoje manje veličine suočeni s posebnim preprekama rastu. Posebno im je teško rasti i proširivati neke od svojih djelatnosti. Na temelju uspjeha instrumenta za MSP-ove i projekata klastera Unije za nove industrijske lance vrijednosti u okviru programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19) te stečenih iskustava iz tog instrumenta, Programom bi trebalo pružiti potporu aktivnostima rasta MSP-ova u svim ključnim fazama njihova razvoja, uključujući potporu internacionalizaciji, primjeni inovacija i aktivnostima komercijalizacije. Tom bi se potporom dopunila potpora Europskog vijeća za inovacije u okviru programa Obzor Europa, koja će uglavnom biti usmjerena na revolucionarne i disruptivne inovacije, čime će ujedno biti usmjerena i na inovativne MSP-ove, posebno inovacije kojima se stvaraju nova tržišta, uz istodobno podupiranje svih vrsta inovacija, uključujući postupne inovacije.

(37)

Kreativnost i svi oblici inovacija, uključujući inovacije poboljšanu učinkovitost resursa i energetsku učinkovitost, ključni su za konkurentnost industrijskih lanaca vrijednosti Unije. Oni predstavljaju katalizatore za modernizaciju poslovnog i industrijskog sektora i doprinose pametnom, uključivom i održivom rastu. Međutim, MSP-ovi još uvijek zaostaju u njihovoj primjeni. Programom bi stoga trebalo podupirati ciljana djelovanja, mreže i partnerstva za inovacije koje se temelje na kreativnosti, kako bi se omogućilo MSP-ovima da uspješno provedu zelenu i digitalnu tranziciju u industrijskim lancima vrijednosti i ekosustavima.

(38)

Europske norme imaju važnu ulogu na unutarnjem tržištu. Od ključnog su interesa za konkurentnost poduzeća, a posebno MSP-ova. Europske norme jednako su tako ključni alat za potporu zakonodavstvu i politikama Unije u nizu ključnih područja kojima je cilj poticanje zelene i digitalne tranzicije, kao što su energija, klimatske promjene i zaštita okoliša, informacijska i komunikacijska tehnologija, održiva upotreba i recikliranje resursa, inovacije, sigurnost proizvoda, zaštita potrošača, sigurnost radnika i radni uvjeti te starenje stanovništva, a time daju i pozitivan doprinos društvu u cjelini. Kako bi se maksimalno povećao njihov doprinos, iskustvo je pokazalo da je potrebno poboljšanje u pogledu brzine i pravodobnosti razrade normi te da je potreban veći napor za bolje uključivanje svih relevantnih dionika, među ostalim onih koji zastupaju potrošače.

(39)

Europske aktivnosti normizacije uređene su Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i provode se putem dugogodišnjeg javno-privatnog partnerstva koje je ključno za postizanje ciljeva utvrđenih u toj uredbi, kao i onih sadržanih u općim i sektorskim politikama Unije u području normizacije.

(40)

Zajednički okvir financijskog i nefinancijskog izvještavanja koji dobro funkcionira ključan je za unutarnje tržište, za djelotvorno funkcioniranje financijskih tržišta te za ostvarenje integriranog tržišta za financijske usluge u kontekstu bankovne unije i unije tržišta kapitala.

(41)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (21), međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) koje je donio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, kao i odgovarajuća tumačenja Odbora za tumačenje MSFI-ja treba uključiti u pravo Unije kako bi ih primjenjivala trgovačka društva s vrijednosnim papirima prijavljenima na uređenom tržištu u Uniji, samo ako MSFI-ji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u toj uredbi, uključujući zahtjev da računi daju „istinit i fer prikaz” kako je predviđeno u Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22) te da oni doprinose europskom javnom dobru. Takvi međunarodni računovodstveni standardi trebaju se razvijati na transparentan i demokratski odgovoran način. Stoga MSFI-ji imaju veliku ulogu u funkcioniranju unutarnjeg tržišta te je stoga u izravnom interesu Unije osigurati da postupak kojim se MSFI-ji razvijaju i odobravaju rezultira standardima koji su usklađeni sa zahtjevima pravnog okvira unutarnjeg tržišta. Stoga je u Programu važno uspostaviti odgovarajuće uvjete financiranja Zaklade za MSFI-je.

(42)

Uzimajući u obzir ulogu Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) u ocjenjivanju usklađenosti MSFI-ja sa zahtjevom prava i politike Unije, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1606/2002, također je potrebno da Unija osigura da je financiranje EFRAG-a stabilno i da stoga tom financiranju doprinese kroz Program. Tehnički rad EFRAG-a trebao bi biti usredotočen na pružanje tehničkog savjetovanja Komisiji o odobravanju MSFI-ja kao i na o odgovarajuću razinu sudjelovanja Unije u procesu razvoja tih MSFI-ja te bi trebalo osigurati da se interesi Unije na odgovarajući način uzimaju u obzir u postupku utvrđivanja međunarodnih standarda. Ti bi interesi trebali uključivati pojam „opreznost” i održavanje zahtjeva „istinitog i fer prikaza”, kako je utvrđeno u Direktivi 2013/34/EU, te europskog javnog dobra, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1606/2002, uzimajući u obzir učinak MSFI-ja na financijsku stabilnost i gospodarstvo. Europski laboratorij za korporativno izvješćivanje osnovan je u okviru EFRAG-a u cilju promicanja inovacija i razvoja najboljih praksi u području korporativnog izvješćivanja. On pruža forum u kojem trgovačka društva i ulagači mogu razmjenjivati najbolje prakse, posebno u području nefinancijskog izvještavanja i izvješćivanja o održivosti. Nadovezujući se na taj rad EFRAG bi trebao doprinijeti i razvoju standarda nefinancijskog izvještavanja.

(43)

U području zakonske revizije Nadzorna skupina, međunarodna organizacija odgovorna za nadzor reforme upravljanja Međunarodne federacije računovođa (IFAC), osnovala je 2005. Odbor za nadzor javnog interesa (PIOB). Uloga je PIOB-a nadziranje postupka koji dovodi do donošenja međunarodnih revizijskih standarda i drugih aktivnosti u javnom interesu koje obavlja IFAC. Međunarodni revizijski standardi mogu se donijeti u svrhu primjene u Uniji, posebno pod uvjetom da su izrađeni u skladu s propisanim postupcima, pod javnim nadzorom i uz zadovoljavanje uvjeta transparentnosti, u skladu s člankom 26. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23). S obzirom na uvođenje međunarodnih revizijskih standarda u Uniji i ključnu ulogu PIOB-a u osiguravanju da ispunjavaju zahtjeve utvrđene Direktivom 2006/43/EZ, važno je u Programu uspostaviti odgovarajuće mehanizme financiranja PIOB-a.

(44)

Unija doprinosi osiguravanju visoke razine zaštite potrošača, uz osnaživanje potrošača i njihovo stavljanje u središte unutarnjeg tržišta podupirući i upotpunjujući politike država članica u težnji da se građanima, kada su u ulozi potrošača, omogući potpuno iskorištavanje prednosti unutarnjeg tržišta i da se pritom konkretnim djelovanjima primjereno zaštiti njihova sigurnost te njihovi pravni i ekonomski interesi. Također je potrebno da Unija osigura da se propisi o potrošačima i o sigurnosti proizvoda ispravno i jednako provode u praksi te da poduzeća uživaju jednake uvjete i da je stoga tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu pošteno. Osim toga, potrebno je osnažiti i poticati potrošače te im pomagati da donose održive i utemeljene odluke te na taj način doprinesu održivom, energetski učinkovitom gospodarstvu s učinkovitim iskorištavanjem resursa te kružnom gospodarstvu.

(45)

Program bi trebao biti usmjeren na podizanje svijesti potrošača, poduzeća, predstavnika civilnog društva i tijela o propisima Unije o potrošačima i sigurnosti. Također bi se njime trebalo osnažiti potrošače i njihove predstavničke organizacije na nacionalnoj razini i na razini Unije. To bi se posebno trebalo postići podupiranjem Europske organizacije za zaštitu potrošača BEUC (Bureau Européen des Unions de Consommateurs), koja je odavno uspostavljena i priznata nevladina organizacija koja predstavlja interese potrošača u odnosu na sve relevantne politike Unije, što je omogućilo toj organizaciji da izgradi poboljšanu sinergiju radi jačanja zagovaranja prava potrošača. To bi se također trebalo posebno postići podupiranjem Europske udruge za koordinaciju predstavljanja potrošača u normizaciji (ANEC), koja zastupa interes potrošača u pogledu pitanja normizacije. Pritom bi posebnu pozornost trebalo posvetiti novim potrebama tržišta u pogledu promicanja održive potrošnje usmjeravanjem na konkretna djelovanja za borbu protiv tih zavaravajućih praksi planiranog zastarijevanja proizvoda i drugih zavaravajućih praksi kao što su lažne tvrdnje o utjecaju na okoliš, boljim informiranjem potrošača o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti sprečavanju pojave slabih točaka, kao i savladavanja izazova nastalih digitalizacijom gospodarstva u vezi s, primjerice, povezanim proizvodima, internetom stvari, umjetnom inteligencijom i upotrebom algoritama te razvojem novih obrazaca potrošnje i poslovnih modela. Programom bi trebalo podupirati djelovanja za razvoj relevantnih informacija o tržištima, uključujući pregled pokazatelja Unije za potrošače.

(46)

Programom bi trebalo podupirati nadležna nacionalna tijela, uključujući ona koja su odgovorna za praćenje sigurnosti proizvoda, koja surađuju prvenstveno putem sustava Unije za brzo informiranje za opasne proizvode. Njime bi trebalo podupirati i provedbu Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) i Uredbe (EZ) br. 765/2008 u pogledu zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda te mrežu za suradnju u zaštiti potrošača i međunarodnu suradnju između relevantnih tijela u trećim zemljama i u Uniji. Programom bi se trebalo težiti i osiguravanju pristupa kvalitetnom izvansudskom rješavanju sporova, internetskom rješavanju sporova te informacijama o sudjelovanju u postupcima pravne zaštite za sve trgovce i potrošače.

(47)

Programom bi trebalo podupirati i Mrežu europskih centara za potrošače čija je zadaća pomoć u ostvarivanju prava potrošača u Uniji pri prekograničnoj kupnji robe i usluga na unutarnjem tržištu i u Europskom gospodarskom prostoru, na internetu ili tijekom putovanja. Ta mreža s 29 centara, koju već više od 15 godina zajednički financiraju programi Unije za potrošače, pokazuje svoju dodanu vrijednost u vezi s jačanjem povjerenja potrošača i trgovaca u unutarnje tržište. Obrađuje više od 120 000 zahtjeva potrošača godišnje i dopire do milijuna građana putem svojih medijskih i internetskih informacijskih aktivnosti. Jedna je od najcjenjenijih mreža za pomoć građanima u Uniji i većina njezinih centara uključuje kontaktne točke koje pružaju savjete o aspektima prava unutarnjeg tržišta, npr. Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25). Evaluacije su istaknule važnost nastavka rada centara. Mreža europskih centara za potrošače može ujedno biti važan izvor informacija o izazovima i problemima s kojima se potrošači susreću na lokalnoj razini koje su relevantne za oblikovanje politika Unije i za zaštitu interesa potrošača. Također postoje planovi da mreža razvije mehanizme uzajamnosti sa sličnim tijelima u trećim zemljama.

(48)

Direktive 98/6/EZ (26), 2005/29/EZ (27), 2011/83/EU (28), (EU) 2019/2161 (29) i (EU) 2020/1828 (30) Europskog parlamenta i Vijeća donesene su kako bi se osiguralo, među ostalim, jednako postupanje prema potrošačima na cijelom unutarnjem tržištu u odnosu na prekogranična pitanja, kao što su prodaja nesukladnih proizvoda u sektoru motornih vozila, dvojni standardi kvalitete za proizvode ili problemi s kojima se suočavaju putnici u slučaju otkazivanja letova ili dužih kašnjenja letova. Također su usmjerene na jačanje kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama, poboljšanje sigurnosti proizvoda te povećanje međunarodne suradnje i novih mogućnosti za pravnu zaštitu posebno putem predstavničkih tužbi kvalificiranih subjekata. Komisija je u svibnju 2017. provela provjeru primjerenosti potrošačkog prava Unije i prava Unije koje se primjenjuje na stavljanje proizvoda na tržište u kojoj je izložila potrebu za boljim izvršavanjem pravila i olakšavanjem pravne zaštite kada je potrošačima nanesena šteta zbog kršenja prava o zaštiti potrošača. Stoga bi podupiranje potpune provedbe tih direktiva i djelovanja te promicanje njihova prekograničnog izvršavanja trebao biti prioritet.

(49)

Na građane posebno utječe funkcioniranje financijskih tržišta te ih stoga treba dodatno informirati o relevantnim pravima, rizicima i koristima. Financijska tržišta ključna su sastavnica unutarnjeg tržišta i zahtijevaju čvrst okvir za izradu propisa i nadzor kojima se ne samo osigurava financijska stabilnost i održivo gospodarstvo, nego pruža i visoka razina zaštite potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga, uključujući male ulagatelje, štediše, ugovaratelje osiguranja, članove i korisnike mirovinskih fondova, pojedinačne dioničare, zajmoprimce i MSP-ove. Programom bi trebalo doprinijeti povećanju kapaciteta potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga za sudjelovanje u oblikovanju politika, među ostalim sastavljanjem i širenjem jasnih i cjelovitih informacija prilagođenih korisnicima o proizvodima koji se pružaju na financijskim tržištima.

(50)

Programom bi stoga trebalo nastaviti podupirati posebne aktivnosti obuhvaćene programom za izgradnju kapaciteta za razdoblje 2017. – 2020. kojim se jača sudjelovanje potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga u oblikovanju politika Unije, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2017/826 Europskog parlamenta i Vijeća (31), kojom je nastavljen pilot-projekt te pripremno djelovanje za razdoblje 2012. – 2017. To je potrebno kako bi se osiguralo da su oblikovatelji politika upoznati s mišljenjem dionika koji nisu stručnjaci u financijskom sektoru te kako bi se osiguralo bolje zastupanje interesa potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga. Programom bi se trebala stalno razvijati metodologija i dobra praksa programa u pogledu povećanja angažmana potrošača i krajnjih korisnika financijskih usluga kako bi se identificirala pitanja relevantna za oblikovanje politika Unije i osigurali da su interesi potrošača u području financijskih usluga zaštićeni. Time bi se trebale poboljšati politike financijskih usluga, posebno one kojima je cilj jačanje boljeg razumijevanja javnosti o tome što je sve potrebno uzeti u obzir pri oblikovanju propisa za financijski sektor i postizanje bolje financijske pismenosti.

(51)

U okviru pilot-projekta i pripremnog djelovanja za razdoblje od 2012. do 2017., Komisija je dodijelila bespovratna sredstva dvjema organizacijama nakon godišnjeg otvorenog poziva na podnošenje prijedloga. Te su dvije organizacije Finance Watch, osnovana 2011. uz dodjelu bespovratnih sredstava Unije u skladu s belgijskim pravom kao međunarodno neprofitno udruženje, i Better Finance, koja je rezultat uzastopnih reorganizacija i izmjena naziva postojećih europskih udruženja ulagatelja i dioničara od 2009. Programom izgradnje kapaciteta uspostavljenim u skladu s Uredbom (EU) 2017/826 te su dvije organizacije utvrđene kao jedini korisnici. Stoga je potrebno nastaviti sa sufinanciranjem tih organizacija u okviru Programa. Međutim, to bi financiranje trebalo biti podložno temeljitoj evaluaciji djelotvornosti i utjecaja postignutih u odnosu na postizanje ciljeva koji se žele ostvariti. U tom pogledu, ako se pojave drugi potencijalni korisnici koji svojim primarnim ciljevima i aktivnostima zastupaju interese potrošača i krajnjih korisnika na razini Unije i koji putem svojeg članstva prihvaćaju široki geografski opseg i raspon interesa, poziv za podnošenje prijedloga korisnika trebao bi biti otvoren za njih.

(52)

Visoka razina zdravstvene zaštite u području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje potrebna je za zaštitu potrošača, ali i kako bi se omogućilo učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Siguran i održiv lanac opskrbe hranom preduvjet je za funkcioniranje društva i unutarnjeg tržišta. Sprečavanje prekograničnih zdravstvenih kriza i paničnih reakcija na incidente povezane sa sigurnošću hrane od presudne je važnosti jer se njima narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta ograničavanjem kretanja osoba i robe te otežavanjem proizvodnje i potrošnje. Stoga bi se Programom trebala podupirati konkretna djelovanja, poput uvođenja hitnih mjera u slučaju kriznih situacija koje utječu na zdravlje životinja i bilja.

(53)

Opći je cilj prava Unije u području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje zaštititi visoku razinu zdravlja ljudi, životinja i bilja u cijelom prehrambenom lancu, doprinijeti poboljšanju dobrobiti životinja, doprinijeti visokoj razini zaštite i informiranja potrošača te visokoj razini zaštite okoliša, među ostalim za očuvanje bioraznolikosti i uzimajući u obzir situacije prouzročene mogućim učincima klimatskih promjena u državama članicama, uz istodobno poboljšanje održivosti proizvodnje hrane i hrane za životinje i doprinos sigurnosti hrane i pristupačnim cijenama, smanjenje rasipanja hrane, povećanje standarda kvalitete proizvoda u cijeloj Uniji i povećanje konkurentnosti Unijine industrije hrane i hrane za životinje te stvaranje radnih mjesta, uključujući poticanjem istraživanja i inovacija.

(54)

S obzirom na posebnu prirodu djelovanja koja se odnose na visoku razinu zdravlja ljudi, životinja i bilja, u ovoj je Uredbi potrebno utvrditi posebne kriterije prihvatljivosti za dodjelu bespovratnih sredstava i upotrebu javne nabave. Konkretno, kao iznimka u odnosu na načelo neretroaktivnosti u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (32) („Financijska uredba”), zbog njihove hitne i nepredvidive prirode, troškovi hitnih mjera trebali bi biti prihvatljivi te uključivati i troškove nastale kao rezultat sumnje na pojavu bolesti ili štetnog organizma, pod uvjetom da je ta pojava potvrđena i da je Komisija o njoj obaviještena. Komisija bi trebala preuzeti odgovarajuće proračunske obveze i plaćanje prihvatljivih rashoda nakon potpisivanja pravnih obveza i procjene zahtjeva za plaćanje država članica. Troškovi bi trebali biti prihvatljivi za mjere nadzora, sprečavanja i zaštite koje su poduzete u slučaju izravne prijetnje stanju zdravlja u Uniji kao posljedica pojave ili razvoja, na području treće zemlje, države članice ili njezinih prekomorskih zemalja i područja, određenih bolesti životinja i zoonoza, kao i u odnosu na poduzete mjere zaštite ili druge relevantne aktivnosti provedene kao potpora zdravstvenom stanju bilja u Uniji.

(55)

U pogledu područja bilja, životinja, hrane i hrane za životinje koje se sve više globalizira, službene kontrole koje provode države članice ključan su instrument za provjeru i praćenje toga provode li se, poštuju i izvršavaju odgovarajući zahtjevi Unije, uključujući u pogledu uvoza. Djelotvornost i učinkovitost sustavâ službene kontrole ključne su za održavanje visoke razine sigurnosti u cijelom prehrambenom lancu, kao i povjerenja potrošača, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Potrebno je omogućiti financijsku potporu Unije za takve mjere kontrole. Osobito bi se trebao omogućiti financijski doprinos za referentne laboratorije Europske unije kako bi mogli snositi troškove koji proizlaze iz provedbe programa rada koje je odobrila Komisija, a koji bi mogao biti dostupan nacionalnim referentnim laboratorijima za zdravlje bilja i životinja, koji bi u skladu s Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (33) trebali imati koristi od odgovarajućih financijskih sredstava koje pružaju države članice, pod uvjetom da se može jasno dokazati da provedena djelovanja predstavljaju dodanu vrijednost Unije i da je u okviru Programa dostupno dovoljno financijskih sredstava za potporu tim djelovanjima. Povrh toga, s obzirom na to da i djelotvornost službenih kontrola ovisi o tome je li nadzornim tijelima dostupno dobro osposobljeno osoblje s odgovarajućim poznavanjem prava Unije, Unija bi trebala doprinijeti njihovu osposobljavanju i relevantnim programima razmjene u organizaciji nadležnih tijela.

(56)

Antimikrobna rezistencija rastući je zdravstveni problem u Uniji i diljem svijeta. Stoga bi u okviru Programa trebalo omogućiti sufinanciranje mjera za podupiranje borbe protiv antimikrobne rezistencije.

(57)

Visokokvalitetna europska statistika koja se razvija, proizvodi i diseminira u okviru Programa u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 ključna je za odlučivanje na temelju dokaza. Trebala bi biti pravodobno dostupna i doprinijeti provedbi politika Unije iz UFEU-a, posebno ojačanom i integriranom gospodarskom upravljanju, socijalnoj, ekonomskoj i teritorijalnoj koheziji, održivom razvoju, poljoprivrednoj politici, socijalnoj dimenziji Europe i globalizaciji.

(58)

Europska statistika neophodna je za donošenje odluka Unije i za mjerenje uspješnosti i učinka inicijativa Unije. Stoga je važno osigurati daljnje pružanje i razvoj europske statistike s pristupom na razini Unije i s perspektivom izvan okvira unutarnjeg tržišta kako bi se obuhvatile sve aktivnosti i područja politike Unije, uključujući osnaživanje poduzeća i građana za donošenje utemeljenih odluka.

(59)

S obzirom na njegov horizontalni karakter, okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike u smislu Uredbe (EZ) br. 223/2009 podliježe posebnim zahtjevima, a posebno onima utvrđenima u toj Uredbi u pogledu poštovanja statističkih načela, kao i funkcioniranja Europskog statističkog sustava i njegova upravljanja, uključujući ulogu i zadaće dodijeljene Odboru za Europski statistički sustav i Komisiji (Eurostat), te u pogledu uspostave i provedbe programiranja statističkih aktivnosti.

(60)

Nacrt dijela Programa u pogledu okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike dostavljen je Odboru za Europski statistički sustav na prethodno ispitivanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009.

(61)

Unija i države članice obvezale su se da će prednjačiti u provedbi UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. Doprinošenjem ostvarenju Programa 2030. Unija i njezine države članice poticat će snažniju, održiviju, uključiviju, sigurniju i prosperitetniju Europu. Programom bi trebalo doprinijeti provedbi Programa 2030., među ostalim uravnoteženjem gospodarske, socijalne i okolišne dimenzije održivog razvoja, i u tu svrhu davanjem jasne i vidljive obveze uključivanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

(62)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Programom namjerava se doprinijeti uključivanju djelovanja u području klime i ostvarivanju općeg cilja da se 30 % proračunskih rashoda Unije namijeni potpori klimatskih ciljeva. Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u okviru relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja. U tom kontekstu, Programom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (34).

(63)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica Programa koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog Sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (35), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(64)

Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (36) predviđa se suradnja u područjima koja podliježu Programu između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, te zemalja Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje sudjeluju u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), s druge strane. Također bi trebalo biti moguće da Program bude otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva i ostalih trećih zemalja. Usto, u području europske statistike Program bi trebao biti otvoren Švicarskoj u skladu sa Sporazumom između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o suradnji u području statistike (37).

(65)

Treće zemlje koje su članice EGP-a mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(66)

Financijska uredba primjenjuje se na ovaj Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(67)

Djelovanja koje se provode u okviru prethodnih programa i proračunskih linija pokazala su se primjerenima te bi ih trebalo zadržati. Novim djelovanjima uvedenima u okviru Programa posebno se nastoji ojačati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se osigurala jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu općenitih, generičkih kategorija. U Program bi trebalo uključiti i popise okvirnih aktivnosti koje se odnose na specifične ciljeve u području konkurentnosti i zaštite potrošača ili posebnih aktivnosti koje proizlaze iz regulatornih zahtjeva, kao što su posebne aktivnosti u područjima normizacije, nadzora tržišta, području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje i europske statistike.

(68)

Potrebno je navesti određene kategorije subjekata prihvatljivih za financiranje te one subjekte koji bi trebali biti prihvatljivi za financiranje bez poziva na podnošenje prijedloga.

(69)

S obzirom na sve veću međusobnu povezanost i digitalizaciju globalnog gospodarstva, Programom bi i dalje trebalo pružiti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka, poput službenika iz trećih zemalja, predstavnika međunarodnih organizacija ili gospodarskih subjekata, u određene aktivnosti.

(70)

Potrebno je navesti konkretne kriterije koji se odnose na pravila o sufinanciranju i prihvatljive troškove. S obzirom da za neke od specifičnih ciljeva može biti potrebno prihvatljive troškove financirati u cijelosti, trebalo bi biti moguće odstupiti od članka 190. Financijske uredbe.

(71)

Na temelju članka 193. stavka 2. drugog podstavka točke (a) Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Dok u takvim slučajevima troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ne bi u načelu bili prihvatljivi, to bi iznimno trebalo biti moguće uzimajući u obzir zakašnjelo stupanje na snagu ovog Programa i kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli našteti interesima Unije. Stoga, kada je to potrebno radi osiguranja kontinuiteta i tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027., troškovi u vezi s djelovanjem koje je već započelo trebali bi biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava. Iz istih razloga i pod istim uvjetima te odstupajući od članka 193. stavka 4. Financijske uredbe, troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava prihvatljivi su u slučaju bespovratnih sredstava za poslovanje.

(72)

U skladu s obvezom Komisije, navedenom u Komunikaciji od 19. listopada 2010. pod naslovom „Preispitivanje proračuna EU-a”, u pogledu dosljednosti i pojednostavnjenja programa financiranja, sredstva bi se trebala dijeliti s drugim Unijinim instrumentima financiranja ako predviđena djelovanja u okviru Programa slijede ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja isključujući, međutim, dvostruko financiranje.

(73)

Programom bi trebalo doprinijeti ukupnoj potpori kojom su obuhvaćene posebne potrebe najudaljenijih regija i njihova integracija u unutarnje tržište, kako je nedavno ponovno potvrđeno u Komunikaciji Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”.

(74)

Programom bi trebalo promicati sinergije uz izbjegavanje udvostručavanja s povezanim programima i djelovanjima Unije. Djelovanja u okviru Programa trebala bi biti komplementarna s onima iz programa Carina i Fiscalis koji su uspostavljeni Uredbom (EU) 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća (38) odnosno uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Fiscalis za suradnju u području oporezivanja, kojima je također cilj poduprijeti i poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(75)

Programom bi trebalo promicati sinergije, komplementarnosti i dodatnost u pogledu potpore MSP-ovima i poduzetništvu u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj koji je uspostavljen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu. Osim toga, sastavnicom politike koja se odnosi na MSP-ove, fonda InvestEU, osigurat će se potpora u odnosu na vlasnički i dužnički kapital kako bi se MSP-ovima olakšao pristup financiranju i dostupnost financijskih sredstava. Programom bi trebalo težiti i sinergijama sa svemirskim programom koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća (39) u odnosu na poticanje MSP-ova u ostvarivanju koristi od revolucionarnih inovacija i drugih rješenja razvijenih u okviru tog programa.

(76)

Programom bi trebalo promicati sinergije s programom Obzor Europa kojim se nastoje promicati istraživanja i inovacije. To bi se posebno trebalo odnositi na komplementarnost s djelovanjima budućeg Europskog vijeća za inovacije za inovativna poduzeća, kao i s potporom uslugama za MSP-ove, osobito putem EEN-a.

(77)

Programom bi trebalo promicati sinergije i komplementarnosti s programom Digitalna Europa čiji je cilj promicanje digitalizacije gospodarstva i javnog sektora Unije, uz istodobno povećanje kibersigurnosti.

(78)

Osim toga, Programom bi trebalo težiti i sinergijama s programom Pravosuđe koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/693 Europskog parlamenta i Vijeća (40), a kojim se nastoji poduprijeti daljnji razvoj europskog područja pravde za djelotvornost nacionalnih pravosudnih sustava, s obzirom da je ključno za stvaranje pravednog i troškovno učinkovitog gospodarstva Unije.

(79)

Programom bi trebalo promicati sinergije s programom Erasmus+, programom Europskih snaga solidarnosti koji je uspostavljen Uredbom (EU) XXXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (41) i Europskim socijalnim fondom plus koji je uspostavljen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) u području mobilnosti radne snage i mladih, što je ključno za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(80)

Konačno, djelovanja kao što su veterinarske i fitosanitarne mjere u slučaju kriznih situacija povezanih sa zdravljem životinja i biljaka mogla bi se dopuniti intervencijama koje se temelje na tržištu iz Unijina programiranja zajedničke poljoprivredne politike.

(81)

Djelovanja provedena u okviru Programa trebala bi predstavljati jasnu dodanu vrijednost Unije te bi njima trebalo uklanjati tržišne nedostatke ili pronalaziti rješenja za neoptimalna ulaganja, razmjerno i izbjegavajući udvostručavanje ili istiskivanje privatnih ulaganja.

(82)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (42). Za donošenje programa rada kojima se provode djelovanja koja doprinose osnaživanju potrošača trebalo bi primjenjivati savjetodavni postupak. Za donošenje provedbenih akata koji se odnose na djelovanja koja doprinose konkurentnosti MSP-ova i za donošenje provedbenih akata koji se odnose na programe rada kojima se provode djelovanja koja doprinose visokoj razini zdravlja ljudi, životinja i bilja te uspostavljanje niže stope sufinanciranja ako je to potrebno za djelovanja koja se odnose na hitne veterinarske i fitosanitarne mjere i na godišnje i višegodišnje nacionalne veterinarske i fitosanitarne programe, kao i za donošenje provedbenih akata koji se odnose na programe rada kojima se provode djelovanja koja doprinose sigurnosti hrane i hrane za životinje trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja.

(83)

Ako se mogu ostvariti sinergije među specifičnim ciljevima Programa, potrebne odredbe mogu se provesti u zajedničkom programu rada.

(84)

Oblici financiranja sredstvima Unije i metode provedbe Programa trebalo bi odabrati na temelju njihova kapaciteta da se s pomoću njih ostvare specifični ciljevi djelovanja i rezultati, posebno uzimajući u obzir dodanu vrijednost Unije, troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(85)

Kako bi se osiguralo redovito praćenje i izvješćivanje o ostvarenom napretku i djelotvornosti i učinkovitosti Programa, od samog bi početka trebalo uspostaviti ispravan okvir za praćenje djelovanja i rezultata Programa. Takvo bi se praćenje i izvješćivanje trebalo temeljiti na pokazateljima kojima se mjere učinci djelovanja u okviru Programa u odnosu na unaprijed utvrđene osnovne vrijednosti.

(86)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (43) trebalo bi provesti evaluaciju ovog Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa u praksi. Komisija bi trebala pripremiti izvješće o međuevaluaciji postignutih ciljeva za djelovanja koja se podupiru u okviru Programa, o rezultatima i učincima, o učinkovitosti upotrebe resursa i dodanoj vrijednosti Unije, kao i završno izvješće o evaluaciji dugoročnog učinka, rezultata i održivosti djelovanja i sinergijama s drugim programima.

(87)

U cilju praćenja potpore pružene MSP-ovima, Program bi se trebao koristiti mjerljivim pokazateljima uspješnosti. Podložno dostupnosti informacija i prema potrebi, tim bi se pokazateljima trebali mjeriti rezultati Programa u odnosu na njegove specifične ciljeve i posebne ciljane skupine (primjerice žene, mladi i starije osobe) te učinak na njih. Konkretno, prilikom praćenja bilo bi važno mjeriti potporu pruženu zelenoj i digitalnoj tranziciji, internacionalizaciji i inovacijama. Osim toga, praćenjem bi trebalo uzeti u obzir kontekstualne pokazatelje kojima se ne mjeri uspješnost Programa, već koji omogućuju pregled okružja u kojemu posluju MSP-ovi.

(88)

Neiscrpan popis bolesti životinja i zoonoza koje ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru hitnih mjera te za financiranje u okviru programa iskorjenjivanja, kontrole i nadzora trebalo bi utvrditi na temelju bolesti životinja iz Uredbe (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (44), Uredbe (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (45), Direktive 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (46) i Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (47).

(89)

Kako bi se u obzir uzela stanja izazvana bolestima životinja koje imaju znatan utjecaj na uzgoj stoke ili trgovinu stokom, razvoj zoonoza koje predstavljaju prijetnju ljudima ili novi trendovi u području znanosti ili epidemiologije te bolesti životinja, koji bi mogle predstavljati novu prijetnju za Uniju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom popisa bolesti životinja i zoonoza. Kako bi se u obzir uzele buduće promjene u vezi sa subjektima kojima se mogu dodijeliti bespovratna sredstva u okviru Programa u odnosu na zastupanje interesa potrošača na razini Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom popisa tih subjekata. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u postizanju njegovih ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom, prema potrebi, popisa pokazatelja koji se upotrebljavaju za mjerenje ostvarenja specifičnih ciljeva, kao i dopunom ove Uredbe uspostavljanjem okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Trebalo bi se savjetovati i s dionicima i udrugama potrošača. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(90)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (48) pojedinci i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(91)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (49) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (50), (EZ, Euratom) br. 2185/96 (51) i (EU) 2017/1939 (52) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (53). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršavanje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(92)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijskom pomoći i nadoknada troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(93)

Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (54) uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe i pod nadzorom nadležnih tijela država članica. Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (55) uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi Komisija u okviru ove Uredbe i pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2016/679, svaka razmjena ili prijenos informacija od strane Komisije treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1725.

(94)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 uspostavljaju se pravila izrade statistike u skladu s načelom povjerljivosti statističkih podataka te u skladu s njom nacionalni statistički uredi, druga nacionalna tijela i Komisija (Eurostat) poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurali usklađenost načela i smjernica s obzirom na fizičku i logičku zaštitu povjerljivih podataka.

(95)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu programa za poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, konkurentnosti i održivosti poduzeća, posebno MSP-ova, i za zaštitu potrošača, za područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te za okvir za programiranje i financiranje razvoja, proizvodnje i diseminacije europske statistike za razdoblje 2021. – 2027., zbog prekogranične naravi uključenih pitanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on, zbog većeg potencijala djelovanja Unije, na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(96)

Programom bi trebalo osigurati i veću vidljivost i usklađenost unutarnjeg tržišta Unije, konkurentnost i održivost poduzeća, osobito MSP-ova, i djelovanja povezana s europskom statistikom usmjerena na građane, poduzeća i uprave Unije.

(97)

Budući da odredbe o izmjeni pravnih akata više ne proizvode učinke u trenutku njihova stupanja na snagu, a izmjene koje su njima uvedene u druge pravne akte u istom trenutku postaju dio tih pravnih akata, stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (56) nema učinka na izmjene koje su već uvedene njezinim odredbama o izmjeni u drugim pravnim aktima, a posebno u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (57) i Direktivi Vijeća 2008/90/EZ (58) u pogledu osnivanja Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, koji ostaju na snazi bez obzira na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 652/2014.

(98)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore između programa iz razdoblja 2014.-2020. u područjima konkurentnosti i održivosti poduzeća, posebice MSP-ova, zaštite potrošača, klijenata i krajnjih korisnika u području financijskih usluga, oblikovanja politika u području financijskih usluga, bilja, životinja, hrane i hrane za životinje i europske statistike, uspostavljenih Uredbom (EU) br. 1287/2013, Uredbom (EU) br. 254/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (59), Uredbom (EU) 2017/826, Uredbom (EU) br. 258/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (60), Uredbom (EU) br. 652/2014, Uredbom (EU) br. 99/2013 i ovog Programa, posebno u vezi s nastavkom višegodišnjih mjera i evaluacijom uspjehâ dosadašnjih programa, i kako bi se omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027., ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu i trebala bi se primjenjivati, uz retroaktivni učinak, od 1. siječnja 2021. Od 1. siječnja 2028. odobrena sredstva za tehničku i administrativnu pomoć trebala bi, prema potrebi, pokrivati rashode povezane s upravljanjem onim djelovanjima koja nisu završena do kraja Programa.

(99)

Zbog zakašnjelog stupanja na snagu ove Uredbe nije moguće poštovati rokove za donošenje programa rada u području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje i za podnošenje veterinarskih i fitosanitarnih programa država članica za 2021. i 2022. niti Komisija može poštovati rokove za odobrenje tih programa. Kako bi se osigurala pravilna provedba djelovanja u području bilja, životinja, hrane i hrane za životinje 2021. i 2022., ti se rokovi ne bi trebali primjenjivati za 2021. i 2022. godinu.

(100)

Uredbe (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 trebalo bi stoga staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.,