Članak 1.

Predmet

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„tip vozila” znači skupina vozila kako je definirana u dijelu B. Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858;

2.	„tip vozila s obzirom na propisane oznake” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su: (a) sastav identifikacijskog broja vozila; (b) karakteristike i mjesto propisanih oznaka;

3.	„propisana pločica” znači pločica ili naljepnica koju je na vozilo postavio proizvođač, na kojoj su navedene glavne tehničke karakteristike potrebne za identifikaciju vozila i koja nadležnom tijelu daje odgovarajuće podatke o najvećim dopuštenim masama opterećenog vozila;

4.	„identifikacijski broj vozila” ili „VIN” znači alfanumerički kôd koji je proizvođač dodijelio vozilu kako bi se svako vozilo moglo ispravno identificirati;

5.

„tip vozila s obzirom na prostor za postavljanje i pričvršćivanje registarskih pločica” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su: (a) dimenzije prostora za postavljanje i pričvršćivanje prednje i stražnje registarske pločice; (b) mjesto prostora za postavljanje i pričvršćivanje prednje i stražnje registarske pločice; (c) oblik površine za postavljanje i pričvršćivanje prednje i stražnje registarske pločice;

6.	„tip vozila s obzirom na sustav za brisanje i pranje vjetrobrana” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su karakteristike sustava za brisanje i pranje ili oblik, veličina i karakteristike vjetrobrana i njegovih držača;

7.	„tip sustava za pranje vjetrobrana” znači skupina sustava za pranje vjetrobrana koji se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su radni učinak pumpe, korišteni materijali, zapremnina spremnika, broj mlaznica, veličine, debljine stijenki ili oblik sustava za pranje;

8.	„sustav za brisanje vjetrobrana” znači sustav koji se sastoji od uređaja za brisanje vanjske površine vjetrobrana te pribora i komandi potrebnih za uključivanje i isključivanje uređaja;

9.	„sustav za pranje vjetrobrana” znači sustav koji se sastoji od uređaja za čuvanje, transport i usmjeravanje tekućine prema vanjskoj površini vjetrobrana te komandi potrebnih za uključivanje i isključivanje uređaja;

10.	„tip vozila s obzirom na blatobrane” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su karakteristike blatobrana ili najveće i najmanje veličine guma i kotača koji se mogu ugraditi, uzimajući u obzir plašteve, veličine naplatka i dubine nalijeganja;

11.

„tip vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su: (a) karakteristike sustava za odmrzavanje i odmagljivanje; (b) vanjski i unutarnji oblici i rasporedi unutar 180o prednjeg vidnog polja vozača koji mogu utjecati na vidljivost; (c) oblik, veličina, debljina i karakteristike vjetrobrana i njegovih držača; (d) najveći broj sjedišta;

12.	„sustav za odmrzavanje” znači sustav namijenjen za uklanjanje mraza ili leda s vanjske površine vjetrobrana;

13.	„sustav za odmagljivanje” znači sustav namijenjen za uklanjanje zamagljenja s unutrašnje površine vjetrobrana;

14.	„tip vozila s obzirom na vučne naprave” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su karakteristike vučnih naprava;

15.	„vučna naprava” znači naprava u obliku kuke, obliku ušice ili drugom obliku za koju se može pričvrstiti vezni dio, kao što su vučna šipka ili vučno uže;

16.	„tip vozila s obzirom na zaštitu od prskanja ispod kotača” znači potpuna, nepotpuna ili dovršena vozila koja se ne razlikuju prema sljedećim svojstvima: (a) tip naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača ugrađene u vozilo; (b) proizvođačeva oznaka tipa sustava za zaštitu od prskanja ispod kotača;

17.

„tip naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača” znači naprave koje se ne razlikuju prema sljedećim glavnim karakteristikama: (a) fizikalni princip primijenjen za smanjivanje prskanja (apsorpcija energije vode, separator vode i zraka); (b) materijali; (c) oblik; (d) dimenzije, u mjeri u kojoj mogu utjecati na ponašanje materijala;

18.	„sustav za zaštitu od prskanja ispod kotača” znači sustav za smanjivanje raspršivanja vode koju dižu gume vozila u kretanju sastavljen od blatobranskih naprava, zavjesica i zaslona opremljenih napravom za zaštitu od prskanja ispod kotača;

19.	„naprava za zaštitu od prskanja ispod kotača” znači dio sustava za zaštitu od prskanja ispod kotača, koji se može sastojati od separatora vode i zraka i apsorbera energije;

20.

„tip vozila s obzirom na indikator promjene stupnja prijenosa (GSI)” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su funkcionalne karakteristike indikatora promjene stupnja prijenosa i logike na temelju koje indikator promjene stupnja prijenosa određuje trenutak u kojem treba savjetovati promjenu stupnja prijenosa, među ostalim: (a) promjena u viši stupanj prijenosa na zadanim brzinama motora; (b) promjena u viši stupanj prijenosa kad dijagrami specifične potrošnje goriva motora pokažu da će se u višem stupnju postići zadano minimalno poboljšanje potrošnje goriva; (c) promjena u viši stupanj prijenosa kad se traženi zakretni moment može postići u višem stupnju;

21.	„funkcionalne karakteristike indikatora promjene stupnja prijenosa” znači skup ulaznih parametara, kao što su brzina motora, potrebna snaga, zakretni moment i njihove promjene s vremenom, na temelju kojih se određuju obavijesti GSI-ja i funkcionalna ovisnost GSI-ja o tim parametrima;

22.	„tip vozila s obzirom na pristup vozilu” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su karakteristike stepenica za pristup vratima, rukohvata i bočnih stepenica;

23.	„tip vozila s obzirom na vožnju unatrag” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su karakteristike naprave za vožnju unatrag;

24.	„tip vozila s obzirom na mase i dimenzije” znači vozila koja se ne razlikuju ni prema jednoj od sljedećih karakteristika: (a) trgovačkom imenu ili marki njihova proizvođača; (b) razredu; (c) glavnoj funkciji;

25.	„aerodinamičke naprave i oprema” znači naprave ili oprema projektirane za smanjenje aerodinamičkog otpora cestovnih vozila, osim izduženih kabina;

26.

„tip sustava za pohranu vodika” znači sklop sastavnih dijelova koji se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su stanje pohranjena vodikova goriva ili stlačenog plina, nazivni radni tlak, konstrukcija, materijali, zapremnina i fizičke dimenzije spremnika te konstrukcija, materijali i bitne karakteristike naprava za tlačno rasterećenje, nepovratnih ventila i zapornih ventila;

27.	„tip vozila s obzirom na sigurnost vodika” znači vozila koja se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su osnovna konfiguracija i glavne karakteristike ugrađenog sustava za vodikovo gorivo;

28.	„tip sastavnog dijela vodikova sustava” znači skupina sastavnih dijelova vodikova sustava koji se ne razlikuju prema bitnim svojstvima kao što su stanje pohranjena vodikova goriva ili stlačenog plina te funkcija, konstrukcija, materijali i fizičke dimenzije sastavnog dijela.

Članak 3.

Zahtjev za homologaciju tipa

Članak 4.

Dodjela homologacije tipa

Članak 5.

Zahtjev za EU homologaciju tipa vozila s obzirom na određene sustave vozila

Članak 6.

Dodjeljivanje EU homologacije tipa vozila s obzirom na određene sustave vozila

Članak 7.

Zahtjev za EU homologaciju tipa zasebne tehničke jedinice za sustave i opremu

Zahtjevi za EU homologaciju tipa zasebne tehničke jedinice za svaki od sljedećih sustava ili opreme sastavlja se u skladu s odgovarajućim predloškom opisnog dokumenta, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2018/858:

(a)	sustav za pranje vjetrobrana, putem predloška s podacima iz odjeljka B dijela 1. Priloga IV.;

(b)	sustav za zaštitu od prskanja ispod kotača, putem predloška s podacima iz odjeljka B dijela 1. Priloga VIII.;

(c)	prednji zaštitni sustav, putem predloška s podacima iz dijela 1. Priloga XII.;

(d)	aerodinamička naprava ili oprema, putem predloška s podacima iz odjeljka B dijela 1. Priloga XIII.

Članak 8.

Dodjeljivanje EU homologacije tipa zasebne tehničke jedinice

Članak 9.

Zahtjev za EU homologaciju tipa sastavnog dijela

Zahtjevi za EU homologaciju tipa sastavnog dijela s obzirom na sljedeće sastavne dijelove vodikova sustava sastavljaju se u skladu s odgovarajućim predloškom opisnog dokumenta kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2018/858 i sadržavaju podatke iz odjeljka B dijela 1. Priloga XIV.:

(a)	sustavi za pohranu ukapljenog vodika (LHSS), uključujući njihove spremnike, naprave za tlačno rasterećenje i zaporne naprave, s obzirom na sigurnosne performanse i kompatibilnost materijala;

(b)	sustavi za pohranu stlačenog vodika (CHSS), uključujući njihove spremnike i primarne naprave za zatvaranje, koje se sastoje od termonaprave za tlačno rasterećenje, nepovratnog ventila i automatskih zapornih ventila, s obzirom na kompatibilnost materijala.

Članak 10.

Dodjeljivanje EU homologacije tipa sastavnog dijela

Članak 11.

Homologacijska oznaka

Članak 12.

Prijelazne odredbe

Članak 13.

Davanje informacija

Kako bi se procijenila potreba za daljnjom doradom propisa, proizvođači i homologacijska tijela dužni su na zahtjev Komisiji dostaviti informacije iz dijelova 1., 2. i 3. Priloga IX. Komisija i njezini predstavnici dužni su s tim informacijama postupati kao s povjerljivim informacijama.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 6. srpnja 2022.

PRILOG I.

HOMOLOGACIJA TIPA U PODRUČJIMA OBUHVAĆENIMA PRAVILNICIMA UN-A

DIO 1.

Opisni dokument

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa vozila s obzirom na sustav/sastavni dio/zasebnu tehničku jedinicu (1) uzimajući u obzir Pravilnik UN-a br. … kako je izmijenjen nizom izmjena/dopunom … nizu izmjena … (1) o … koji je utemeljen i formatiran u skladu s brojčanim označivanjem stavki iz Priloga I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683 (2)

Sljedeći se podaci, ako je to primjenjivo, moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.

OPĆI PODACI

0.1.

Marka (trgovačko ime proizvođača):

0.2.

Tip:

0.2.1.

Trgovačka imena (ako postoje):

0.3.

Podaci za identifikaciju tipa, ako su postavljeni na vozilo/sastavni dio/ zasebnu tehničku jedinicu (1) (3):

0.3.1.

Mjesto te oznake:

0.4.

Kategorija vozila (4):

0.5.

Ime i adresa proizvođača:

0.8.

Imena i adrese proizvodnih pogona:

0.9.

Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji):

1.

OPĆE KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE VOZILA

1.1.

Fotografije, slike i/ili crteži reprezentativnog vozila/sastavnog dijela/zasebne tehničke jedinice (1):

Sve naknadne stavke i podaci bitni za vozilo, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu dostavljaju se u dogovoru s tehničkom službom i homologacijskim tijelom nadležnim za dodjeljivanje EU homologacije tipa za koju je podnesen zahtjev. To se može temeljiti na predlošku opisnog dokumenta ako je sadržan u Pravilniku UN-a br. …, a ako nema takvog predloška, temelji se, onoliko koliko je to izvedivo, na brojčanom označivanju stavki iz Priloga I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683 (tj. potpunom popisu podataka za EU homologaciju tipa vozila, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica) te se moraju unijeti svi dodatni podaci ili detalji potrebni za homologaciju na temelju Pravilnika UN-a br. ….

Objašnjenja

Brojčano označivanje opisnog dokumenta u skladu s predloškom iz Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858

(1)	Izbrisati ako nije primjenjivo.

(2)

Ako je neki dio (npr. sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica) homologiran, taj se dio ne treba opisivati ako se uputi na takvu homologaciju. Dio ne treba opisivati niti ako je njegova konstrukcija jasno vidljiva iz priloženih shema i crteža. Za svaku stavku za koju se moraju priložiti crteži, slike ili fotografije treba navesti brojeve odgovarajućih priloženih dokumenata.

(3)	Ako podaci za identifikaciju tipa sadržavaju znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica obuhvaćenog ovim opisnim dokumentom, ti se znakovi u dokumentaciji prikazuju simbolom „?” (npr. ABC??123??).

(4)	Razvrstano u skladu s definicijama iz dijela A. Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858.

DIO 2.

PREDLOŽAK

Format: A4 (210 × 297 mm)

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

Identifikacija homologacijskog tijela

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (1) homologacije tipa vozila s obzirom na sustav/sastavni dio/zasebnu tehničku jedinicu (1) u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika UN-a br. … kako je izmijenjen nizom izmjena/dopunom … nizu izmjena … (1) s obzirom na Uredbu (EU) 2019/2144, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (1):

ODJELJAK I.

0.

OPĆI PODACI

0.1.

Marka (trgovačko ime proizvođača):

0.2.

Tip:

0.2.1.

Trgovačka imena (ako postoje):

0.3.

Podaci za identifikaciju tipa, ako su postavljeni na vozilo/sastavni dio/ zasebnu tehničku jedinicu (1):

0.3.1.

Mjesto te oznake:

0.4.

Kategorija vozila (2):

0.5.

Ime i adresa proizvođača:

0.8.

Imena i adrese proizvodnih pogona:

0.9.

Ime i adresa proizvođačeva zastupnika (ako postoji):

1.

OPĆE KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE VOZILA

1.1.

Fotografije i/ili crteži reprezentativnog vozila:

ODJELJAK II.

1.

Dodatni podaci (ako je primjenjivo): vidjeti Dopunu.

2.

Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja:

3.

Datum ispitnog izvješća:

4.

Broj ispitnog izvješća:

5.

Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu.

6.

Mjesto:

7.

Datum:

8.

Potpis:

Prilozi:

—	opisna dokumentacija

—	ispitno izvješće

—	popunjena izjava u skladu s odgovarajućim predloškom iz primjenjivog pravilnika UN-a, ali bez navođenja podatka o dodjeli ili proširenju UN homologacije tipa i broja UN homologacije tipa

---

(1)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

(2)  Razvrstano u skladu s definicijama iz dijela A Priloga I. Uredbi (EU) 2018/858.

(3)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

PRILOG II.

PROPISANA PLOČICA I IDENTIFIKACIJSKI BROJ VOZILA

DIO 1.

Opisni dokument za EU homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica s obzirom na propisanu pločicu i identifikacijski broj vozila (VIN)

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa vozila s obzirom na propisanu pločicu i identifikacijski broj vozila

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.1.

0.2.

0.2.1.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.6.

0.6.1.

0.6.2.

0.8.

0.9.

1.

1.1.

9.

9.17.

9.17.1.

9.17.2.

9.17.3.

9.17.4.

9.17.4.1.

9.17.4.2.

9.17.4.3.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

DIO 2.

Odjeljak A

Tehničke specifikacije

1.   Proizvođačeva propisana pločica

1.1.

Opće odredbe

1.1.1.

Proizvođačeva propisana pločica opisana u ovom odjeljku mora biti postavljena na svako vozilo.

1.1.2.

Proizvođačevu propisanu pločicu na vozilo pričvršćuje proizvođač vozila ili zastupnik proizvođača vozila.

1.1.3.

Proizvođačeva propisana pločica je jedno od sljedećeg: (a) pravokutna metalna pločica; (b) pravokutna samoljepljiva naljepnica.

1.1.4.

Metalne pločice pričvršćuju se zakovicama ili na ekvivalentan način.

1.1.5.

Naljepnice moraju biti takve da svako neovlašteno mijenjanje bude vidljivo, da imaju mjere protiv krivotvorenja i da se same unište ako ih se pokuša skinuti.

1.2.

Podaci koji moraju biti navedeni na proizvođačevoj propisanoj pločici

1.2.1.

Sljedeći podaci moraju biti sljedećim redoslijedom neizbrisivo otisnuti na proizvođačevoj propisanoj pločici: (a) ime trgovačkog društva proizvođača; (b) broj homologacije tipa vozila kao cjeline; (c) stupanj dovršenosti, kad je riječ o višestupanjski izrađenim vozilima, kako je navedeno u točki 4.2. Priloga IX. Uredbi (EU) 2018/858; (d) identifikacijski broj vozila; (e) najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila; (f) najveća tehnički dopuštena masa skupa vozila; (g) tehnički dopuštena najveća masa na svakoj osovini, od prve prednje do zadnje stražnje osovine.

1.2.2.

Visina znakova podatka iz točke 1.2.1. podtočke (d) ne smije biti manja od 4 mm.

1.2.3.

Visina znakova podataka iz točke 1.2.1. koji nisu identifikacijski broj vozila ne smije biti manja od 2 mm.

1.3.

Posebne odredbe

1.3.1.

Prikolice

1.3.1.1.

Kad je riječ o prikolicama, navodi se najveće tehnički dopušteno statičko vertikalno opterećenje na spojnoj točki.

1.3.1.2.

Spojna točka uzima se kao osovina. Ta osovina označava se brojem „0”.

1.3.1.3.

Prva osovina označava se brojem „1”, druga brojem „2” i tako dalje, pri čemu se za razdvajanje koristi povlaka.

1.3.1.4.

Izostavlja se podatak o masi skupa vozila iz točke 1.2.1. podtočke (f).

1.3.2.

Teška vozila

1.3.2.1.

Kad je riječ o vozilima kategorije N3, O3 ili O4, navodi se i najveća tehnički dopuštena masa na skupini osovina. Unos „skupine osovina” označava se slovom „T” iza kojeg slijedi povlaka.

1.3.2.2.

Kad je riječ o vozilima kategorije M3, N3, O3 ili O4, proizvođač može na proizvođačevoj propisanoj pločici navesti najveću dopuštenu masu opterećenog vozila pri registraciji/u uporabi.

1.3.2.2.1.

Dio proizvođačeve propisane pločice na kojem su mase navedene dijeli se na dva stupca: najveće dopuštene mase pri registraciji/u uporabi navode se u lijevom stupcu, a najveće tehnički dopuštene mase opterećenog vozila u desnom stupcu.

1.3.2.2.2.

U zaglavlju lijevog stupca navodi se dvoslovna oznaka zemlje za registraciju u kojoj je vozilo namijenjeno. Ta oznaka mora biti u skladu s normom ISO 3166-1:2006.

1.3.2.3.

Zahtjevi iz točke 1.3.2.1. ne primjenjuju se: (a) ako je najveća tehnički dopuštena masa na skupini osovina zbroj najvećih tehnički dopuštenih masa na osovinama koje su dio te skupine osovina; (b) ako se najvećoj masi na svakoj osovini koja je dio te skupine osovina doda slovo „T” kao sufiks; i (c) ako se primjenjuju zahtjevi iz točke 1.3.2.2., a najveća dopuštena masa na skupini osovina pri registraciji/u uporabi je zbroj najvećih dopuštenih masa na osovinama koje su dio te skupine osovina pri registraciji/u uporabi.

1.4.

Dodatni podaci

1.4.1.

Proizvođač može navesti dodatne podatke ispod ili pokraj propisanih natpisa, izvan jasno označenog pravokutnika koji smije sadržavati samo podatke iz točaka 1.2. i 1.3.

1.5.

Primjeri proizvođačevih propisanih pločica

1.5.1.

Primjeri različitih mogućih proizvođačevih propisanih pločica dani su u odjeljku B.

1.5.2.

Podaci na primjerima su izmišljeni.

1.6.

Zahtjevi za mjesto na vozilu

1.6.1.

Proizvođačeve propisane pločice moraju biti čvrsto pričvršćene na vidljivom i lako dostupnom mjestu.

1.6.2.

Mjesto se odabire tako da dio na koji se propisana pločica postavi nije dio koji treba mijenjati tijekom uporabe.

2.   Identifikacijski broj vozila (VIN)

2.1.

VIN se sastoji od tri odjeljka i kontrolne znamenke: (a) međunarodnog identifikacijskog kôda proizvođača (WMI); (b) deskriptora vozila (VDS); (c) indikatora vozila (VIS).

2.2.

WMI je kôd dodijeljen proizvođaču na temelju kojeg je moguće identificirati proizvođača.

2.2.1.

Kôd se sastoji od tri alfanumerička znaka, velikih latiničnih slova ili arapskih brojki, koje dodjeljuje nadležno tijelo u zemlji u kojoj je glavno sjedište proizvođača.

2.2.2.

Nadležno tijelo dužno je postupati u skladu s međunarodnom organizacijom iz norme ISO 3780:2009 „Cestovna vozila – Međunarodni identifikacijski kod proizvođača”.

2.2.3.

Ako je globalna proizvodnja proizvođača manja od 500 vozila godišnje, treći znak je uvijek „9”. Nadležno tijelo iz točke 2.2. dodjeljuje treći, četvrti i peti znak VIS-a radi identifikacije takvih proizvođača.

2.3.

VDS se sastoji se od šest alfanumeričkih znakova, velikih latiničnih slova ili arapskih brojki, koji služe za navođenje općih karakteristika vozila. Ako proizvođač ne koristi neke od pet znakova, neiskorištena se mjesta popunjavaju alfanumeričkim znakovima prema nahođenju proizvođača tako da ukupan broj znakova bude pet.

2.4.

Deveto mjesto VIN-a je kontrolni broj koji mora biti matematički točan u skladu s formulom iz odjeljka C.

2.5.

VIS se sastoji od osam alfanumeričkih znakova, velikih latiničnih slova ili arapskih brojki, pri čemu posljednja četiri znaka moraju biti znamenke. VIS u kombinaciji s WMI-jem i VDS-om omogućava identifikaciju određenog vozila. Neiskorištena se mjesta popunjavaju znamenkom „0” tako da ukupan broj znakova bude osam.

2.6.

Visina znakova VIN-a označenog na šasiji ne smije biti manja od 7 mm.

2.7.

Između znakova ne smije biti razmaka.

2.8.

Ne smiju se koristiti slova „I”, „O” ni „Q”.

2.9.

Početak i kraj VIN-a označavaju se jednim simbolom prema proizvođačevu odabiru. Taj simbol ne smije biti ni veliko latinično slovo ni arapski broj.

2.9.1.

Zahtjev iz točke 2.9. ne mora biti ispunjen ako je VIN prikazan u jednom retku.

2.9.2.

Ako je VIN prikazan u dva retka, zahtjev iz točke 2.9. primjenjuje se na oba retka.

2.10.

Zahtjevi za mjesto VIN-a na vozilu

2.10.1.

VIN mora biti prikazan u jednom retku.

2.10.1.1.

Ako iz tehničkih razloga, npr. zbog nedovoljnog prostora, VIN ne može biti prikazan u jednom retku, nacionalno tijelo može na zahtjev proizvođača dopustiti da bude prikazan u dva retka. U tom slučaju nijedan od odjeljaka iz točke 2.1. ne smije biti razlomljen.

2.10.2.

VIN se označava otiskivanjem ili mehaničkim kovanjem na šasiji, okviru ili drugom sličnom dijelu konstrukcije.

2.10.3.

Umjesto te tehnike mogu se upotrijebiti tehnike koje dokazano nude jednaku otpornost na nedopuštene zahvate ili krivotvorenja kao mehaničko kovanje.

2.10.4.

VIN mora biti označen na jasno vidljivom i lako dostupnom mjestu tako da se oznaka ne može uništiti ili pokvariti.

2.10.5.

VIN mora biti smješten s desne strane vozila.

Odjeljak B

Primjer propisane pločice

1.   PRIMJER A

za vozila kategorije M1 i N1

JERMY CLARKFILS AUTOMOBILES S.A. e2*2018/858*11460 VRZUA5FX29J276031 1 850  kg 3 290  kg 1 – 1 100  kg 2 – 880 kg

Primjer proizvođačeve propisane pločice za vozilo kategorije M1 homologirano u Francuskoj.

2.   PRIMJER B

za vozila kategorije M2, M3, N2 i N3

DEMURO VEICOLI COMMERCIALI S.P.A. e3*2018/858*52288 ZCFC35A3405850414
(IT) 17 990  kg 40 000  kg 1 – 7 100  kg 2 – 11 500  kg T - kg	17 990  kg 44 000  kg 1 – 7 100  kg 2 – 11 500  kg T - kg

Primjer proizvođačeve propisane pločice za vozilo kategorije N3 homologirano u Italiji.

Napomena:

stupac na lijevoj strani nije obavezan.

3.   PRIMJER C

za vozila kategorije O1 i O2

KAPITÅN SLØW e5*2018/858*11460 YSXFB56VX71134031 1 500  kg 0 – 100 kg 1 – 1 100  kg 2 – 880 kg

Primjer proizvođačeve propisane pločice za vozilo kategorije O2 homologirano u Švedskoj.

4.   PRIMJER D

za vozila kategorije O3 i O4

Jalo Pnik CO. TD e8*2018/858*10036 2T0YX646XX7472266
(CZ) 34 000  kg 0 – 8 000  kg 1 – 9 000  kg 2 – 9 000  kg 3 – 9 000  kg T – 27 000  kg	37 000  kg 0 – 8 000  kg 1 – 10 000  kg 2 – 10 000  kg 3 – 10 000  kg T – 30 000  kg

Primjer proizvođačeve propisane pločice za vozilo kategorije O4 homologirano u Češkoj.

Napomena:

stupac na lijevoj strani nije obavezan.

5.   PRIMJER E

dodatna pločica za vozilo izrađeno u više stupnjeva (u skladu s točkom 4.2. Priloga IX. Uredbi (EU) 2018/858)

HaMsTeR conversions LLP e49*2018/858*01912 3. stupanj VRZUA5FX29J276031 1 900  kg kg 1 – 1 200  kg 2 – kg

Primjer proizvođačeve propisane pločice za višestupanjsko vozilo kategorije N1 homologirano u Cipru. Tehnički dopuštena masa je navedena na ovoj pločici, što znači da je promijenjena u trenutačnom stupnju homologacije. Najveća tehnički dopuštena masa skupa vozila nije navedena na ovoj pločici, što znači da nije promijenjena u trenutačnom stupnju homologacije. Nije naveden element „0”, što znači da vozilo smije vući prikolicu. Najveća tehnički dopuštena masa na prvoj osovini je navedena na ovoj pločici, što znači da je promijenjena u trenutačnom stupnju homologacije. Najveća tehnički dopuštena masa na drugoj osovini nije navedena na ovoj pločici, što znači da nije promijenjena u trenutačnom stupnju homologacije.

Odjeljak C

Kontrolni broj

1.   Kontrolni broj se izračunava matematičkim izračunom definiranim u točkama od 1.1. do 1.4.

1.1.

Svakoj brojci u VIN-u dodjeljuje se njegova matematička vrijednost i svakom se slovu u VIN-u dodjeljuje vrijednost kako slijedi: A = 1 J = 1 S = 2 B = 2 K = 2 T = 3 C = 3 L = 3 U = 4 D = 4 M = 4 V = 5 E = 5 N = 5 W = 6 F = 6 P = 7 X = 7 G = 7 R = 9 Y = 8 H = 8   Z = 9

1.2.

Vrijednost dodijeljena svakom znaku VIN-a množi se s vrijednosti koja odgovara njegovu mjestu u VIN-u, definiranom kako slijedi: 1. mjesto = 8 10. mjesto = 9 2. mjesto = 7 11. mjesto = 8 3. mjesto = 6 12. mjesto = 7 4. mjesto = 5 13. mjesto = 6 5. mjesto = 4 14. mjesto = 5 6. mjesto = 3 15. mjesto = 4 7. mjesto = 2 16. mjesto = 3 8. mjesto = 10 17. mjesto = 2 9. mjesto = kontrolni broj

1.3.

Zbroj umnožaka dijeli se s 11.

1.4.

Kontrolni broj (znamenka od 0 do 9 ili slovo X) se temelji ili na ostatku u obliku razlomka ili na ostatku u obliku decimalnog ekvivalenta (zaokruženog na najbližu tisućinku) u skladu s tablicom u nastavku. Kontrolni broj Ostatak u obliku razlomka Ostatak u obliku decimalnog ekvivalenta 0 0 0 1 1/11 0,091 2 2/11 0,182 3 3/11 0,273 4 4/11 0,364 5 5/11 0,455 6 6/11 0,545 7 7/11 0,634 8 8/11 0,727 9 9/11 0,818 X 10/11 0,909

DIO 3.

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (SUSTAV VOZILA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (1) homologacije tipa vozila s obzirom na propisanu pločicu i identifikacijski broj vozila u skladu sa zahtjevima iz Priloga II. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (1):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

---

(1)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

PRILOG III.

PROSTOR ZA POSTAVLJANJE I PRIČVRŠĆIVANJE PREDNJIH I STRAŽNJIH REGISTARSKIH PLOČICA

DIO 1.

Opisni dokument za EU homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica s obzirom na prostor za postavljanje i pričvršćivanje prednjih i stražnjih registarskih pločica

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa motornog vozila ili prikolice s obzirom na prostor za postavljanje i pričvršćivanje prednjih i stražnjih registarskih pločica

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.

0.1.

0.2.

0.2.1.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.8.

0.9.

1.

1.1.

2.

2.4.

2.4.2.

2.4.2.3.

2.6.

9.

9.14.

9.14.1.

9.14.2.

9.14.3.

9.14.4.

9.14.5.

9.14.5.1.

9.14.5.2.

9.14.5.3.

9.14.5.4.

9.14.6.

9.14.7.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

DIO 2.

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

1.

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.

„gotovo ravna površina” znači površina od čvrstog materijala, koja se također može sastojati od mrežaste ili rešetkaste strukture, s polumjerom zakrivljenosti od najmanje 3 000 mm;

1.2.

„površina s mrežastom strukturom” znači površina koja se sastoji od jednoličnog uzorka rupa, npr. ravnomjerno raspoređene okrugle, ovalne, romboidne, pravokutne ili kvadratne rupe, čiji razmak ne smije biti veći od 15 mm;

1.3.

„površina s rešetkastom strukturom” znači površina koja se sastoji od ravnomjerno raspoređenih paralelnih šipki čiji međusobni razmak ne smije biti veći od 15 mm;

1.4.

„nazivna površina” znači teoretska geometrijski savršena površina na kojoj se ne uzimaju u obzir nepravilnosti površine kao što su izbočenja ili udubljenja;

1.5.

„središnja uzdužna ravnina vozila” znači ravnina simetrije vozila ili, ako vozilo nije simetrično, vertikalna uzdužna ravnina koja prolazi kroz središte osovina vozila;

1.6.

„nagib” znači stupanj kutnog odstupanja u odnosu na okomitu ravninu.

2.

Tehnički zahtjevi

2.1.

Vozila moraju imati prostor za postavljanje i pričvršćivanje stražnjih registarskih pločica.

2.1.1.

Vozila kategorija M i N moraju imati i prostor za postavljanje i pričvršćivanje prednjih registarskih pločica.

2.1.2.

Vozila kategorija O2, O3 i O4 moraju imati dva odvojena prostora za postavljanje i pričvršćivanje stražnjih registarskih pločica (da bi se omogućila opcionalna identifikacija vučnog vozila ako nacionalno tijelo to zahtijeva).

2.2.

Oblik i dimenzije prostora za postavljanje registarske pločice

2.2.1.

Prostor određen za postavljanje mora biti pravokutna površina čije su najmanje dimenzije: ili („široka pločica”) širina: 520 mm visina: 120 mm ili („visoka pločica”) širina: 340 mm visina: 240 mm.

2.3.

Postavljanje i pričvršćivanje prednje i stražnje registarske pločice

2.3.1.

Prostor za postavljanje prednje i stražnje registarske pločice mora biti ravna ili gotovo ravna pravokutna površina.

2.3.1.1.

Nosač ili držač registarske pločice može biti baza prostora za postavljanje registarske pločice ako se isporučuje kao dio standardne opreme. Smije biti konstruiran tako da se pričvršćuje na vozilo samo zajedno s registarskom pločicom.

2.3.1.2.

Proizvođač vozila može na vozilu definirati opcionalne ili alternativne prostore za registarske pločice, koji također moraju ispunjavati zahtjeve.

2.3.2.

Na površini koju prekriva prednja ili stražnja registarska pločica smije biti rupa ili otvora, ali te rupe odnosno otvori ne smiju biti viši od 75 mm, ne uzimajući u obzir njihovu širinu.

2.3.3.

Na površini koju prekriva prednja ili stražnja registarska pločica smije biti izbočina ako nisu izbočene više od 5,0 mm u odnosu na nazivnu površinu. Ne uzimaju se u obzir komadi vrlo mekanih materijala, kao što je pjena ili filc za sprečavanje vibracija registarske pločice.

2.3.4.

Prostor za postavljanje prednje ili stražnje registarske pločice mora biti takav da su zahtjevi u nastavu ispunjeni kad je ispitna pločica, kako je definirana u točki 3.4., pričvršćena prema proizvođačevim uputama.

2.3.4.1.

Mjesto prostora za postavljanje prednje ili stražnje registarske pločice:

2.3.4.1.1.

prostor za postavljanje registarske pločice na prednji dio vozila mora omogućavati da pločica bude potpuno smještena unutar dvije paralelne uzdužne vertikalne ravnine koje prolaze kroz najizbočenije vanjske dijelove vozila, ne uzimajući u obzir naprave za neizravno gledanje. Sam taj određeni prostor ne smije biti najšira točka vozila;

2.3.4.1.2.

prostor za postavljanje registarske pločice na stražnji dio vozila mora omogućavati da pločica bude potpuno smještena unutar dvije paralelne uzdužne vertikalne ravnine koje prolaze kroz najizbočenije vanjske dijelove vozila, ne uzimajući u obzir naprave za neizravno gledanje. Sam taj određeni prostor ne smije biti najšira točka vozila;

2.3.4.1.3.

prednja i stražnja registarska pločica moraju biti okomite (±5°) na središnju uzdužnu ravninu vozila, mjereno u središtu pločice.

2.3.4.2.

Položaj prednje i stražnje pločice u odnosu na vertikalnu poprečnu ravninu:

2.3.4.2.1.

pločica smije biti nagnuta u odnosu na vertikalu ne manje od – 5° i ne više od 30° ako gornji rub pločice nije udaljen više od 1 500 mm od površine tla;

2.3.4.2.2.

pločica smije biti nagnuta u odnosu na vertikalu ne manje od – 15° i ne više od 5° ako je gornji rub pločice udaljen više od 1 500 mm od površine tla.

2.3.4.3.

Udaljenost prednje i stražnje pločice od površine tla:

2.3.4.3.1.

donji rub prednje pločice ne smije biti manje od 100 mm od površine tla;

2.3.4.3.2.

donji rub stražnje pločice ne smije biti manje od 200 mm od površine tla.

2.3.4.3.3.

udaljenost gornjih rubova prednje i stražnje pločice od površine tla ne smije biti veća od 1 500 mm;

2.3.4.3.3.1.

za vozila za posebnu namjenu kod kojih zbog konstrukcije vozila nije praktično ispuniti odredbu o udaljenosti od tla prostora za prednju ili stražnju registarsku pločicu najveći razmak od tla smije odstupati od točke 2.3.4.3.3. i biti veći od 1 500 mm ako je onoliko blizu toj graničnoj vrijednosti koliko je moguće zbog konstrukcijskih karakteristika vozila.

2.3.4.4.

Geometrijska vidljivost:

2.3.4.4.1.

prednje i stražnje pločice moraju biti vidljive unutar cijelog prostora definiranog sa sljedeće četiri ravnine: (a) dvije vertikalne ravnine koje dodiruju dva bočna ruba pločice i sa središnjom uzdužnom ravninom vozila tvore kut od 30° prema van na lijevu i na desnu stranu pločice; (b) ravninom koja dodiruje gornji rub pločice i koja tvori kut prema gore od 15° u odnosu na vodoravnu ravninu; (c) vodoravnom ravninom kroz donji rub pločice ako udaljenost gornjeg ruba pločice od površine tla nije veća od 1 500 mm; (d) ravninom koja dodiruje donji rub pločice i tvori kut prema dolje od 15° u odnosu na vodoravnu ravninu ako je udaljenost gornjeg ruba pločice od površine tla veća od 1 500 mm. Prednja pločica mora biti vidljiva ako se promatra prednji dio vozila, a stražnja ako se promatra stražnji dio vozila;

2.3.4.4.2.

unutar opisanog prostora ne smije se nalaziti nijedan konstrukcijski element, čak i ako je potpuno proziran.

2.3.4.5.

Otvor između rubova postavljene i pričvršćene registarske pločice i stvarne površine prostora za pločicu ne smije biti veći od 5,0 mm duž cijelog vanjskog ruba pločice.

2.3.4.5.1.

Taj otvor može biti veći ako se mjeri na rupi ili otvoru na površini s mrežastom strukturom ili između paralelnih šipki na površini s rešetkastom strukturom.

2.3.5.

Za potrebe zahtjeva za uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice u obzir se uzimaju stvarno mjesto i oblik postavljene i pričvršćene ispitne pločice, kako su prethodno određeni, a osobito dobiveni polumjer zakrivljenosti.

2.4.

Ostali zahtjevi

2.4.1.

Registarska pločica ne smije biti baza ili dio baze za pričvršćivanje, postavljanje ili spajanje bilo kojeg drugog dijela, sastavnog dijela ili uređaja vozila (npr. nosači uređaja za osvjetljavanje ne smiju se pričvršćivati na registarsku pločicu).

2.4.2.

Nijedan dio, nosač, sastavni dio ili uređaj vozila ne smije postati slabije pričvršćen ili odvojen zbog uklanjanja registarske pločice.

2.4.3.

Nakon što se registarska pločica pričvrsti, njezina vidljivost ne smije se smanjiti u uobičajenim uvjetima uporabe, a osobito ne zbog vibracija i dinamičkih sila kao što su sile vjetra zbog vožnje.

2.4.4.

Nije dopušteno specificirati mjesto za postavljanje registarske pločice koje se može lako pomicati prema gore i/ili dolje više nego unutar kutova utvrđenih u točkama 2.3.4.2.1. i 2.3.4.2.2. u odnosu na konstrukciju vozila u uobičajenim uvjetima vožnje (tj. sa zatvorenim vratima i pristupnim pločama).

2.4.5.

Ako je proizvođač vozila naveo da je vozilo prikladno za vuču tereta (točka 2.11.5. u opisnom dokumentu iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/858), a bilo koji dio prikladne mehaničke vučne spojnice bi, neovisno o tome je li ugrađen na tip motornog vozila, mogao (djelomično) zaklanjati bilo koji prostor za postavljanje i pričvršćivanje stražnje registarske pločice, primjenjuje se sljedeće: (a) u uputama za korisnike motornog vozila (npr. korisnički priručnik, priručnik vozila) mora se jasno navesti da nije dopuštena ugradnja mehaničke vučne spojnice koja se ne može lako ukloniti ili premjestiti; (b) u uputama se također mora jasno navesti da se, ako je ugrađena, mehanička vučna spojnica mora uvijek ukloniti ili premjestiti kad se ne upotrebljava; i (c) u slučaju homologacije tipa sustava vozila na temelju Pravilnika UN-a br. 55 (1), mora se pobrinuti da su potpuno ispunjene odredbe o uklanjanju, premještanju i/ili alternativnom mjestu s obzirom na rasvjetni sustav i prostor za postavljanje i pričvršćivanje stražnje registarske pločice.

3.

Ispitni postupak

3.1.

Utvrđivanje vertikalnog nagiba i udaljenosti registarske pločice od površine tla

3.1.1.

Vozilo se postavlja na vodoravnu površinu. Prije mjerenja upravljani se kotači usmjeravaju ravno naprijed, a masa vozila prilagođava se tako da bude jednaka masi u voznom stanju, ali bez vozača.

3.1.2.

Ako je vozilo opremljeno hidropneumatskim, hidrauličnim ili pneumatskim ovjesom, ili nekim drugim uređajem koji se može prilagoditi u odnosu na opterećenje, ispitivanje se provodi tako da su ovjes ili uređaj u uobičajenom voznom stanju prema specifikacijama proizvođača.

3.1.3.

Ako je primarna i vidljiva strana registracijske pločice okrenuta prema dolje, vrijednost nagiba izražava se kao negativan kut (negativni predznak).

3.2.

Izbočenja se mjere okomito i izravno prema nazivnoj površini koju registarska pločica treba prekriti.

3.3.

Otvor između ruba postavljene i pričvršćene ispitne registarske pločice i površine mjeri se okomito i izravno prema stvarnoj površini koju pločica treba prekriti.

3.4.

Registarska pločica koja se koristi za provjeru sukladnosti mora biti jedne od dvije veličine iz točke 2.2.1. debljine najviše 4,0 mm. Polumjer zaobljenosti kutova mora biti 10 mm.

DIO 3.

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (SUSTAV VOZILA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (2) homologacije tipa vozila s obzirom na prostore za registarske pločice u skladu sa zahtjevima iz Priloga III. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (2):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

---

(1)  Pravilnik br. 55 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji mehaničkih spojnih dijelova za skupove vozila (SL L 153, 15.6.2018., str. 179.).

(2)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

PRILOG IV.

SUSTAVI ZA BRISANJE I PRANJE VJETROBRANA

DIO 1.

Odjeljak A

Opisni dokument za EU homologaciju tipa motornih vozila s obzirom na njihove sustave za brisanje i pranje vjetrobrana

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa motornog vozila s obzirom na njegove sustave za brisanje i pranje vjetrobrana

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.

0.1.

0.2.

0.2.1.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.8.

0.9.

1.

1.1.

3.

3.2.

3.2.1.8.

3.2.5.

3.2.5.1.

3.2.5.2.

3.2.5.2.1.

3.2.5.2.2.

3.3.

3.3.1.1.

3.3.1.2.

3.3.2.

3.3.2.3.

3.4.

3.4.1.

3.4.2.

3.4.4.

3.4.4.5.

3.4.4.6.

4.

4.7.

9.

9.2.

9.4.

9.4.1.

9.5.

9.5.1.

9.5.1.1.

9.5.1.2.

9.5.1.3.

9.5.1.4.

9.5.1.5.

9.6.

9.6.1.

9.7.

9.7.1.

9.8.

9.8.2.

9.10.

9.10.3.

9.10.3.5.

9.10.3.5.1.

9.10.3.6.

9.10.3.6.1.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

Odjeljak B

Opisni dokument za EU homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobrana kao zasebne tehničke jedinice

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa sustava za pranje vjetrobrana kao zasebne tehničke jedinice

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na A4 format te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice iz ovog opisnog dokumenta imaju elektroničko upravljanje, moraju se dostaviti informacije o radnim karakteristikama tog upravljanja.

0.

0.1.

0.2.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.7.

0.8.

0.9.

9.7.

9.7.1.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

DIO 2.

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

1.

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.

„područje brisanja” znači područja na vjetrobranu koja se čiste metlicama brisača kad sustav za brisanje radi u uobičajenim uvjetima;

1.2.

„intervalni rad sustava za brisanje” znači automatski nekontinuirani način rada sustava za brisanje u kojem nakon svakog punog ciklusa slijedi razdoblje tijekom kojeg su brisači u stanju mirovanja u jednom specifičnom zadanom položaju za mirovanje;

1.3.

„komanda sustava za pranje” znači naprava kojom se sustav za pranje ručno uključuje i isključuje;

1.4.

„pumpa sustava za pranje” znači uređaj za prijenos tekućine iz spremnika sustava za pranje na vanjsku površinu vjetrobrana;

1.5.

„mlaznica” znači naprava koja služi za usmjeravanje tekućine na vjetrobran;

1.6.

„potpuno pripremljen sustav” znači sustav koji je bio aktiviran i u uobičajenom radu tijekom određenog razdoblja za vrijeme kojeg je tekućina prenošena kroz pumpu i cijevi pa izlazila kroz mlaznice;

1.7.

„očišćena površina” znači prethodno zaprljana površina na kojoj se nakon što se potpuno osuši ne nalaze nikakvi tragovi kapljica ni preostale prljavštine;

1.8.

„vidno polje A” znači ispitno područje A definirano u stavku 2.2. Priloga 21. Pravilniku UN-a br. 43 o homologaciji materijala za sigurnosna stakla i njihove ugradnje na vozila (1);

1.9.

„vidno polje B” znači ispitno područje B definirano u stavku 2.4. Priloga 21. Pravilniku UN-a br. 43 bez izuzimanja područja iz stavka 2.4.1. (tj. vidno polje A je uključeno);

1.10.

„trodimenzionalna referentna mreža” znači referentna mreža kako je opisana u Prilogu 1. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3.);

1.11.

„glavni kontrolni prekidač vozila” znači naprava kojom se ugrađeni elektronički sustav vozila iz isključenog stanja, kao što je slučaj kad je vozilo parkirano i vozač nije prisutan, prebacuje u uobičajeni način rada.

2.

Tehnički zahtjevi

2.1.

Sustav za brisanje vjetrobrana

2.1.1.

Svako vozilo s vjetrobranom mora imati sustav za brisanje vjetrobrana koji može raditi kad je glavni kontrolni prekidač vozila u položaju uključeno bez ikakve aktivnosti vozača osim prebacivanja komande za uključivanje i isključivanje sustava za brisanje vjetrobrana u položaj uključeno.

2.1.1.1.

Sustav za brisanje vjetrobrana sastoji se od najmanje jednog nosača brisača s lako zamjenjivom metlicom.

2.1.2.

Područje brisanja vjetrobrana mora obuhvaćati barem 98 % vidnog polja A.

2.1.3.

Područje brisanja vjetrobrana mora obuhvaćati barem 80 % vidnog polja B.

2.1.4.

Područje brisanja vjetrobrana mora ispunjavati zahtjeve iz točaka 2.1.2. i 2.1.3. kad sustav radi učestalošću brisanja iz točke 2.1.5.1., a ispituje se u uvjetima iz točaka od 3.1.10. do 3.1.10.3.

2.1.5.

Sustav za brisanje vjetrobrana mora imati najmanje dvije učestalosti brisanja:

2.1.5.1.

učestalost od najmanje 10 i najviše 55 ciklusa u minuti; i

2.1.5.2.

učestalost od najmanje 45 cijelih ciklusa u minuti.

2.1.5.3.

Razlika između najviše i niže učestalosti brisanja mora biti najmanje 15 ciklusa u minuti.

2.1.5.4.

Za ispunjavanje zahtjeva iz točaka od 2.1.5.1. do 2.1.5.3. može se upotrijebiti intervalni rad sustava za brisanje.

2.1.6.

Učestalosti iz točaka od 2.1.5. do 2.1.5.3. ispituju se u uvjetima utvrđenima u točkama od 3.1.1. do 3.1.6. i 3.1.8.

2.1.7.

Ako je sustav za brisanje vjetrobrana zaustavljen prebacivanjem komande u položaj isključeno, nosači brisača i metlice moraju se vratiti u svoj položaj mirovanja.

2.1.8.

Sustav za brisanje vjetrobrana mora biti sposoban podnijeti blokiranje na barem 15 sekundi. Dopuštena je uporaba naprava za automatsku zaštitu strujnih krugova, pod uvjetom da za vraćanje u početno stanje nije potreban nikakva radnja osim uporabe komande sustava za brisanje vjetrobrana.

2.1.9.

Sposobnost sustava za brisanje vjetrobrana da izdrži zastoj iz točke 2.1.8. ispituje se u uvjetima utvrđenima u točki 3.1.7.

2.1.10.

Ako položaj mirovanja nosača ili metlica nije izvan vidnog polja B, mora postojati mogućnost ručnog pomicanja nosača tako da se metlice mogu podići iz njihova položaja na vjetrobranu kako bi se omogućilo ručno čišćenje vjetrobrana.

2.1.11.

Sustav za brisanje vjetrobrana mora moći raditi 120 sekundi na suhom vjetrobranu dok je temperatura okoline – 18 °C bez smanjenja radnog učinka.

2.1.12.

Radni učinak sustava za brisanje vjetrobrana na – 18 °C ispituje se u uvjetima utvrđenima u točki 3.1.11.

2.1.13.

Sustav za brisanje vjetrobrana mora i dalje ispunjavati zahtjeve iz točke 2.1.2. bez smanjenja radnog učinka kad radi najvećom učestalošću dok je vozilo izloženo relativnoj brzini zraka od 80 % najveće konstrukcijske brzine vozila ili 160 km/h, ovisno o tome koja je manja. Vidno polje A vjetrobranskog stakla mora biti pripremljeno u skladu s točkama 3.1.8. i 3.1.9. Aerodinamički učinci zbog veličine i oblika vjetrobrana, nosača brisača i metlica provjeravaju se u tim uvjetima, pri čemu se također uzima u obzir točka 3.1.9.1. Tijekom ispitivanja metlice moraju biti u stalnom dodiru s vjetrobranom, a potpuno odizanje nije dopušteno. Metlice moraju biti u potpunom dodiru s vjetrobranom u području definiranom u točki 2.1.2. tijekom svakog cijelog ciklusa, a djelomično odizanje nije dopušteno tijekom kretanja ni prema gore ni prema dolje.

2.2.

Sustav za pranje vjetrobrana

2.2.1.

Svako vozilo s vjetrobranom mora imati sustav za pranje vjetrobrana koji može raditi kad je glavni kontrolni prekidač vozila u položaju uključeno, pri čemu taj sustav mora moći izdržati opterećenja i tlakove koji nastanu kad se sustav pokrene dok su mlaznice začepljene u skladu s postupkom iz točaka od 3.2.1.1. do 3.2.1.1.2.

2.2.2.

Na radni učinak sustava za pranje vjetrobrana ne smije negativno utjecati izlaganje temperaturnim ciklusima u skladu s točkama od 3.2.1. do 3.2.5.

2.2.3.

Sustav za pranje vjetrobrana mora moći prskati tekućinu na ciljano područje vjetrobrana, pri čemu ne smije biti nikakvog curenja, odspajanja bilo koje cijevi ni neispravnog rada bilo koje mlaznice u uvjetima uobičajenih temperatura okoline od – 18 °C do 80 °C. Sustav uz to ne smije vidljivo curiti niti mu se smije odspojiti bilo koja cijev dok su mlaznice začepljene.

2.2.4.

Sustav za pranje vjetrobrana mora moći dovoditi dovoljno tekućine za čišćenje da očisti najmanje 60 % vidnog polja A u uvjetima utvrđenima u točkama od 3.2.6. do 3.2.6.4.

2.2.5.

Sustav za pranje vjetrobrana mora se moći ručno uključiti komandom sustava. Uključivanje i isključivanje sustava može se koordinirati i kombinirati s radom bilo kojeg drugog sustava vozila.

2.2.6.

Zapremnina spremnika koji sadrži tekućinu mora biti ≥ 1,0 l.

3.

Ispitni postupak

3.1.

Ispitni uvjeti za sustav za brisanje vjetrobrana

3.1.1.

Ako nije drugačije navedeno, ispitivanja u nastavku provode se u uvjetima određenima u točkama od 3.1.2. do 3.1.5.

3.1.2.

Temperatura okoline mora biti unutar raspona od 5 °C do 40 °C.

3.1.3.

Vjetrobran se mora održavati tako da bude vlažan.

3.1.4.

Ako je sustav za brisanje vjetrobrana električni, moraju biti ispunjeni sljedeći dodatni uvjeti.

3.1.4.1.

Na početku ispitivanja svi akumulatori moraju biti potpuno napunjeni.

3.1.4.2.

Motor, ako je ugrađen, mora raditi na brzini koja nije veća od 30 % brzine koja odgovara njegovoj najvećoj snazi. Međutim, ako se dokaže da to nije praktično zbog posebnih strategija upravljanja motorom, na primjer kad je riječ o hibridnim električnim vozilima, određuje se realističan scenarij, pri čemu se u obzir uzimaju brzine motora te periodični ili potpuni prestanak rada motora tijekom uobičajenih voznih uvjeta. Ako sustav za brisanje vjetrobrana može ispuniti zahtjeve bez rada motora, motor uopće ne mora raditi.

3.1.4.3.

Kratka glavna svjetla moraju biti uključena.

3.1.4.4.

Svi ugrađeni sustavi za grijanje, prozračivanje, odmrzavanje i odmagljivanje (neovisno o njihovu mjestu u vozilu) moraju raditi s najvećom potrošnjom električne energije.

3.1.5.

Sustavi za brisanje vjetrobrana s pogonom na stlačeni zrak ili podtlak moraju moći kontinuirano raditi na propisanim učestalostima brisanja neovisno o brzini vrtnje motora i opterećenju motora ili najmanjim i najvećim razinama napunjenosti akumulatora koje je proizvođač specificirao za uobičajeni rad.

3.1.6.

Učestalosti brisanja sustava za brisanje vjetrobrana moraju ispunjavati zahtjeve iz točki od 2.1.5. do 2.1.5.3. nakon što je sustav prethodno radio 20 minuta na mokrom vjetrobranu.

3.1.7.

Smatra se da su zahtjevi iz točke 2.1.8. ispunjeni ako se nosači brisača blokiraju u položaju koji odgovara polovici ciklusa tijekom razdoblja od 15 sekundi dok je komanda brisača vjetrobrana postavljena na najveću učestalost brisanja.

3.1.8.

Vanjska površina vjetrobrana temeljito se odmašćuje denaturiranim alkoholom ili ekvivalentnim sredstvom za odmašćivanje. Nakon sušenja primjenjuje se otopina amonijaka koncentracije od najmanje 3 % i najviše 10 %. Pušta se da se površina ponovno osuši pa se zatim briše suhom pamučnom tkaninom.

3.1.9.

Na vanjsku površinu vjetrobrana jednoliko se nanosi sloj ispitne mješavine, u skladu sa specifikacijama iz točke 4., i pušta da se osuši.

3.1.9.1.

Ako je vanjska površina vjetrobrana pripremljena u skladu s točkama 3.1.8. i 3.1.9., sustav za pranje vjetrobrana smije se upotrijebiti tijekom primjenjivih ispitivanja.

3.1.10.

Područje brisanja sustava za brisanje vjetrobrana, kako je propisano u točki 2.1.4., utvrđuje se kako slijedi.

3.1.10.1.

Vanjska površina vjetrobrana mora biti pripremljena u skladu s točkama 3.1.8. i 3.1.9.

3.1.10.2.

Kako bi se provjerilo da su ispunjeni zahtjevi iz točaka 2.1.2. i 2.1.3., uključuje se sustav za brisanje vjetrobrana, uzimajući u obzir točku 3.1.9.1., te se stvara obris područja brisanja koji se uspoređuje s obrisom vidnih polja A i B.

3.1.10.3.

Tehnička služba može prihvatiti alternativni ispitni postupak (npr. virtualno ispitivanje) za provjeru ispunjenosti zahtjeva iz točaka 2.1.2. i 2.1.3.

3.1.11.

Zahtjevi iz točke 2.1.11. moraju biti ispunjeni na temperaturi okoline od –18 ±3 °C, na kojoj je vozilo provelo najmanje četiri sata. Vozilo se priprema za rad u uvjetima iz točaka 3.1.4. i 3.1.5. Tijekom ispitivanja sustav za brisanje mora raditi na uobičajen način, ali na najvećoj učestalosti brisanja. Nije potrebno promatrati područje brisanja.

3.2.

Ispitni uvjeti za sustav za pranje vjetrobrana

3.2.1.

Ispitivanje br. 1 Sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od 20 ±2 °C najmanje četiri sata. Voda se mora stabilizirati na toj temperaturi.

3.2.1.1.

Svi izlazi mlaznica se začepljuju na mjestima na kojima tekućina izlazi iz mlaznice, nakon čega se komanda sustava za pranje vjetrobrana aktivira šest puta u jednoj minuti, svaki put na najmanje tri sekunde.

3.2.1.1.1.

Ako je pogon sustava za pranje vjetrobrana snaga mišića vozača, u slučaju ručne pumpe primijenjena sila mora biti od 11,0 do 13,5 daN. U slučaju nožne sile primijenjena sila mora biti od 40,0 do 44,5 daN.

3.2.1.1.2.

U slučaju električnih pumpi ispitni napon ne smije biti manji od nazivnog napona ni veći od nazivnog napona plus 2 V.

3.2.1.2.

Radni učinak sustava za pranje vjetrobrana na kraju ispitivanja mora biti u skladu s točkom 2.2.3.

3.2.2.

Ispitivanje br. 2 Sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od –18 ±3 °C najmanje četiri sata. Voda se ne mora stabilizirati na toj temperaturi.

3.2.2.1.

Komanda sustava za pranje vjetrobrana aktivira se šest puta u jednoj minuti, svaki put na najmanje tri sekunde u skladu s točkama 3.2.1.1.1. i 3.2.1.1.2. Sustav se zatim ostavlja na temperaturi okoline od 20 ±2 °C dok se led potpuno ne odmrzne. Voda se ne mora stabilizirati na toj temperaturi. Radni učinak sustava za pranje vjetrobrana zatim se provjerava aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2.

3.2.3.

Ispitivanje br. 3 Ispitivanje s izlaganjem ciklusu niske temperature

3.2.3.1.

Sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od –18 ±3 °C najmanje četiri sata tako da se ukupna masa vode u sustavu za pranje zamrzne. Sustav se zatim ostavlja na temperaturi okoline od 20 ±2 °C dok se led potpuno ne odmrzne, ali nipošto ne dulje od četiri sata. Ciklus zamrzavanja/odmrzavanja ponavlja se šest puta. Zatim se, nakon što se sustav za pranje vjetrobrana postavi u okolinu temperature 20 ±2 °C i led potpuno odmrzne, iako se voda ne mora stabilizirati na toj temperaturi, radni učinak sustava za pranje vjetrobrana provjerava aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2.

3.2.3.2.

Sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom i potpuno priprema za rad s tekućinom za pranje vjetrobrana na niske temperature koja se sastoji od otopine s udjelom metanola, ili alternativno izopropil alkohola, od 50 % u vodi čija tvrdoća nije veća od 205 mg/l (Ca). Sustav se zatim ostavlja na temperaturi okoline od –18 ±3 °C najmanje četiri sata. Tekućina se ne mora stabilizirati na toj temperaturi. Radni učinak sustava za pranje vjetrobrana zatim se provjerava aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2.

3.2.4.

Ispitivanje br. 4 Ispitivanje s izlaganjem ciklusu visoke temperature

3.2.4.1.

Ako je bilo koji dio sustava za pranje vjetrobrana smješten u motornom prostoru, sustav se puni vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od 80 ±3 °C najmanje osam sati. Voda se ne mora stabilizirati na toj temperaturi. Radni učinak sustava za pranje vjetrobrana zatim se provjerava aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2.

3.2.4.2.

Ako nijedan dio sustava za pranje vjetrobrana nije smješten u motornom prostoru, sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od 80 ±3 °C najmanje osam sati. Voda se ne mora stabilizirati na toj temperaturi. Zatim se sustav postavlja u okolinu temperature 20 ±2 °C. Nakon što se temperatura voda stabilizira, radni učinak sustava za pranje vjetrobrana provjerava se aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2. Nakon toga sustav se puni vodom, potpuno priprema i ostavlja na temperaturi okoline od 60 ±3 °C najmanje osam sati. Voda se ne mora stabilizirati na toj temperaturi. Radni učinak sustava za pranje vjetrobrana zatim se provjerava aktiviranjem sustava u skladu s točkama 3.2.1.1. i 3.2.1.2. Alternativno, proizvođač može zatražiti da se sustav za pranje vjetrobrana ispita u uvjetima utvrđenima u točki 3.2.4.1.

3.2.5.

Ispitivanja sustava za pranje vjetrobrana utvrđena u točkama od 3.2.1. do 3.2.4.2. provode se uzastopno na istom sustavu za pranje vjetrobrana. Sustav se može ispitati ugrađen u tip vozila za koji se traži EU homologacija tipa ili zasebno. Ako se traži EU homologacija tipa za zasebnu tehničku jedinicu, sustav se ispituje zasebno.

3.2.6.

Ispitivanje br. 5 Ispitivanje radnog učinka sustava za pranje vjetrobrana

3.2.6.1.

Sustav za pranje vjetrobrana puni se vodom i potpuno priprema. Dok je vozilo u stanju mirovanja i nema značajnijeg utjecaja vjetra, dopušteno je podesiti mlaznice tako da bude usmjerene prema ciljanom području na vanjskoj površini vjetrobrana.

3.2.6.2.

Vanjska površina vjetrobrana mora biti pripremljena u skladu s točkama 3.1.8. i 3.1.9.

3.2.6.3.

Sustav za pranje vjetrobrana pokreće se u skladu s uputama proizvođača, uzimajući u obzir točke 3.2.1.1.1. i 3.2.1.1.2. Ukupno trajanje ispitivanja ne smije biti dulje od 10 cijelih ciklusa automatskog rada sustava za brisanje vjetrobrana koji radi na najvećoj učestalosti brisanja.

3.2.6.4.

Kako bi se provjerilo da su ispunjeni zahtjevi iz točke 2.2.4., stvara se obris područja brisanja koji se uspoređuje s obrisom vidnog polja A. Ako je promatraču očito da su zahtjevi ispunjeni, nije potrebno pripremati obrise.

3.2.7.

Ispitivanje utvrđeno u točkama od 3.2.6. do 3.2.6.4. uvijek se provodi na tipu vozila za koji se traži EU homologacija tipa, čak i ako je u to vozilo ugrađena homologirana zasebna tehnička jedinica.

4.

Specifikacije ispitne mješavine za ispitivanje sustava za brisanje i pranje vjetrobrana

4.1.

Ispitna mješavina iz točke 3.1.9. sastoji se od sljedećeg:

4.1.1.

vode tvrdoće manje od 205 mg/l (Ca): 92,5 % volumnog udjela

4.1.2.

zasićene vodene otopine soli (natrijev klorid): 5,0 % volumnog udjela

4.1.3.

prašine, u skladu sa specifikacijama iz točaka od 4.1.3.1. do 4.1.3.2.6.: 2,5 % volumnog udjela

4.1.3.1.

Specifikacije analize ispitne prašine

4.1.3.1.1.

SiO2 68 ± 1 % masenog udjela

4.1.3.1.2.

Fe2O3 4 ± 1 % masenog udjela

4.1.3.1.3.

Al2O3 16 ± 1 % masenog udjela

4.1.3.1.4.

CaO 3 ± 1 % masenog udjela

4.1.3.1.5.

MgO 1,0 ± 0,5 % masenog udjela

4.1.3.1.6.

Alkaliji 4 ± 1 % masenog udjela

4.1.3.1.7.

Gubitak pri izgaranju 2,5 ± 0,5 % masenog udjela

4.1.3.2.

Specifikacije distribucije veličine čestica u krupno zrnatoj prašini

4.1.3.2.1.

12 ± 2 % čestica veličine od 0 do 5 μm

4.1.3.2.2.

12 ± 3 % čestica veličine od 5 do 10 μm

4.1.3.2.3.

14 ± 3 % čestica veličine od 10 do 20 μm

4.1.3.2.4.

23 ± 3 % čestica veličine od 20 do 40 μm

4.1.3.2.5.

30 ± 3 % čestica veličine od 40 do 80 μm

4.1.3.2.6.

9 ± 3 % čestica veličine od 80 do 200 μm

DIO 3.

Odjeljak A

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (SUSTAV VOZILA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (2) homologacije tipa vozila s obzirom na sustave za brisanje i pranje vjetrobrana u skladu sa zahtjevima iz Priloga IV. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (2):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

Odjeljak B

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (ZASEBNA TEHNIČKA JEDINICA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (3) homologacije tipa sustava za pranje vjetrobrana kao zasebne tehničke jedinice u skladu sa zahtjevima iz Priloga IV. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (3):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška C iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška C iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

Odjeljak C

OZNAKA EU HOMOLOGACIJE TIPA ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE

1.

Oznaka EU homologacije tipa za zasebne tehničke jedinice iz članka 38. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/858 sastoji se od:

1.1.

pravokutnika oko malog slova „e” iza kojeg slijedi razlikovni broj države članice koja je dodijelila EU homologaciju za sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu u skladu sa sljedećim: 1 za Njemačku 2 za Francusku 3 za Italiju 4 za Nizozemsku 5 za Švedsku 6 za Belgiju 7 za Mađarsku 8 za Češku 9 za Španjolsku     13 za Luksemburg 12 za Austriju 17 za Finsku 18 za Dansku 19 za Rumunjsku 20 za Poljsku 21 za Portugal 23 za Grčku 24 za Irsku 25 za Hrvatsku 26 za Sloveniju 27 za Slovačku 29 za Estoniju 32 za Latviju 34 za Bugarsku 36 za Litvu 49 za Cipar 50 za Maltu

1.2.

u blizini pravokutnika, dvije znamenke koje označavaju niz izmjena sa zahtjevima koje ta zasebna tehnička jedinica ispunjava, trenutačno „00”, iza kojih slijede razmak i peteroznamenkasti broj iz točke 2.4. Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/858.

2.

Oznaka EU homologacije tipa zasebnih tehničkih jedinica mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

3.

Primjer oznake EU homologacije tipa zasebne tehničke jedinice prikazan je na slici 1.

Slika 1.

Primjer oznake EU homologacije tipa zasebne tehničke jedinice

Objašnjenje

Legenda

Ovu EU homologaciju tipa zasebne tehničke jedinice izdala je Nizozemska pod brojem 00406. Prve dvije znamenke, 00, označavaju da je zasebna tehnička jedinica homologirana na temelju ove Uredbe.

---

(1)  Pravilnik br. 43 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji materijala za sigurnosna stakla i njihove ugradnje na vozila (SL L 42, 12.2.2014., str. 1.).

(2)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

(3)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

PRILOG V.

BLATOBRANI

DIO 1.

Opisni dokument za EU homologaciju tipa vozila s obzirom na blatobrane

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa vozila s obzirom na blatobrane

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.

0.1.

0.2.

0.2.1.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.8.

0.9.

1.

1.1.

1.3.

1.3.2.

1.3.3.

2.

2.3.

2.3.1.

2.3.2.

2.3.3.

2.3.4.

2.4.

2.4.1.

2.4.1.2.

2.4.1.3.

2.4.2.

2.4.2.2.

2.4.2.3.

2.6.

6.

6.2.1.

6.6.

6.6.1.

6.6.1.1.

6.6.1.1.1.

6.6.1.1.2.

itd.

6.6.4.

9.

9.16.

9.16.1.

9.16.2.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

DIO 2.

Tehničke specifikacije

1.

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.

„plašt” znači najveća širina presjeka i vanjskog promjera gume, uključujući dopuštena odstupanja, kako je dopušteno i navedeno u specifikacijama u skladu s homologacijom sastavnog dijela;

1.2.

„naprava za prianjanje na snijegu” znači lanac za snijeg ili druga odgovarajuća naprava koja osigurava prianjanje na snijegu, koja se može postaviti na kombinaciju guma/kotač, a koja nije guma za snijeg, zimska guma, cjelogodišnja guma ni bilo koja druga vrsta gume.

2.

Tehnički zahtjevi

2.1.

Opće odredbe

2.1.1.

Vozilo mora imati blatobran na svakom kotaču.

2.1.2.

Blatobran mogu biti dijelovi nadogradnje ili zasebne blatobranske naprave te mora biti konstruiran tako da u mjeri u kojoj je to moguće štiti sudionike u prometu od kamenja, blata, leda, snijega i vode koje podiže okretanje kotača i smanji opasnost od dodira s takvim kotačima.

2.2.

Posebni zahtjevi

2.2.1.

Blatobrani moraju ispunjavati zahtjeve iz točaka od 2.2.1.1. do 2.2.1.4. s masom vozila prilagođenom masi u voznom stanju prema proizvođačevim specifikacijama kojoj je dodana masa jednog dodatnog putnika u prvom redu sjedala, ako je primjenjivo, i s upravljanim kotačima usmjerenima ravno naprijed.

2.2.1.1.

U dijelu koji tvore radijalne ravnine pod kutom od 30° s prednje strane i 50° sa stražnje strane središta kotača (vidjeti sliku 1.) ukupna širina (q) blatobrana mora biti barem dovoljna da prekrije ukupnu širinu gume (b) uzimajući u obzir plašt i krajnje vrijednosti kombinacija guma/kotač prema proizvođačevim specifikacijama. Ako je riječ o dvostrukim kotačima, uzimaju se u obzir plašt i ukupna širina za dvije gume (t).

2.2.1.1.1.

U određivanju širina iz točke 2.2.1.1. ne uzimaju se u obzir oznake, ukrasi, zaštitne trake ni rebra na stijenkama gume.

2.2.1.2.

Kraj stražnjeg dijela blatobrana ne smije biti iznad vodoravne ravnine 150 mm iznad osi okretanja kotača te:

2.2.1.2.1.

ako je riječ o jednostrukim kotačima, presjek stražnjeg ruba blatobrana s vodoravnom ravninom iz točke 2.2.1.2. (vidjeti točku A na slici 1.) mora biti s vanjske strane u odnosu na središnju uzdužnu ravninu gume;

2.2.1.2.2.

ako je riječ o dvostrukim kotačima, presjek stražnjeg ruba blatobrana s vodoravnom ravninom iz točke 2.2.1.2. (vidjeti točku A na slici 1.) mora biti s vanjske strane u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vanjske gume.

2.2.1.3.

Profil i mjesto svakog blatobrana moraju biti takvi da su blatobrani što bliži gumama. Kad je riječ o dijelu koji tvore radijalne ravnine iz točke 2.2.1.1., sljedeći zahtjevi moraju biti ispunjeni:

2.2.1.3.1.

dubina (p) udubine u vertikalnoj ravnini osi gume, izmjerena od vanjskih i unutarnjih rubova blatobrana u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz središte gume u blatobranu, mora biti najmanje 30 mm. Ta se dubina (p) može postupno smanjivati prema nuli prema radijalnim ravninama iz točke 2.2.1.1.;

2.2.1.3.2.

razmak (c) između donjih rubova blatobrana i osi koja prolazi kroz središte okretanja kotača ne smije biti veći od 2 × r, pri čemu je (r) statički polumjer gume.

2.2.1.4.

Vozila s ovjesima podesive visine moraju ispunjavati zahtjeve iz točaka 2.2.1.3.1. i 2.2.1.3.2. dok je vozilo u uobičajenom voznom položaju prema proizvođačevim specifikacijama.

2.2.2.

Blatobrani se mogu sastojati od više dijelova ako među tim dijelovima, ili unutar njih, nakon sklapanja ne postoje otvori.

2.2.3.

Blatobrani moraju biti čvrsto pričvršćeni. Međutim, dopušteno je da budu odvojivi, kao cjelina ili u dijelovima.

2.3.

Uporaba naprave za prianjanje na snijegu

2.3.1.

Za vozila s pogonom na samo dva kotača proizvođač je dužan potvrditi da je vozilo konstruirano tako da se barem jedan tip naprave za prianjanje na snijegu može upotrijebiti na barem jednoj kombinaciji kotača i gume homologiranih za pogonsku osovinu tog vozila. Proizvođač je pod stavkom 6.6.4. opisnog dokumenta dužan navesti napravu za prianjanje na snijegu i kombinacije guma/kotač prikladne za tip vozila.

2.3.2.

Za vozila s pogonom na svim kotačima, uključujući vozila na kojima se pogonske osovine mogu ručno ili automatski odvojiti od pogona, proizvođač je dužan potvrditi da je vozilo konstruirano tako da se barem jedan tip naprave za prianjanje na snijegu može upotrijebiti na barem jednoj kombinaciji kotača i gume homologiranih za pogonsku osovinu tog vozila koja se ne može odvojiti od pogona. Proizvođač je pod stavkom 6.6.4. opisnog dokumenta dužan navesti napravu za prianjanje na snijegu i kombinacije guma/kotač prikladne za tip vozila.

2.3.3.

Proizvođač vozila mora u uputama za korisnike motornog vozila (npr. korisnički priručnik, priručnik vozila) jasno navesti odgovarajuće upute za ispravnu uporabu deklarirane naprave za prianjanje na snijegu.

Slika 1.

Shema blatobrana

Objašnjenje

(1)

Širina gume (b) određuje se na gornjem dijelu gume (širina presjeka gume između radijalnih ravnina iz točke 2.2.1.1.).

DIO 3.

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (SUSTAV VOZILA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (1) homologacije tipa vozila s obzirom na blatobrane u skladu sa zahtjevima iz Priloga V. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (1):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

---

(1)  Izbrisati ako nije primjenjivo.

PRILOG VI.

SUSTAVI ZA ODMRZAVANJE I ODMAGLJIVANJE VJETROBRANA

DIO 1.

Opisni dokument za EU homologaciju tipa motornih vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana

PREDLOŽAK

Opisni dokument br. … koji se odnosi na EU homologaciju tipa motornog vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana

Sljedeći se podaci moraju dostaviti u tri primjerka zajedno sa sadržajem. Svi se crteži ili slike moraju dostaviti u prikladnom mjerilu na formatu A4 ili presavijeni na format A4 te biti dovoljno detaljni. Fotografije, ako ih ima, moraju biti dovoljno detaljne.

0.

0.1.

0.2.

0.2.1.

0.3.

0.3.1.

0.4.

0.5.

0.8.

0.9.

1.

1.1.

1.6.

1.8.

3.

3.1.

3.1.1.

3.2.

3.2.1.

3.2.1.1.

3.2.1.2.

3.2.1.3.

3.2.1.6.

3.2.1.8.

3.2.2.

3.2.2.1.

3.2.5.

3.2.5.1.

3.2.5.2.

3.2.5.2.1.

3.2.5.2.2.

3.2.7.

3.2.7.1.

3.2.7.2.

3.2.7.2.1.

3.2.7.2.2.

3.2.7.2.3.

3.2.7.2.3.1.

3.2.7.2.3.2.

3.2.7.2.4.

3.2.7.2.5.

3.2.7.3.

3.2.7.3.1.

3.2.7.3.2.

3.2.7.3.2.1.

3.2.7.3.2.2.

3.3.

3.3.1.

3.3.1.1.1.

3.3.1.2.

3.3.2.

3.3.2.1.

3.3.2.2.

3.3.2.3.

3.3.2.4.

3.4.

3.4.1.

3.4.2.

3.4.3.

3.4.3.1.

3.4.3.1.1.

3.4.3.1.2.

3.4.3.1.3.

3.4.4.

3.4.4.1.

3.4.4.2.

3.4.4.3.

3.4.4.4.

3.4.4.5.

3.4.4.6.

3.6.

3.6.1.

3.6.1.1.

3.6.1.2.

3.6.1.2.1.

3.6.1.2.2.

3.6.2.

3.6.3.

9.

9.1.

9.2.

9.3.

9.3.1.

9.4.

9.4.1.

9.4.2.

9.5.

9.5.1.

9.5.1.1.

9.5.1.2.

9.5.1.3.

9.5.1.4.

9.5.1.5.

9.6.

9.6.1.

9.7.

9.7.1.

9.8.

9.8.1.

9.8.2.

9.10.

9.10.1.

9.10.1.1.

9.10.1.3.

9.10.3.

9.10.3.1.

9.10.3.1.1.

9.10.3.5.

9.10.3.5.1.

9.10.3.6.

9.10.3.6.1.

Objašnjenja

Ovaj opisni dokument temelji se na predlošku utvrđenom u Prilogu I. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/683. Ispunjava se unošenjem relevantnih podataka pod prethodno navedenim brojevima točaka kako je utvrđeno u tom predlošku.

DIO 2.

Tehničke specifikacije

1.   Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.

„odmrznuta površina” znači površina na vjetrobranu čija je vanjska površina suha ili prekrivena otopljenim ili djelomično otopljenim mokrim mrazom koji je moguće ukloniti radom ugrađenog sustava za brisanje vjetrobrana;

1.2.

„zamagljenje” znači tanki sloj kondenzata na unutrašnjoj strani ostakljene površine vjetrobrana;

1.3.

„odmagljena površina” znači dio vjetrobrana čija je unutrašnja površina suha, bez kapljica ili tragova vode, a koja je prije bila prekrivena zamagljenjem;

1.4.

„vidno polje A” znači ispitno područje A definirano u stavku 2.2. Priloga 21. Pravilniku UN-a br. 43;

1.5.

„vidno polje B” znači ispitno područje B definirano u stavku 2.4. Priloga 21. Pravilniku UN-a br. 43 bez izuzimanja područja iz stavka 2.4.1. (tj. vidno polje A je uključeno);

1.6.

„glavni kontrolni prekidač vozila” znači naprava kojom se ugrađeni elektronički sustav vozila iz isključenog stanja, kao što je slučaj kad je vozilo parkirano i vozač nije prisutan, prebacuje u uobičajeni način rada.

2.   Tehnički zahtjevi

2.1.   Odmrzavanje vjetrobrana

2.1.1.

Svako vozilo s vjetrobranom mora imati sustav za uklanjanje mraza i leda s vanjske ostakljene površine vjetrobrana. Sustav za odmrzavanje vjetrobrana mora biti dovoljno djelotvoran da osigura odgovarajuću vidljivost kroz vjetrobran po hladnom vremenu.

2.1.2.

Učinkovitost sustava provjerava se periodičnim utvrđivanjem odmrznute površine vjetrobrana nakon pokretanja motora vozila, pri čemu je vozilo moralo prethodno provesti određeno vrijeme u hladnoj komori.

2.1.3.

Zahtjevi iz točaka 2.1.1. i 2.1.2. provjeravaju se metodom iz točke 3.1.

2.1.4.

Moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

2.1.4.1.

20 minuta nakon početka ispitnog razdoblja 80 % vidnog polja A mora biti odmrznuto;

2.1.4.2.

25 minuta nakon početka ispitnog razdoblja odmrznuta površina vjetrobrana na suvozačevoj strani mora biti usporediva s površinom iz točke 2.1.4.1. za vozačevu stranu;

2.1.4.3.

40 minuta nakon početka razdoblja ispitivanja 95 % vidnog polja A mora biti odmrznuto.

2.2.   Odmagljivanje vjetrobrana

2.2.1.

Svako vozilo s vjetrobranom mora imati sustav za uklanjanje zamagljenja s unutarnje ostakljene površine vjetrobrana.

2.2.2.

Sustav za odmagljivanje mora biti dovoljno djelotvoran da ponovno uspostavi vidljivost kroz vjetrobran ako se on zamagli. Učinkovitost sustava provjerava se u skladu s postupkom iz točke 3.2.

2.2.3.

Moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

2.2.3.1.

90 % vidnog polja A mora biti odmagljeno nakon 10 minuta;

2.2.3.2.

80 % vidnog polja B mora biti odmagljeno nakon 10 minuta.

3.   Ispitni postupci

3.1.   Odmrzavanje vjetrobrana

3.1.1.

Ispitivanje se provodi na temperaturi od – 8 ±2 °C ili – 18 ±3 °C, prema odabiru proizvođača.

3.1.1.1.

Ispitivanje se provodi u hladnoj komori dovoljno velikoj da primi cijelo vozilo koja je opremljena tako da se u njoj tijekom ispitivanja održava jedna od temperatura iz točke 3.1.1. i da cirkulira hladni zrak. Temperatura hladne komore održava se na ispitnoj temperaturi ili nižoj tijekom najmanje 24 sata prije početka razdoblja u kojem se vozilo izlaže hladnoći.

3.1.2.

Prije ispitivanja unutarnje i vanjske površine vjetrobrana temeljito se odmašćuju denaturiranim alkoholom ili ekvivalentnim sredstvom za odmašćivanje. Nakon sušenja primjenjuje se otopina amonijaka koncentracije od najmanje 3 % i najviše 10 %. Površinu je potrebno pustiti da se ponovno osuši prije brisanja suhom pamučnom krpom.

3.1.3.

Vozilo se isključuje i čuva na ispitnoj temperaturi najmanje 10 sati prije početka ispitivanja.

3.1.3.1.

Razdoblje iz točke 3.1.3. može se skratiti ako je moguće provjeriti da su tekućina za hlađenje motora i mazivo vozila stabilizirani na ispitnoj temperaturi.

3.1.4.

Nakon razdoblja izlaganja iz točke 3.1.3. na cijelu vanjsku površinu vjetrobrana nanosi se ravnomjeran sloj leda od 0,044 g/cm2 pomoću pištolja za prskanje vode pod radnim tlakom od 3,5 ±0,2 bara.

3.1.4.1.

Mlaznica se, namještena na široko prskanje i najjači protok, drži okomito u odnosu na ostakljenu površinu na udaljenosti od 200 do 250 mm te se pomiče s jedne na drugu stranu tako da se na vjetrobranu stvori ravnomjeran sloj leda.

3.1.4.1.1.

Za ispunjavanje zahtjeva iz točke 3.1.5. može se upotrijebiti pištolj za prskanje s mlaznicom promjera 1,7 mm i protokom tekućine od 0,395 l/min koji s udaljenosti od 200 mm može na ostakljenoj površini proizvesti uzorak prskanja promjera 300 mm. Dopušteno je koristiti svaku drugu napravu kojom se mogu ispuniti ti zahtjevi.

3.1.5.

Nakon što se na vjetrobranu stvori led, vozilo se čuva u hladnoj komori još najmanje 30 minuta, ali ne dulje od 40 minuta.

3.1.6.

Nakon što prođe razdoblje iz točke 3.1.5., u vozilo ulaze jedan ili dva promatrača, nakon čega se glavni kontrolni prekidač vozila može prebaciti u položaj uključeno i pokrenuti svaki motor, vanjskim sredstvima ako je to nužno. Ispitno razdoblje počinje čim se glavni kontrolni prekidač vozila prebaci u položaj uključeno.

3.1.6.1.

Ako je u vozilo ugrađen motor, tijekom prvih pet minuta ispitnog razdoblja brzine vrtnje motora smiju se prilagoditi prema proizvođačevim specifikacijama preporučenim za zagrijavanje kad se motor pokreće po hladnom vremenu.

3.1.6.2.

Tijekom preostalih 35 minuta ispitnog razdoblja (ili tijekom cijelog ispitnog razdoblja ako se ne primjenjuje zagrijavanje) vrijedi sljedeće.

3.1.6.2.1.

Motor, ako je ugrađen, mora raditi na brzini koja nije veća od 50 % brzine koja odgovara njegovoj najvećoj snazi. Međutim, ako se dokaže da to nije praktično zbog posebnih strategija upravljanja motorom, na primjer kad je riječ o hibridnim električnim vozilima, određuje se realističan najgori scenarij. U tom se scenariju uzimaju u obzir brzine motora te periodični ili potpuni prestanak rada motora tijekom uobičajenih voznih uvjeta na temperaturi okoline od – 8 °C ili – 18 °C, ovisno o tome koju je temperaturu proizvođač odabrao za ispitivanje. Ako sustav može ispuniti zahtjeve za odmrzavanje bez motora koji radi, motor se uopće ne mora pokretati.

3.1.6.3.

Na početku ispitivanja svi akumulatori moraju biti potpuno napunjeni. Međutim, visokonaponske baterije vozila s električnim pogonskim sklopom moraju biti napunjene > 60 %.

3.1.6.4.

Za vrijeme ispitivanja napon na terminalima uređaja za odmrzavanje ne smije biti više od 20 % veći od nazivnog napona sustava.

3.1.6.5.

Temperatura u ispitnoj komori mjeri se na razini središta vjetrobrana u točki na koju znatno ne utječe toplina vozila koje se ispituje.

3.1.6.6.

Vodoravna komponenta brzine zraka za hlađenje komore, izmjerena neposredno prije ispitivanja na središnjoj ravnini vozila u točki 300 mm ispred podnožja vjetrobrana i na razini na pola puta između podnožja i vrha vjetrobrana, mora biti što manja, a obvezno manja od 8 km/h.

3.1.6.7.

Ako su ugrađeni, poklopac motora, krov, sva vrata, prozori i ventilacijski otvori, osim ulaznih i izlaznih otvora cijevi sustava za grijanje i prozračivanje, moraju biti zatvoreni; ako proizvođač zatraži, jedan ili dva prozora smiju biti otvoreni s ukupnim vertikalnim otvorom od 25 mm.

3.1.7.8.

Komande sustava za odmrzavanje vozila podešavaju se prema preporukama proizvođača vozila za ispitnu temperaturu.

3.1.6.9.

Za vrijeme ispitivanja smiju se koristiti brisači vjetrobrana, ali bez ikakve ručne pomoći osim upravljanja komandama u unutrašnjosti vozila.

3.1.7.

Svakih pet minuta od početka ispitivanja promatrači označavaju odmrznutu površinu na unutarnjoj površini vjetrobrana.

3.1.8.

Nakon ispitivanja uzorak odmrznute površine označene na unutarnjoj strani vjetrobrana u skladu sa zahtjevima iz točke 3.1.7. bilježi se i označava kako bi se identificirala vidna područja A i B vjetrobrana.

3.2.   Odmagljivanje vjetrobrana

3.2.1.

Prije ispitivanja unutarnje i vanjske površine vjetrobrana temeljito se odmašćuju denaturiranim alkoholom ili ekvivalentnim sredstvom za odmašćivanje. Nakon sušenja primjenjuje se otopina amonijaka koncentracije od najmanje 3 % i najviše 10 %. Površinu je potrebno pustiti da se ponovno osuši prije brisanja suhom pamučnom krpom.

3.2.2.

Ispitivanje se provodi u klimatskoj komori koja je dovoljno velika da u nju stane cijelo vozilo koja može postići i održavati ispitnu temperaturu od – 3 ±1 °C tijekom cijelog ispitnog razdoblja.

3.2.2.1.

Temperatura u ispitnoj komori mjeri se na razini središta vjetrobrana u točki na koju znatno ne utječe toplina vozila koje se ispituje.

3.2.2.2.

Vodoravna komponenta brzine zraka za hlađenje komore, izmjerena neposredno prije ispitivanja na središnjoj ravnini vozila u točki 300 mm ispred podnožja vjetrobrana i na razini na pola puta između podnožja i vrha vjetrobrana, mora biti što manja, a obvezno manja od 8 km/h.

3.2.2.3.

Ako su ugrađeni, poklopac motora, krov, sva vrata, prozori i ventilacijski otvori, osim ulaznih i izlaznih otvora cijevi sustava za grijanje i prozračivanje, moraju biti zatvoreni; ako proizvođač zatraži, od početka ispitivanja odmagljivanja jedan ili dva prozora smiju biti otvoreni s ukupnim vertikalnim otvorom od 25 mm.

3.2.3.

Zamagljenje se postiže generatorom vodene pare opisanim u točki 4. Generator mora sadržavati dovoljno vode da na temperaturi okoline od – 3 °C stvori barem 70 ±5 g/h vodene pare za svako sjedište koje je proizvođač deklarirao.

3.2.4.

Unutarnja površina vjetrobrana mora se očistiti u skladu s točkom 3.2.1. nakon što se vozilo uvede u klimatsku komoru. Temperatura okoline tad se spušta i stabilizira na – 3 ±1 °C. Vozilo se isključuje i čuva na ispitnoj temperaturi najmanje 10 sati prije početka ispitivanja. To se razdoblje može skratiti ako je moguće provjeriti da su tekućina za hlađenje motora i mazivo vozila stabilizirani na ispitnoj temperaturi.

3.2.5.

Generator vodene pare postavlja se tako da su njegovi izlazni otvori u središnjoj uzdužnoj ravnini vozila na visini od 580 ±80 mm iznad točke R ili referentne točke vozačeva sjedala (tj. konstrukcijska točka koju je proizvođač vozila definirao u trodimenzionalnom referentnom sustavu definiranom u točki 1.10. dijela 2. Priloga IV.). Generator se obično postavlja iza prednjih sjedala, ali, ako to nije moguće zbog konstrukcije sjedala, može se postaviti na prikladno prednje mjesto najbliže uobičajenom mjestu.

3.2.6.

Nakon što generator radi pet minuta u vozilu, jedan ili dva promatrača brzo ulaze u vozilo, pri čemu vrata kroz koja ulaze ne smiju ukupno biti otvorena dulje od 8 sekundi, te sjedaju na prednja sjedišta, nakon čega se proizvodnja generatora smanjuje za 70 ±5 g/h za svakog promatrača.

3.2.7.

Jednu minutu nakon što promatrači uđu u vozilo glavni kontrolni prekidač vozila može se prebaciti u položaj uključeno i pokrenuti svaki motor, vanjskim sredstvima ako je to nužno. Ispitno razdoblje počinje čim se glavni kontrolni prekidač vozila prebaci u položaj uključeno.

3.2.7.1.

Ako je u vozilo ugrađen motor, mora raditi na brzini koja nije veća od 50 % brzine koja odgovara njegovoj najvećoj snazi. Međutim, ako se dokaže da to nije praktično zbog posebnih strategija upravljanja motorom, na primjer kad je riječ o hibridnim električnim vozilima, određuje se realističan najgori scenarij. U tom se scenariju uzimaju u obzir brzine motora te periodični ili potpuni prestanak rada motora tijekom uobičajenih voznih uvjeta na temperaturi okoline od – 1 °C. Ako sustav može ispuniti zahtjeve za odmagljivanje bez motora koji radi, motor se uopće ne mora pokretati.

3.2.7.2.

Komande sustava za odmagljivanje vozila podešavaju se prema preporukama proizvođača vozila za ispitnu temperaturu.

3.2.7.3.

Na početku ispitivanja svi akumulatori moraju biti potpuno napunjeni. Međutim, visokonaponske baterije vozila s električnim pogonskim sklopom moraju biti napunjene > 60 %.

3.2.7.4.

Napon na terminalima uređaja za odmagljivanje ne smije biti više od 20 % veći od nazivnog napona sustava.

3.2.8.

Nakon ispitivanja uzorak odmagljene površine bilježi se i označava kako bi se identificirala vidna područja A i B vjetrobrana.

4.   Karakteristike generatora vodene pare

4.1.

Generator vodene pare koji se koristi u ispitivanju mora imati sljedeće opće karakteristike:

4.1.1.

zapremnina spremnika za vodu od najmanje 2,25 litara;

4.1.2.

gubitak topline u vrelištu od najviše 75 W na temperaturi okoline od – 3 ± 1 °C;

4.1.3.

kapacitet ventilatora od 0,07 do 0,10 m3/min na statičkom tlaku od 0,5 mbara;

4.1.4.

šest otvora za izlaz vodene pare na vrhu generatora raspoređenih duž oboda s jednakim razmakom (vidjeti sliku 1.);

4.1.5.

umjerenost na – 3 ± 1 °C za očitanje za svakih 70 ± 5 g/h izlaza do najveće vrijednost od n puta taj broj, pri čemu je n najveći broj sjedišta koji je proizvođač deklarirao. Slika 1. Shema generatora vodene pare

4.2.

Navedeni dijelovi moraju ispuniti sljedeće zahtjeve s obzirom na dimenzije i materijale:

4.2.1.

mlaznica:

4.2.1.1.

dimenzije:

4.2.1.1.1.

duljina 100 mm;

4.2.1.1.2.

unutarnji promjer 15 mm;

4.2.1.2.

materijal:

4.2.1.2.1.

mjed;

4.2.2.

komora za raspršivanje:

4.2.2.1.

dimenzije:

4.2.2.1.1.

vanjski promjer cijevi 75 mm;

4.2.2.1.2.

debljina stijenke 0,38 mm;

4.2.2.1.3.

duljina 115 mm;

4.2.2.1.4.

šest ravnomjerno raspoređenih otvora promjera 6,3 mm, 25 mm iznad dna komore za raspršivanje;

4.2.2.2.

materijal:

4.2.2.2.1.

mjed.

DIO 3.

CERTIFIKAT O EU HOMOLOGACIJI (SUSTAV VOZILA)

Izjava o dodjeli/proširenju/odbijanju/povlačenju (1) homologacije tipa vozila s obzirom na sustav za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana u skladu sa zahtjevima iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/535 [molimo da se umetne upućivanje na ovu Uredbu], kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) …/…

Broj certifikata o EU homologaciji:

Razlog proširenja/odbijanja/povlačenja (1):

ODJELJAK I.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom I predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

ODJELJAK II.

(Ispunjava se u skladu s odjeljkom II predloška B iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/683.)

---

(1)  Izbrisati ako nije primjenjivo.