52026PC0420

Cilj je ulaganja podržati digitalnu transformaciju hrvatskih poduzeća omogućavanjem financijske podrške za uvođenje digitalnih rješenja u poslovanje. Mjera se sastoji od pružanja bespovratnih sredstava MSP-ovima za uvođenje digitalnih alata, jačanje digitalnih vještina i razvoj inovativnih digitalnih proizvoda i usluga.

A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
1	C1.1.1. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova i prateći akcijski plan	Donošenje strategije i akcijskog plana				Q4	2022.	U prvom redu s obzirom na ekonomski učinak regulative na sektor MSP-ova, MINGOR će donijeti obvezujuću Strategiju regulatorne politike za ministarstva, u kojoj će se jasno dodijeliti upravljačke i operativne odgovornosti u fazama provedbe obveznog testa za MSP-ove tijekom regulatornog procesa. Na temelju Strategije regulatorne politike donosi se akcijski plan za organizaciju, planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe relevantnih alata i metodologija u resornim ministarstvima (prvenstveno za test za MSP-ove i druge vrste gospodarske analize propisa ako se otkrije znatan gospodarski učinak).
2	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Operativna digitalna platforma za plaćanje naknada	Digitalna platforma za plaćanje naknada u funkciji				Q2	2022.	Uspostavit će se jedinstvena platforma za plaćanje obveznih naknada kao nova digitalna javna usluga kako bi se optimizirao postojeći administrativni postupak i ponudile sljedeće funkcionalnosti: 1. popis naknada koje poslovni subjekt treba platiti 2. kalendar plaćanja s rokovima za namiru 3. mogućnost izravnog internetskog plaćanja naknada 4. pregled plaćenih naknada.
3	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Nadogradnja sustava START	Platforma START s nadograđenim dodatnim uslugama				Q4	2024.	Digitalna platforma START za osnivanje društava s ograničenom odgovornošću bit će nadograđena digitalizacijom dodatnih usluga za potrebe registracije i izvještavanja i integracije postojećih sustava za pokretanje poslovanja. Prva mjera uključuje ulaganja koja će se temeljiti na postojećoj digitalnoj platformi START za osnivanje društava s ograničenom odgovornošću i omogućiti korisnicima da registriraju nova društva na internetu. Tom će se mjerom proširiti funkcionalnosti platforme START kako bi se povećao opseg usluga, poboljšao pristup i dostupnost sustava te osigurala integriranost svih novih poslovnih podataka u jedinstvenu bazu podataka. Drugo, nadogradnjom i povezivanjem platforme START s različitim registrima uvest će se nove funkcionalnosti te omogućiti pristup administrativnom postupku s pomoću digitalne autentifikacije. Treće, uspostavit će se digitalna platforma za licenciranje (START Plus) kako bi se povećala transparentnost uvjeta ulaska na tržište i transparentnosti propisa o poslovanju.
4	C1.1.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Uspostava fizičkih pristupnih točaka platformi START		Broj	0	20	Q4	2024.	Kako bi se povećala upotreba platforme START i bolje integrirali procesi pokrenuti digitalnim ili nedigitalnim putem, uspostavit će se 20 novih fizičkih pristupnih točaka za platformu START.
5	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a				Q4	2024.	Za ovu ključnu etapu potrebna je digitalizacija procesa prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI). To podrazumijeva pojednostavnjenje spomenutih procedura, daljnji razvoj i nadogradnju elektroničke baze podataka JRPI-ja o poduzećima i uvođenje digitalne platforme za podnošenje i pristup zahtjevima.
6	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020.		% (postotak)	0	100	Q1	2022.	Provedbom Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020., koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u svibnju 2020. i koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja i 17 mjera za smanjenje naknada za stručne ispite, osigurat će se izravna troškovna olakšica za privatni sektor.
7	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba mjera iz akcijskih planova za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2018., 2019., 2020.		% (postotak)	61,02	95	Q4	2022.	Provedba mjera za administrativno rasterećenje utvrđenih u akcijskim planovima za 2018., 2019. i 2020. u iznosu od najmanje 95 % predviđenog smanjenja troškova. Akcijskim planovima za administrativno rasterećenje optimizirat će se i digitalizirati administrativni postupci koji su utvrđeni kao najveće opterećenje za privatni sektor. Sve mjere rasterećenja utvrđuju se u suradnji s predstavnicima poslovne zajednice, komora i strukovnih udruga.
8	C1.1.1. R1-I2	Ključna etapa	Digitalizacija Testa procjene učinka na mala i srednja poduzeća, odnosno izrada digitalne platforme za suradnju koordinatora, online edukacije i međusobnu komunikaciju.	Digitalna platforma u funkciji				Q4	2023.	Primjenom savjetodavnih usluga u području IT-a razvija se i uspostavlja digitalna platforma za provedbu testa za MSP-ove. Platforma će se sastojati od informatičke baze provedenih testova za MSP-ove, baze standardiziranih vrijednosti koje se uzimaju u obzir pri izračunu procjene učinaka, te će omogućavati sustavno praćenje i nadzor nad izračunanim učincima, analitičke izvještaje i izradu simulacija učinaka. Integralni dio platforme, uz bazu podataka, činiti će i portal namijenjen međusobnoj komunikaciji i razmjeni iskustava nacionalnih stručnjaka koji čine mrežu za bolju regulativu. Sve aktivnosti provest će se u okviru projekata tehničke pomoći.
9	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba djelatnosti novog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja		Broj (EUR)	0	132 722 808	Q4	2023.	Važan element u procjeni poslovnog okruženja različite su naknade u obliku parafiskalnih nameta i administrativnih naknada. Analizirat će se razmotriti sve naknade koje proizlaze iz javnih propisa, a koje poduzeća plaćaju središnjim državnim tijelima, tijelima lokalne i regionalne uprave ili drugim tijelima s javnim ovlastima. Provedba mjera za rasterećenje poduzeća s obzirom na parafiskalna i neporezna davanja u novom/drugom Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja dovest će do izravne troškovne olakšice u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR.
10	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba prvog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika		Broj (EUR)	0	132 722 808	Q4	2024.	Izradom novog/petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje nastavit će se optimizacija i digitalizacija administrativnih postupaka za koje je utvrđeno da čine najveće opterećenje za privatni sektor. Time će se osigurati povoljnije pravno i administrativno okruženje za poduzeća daljnjom provedbom mjera za rasterećenje, pojednostavnjenje i smanjenje troškova poslovanja. Provedbom mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva opterećenje poduzetnika smanjit će se za najmanje 132 722 808 EUR. Provedbu mjera osigurat će MINGOR u suradnji sa SDURDD-om.
11	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba drugog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu administrativnog rasterećenja poduzetnika		Broj (EUR)	132 722 808	265 445 617	Q4	2025.	Provedbom mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva smanjit će se opterećenje poduzetnika u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR u odnosu na cilj postavljen do 4. tromjesečja 2024.
12	C1.1.1. R2	Ciljna vrijednost	Pojednostavnjenje ili uklanjanje najmanje 50 regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge		Broj	250	300	Q4	2024.	Cilj je pojednostavnjenje ili potpuno uklanjanje najmanje 50 regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge na temelju provedbe drugog i trećeg akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, uključujući profesije odvjetnika, bilježnika, poreznih savjetnika, revizora, farmaceuta i ljekarni, fizioterapeuta, arhitekata, inženjera i turističkih vodiča, uzimajući u obzir preporuke iz projekta tehničke pomoći u suradnji sa Svjetskom bankom i preporuke koje se odnose na: – registraciju troškova članstva u strukovnim komorama, – fragmentirana ekskluzivna prava pojedinih profesija (npr. arhitekti i inženjeri), – stručni ispit nakon završenog fakultetskog obrazovanja (npr. arhitekti i inženjeri), – ograničenja vlasničkih i upravljačkih udjela ili prava glasa za porezne savjetnike.
13	C1.1.1. R3	Ključna etapa	Uspostava strateškog okvira za promociju privatnih ulaganja	Donošenje akcijskog plana za poticanje ulaganja i puštanje u rad digitalne platforme za koordinaciju i osiguravanje djelotvorne međunarodne, nacionalne i regionalne promocije i potpore ulaganjima.				Q4	2024.	Bit će uspostavljen strateški okvir za promociju privatnih ulaganja na temelju dobivene analize i preporuka, a koji se sastoji od donošenja i objavljivanja Nacionalnog plana za poticanje ulaganja za razdoblje 2023.–2030., Akcijskog plana za poticanje ulaganja za razdoblje 2023.–2028. i stupanja na snagu novog Zakona o poticanju ulaganja te puštanje u rad operativne digitalne platforme za koordinaciju i djelotvornu međunarodnu, nacionalnu i regionalnu promociju i potporu ulaganjima. Ključna etapa uključuje tri analitičke studije: pružanje (i) pregleda institucionalnog krajobraza, (ii) procjene utjecaja stranih ulaganja i (iii) preporuka za regulatorne i institucionalne promjene te osmišljavanje poreznih poticaja; donošenje strateškog okvira uključujući akcijski plan i uspostavu digitalne platforme za potrebe provedbe. Očekuje se da će taj strateški okvir osigurati koherentnost i koordinaciju politika u različitim ministarstvima i institucijama koja se bave promicanjem i olakšavanjem ulaganja, maksimalizirati utjecaj ulaganja na produktivnost, stvaranje radnih mjesta i regionalni razvoj i poduprijeti digitalnu i klimatsku tranziciju Hrvatske.
14	C1.1.1. R4-I1	Ključna etapa	Objava pozivâ za dodjelu sredstava za ulaganja usmjerena na ekološki prihvatljive aktivnosti s uspostavljenim kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje i projekte (među ostalim kriteriji usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete)	Objava poziva na podnošenje prijedloga za bespovratna sredstva				Q2	2022.	Objava poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu zelenoj tranziciji MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije prema energetski učinkovitom gospodarstvu. Bespovratnim sredstvima poduprijet će se razvoj i primjena zelenih tehnologija u poslovnim procesima poduzeća s ciljem smanjenja negativnih učinaka na klimu i okoliš, poticanja održive proizvodnje, povećanja broja zaposlenih u održivijim radnim mjestima te jačanja lokalne i regionalne konkurentnosti (u skladu s Taksonomijom EU-a). Kriteriji odabira/prihvatljivosti odražavat će zahtjeve primjenjivih interventnih polja iz priloga VI. i VII. Uredbi o RRF-u i osigurati da podržani projekti budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), primjenom popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja i zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Bespovratna sredstva podržat će ulaganja društava u privatnom sektoru koja su namijenjena: – projektima za promicanje kružnog gospodarstva integracijom resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama, i/ili – dekarbonizaciji energetski intenzivnih industrija i znatnom smanjenju emisija u tim industrijama, među ostalim demonstracijom i uvođenjem inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija.
15	C1.1.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Dodjela sredstava MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije za ulaganja u ekološki prihvatljive aktivnosti		Broj	0	290	Q3	2025.	Ugovori o dodjeli sredstava potpisani su s najmanje 250 MSP-ova i najmanje 40 poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u skladu s kriterijima prihvatljivosti/odabira utvrđenima u ključnoj etapi 14.
16	C1.1.1. R4-I2	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća.	Objavljeni sporazumi između: i. nadležnog ministarstva (MINGOR ili Ministarstvo financija, MINFIN) i HAMAG BICRO-a te između ii. nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za pružanje povoljnih uvjeta financiranja za ulaganja i obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i/ili povećanje opsega poslovanja gospodarskih subjekta.				Q1	2022.	Mjerom se potiču ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća u nove tehnologije, nabavu suvremenih strojeva i opreme te povećanje proizvodnog i uslužnog kapaciteta, kao i mjere za zelenu tranziciju (kao što su zelene tehnologije, poslovni modeli koji se temelje na kružnom gospodarstvu, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost). Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Mjera se sastoji od četiri financijska instrumenata: 1. izravni mikrokrediti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG BICRO) u iznosu do 100 000 EUR za poduzeća koja imaju otežan pristup kreditima komercijalnih banaka, na razdoblje do 10 godina uz koncesijske kamatne stope i niže zahtjeve u pogledu kolaterala. Očekuje se da će se tim financijskim instrumentom osigurati financiranje u iznosu od 49 816 843 EUR (375 744 000 HRK). Minimalno 9 519 695 EUR (71 726 143 HRK) bit će namijenjeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i poboljšanju resursne učinkovitosti u MSP-ovima, 7 916 199 EUR (59 644 601 HRK) upotrijebit će se za pomoć MSP-ovima u digitalizaciji njihova poslovanja, a preostalih 32 380 949 EUR (243 974 260 HRK) bit će namijenjeno ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti. tim se financijskim instrumentom upravlja odvojeno od drugih instrumenata HAMAG BICRO-a kako bi se osiguralo da se sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrijebe u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš; 2. izravni zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od preko 100 000 EUR za posebne ciljne skupine kao što su novoosnovana poduzeća, mladi poduzetnici, žene poduzetnice, ulaganja u područja u nepovoljnom položaju (gospodarski slabije razvijena područja) te u istraživanje, razvoj i inovacije koji zbog većeg stupnja rizika nemaju pristup bankarskom financiranju, uz koncesijske kamatne stope i manje zahtjeva u pogledu kolaterala. Očekuje se da će se tim financijskim instrumentom osigurati financiranje u iznosu od 66 361 404 EUR (500 000 000 HRK). Minimalno 12 681 260 EUR (95 546 955 HRK) bit će namijenjeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i poboljšanju resursne učinkovitosti u MSP-ovima, 10 545 231 EUR (79 453 045 HRK) upotrijebit će se za pomoć MSP-ovima u digitalizaciji njihova poslovanja, a preostalih 43 134 913 EUR (325 000 000 HRK) bit će namijenjeno ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti. Tim se financijskim instrumentom upravlja odvojeno od drugih instrumenata HBOR-a kako bi se osiguralo da se sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrijebe u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš; 3. subvencija kamatnih stopa koju će uspostaviti HAMAG BICRO radi olakšavanja uvjeta za odobravanje bankovnih kredita mikro, malim i srednjim poduzećima koja koriste postojeće jamstvene instrumente HAMAG BICRO-a. Očekuje se da će se tim financijskim instrumentom osigurati financiranje u iznosu od 3 272 281 EUR (24 655 001 HRK). Minimalno 625 313 EUR (4 711 421 HRK) bit će namijenjeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i poboljšanju resursne učinkovitosti u MSP-ovima, 519 985 EUR (3 917 827 HRK) upotrijebit će se za pomoć MSP-ovima u digitalizaciji njihova poslovanja, a preostalih 2 126 983 EUR (16 025 753 HRK) bit će namijenjeno ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti. 4. fond za subvencioniranje kamatnih stopa koji će osnovati HBOR radi olakšavanja uvjeta za odobravanje bankovnih kredita mikro, malim i srednjim poduzećima koja koriste postojeće kreditne instrumente HBOR-a. Očekuje se da će se tim financijskim instrumentom osigurati financiranje u iznosu od 26 544 562 EUR (200 000 000 HRK). Minimalno 5 072 504 EUR (38 218 782 HRK) bit će namijenjeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i poboljšanju resursne učinkovitosti u MSP-ovima, 4 218 093 milijuna EUR (31 781 218 HRK) upotrijebit će se za pomoć MSP-ovima u digitalizaciji njihova poslovanja, a preostalih 17 253 965 EUR milijuna (130 000 000 HRK) bit će namijenjeno ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti. Za projekte koji doprinose zelenoj tranziciji predviđeni su povoljniji uvjeti kreditiranja nego za projekte koji nisu usmjereni na zelenu tranziciju. Kombiniranje tih financijskih instrumenata s financiranjem iz drugih izvora EU-a ili nacionalnih izvora dopušteno je ako nema dvostrukog financiranja ulaganja. Politikom ulaganja za sva ta četiri financijska instrumenta osigurat će da transakcije podržane u okviru ove mjere budu usklađene s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja zahtjevom u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu. Od ukupnog iznosa mjere: i. minimalno 27 898 772 EUR bit će dodijeljeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i resursnoj učinkovitosti u MSP-ovima, s očekivanjem da će minimalno 11 128 934 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 23 199 509 EUR bit će namijenjeno za pomoć MSP-ovima u digitalizaciji njihova poslovanja; iii. 94 896 808 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju konkurentnosti i otpornosti.
17	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Zajmovi / subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima		Broj	0	750	Q2	2026.	HAMAG BICRO pruža 750 kredita/subvencija kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima.
18	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Zajmovi / subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima		Broj	0	350	Q2	2026.	HBOR pruža 350 kredita/subvencija kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima.
19	C1.1.1. R4-I3	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća	Objavljen sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za pružanje povoljnih (poticajnih) uvjeta financiranja i izdavanja jamstava za ulaganja i obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i/ili povećanje opsega poslovanja gospodarskih subjekta.				Q1	2022.	Osnovat će se novi krovni jamstveni fond usmjeren na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća radi izdavanja pojedinačnih ili portfeljnih jamstava za kredite za ulaganja i kredite za obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i rast poslovanja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća. Ukupna dodijeljena sredstva za krovni jamstveni fond iznosit će 59 633 685 EUR. Sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrebljavaju se u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš. Osnovan je fond subvencija za kamate na odobrene zajmove i naknade/premije izdane za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća, s ukupnim dodijeljenim iznosom od 46 544 562 EUR radi poticanja novih ulaganja i rasta poslovanja. Predložene mjere uključuju suradnju s financijskim posrednicima (bankama i poduzećima za leasing) kako bi se postigla snažnija aktivnost u privatnom sektoru. Ta dva financijska instrumenta osigurat će da transakcije podržane u okviru ove mjere budu usklađene s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja zahtjevom u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Korisnici koji su u prethodnoj financijskoj godini ostvarili više od 10 % svojih prihoda od aktivnosti ili imovine s popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donose i objavljuju planove za zelenu tranziciju. Od ukupnog iznosa mjere: i. minimalno 26 544 562 EUR bit će dodijeljeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i resursnoj učinkovitosti poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća, s očekivanjem da će minimalno 10 617 824 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 79 633 685 EUR bit će namijenjeno za ulaganja za jačanje konkurentnosti i otpornosti. Financijski instrumenti upotrebljavaju se za ulaganja u nove, suvremene i napredne tehnologije (strojevi i oprema), u širenje i jačanje poslovnih kapaciteta (proširenje proizvodnih i uslužnih objekata i kapaciteta), uz davanje prednosti projektima u području energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti, kružnoga gospodarstva, zaštite okoliša, digitalizacije proizvodnje, nabave i prodajnih postupaka.
20	C1.1.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Broj odobrenih projekata u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poduzećima		Broj	0	75	Q2	2026.	Najmanje 75 projekata (u ukupnom iznosu od najmanje 331 807 021 EUR) poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća primilo je jamstva/subvencije iz RRF-a iz jamstvenog fonda za ulaganja i obrtna sredstva za projekte.
21	C1.1.1. R4-I4	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta za povoljnije financiranje javnih subjekata	Sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a koji sadržava kriterije prihvatljivosti i usklađenosti aktivnosti i korisnika mjera				Q2	2022.	Financijska potpora društvima i ustanovama u vlasništvu države ili jedinica lokalne i regionalne uprave s povoljnim uvjetima za poticanje ulaganja: i. u nužnu gospodarsku, komunalnu, prometnu i socijalnu infrastrukturu te ii. ulaganja u nove tehnologije i sustave nužne za povećanje učinkovitosti subjekata javnog sektora, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete javnih usluga i smanjenja troškova financiranja javnog sektora. Mjera uključuje i ulaganja u projekte zelene tranzicije javnog sektora, kao što je primjena zelenih tehnologija, kružnih poslovnih modela, energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Financijskim instrumentima osigurat će se da korisnici koji su primili potporu u okviru te mjere budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu i zahtjevom da korisnici koji su više od 10 % svojih prihoda u prethodnoj financijskoj godini ostvarili od aktivnosti ili imovine koji se nalaze na popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donesu i objave planove za zelenu tranziciju. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Od ukupnog iznosa od 26 544 562 EUR (200 000 000 HRK) dodijeljenog toj mjeri: i. minimalno 7 963 368 EUR, odnosno 30 %, bit će dodijeljeno za potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i resursnoj učinkovitosti u javnom sektoru, uz očekivanje da će minimalno 3 185 347 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 18 581 193 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju održivosti i kvalitete infrastrukture. Ta raspodjela sredstava definira se ugovorom s HBOR-om, ali i u ugovorima s financijskim posrednicima (bankama i poduzećima za leasing).
22	C1.1.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Odobreni krediti za projekte javnog sektora		Broj	0	132 722 808	Q2	2026.	Subvencionirani zajmovi HBOR-a u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR za projekte javnog sektora.
444	C1.1.1. R4-I5	Ključna etapa	Politika strateških digitalnih i zelenih ulaganja	Donošenje ulagačke politike				Q4	2025.	Donošenje nove ulagačke politike HBOR-a za upotrebu sredstava dokapitalizacije. Ulagačkom politikom osigurava se da se sredstva dokapitalizacije u iznosu od 74 303 410 EUR namijene za potporu strateškim zelenim ulaganjima koja odgovaraju područjima intervencije kojima je dodijeljen klimatski koeficijent od 100 % iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241, što može uključivati, među ostalim, potporu novim kapacitetima: I)obnovljivih izvora energije vjetra, instaliranih i priključenih na mrežu. Prihvatljivi su i hibridni projekti sa skladištenjem energije. II)obnovljivih izvora fotonaponske energije, instaliranih i priključenih na mrežu. Prihvatljivi su i hibridni projekti sa skladištenjem energije. III)obnovljivih izvora energije, instaliranih i priključenih na mrežu (isključujući energiju vjetra i fotonaponsku energiju, ali uključujući geotermalnu energiju). U slučaju geotermalne energije, bušenje ne uključuje istraživanje ni crpljenje nafte ili plina. U te se svrhe neće nabavljati ni koristiti oprema. Osigurat će se da ispuštanje metana bude svedeno na najmanju moguću mjeru i da ostane znatno ispod praga od 20 000 tona ekvivalenta CO2 godišnje. Također se osigurava da geotermalno bušenje nema štetan utjecaj u smislu nestašice vode i smanjenja kvalitete vode. Ulagačkom politikom osigurava se da se sredstva dokapitalizacije u iznosu od 203 094 958 EUR namijene za potporu strateškim digitalnim ulaganjima koja odgovaraju područjima intervencije kojima je dodijeljen digitalni koeficijent od 100 % iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241, među ostalim za potporu digitalizaciji poduzeća, uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežavanje poslovnih procesa, digitalnoinovacijske centre, žive laboratorije, web-poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području IKT-a, B2B.
445	C1.1.1. R4-I5	Ključna etapa	Dokapitalizacija za strateška digitalna i zelena ulaganja	Potvrda o prijenosu				Q2	2026.	Hrvatska će HBOR-u prenijeti 277 398 368 EUR radi dokapitalizacije. Osim dokapitalizacije HBOR-a, koja se smatra ulaganjem u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska će dostaviti izvješće u kojem će navesti mjere koje je HBOR poduzeo do 31. kolovoza 2026. za provedbu investicijske politike, uključujući mjere za provedbu financijskih proizvoda koji se planiraju prvo poduprijeti sredstvima dokapitalizacije te mjere koje se planiraju poduzeti za daljnju provedbu tih proizvoda.
23	C1.1.1. R5-I1	Ključna etapa	Stvaranje instrumenta vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (privatni vlasnički kapital)	Objavljen sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala, povećanje postojećih fondova privatnog vlasničkog kapitala razvijenih u suradnji s EIF-om i/ili razvoj novih fondova i/ili su-ulaganja				Q4	2022.	Kao dio postojeće suradnje s EIF-om, HBOR će uspostaviti financijski instrument namijenjen povećanju ili dosezanju maksimalne veličine fondova vlasničkog kapitala i fondova rizičnog kapitala koji djeluju na hrvatskom tržištu te osnivanju novih fondova i/ili su-ulaganja. Fondovi privatnog vlasničkog i poduzetničkog kapitala osnivaju se sa sudjelovanjem 30 % privatnih ulagača u odnosu na ciljanu veličinu pojedinačnog fonda. Financijskim instrumentima osigurat će se da korisnici koji su primili potporu u okviru te mjere budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu i zahtjevom da korisnici koji su više od 10 % svojih prihoda u prethodnoj financijskoj godini ostvarili od aktivnosti ili imovine koji se nalaze na popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donesu i objave plan za zelenu tranziciju. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Sve su aktivnosti usmjerene na financijski održive projekte, čiju financijsku održivost određuju društva za upravljanje fondovima u skladu s ulagačkim politikama koje utvrđuju EIF i HBOR. Pri provedbi ulaganja HBOR osigurava da se sredstva koriste u skladu s ograničenjima opisanima u opisu mjere i popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja navedenom u financijskom instrumentu za MSP-ove, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća.
24	C1.1.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja		Broj	0	29 862 632	Q2	2026.	HBOR (u zajedničkom ulaganju s EIF-om) sklopit će pravne sporazume o financiranju s fondovima vlasničkog/poduzetničkog kapitala u iznosu potrebnom za iskorištavanje 100 % ulaganja RRF-a u Mehanizam (uzimajući u obzir naknade za upravljanje). Hrvatska prenosi 29 862 632 EUR HBOR-u za Instrument.
25	C1.1.1. R6	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira	Stupanje na snagu Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima				Q2	2022.	Izmjenama Zakona o elektroničkim medijima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima podržat će se poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru u prilagodbi poslovanja jedinstvenom digitalnom tržištu i novom regulatornom okviru na razini EU-a i RH, čime će se ojačati kapacitet za prilagodbu i brzu transformaciju za nove uvjete poslovanja, postići konkurentnost te iskoristiti potencijal tržišta.
26	C1.1.1. R6-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganja u transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija		Broj	0	100	Q2	2026.	Najmanje 100 mjera potpore odobrenih mikro, malim i srednjim poduzećima te drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulturnog i kreativnog sektora kako bi se im se olakšala prilagodba novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta te stvaranje, promicanje i distribucija novih inovativnih proizvoda i usluga.
27	C1.1.1. R6-I2	Ključna etapa	Uspostava sustava za provjeru činjenica	Uspostavljen sustav za provjeru činjenica				Q2	2026.	Ulaganje koje provodi Agencija za elektroničke medije uključuje: -razvoj središnje platforme za suradnju s organizacijama za provjeru točnosti informacija, -potpisivanje ugovora s organizacijama odabranima na temelju javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte provjeravanja činjenica i -razvoj baze podataka za objavljivanje vlasničkih podataka i izvora financiranja medijskih poduzeća.
28	C1.1.2. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira za poticaje u području istraživanja i razvoja	Stupanje na snagu izmjena Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte				Q4	2024.	Radi povećanja broja poduzeća koja ulažu u istraživanje i razvoj i povećanja privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj provest će se analiza postojećeg sustava poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. Na snagu će stupiti izmjene pravnog okvira za porezne poticaje u području istraživanja i razvoja kako bi se privatni sektor potaknuo da poveća intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj, povećao broj korisnika poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, pojednostavnili postupci i smanjilo administrativno opterećenje uz istovremeno povećanje transparentnosti i dostupnosti. Izmjene Zakona o državnim potporama provest će se na temelju analize primjerenosti i učinkovitosti aktualnog sustava poreznih olakšica i uključivat će relevantne dionike, u prvom redu MINFIN i Poreznu upravu. MINGOR će pripremiti zakonske izmjene i predati ih u parlamentarnu proceduru.
29	C1.1.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Potpora malim i srednjim poduzećima u jačanju upravljačkih kapaciteta		Broj	0	150	Q4	2025.	Najmanje 150 malih i srednjih poduzeća primit će poduzetničku savjetodavnu potporu radi poboljšanja sposobnosti upravljanja, kao što je osposobljavanje ili individualno poslovno mentorstvo.
30	C1.1.2. R2-I3	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za poticanje rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja		Broj	0	141	Q2	2025.	Dodjela potpore nakon evaluacija projektnih prijedloga u okviru Poziva „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća” s ciljem stimuliranja rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja u pretkomercijalnoj fazi kroz potporu razvoju proizvoda, povećanje proizvodnih kapaciteta i spremnosti za ulaganje s najmanje 141 novoosnovanom tvrtkom koja koristi dodijeljenu potporu To uključuje nadogradnju, osmišljavanje, provjeru izvedbe, validaciju tržišta, ispitivanje, razvoj pilot-linija, zaštitu intelektualnog vlasništva i vanjske usluge usmjerene na razvoj inovativne ideje, kao i obuku o ublažavanju i procjeni rizika potreba financiranja. Financirane aktivnosti također mogu uključivati dio troškova pristupa globalnim poslovnim mrežama ili klasterima, usvajanje novih marketinških alata i pristup novim tržištima. Prihvatljivi korisnici uključuju inovativne MSP-ove, do pet godina od registracije, koji nisu nastali spajanjem i obuhvaćeni su Uredbom o općem skupnom izuzeću (GBER).
31	C1.1.2. R2-I4	Ciljna vrijednost	Podupiranje rasta novoosnovanih poduzeća uspostavom akceleracijskog programa.		Broj	0	120	Q2	2026.	Akceleracijski program omogućit će mentorstvo, podršku ulaganjima i pristup mrežama ulagača za najmanje 120 novoosnovanih poduzeća tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca.
32	C1.1.2. R2-I5	Ciljna vrijednost	Potpora projektima za komercijalizaciju inovacija		Broj	0	95	Q4	2024.	Dodjela potpore za najmanje 95 malih i srednjih poduzeća sa zrelim inovacijskim projektima (TRL 7 ili više) za komercijalizaciju i internacionalizaciju njihovih marketinških, prodajnih i distribucijskih aktivnosti povezanih s inovativnim proizvodom lansiranim na domaće tržište Tim ciljanim ulaganjem podupire se prilagodba razvijenog proizvoda ili usluge i priprema za njihovo stavljanje na tržište. Prihvatljive aktivnosti za prilagodbu razvijenog proizvoda uključuju dodatno ispitivanje i ugradnju rezultata ispitivanja u konačni proizvod, savjetodavne usluge, izgradnju kapaciteta, revizije studije izvodljivosti, dizajn proizvoda i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Prihvatljive aktivnosti za pripremu lansiranja proizvoda uključuju pripremu ili reviziju poslovnog plana ili marketinškog plana, istraživanje i ispitivanje tržišta, ispitivanje proizvoda s potencijalnim kupcima, pripremu proizvodnje i ulaganje u nulte serije proizvoda i operativne marketinške aktivnosti. Potporom će se podržati MSP-ovi sa zrelim inovacijskim projektima koji su blizu stavljanja na tržište te se očekuje da će prvenstveno biti usmjerena na prijedloge koji doprinose zelenoj tranziciji.
33	C1.1.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora u obliku vaučera		Broj	0	1 500	Q2	2026.	Najmanje 1500 MSP-ova primilo je potporu u obliku vaučera za digitalizaciju. Vaučeri se koriste kako bi se zaposlenicima omogućilo da poboljšaju digitalne vještine (među ostalim one povezane s tehnologijama u oblaku), testiraju održivost ideja i osmisle strategije za moguću digitalnu transformaciju, iskoriste mogućnosti digitalnog marketinga, povećaju kibernetičku sigurnost uvođenjem sigurnosnih provjera sustava ili razviju ili uvedu složene digitalne proizvode i usluge.
34	C1.1.2. R3-I3	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora za digitalnu transformaciju hrvatskih MSP-ova		Broj	0	360	Q2	2026.	Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte digitalizacije poslovanja potpisani su s najmanje 360 MSP-ova. Prihvatljivi projekt digitalizacije poslovanja uključuje sljedeće: i. digitalno rješenje ili tehnologiju za podršku transformaciji poslovanja; ili ii. aktivnosti usmjerene na digitalne kapacitete.

A.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Reforma C1.1.1. R5 – Diversifikacija tržišta kapitala i poboljšanje pristupa alternativnom financiranju

Cilj je te mjere stvaranje strateškog okvira i postupaka za razvoj nacionalnog tržišta kapitala. Reforma se sastoji od donošenja strategije i akcijskog plana.

Reforma C1.1.1. R7 – Uspostava platforme pod nazivom Forum za podršku održivom financiranju

Cilj je reforme povećati doprinos financijskog sektora zelenoj tranziciji i poduprijeti ga u usklađivanju s regulatornim zahtjevima u području održivog financiranja. Mjera se sastoji od donošenja akcijskog plana i uspostave platforme za dionike.

Ulaganje C1.1.1. Ulaganje R4-I6 – Dokapitalizacija HBOR-a za podršku strateškim ulaganjima za obranu i sigurnost

Mjerom se nastoji podržati potencijal rasta hrvatskog gospodarstva strukturnom prilagodbom razine javne potpore raspoložive za uklanjanje tržišnih nedostataka i neučinkovitosti u gospodarstvu u području obrane i sigurnosti.

Mjera se sastoji od dokapitalizacije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 133 214 015 EUR.

HBOR će donijeti novu ulagačku politiku za upotrebu sredstava dokapitalizacije. Ta ulagačka politika sadržavat će opis financijskih proizvoda i očekivane vrste prihvatljivih krajnjih korisnika koje se planira prvo podržati sredstvima dokapitalizacije, uključujući očekivani raspored provedbe i očekivani iznos svakog financijskog proizvoda. HBOR će za sredstva dokapitalizacije koristiti isti sustav revizije i kontrole koji je Komisija pozitivno ocijenila u skladu s člankom 157. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

Ulagačkom politikom zahtijeva se da financijski proizvodi koji se podupiru sredstvima dokapitalizacije budu usklađeni s načelom nenanošenja bitne štete kako je navedeno u Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, u slučaju kredita i ekvivalentnih instrumenata, ulagačkom politikom iz kriterija prihvatljivosti isključit će se sljedeće aktivnosti i imovina: i. aktivnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući daljnju upotrebu 10 , ii. aktivnosti i imovina u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti 11 , iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada, spalionice 12 i postrojenja za mehaničku biološku obradu 13 . U slučaju instrumenata vlasničkog financiranja, iz ulagačke politike bit će isključena poduzeća sa znatnim naglaskom 14 na sljedećim sektorima: i. proizvodnja energije koja se temelji na fosilnim gorivima i povezane djelatnosti 15 ; ii. energetski intenzivne industrije i/ili industrije s visokim emisijama CO2 16 ; iii. proizvodnja, najam ili prodaja vozila koja onečišćuju 17 , iv. sakupljanje, obrada i odlaganje otpada 18 , v. prerada nuklearnih goriva i proizvodnja nuklearne energije. Nadalje, ulagačka politika sadržavat će zahtjev da krajnji primatelji sredstava iz Mehanizma poštuju relevantne propise EU-a i nacionalne propise u području zaštite okoliša.

Provedba mjere bit će dovršena do 31. kolovoza 2026.

A.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
373	C1.1.1.R5	Ključna etapa	Donošenje strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj i popratnog akcijskog plana	Hrvatska vlada donijela je strateški okvir i akcijski plan za potporu razvoju nacionalnog tržišta kapitala.				Q4	2024.	U suradnji s relevantnim dionicima Ministarstvo financija izradit će strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i akcijski plan, koje će donijeti Vlada Republike Hrvatske. Akcijski plan priložit će se strateškom okviru i sadržavat će rokove za provedbu pojedinačnih djelovanja. Strategija (strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj) sadržavat će analizu stanja tržišta kapitala u Hrvatskoj u kojoj se utvrđuju glavne prepreke njegovu funkcioniranju kao alternativnog izvora financiranja i mogućnosti za njegovu diversifikaciju i razvoj. Obuhvatit će se barem sljedeći elementi: I.uloga velikih institucijskih ulagača na tržištu kapitala, uključujući institucije drugog stupa (posebno obvezne mirovinske fondove i društva za mirovinsko osiguranje) i osiguravajuća društva, II.veće mogućnosti i pojednostavnjenje postupaka za uvrštenje na burzu, uzimajući u obzir poduzeća u državnom vlasništvu, MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, III.povećanje likvidnosti, diversifikacije i prometa na tržištu kapitala, uključujući poticanje djelatnosti održavanja tržišta, IV.poticanje dubljeg tržišta za financijske instrumente, kao što su korporativne obveznice i državne obveznice te robne izvedenice i sekuritizacije, V.razvoj postojećih infrastruktura financijskog tržišta, uključujući mogućnosti za poboljšanje poslovnog modela središnje druge ugovorne strane, VI.izmjena regulatornog okvira kako bi se bolje prilagodio cilju razvoja tržišta kapitala, VII.jačanje financijske pismenosti ulagača, VIII.jačanje okvira za održivo financiranje.
375	C1.1.1. R7	Ključna etapa	Donošenje prvog akcijskog plana za potporu ciljevima održivog financiranja	Donesen prvi akcijski plan s mjerama za potporu ciljevima održivog financiranja, u kojem su utvrđeni rokovi za provedbu				Q1	2025.	Ministarstvo financija izradit će prvi akcijski plan s mjerama i rokovima za provedbu pojedinačnih djelovanja kojima će se podupirati financijski sektor u interesu zelene tranzicije i olakšati njegova pravodobna priprema za nove regulatorne zahtjeve i druge inicijative u području održivog financiranja. Uspostavit će se zajednička platforma pod nazivom Forum za podršku održivom financiranju u cilju razmjene informacija i povezivanja financijskog sektora (banaka i nebankarskih financijskih institucija) s resornim ministarstvima, nadzornim tijelima, stručnjacima i drugim dionicima.
446	C1.1.1. R4-I6	Ključna etapa	Ulagačka politika za strateška ulaganja u obranu i sigurnost	Donošenje ulagačke politike				Q4	2025.	Donošenje nove ulagačke politike HBOR-a za upotrebu sredstava dokapitalizacije. Ulagačkom politikom osigurava se da se sredstva dokapitalizacije u iznosu od 133 214 015 EUR namijene ulaganjima za potporu strateškim obrambenim i sigurnosnim sektorima hrvatskog gospodarstva, što može uključivati, među ostalim, potporu za: (I)izgradnju zaštitnih objekata i infrastrukture civilne zaštite; (II)izgradnju i modernizaciju infrastrukture dvojne namjene; (III)ulaganja u kibernetičku sigurnost (IV)modernizaciju poduzeća; (V)potporu za istraživanje i razvoj.
447	C1.1.1. R4-I6	Ključna etapa	Dokapitalizacija za strateška ulaganja u obranu i sigurnost	Potvrda o prijenosu				Q2	2026.	Hrvatska će HBOR-u prenijeti iznos od 133 214 015 EUR radi dokapitalizacije. Osim dokapitalizacije HBOR-a, koja se smatra ulaganjem u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska će dostaviti izvješće u kojem će navesti mjere koje je HBOR poduzeo do 31. kolovoza 2026. za provedbu investicijske politike, uključujući mjere za provedbu financijskih proizvoda koji se planiraju prvo poduprijeti sredstvima dokapitalizacije te mjere koje se planiraju poduzeti za daljnju provedbu tih proizvoda.

B. KOMPONENTA 1.2.: ENERGETSKA TRANZICIJA ZA ODRŽIVO GOSPODARSTVO

Cilj je ove komponente NPOO-a olakšati dekarbonizaciju sektora energetike i prometa, među ostalim razvojem inovativnih tehnologija, i doprinijeti postizanju cilja za 2030. u pogledu udjela od 36,6 % energije iz obnovljivih izvora utvrđenog u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i doprinosu Republike Hrvatske u postizanju EU-ova cilja u pogledu energetske učinkovitosti od 32,5 % do 2030. Pored toga, cilj je i doprinijeti ostvarivanju udjela obnovljivih izvora energije u prometu od 14 % do 2030. Reforme komponente obuhvaćaju zakonodavne inicijative za i. uklanjanje prepreka i administrativnih postupaka kojima se ograničava korištenje obnovljivih izvora energije; ii. dovršetak certificiranja operatora transportnih sustava za plin; i iii. promicanje korištenja alternativnih goriva u prometu, uključujući vodik i napredna biogoriva.

Očekuje se de će reforme i ulaganja komponente doprinijeti zelenoj tranziciji i postizanju klimatskog cilja smanjenjem emisija stakleničkih plinova u sektorima energetike i prometa, u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj: „usmjeriti ulagačku politiku na […] energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u […] čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C.1.2. R1 – Dekarbonizacija energetskog sektora

Cilj je reforme olakšati dekarbonizaciju sektora energetike i prometa i poduprijeti nacionalni doprinos Unijinu cilju u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Reforma uključuje:

-Izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakona o visokoučinkovitoj kogeneraciji radi smanjenja regulatornog i administrativnog opterećenja kojim se ograničava razvoj projekata povezanih s energijom iz obnovljivih izvora, na temelju rezultatâ temeljite analize postojećih uskih grla i povezanih javnih rasprava, kao i uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja ulaganja u obnovljive izvore energije, čime se olakšava instalacija dodatnih 1 500 MW energije iz obnovljivih izvora.

-Rješenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o izdavanju certifikata društvu Plinacro, operatoru prijenosnog sustava za plin, na temelju kojeg će se dovršiti potpuno razdvajanje djelatnosti prijenosa na tržištu plina i nadzora nad operatorom prijenosnog sustava u vlasništvu države od djelatnosti opskrbe i proizvodnje u državnom vlasništvu.

-Donošenje novog Zakona o alternativnim gorivima u prometu radi uspostave zakonodavnog okvira za uvođenje alternativnih goriva u prometni sektor i promicanje proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva i vodika u prometu. Izradit će se Strategija razvoja vodika kojom će se definirati ciljevi za proizvodnju zelenog vodika u Hrvatskoj do 2030.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.2. R1-I1 – Revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora

Cilj je ovog ulaganja podržati elektrifikaciju i dekarbonizaciju energetskog sektora te poboljšati povezanost sjever – jug u Hrvatskoj.

Ulaganje se sastoji od nadogradnje visokonaponske mreže i postavljenih podmorskih kabela, nadogradnje podzemnih kabela kojima se šest otoka povezuje s kopnenom mrežom, ugradnje pametnih brojila i novih kapaciteta za skladištenje energije.

Ulaganje C1.2. R1-I2 – Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora

Cilj je ulaganja povećati energetsku učinkovitost industrije i povećati korištenje obnovljivih izvora.

Ulaganje se sastoji od istraživanja geotermalnog potencijala, potpore poduzećima za energetsku učinkovitost i uporabu energije iz obnovljivih izvora u industriji te donošenja programa energetske učinkovitosti.

Ulaganje C1.2. R1-I3 – Korištenje vodika i novih tehnologija

Cilj je tog ulaganja unaprijediti korištenje vodika i novih tehnologija u Hrvatskoj kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u prometnom sektoru i industriji, donošenjem zakona o alternativnim gorivima u prometu i strategije za vodik.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. ožujka 2022.

B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
36	C1.2. R1	Ključna etapa	Objava dokumenta o procjeni s preporukama za uklanjanje prepreka i olakšanje administrativnih postupaka koji sprečavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora	Objava dokumenta o procjeni koji je sastavio MINGOR				Q2	2022.	U dokumentu se navode procjena i preporuke o mjerama politike kojima se nastoje ukloniti prepreke i olakšati administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije. Analiza i preporuke uključivat će i mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora.
37	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa za povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, uključujući uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja obnovljivih izvora energije.	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa				Q4	2022.	Izmijenjenim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o visokoučinkovitoj kogeneraciji smanjuju se prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan.
38	C1.2. R1	Ključna etapa	Izdavanje certifikata Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) društvu Plinacro	Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela rješenje o izdavanju certifikata				Q4	2023.	Potpuno razdvajanje upravljanja operatorom prijenosnog sustava za plin (Plinacro) od djelatnosti opskrbe i proizvodnje u državnom vlasništvu i njegova certifikacija od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA)
39	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Građevinska dozvola izdana za modernizaciju visokonaponske mreže	Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) izdalo je građevinsku dozvolu				Q2	2023.	Građevinska dozvola izdana, nakon provedbe pregleda i/ili odgovarajuće procjene u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive o staništima s obzirom na posebne ciljeve očuvanja područja u skladu sa zahtjevima Direktive. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
40	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena je nadogradnja podzemnih kabela kojima se šest otoka povezuje s kopnenom mrežom		Broj	0	6	Q2	2024.	Najmanje šest otoka ima nadograđenu vezu elektroenergetske mreže s kopnom (planirani su otoci Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčula). Ulaganje uključuje zamjenu starih podmorskih kabela novim, ekološki prihvatljivim kabelima.
41	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)	Dovršetak nadogradnje mreže visokog i srednjeg napona (220/110 kV)	km	0	300	Q3	2024.	Nadograđeno najmanje 300 km visokonaponskih vodova, čime se ojačava priključivanje na mrežu.
42	C1.2. R1	Ciljna vrijednost	Instalirano dodatnih 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije.		Broj	0	1 500	Q4	2024.	Najmanje 1 500 MW novoinstaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije.
43	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj ugrađenih pametnih brojila		Broj	0	40 000	Q4	2024.	Ugrađeno je najmanje 40 000 pametnih brojila električne energije.
376	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj ugrađenih pametnih brojila		Broj	40 000	100 000	Q2	2026.	Ugrađeno je najmanje 60 000 pametnih brojila električne energije.
44	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Nadograđena je visokonaponska mreža (220/110 kV) i postavljeni su podmorski kabeli za distribucijsku mrežu.	Nadograđena je visokonaponska mreža (220/110 kV) i postavljeni su podmorski kabeli za distribucijsku mrežu.				Q2	2026.	Dostava dokaza o nadogradnji najmanje 250 km visokonaponskih vodova i 96 km podmorskih kabela za distribucijsku mrežu.
377	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Novi kapacitet baterijskih sustava i skladištenja energije	Instaliran novi kapacitet baterijskih sustava i skladištenja energije		0		Q2	2026.	Dostava dokaza o instalaciji 100 MhW novog kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije.
45	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Vlada donosi program energetske učinkovitosti radi dekarbonizacije energetskog sektora	Stupanje na snagu programa energetske učinkovitosti radi dekarbonizacije energetskog sektora koji je izradio MINGOR				Q3	2021.	Programom energetske učinkovitosti utvrđuju se područja ulaganja u energetsku učinkovitost i centralne toplinske sustave, uključujući prioritete ulaganja do 2030. Planiranje ulaganja uključuje modernizaciju centralnog toplinskog sustava i energetski intenzivnih industrija, s naglaskom na učinkovitost i potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Program će biti usklađen s planiranim izmjenama Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, u kojem će se utvrditi viši cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja, uključujući posebne mjere.
46	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj poduzeća koja primaju potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji		Broj	0	50	Q4	2021.	Ukupno 50 ugovora dodijeljeno poduzećima korisnicima nakon javnog natječaja za potporu obnovljivim izvorima energije i mjerama povezanima s energetskom učinkovitošću u malim, srednjim i velikim poduzećima. Ugovori uključuju mjere za poboljšanje proizvodnih procesa u proizvodnoj industriji te odgovaraju sljedećim intervencijskim poljima u okviru praćenja klimatskih mjera: [024 – Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore te 024bis – Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u velikim poduzećima i mjere potpore] iz priloga VI./VII.] te su u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, provedbom mjera povezanih s energetskom učinkovitošću i/ili obnovljivim izvorima energije potrošnja energije u proizvodnim postrojenjima smanjit će se za minimalno 20 %. Za energetsku obnovu zgrada uz proizvodni pogon, koje su isključivo povezane s industrijskim ili proizvodnim procesima, provedbom mjera potrošnja energije smanjit će se za minimalno 40 %. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), iz mjera navedenih u ugovorima bit će isključene aktivnosti sa sljedećeg popisa: i. aktivnosti koje se odnose na fosilna goriva, uključujući daljnju upotrebu[1]; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti [2]; iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada, spalionice[3] i postrojenja za mehaničku biološku obradu[4]; i iv. djelatnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U opisu poslova dodatno će se tražiti da se mogu odabrati samo one aktivnosti koje su u skladu s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu.
47	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za istraživanje geotermalnog potencijala		Broj	0	6	Q4	2024.	Potpisano je šest ugovora za istraživanje geotermalnog potencijala. Potpisat će se dva dodatna ugovora za radove bušenja u geotermalnim bušotinama. Projekt ne uključuje istraživanje ili crpljenje nafte ili plina. U te se svrhe neće nabavljati ni koristiti oprema. Zajamčit će se da neće biti ispuštanja metana. Također se osigurava da geotermalno bušenje nema štetan utjecaj u smislu nestašice vode i smanjenja kvalitete vode. Mjerom se ne predviđaju potpore centralnim toplinskim sustavima koji upotrebljavaju fosilne izvore energije ni ulaganja u postrojenja obuhvaćena područjem primjene EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS).
48	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Rezultati geotermalnog potencijala za centralizirano grijanje javno su dostupni	Rezultati objavljeni na internetskim stranicama hrvatske Agencije za ugljikovodike				Q4	2025.	Rezultati istraživačkih aktivnosti objavit će se na internetskim stranicama Agencije za ugljikovodike.
49	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu				Q3	2021.	Do 3. tromjesečja 2021. stupio je na snagu Zakon o alternativnim gorivima u prometu u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Tim se Zakonom potiče proizvodnja i korištenje naprednih biogoriva/vodika u prometu.
50	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Donošenje Strategije razvoja vodika	Stupanje na snagu Hrvatske vodikove strategije				Q1	2022.	Strategija razvoja vodika uključuje kvantificirane ciljeve u kontekstu potencijala za proizvodnju zelenog hidrogena elektrolizom do 2030. U strategiji se posebno razrađuje potencijalna uloga zelenog vodika u dekarbonizaciji prometnog sektora.

C. KOMPONENTA 1.3.: UNAPRJEĐENJE VODNOG GOSPODARSTVA I GOSPODARENJA OTPADOM

Cilj je ove komponente NPOO-a doprinijeti očuvanju okoliša i bioraznolikosti te prilagodbi klimatskim promjenama, čime se stvaraju preduvjeti za jačanje ekološke, društvene i gospodarske otpornosti.

Planirana ulaganja u okviru komponente 1.3. usmjerena su na pokrivanje manjka ulaganja u sektorima gospodarenja vodom i otpadom koji se procjenjuje na gotovo 7 % hrvatskog BDP-a za 2019. Ulaganja će se poduprijeti reformama za konsolidaciju vodnog sektora i unaprjeđenje vodnog gospodarstva u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga, donijet će se novi propis o otpadu i planovi gospodarenja otpadom radi promicanja kružnoga gospodarstvo u skladu s EU-ovim akcijskim planom za kružno gospodarstvo.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u 2019. i 2020.: „usmjeriti ulagačku politiku na […] okolišnu infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.3. R1 – Provedba programa vodnog gospodarstva

Cilj je reforme riješiti problem rascjepkanosti javnih pružatelja vodnih usluga u Hrvatskoj. Namijenjena je konsolidiranju i smanjenju broja pružatelja vodnih usluga kako bi se poboljšala njihova učinkovitost i upravljanje. Reformom se uvodi sustav referentnih vrijednosti za praćenje operativnih i financijskih rezultata isporučitelja vodnih usluga i izvješćivanje o njima te se doprinosi poboljšanju dugoročne održivosti infrastrukturnih ulaganja.

Reforma će se provesti stupanjem na snagu izmjena četiriju podzakonskih akata:

-Uredba o uslužnim područjima,

-Uredba o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga, uključujući uvođenje sustava vrednovanja,

-Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga, i

-Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga.

Reforma uključuje razvoj višegodišnjeg programa ulaganja za vodoopskrbnu i vodootpadnu infrastrukturu kako bi se osigurala usklađena provedba ulaganja C1.3 R1-I1 i C1.3 R1-I2 te komplementarnosti s drugim financiranjem sredstvima EU-a.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.3. R1-I1 – Program razvoja javne odvodnje otpadnih voda

Cilj je ulaganja poboljšati prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj.

Mjera se sastoji od izgradnje i sanacije javnih mreža odvodnje otpadnih voda te izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ulaganje C1.3. R1-I2 – Program razvoja javne vodoopskrbe

Cilj je ulaganja poboljšati vodoopskrbnu infrastrukturu.

Mjera se sastoji od izgradnje i sanacije vodoopskrbnih cjevovoda te kupnje vodomjera.

Ulaganje C1.3. R1-I3 – Program smanjenja rizika od katastrofa

Cilj je ulaganja poboljšati zaštitu od poplava i bioraznolikost.

Mjera se sastoji od izgradnje obrambenih nasipa i revitalizacije slatkovodnih sustava.

Reforma C1.3. R2 – Provedba održivog gospodarenja otpadom

Cilj je reforme stvoriti novi pravni okvir kako bi se olakšalo sprečavanje nastanka otpada, njegova ponovna uporaba i recikliranje te ubrzao prelazak na kružno gospodarstvo.

Mjera se sastoji od stupanja na snagu propisa i donošenja planova za gospodarenje otpadom.

Ulaganje C1.3. R2-I1 – Program smanjenja odlaganja otpada

Cilj je ulaganja osigurati potrebnu infrastrukturu za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta i promicanje recikliranja.

Mjera se sastoji od izgradnje relevantne infrastrukture.

Ulaganje C1.3. R2-I2 – Program sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom

Cilj je ulaganja sanacija 10 zatvorenih odlagališta.

Mjera se sastoji od sanacije najmanje 10 zatvorenih odlagališta i/ili lokacija onečišćenih opasnim otpadom.

C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
59	C1.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina	Objava Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina				Q4	2021.	Vlada Republike Hrvatske donijet će Višegodišnji program gradnje vodnih građevina, koji će obuhvaćati potrebna ulaganja, uključujući određivanje prioriteta, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Plan će uključivati procjenu rizika i mjere ublažavanja.
60	C1.3. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira u sektoru vodnih usluga	Stupanje na snagu četiri zakonske izmjene: i. izmjena Uredbe o uslužnim područjima; ii. izmjena Uredbe o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga; iii. izmjena Uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga; i iv. izmjena Uredbe o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga, čime će se provesti reforma javnih isporučitelja vodnih usluga.				Q4	2022.	Uredba o uslužnim područjima, Uredba o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga, Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga i Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga izmijenit će se te će činiti pravni temelj za konsolidaciju isporučitelja vodnih usluga Uredba o procjeni učinkovitosti isporučitelja vodnih usluga uključivat će i pravnu osnovu za stvaranje obveznog sustava referentnih vrijednosti komunalnih poduzeća, koji je javno dostupan, kao i za osiguravanje javne dostupnosti barem sažetaka godišnjih revidiranih izvješća komunalnih poduzeća.
61	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Integracija pružatelja vodnih usluga		Broj	200	40	Q4	2024.	Integracija postojećih 200 javnih pružatelja vodnih usluga u njih 40, u skladu s načelom jednog pružatelja po području usluge.
63	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana mreža javne odvodnje otpadnih voda		Broj	0	115	Q2	2022.	Izgrađeno ili rekonstruirano najmanje 115 km mreže javne odvodnje otpadnih voda Ulaganjem će se osigurati usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na dotičnim područjima, u skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina.
64	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radova sklopljeni za vodootpadne infrastrukturne projekte		Broj	0	60	Q4	2023.	Potpisano najmanje 60 ugovora o izvođenju radova za vodootpadne infrastrukturne projekte povezane s ugovorima koji će se dodijeliti do kraja 2023. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu s pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
65	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda		Broj	0	12	Q4	2025.	Najmanje 12 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda nadograđeno je ili izgrađeno.
66	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda		Broj	115	807	Q4	2025.	Izgrađeno ili rekonstruirano najmanje 692 km javne mreže odvodnje otpadnih voda
68	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	0	226	Q2	2022.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 226 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
69	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Mjerni uređaji ugrađeni na vodocrpilištima		Broj	0	526	Q4	2022.	Najmanje 526 mjernih uređaja ugrađeno na vodocrpilištima, za mjerenje količine vode
70	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radovima sklopljeni za vodoopskrbne projekte		Broj	0	100	Q4	2023.	Broj potpisanih ugovora o izvođenju radova za projekte povezane s vodom odnosi se na ugovore koji će se dodijeliti do kraja 2023. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu s pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
71	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	0	517	Q4	2023.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 517 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
72	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	517	1023	Q4	2025.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 506 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
74	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Sklopljeni ugovori o izvođenju radova za projekte zaštite od poplava		Broj	0	20	Q4	2022.	Najmanje 20 ugovora o izvođenju radova sklopljeno za projekte u sektoru zaštite od poplava, u vezi s ugovorima koji su trebali biti dodijeljeni do kraja 2022. U natječajnim kriterijima prednost se daje rješenjima koje se temelje na prirodi i zelenoj infrastrukturi. Ugovorima se osigurava da će se projekti provoditi u skladu s pravnom stečevinom i propisima EU-a u području okoliša te prilozima Delegiranoj uredbi Komisije (C(2021) 2800 final) o dopuni Uredbe (EU) 2020/852. Očekuje se da ta mjera neće bitno štetiti okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Sve aktivnosti u skladu su sa zahtjevima vodnog zakonodavstva EU-a kako je preneseno u hrvatsko pravo. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu s pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
75	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	0	13	Q4	2022.	Izgrađeno najmanje 13 km struktura za zaštitu od poplava radi zaštite od štetnih učinaka vode
76	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci		Broj	0	2	Q4	2022.	Najmanje 2 km obnovljenih vodotokova, uključujući revitalizaciju napuštenih rukavaca, stalni kontakt rijeka i rukavaca te ulaganje u povezanu infrastrukturu
77	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	0	65	Q2	2024.	Najmanje 65 km struktura za zaštitu od poplava izgrađeno radi zaštite od štetnih učinaka vode
78	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci		Broj	0	16	Q2	2025.	Najmanje 16 km obnovljenih vodotokova, uključujući revitalizaciju napuštenih rukavaca, stalni kontakt između rijeka i rukavaca te ulaganje u povezanu infrastrukturu
79	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	65	77	Q4	2025.	Izgrađeno najmanje 12 km struktura za zaštitu od poplava radi zaštite od štetnih učinaka vode
81	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom	Stupanje na snagu Zakona o gospodarenju otpadom				Q3	2021.	Novim Zakonom o gospodarenju otpadom uredit će se sprečavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu i recikliranje u skladu s konceptom kružnog gospodarstva i europskim zelenim planom. Zakon će uključivati posebne mjere za potporu kružnom gospodarstvu, tj. razvoj plana za kružno gospodarstvo, programe proširene odgovornosti proizvođača i programe „plati koliko baciš”. Zakonom će se ispuniti sve preporuke Komisije iz Izvješća o ranom upozoravanju za Hrvatsku iz 2018.
82	C1.3. R2	Ključna etapa	Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022.	Objava izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. u Narodnim novinama				Q4	2021.	Donošenje i objava revidiranog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022. u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo, nakon javnih rasprava. U revidiranom planu utvrdit će se cilj u pogledu recikliranja, razvrstavanja, ponovne uporabe i popravka 50 % otpada do 2022., kao i zaseban cilj u pogledu prikupljanja i recikliranja biološkog otpada. Uključivat će i posebne mjere za poticanje ambicija jedinica lokalne i regionalne uprave, kao što su komunikacijske aktivnosti namijenjene osiguravanju odvojenog prikupljanja na izvoru, ili digitalni aspekti. Uključivat će procjenu trenutačnog stanja, postojećih sustava prikupljanja i potrebnih ulaganja za zatvaranje odlagalištâ. Sadržavat će popis prioriteta za planirana ulaganja u otpad, kapacitet budućih postrojenja za obradu otpada te informacije o tome kako će se odrediti lokacije budućih postrojenja. U planu će se razmotriti i potpora izgradnji kapaciteta za provedbu infrastrukturnih projekata.
83	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029.	Objava Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029. u Narodnim novinama				Q4	2022.	Donošenje i objava Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029. u vezi s novim ciljevima utvrđenima u Zakonu o gospodarenju otpadom i u Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, nakon javnih rasprava. Planom će se utvrditi cilj u pogledu recikliranja, razvrstavanja, ponovne uporabe i popravka najmanje 55 % otpada do 2025. te cilj u pogledu prikupljanja i recikliranja biološkog otpada.
84	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (49 %)		% (postotak)	66	49	Q4	2022.	Udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje smanjit će se na 49 % zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu radi smanjenja odlaganja otpada na odlagališta što uključuje uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za razvrstavanje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada.
85	C1.3. R2	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (51 %)		% (postotak)	56	51	Q4	2024.	Udio komunalnog otpada koji se šalje na zbrinjavanje smanjuje se na 51 % u odnosu na polaznu vrijednost od 56 % prijavljenu 2022. Udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje izračunavat će se u skladu s metodologijom propisanom u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ.
86	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za razvrstavanje		Broj	0	6	Q4	2025.	Izgrađeno je najmanje šest objekata za razvrstavanje.
87	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za obradu odvojeno prikupljenog biootpada		Broj	0	3	Q4	2025.	Izgrađena su najmanje tri postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada.
88	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Funkcionalna fiksna/mobilna lokacija za razvrstavanje otpada		Broj	0	20	Q3	2025.	Izgrađeno je ili isporučeno najmanje 20 fiksnih/mobilnih lokacija za razvrstavanje otpada.
90	C1.3. R2-I2	Ciljna vrijednost	Sanacija odlagališta		Broj	0	10	Q2	2026.	Sanirano je najmanje 10 odlagališta/lokacija onečišćenih opasnim otpadom.
378	C1.3. R2-I1	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe o naknadi zbog korištenja odlagališta	Odredba u Uredbi o naknadi zbog korištenja odlagališta u kojoj se navodi njezino stupanje na snagu				Q4	2024.	Uredba o naknadi zbog korištenja odlagališta stupa na snagu i u njoj je propisana jedinična naknada koja omogućuje izračun naknade zbog korištenja odlagališta u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom. U Uredbi će se utvrditi odredbe kojima se postupno povećava naknada zbog korištenja odlagališta kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati i oporabiti te da će se prihodi koristiti u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom.
380	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Oprema za obradu biootpada		Broj	0	20	Q4	2025.	Isporučeno je najmanje 20 dijelova opreme za obradu biootpada. Isporučeno je najmanje 30 dijelova opreme za recikliranje i/ili ponovnu uporabu.
381	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgradnja postaja za prijevoz otpada		Broj	0	15	Q1	2026.	Izgrađeno je najmanje 15 postaja za prijenos otpada.

C.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Reforma C1.3. R3 – Nastavak provedbe programa vodnog gospodarstva

Cilj je reforme donijeti daljnje mjere za prevladavanje glavnih izazova politike u vodnom sektoru u Hrvatskoj.

Reforma se sastoji od donošenja propisa, nacionalnog plana i plana isporučitelja vodnih usluga za smanjenje gubitaka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima i uspostave nacionalnog tijela za praćenje gubitaka vode.

Ulaganje C1.3. R3-I1 – Dodatna ulaganja u program razvoja javne odvodnje otpadnih voda

Cilj je ulaganja dodatno poboljšati infrastrukturu za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda.

Mjera se sastoji od dodatne izgradnje i sanacije javnih mreža odvodnje otpadnih voda te izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ulaganje C1.3. R3-I2 – Dodatna ulaganja u program razvoja javne vodoopskrbe

Cilj je ulaganja dodatno poboljšati vodoopskrbnu infrastrukturu.

Mjera se sastoji od dodatne izgradnje i sanacije vodoopskrbnih cjevovoda.

Ulaganje C1.3. R3-I3 – Dodatno ulaganje u program smanjenja rizika od katastrofa

Cilj je mjere provesti dodatna ulaganja u program smanjenja rizika od katastrofa.

Mjera se sastoji od izgradnje struktura za zaštitu od poplava i revitalizacije slatkovodnih sustava.

C.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
382	C1.3. R3	Ključna etapa	Donošenje nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka vode	Hrvatske vode donijele nacionalni plan za smanjenje gubitaka vode				Q2	2024.	Hrvatske vode donijet će nacionalni plan za smanjenje gubitaka vode i objaviti ga na svojim internetskim stranicama. Nacionalni akcijski plan uključuje popis planiranih aktivnosti za smanjenje gubitaka vode, uključujući procjene ulaganja i izvore financiranja. Planom će se obuhvatiti razdoblje 2024.–2026., s perspektivom za razdoblje do 2030. u skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine
383	C1.3. R3	Ključna etapa	Osnovano nacionalno tijelo za praćenje gubitaka vode	Osnivanje nacionalnog tijela za praćenje gubitaka vode				Q4	2024.	Osnovat će se nacionalno tijelo za praćenje gubitaka vode koje će biti ovlašteno za nadzor izvedbe mjera propisanih nacionalnim akcijskim planom za smanjenje gubitaka vode i za provjeru akcijskih planova za smanjenje gubitaka isporučitelja vodnih usluga.
384	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Donošenje akcijskih planova za smanjenje gubitaka vode od strane isporučitelja vodnih usluga		Broj	0	40	Q4	2025.	Isporučitelji vodnih usluga donijet će najmanje 40 akcijskih planova za smanjenje gubitaka vode. Svaki plan sadržavat će organizacijske sheme i plan usavršavanja zaposlenika, mjere za unaprjeđenje podataka o sustavu, mjere optimizacije vodoopskrbnih sustava, mjere aktivne kontrole curenja, mjere rješavanja prividnih gubitaka, mjere planiranja i zamjene cjevovoda.
385	C1.3. R3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe o Vijeću za vodne usluge	Odredba Uredbe o Vijeću za vodne usluge u kojoj se navodi njezino stupanje na snagu				Q1	2024.	Stupit će na snagu Uredba o Vijeću za vodne usluge. Tom uredbom propisat će se obvezna objava odluka Vijeća za vodne usluge, obvezna objava tumačenja Zakona o vodnim uslugama, Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i podzakonskih propisa regulatora, obvezu donošenja poslovnika regulatora te obavezno stručno osposobljavanje službenika regulatora.
386	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Izgradnja kapaciteta Vijeća za vodne usluge		Broj	0	7	Q4	2024.	Vijeće za vodne usluge zaposlit će barem sedam djelatnika na puno radno vrijeme, ne uključujući imenovane vijećnike.
388	C1.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda		Broj	12	31	Q4	2025.	Izgrađeno je ili nadograđeno najmanje 19 dodatnih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
389	C1.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda		Broj	807	883	Q4	2025.	Izgrađeno je ili rekonstruirano najmanje 76 km mreže javne odvodnje otpadnih voda.
391	C1.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	1023	1154	Q4	2025.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 131 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
440	C1.3 R3-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	77	79	Q2	2026.	Izgrađeno je najmanje dodatnih 2 km struktura za zaštitu od poplava.
441	C1.3 R3-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci		Broj	16	23	Q2	2026.	Najmanje dodatnih 7 km obnovljenih vodotoka.

D. KOMPONENTA 1.4.: RAZVOJ KONKURENTNOG, ENERGETSKI ODRŽIVOG I UČINKOVITOG PROMETNOG SUSTAVA

Prometni sektor jedan je od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Emisije iz tog sektora 2018. činile su 27 % ukupnih emisija, od čega: je cestovni prijevoz putnika činio 71,6 %, cestovni prijevoz tereta 24,7 %, željeznički promet 0,8 %, pomorski i riječni promet 2,4 % i domaći zračni promet 0,5 %. Očekuje se da će modernizacija postojeće prometne infrastrukture ulaganjem u ekološki održive, učinkovite, inovativne i konkurentne vrste prometa imati važnu ulogu u djelotvornoj provedbi zelene i digitalne tranzicije.

Cilj je ove komponente NPOO-a razviti ujednačenu prometnu mrežu s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet i intermodalnošću među raznim vrstama prijevoza, povećati udio osobnih vozila na alternativni pogon, smanjiti emisije stakleničkih plinova i okolišni otisak prometnog sektora te poticati održivu mobilnost ljudi i dobara.

Komponenta uključuje reforme i ulaganja u sve vrste prometa (željeznički, cestovni, pomorski, zračni i javni gradski promet te promet unutarnjim plovnim putovima) i obuhvaća sve regije Hrvatske.

Ulaganja i reforme doprinijet će rješavanju preporuke upućene Hrvatskoj „usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i „održiv gradski i željeznički promet” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.4. R1 – Reforma cestovnog sektora

Cilj je reforme smanjenje operativnih troškova poslovanja društava, usklađivanje financijskih obaveza s novčanim tijekovima, povećanje sigurnosti cestovnog prometa, a time i smanjenje stope smrtnosti u cestovnom prometu. Očekuje se da će se uvođenjem novog sustava naplate cestarine smanjiti emisije stakleničkih plinova uklanjanjem uskih grla i opasnih mjesta na cestama. Kao dio reforme ažurirat će se zakon koji se odnosi na cestovni sektor stupanjem na snagu izmjena Zakona o cestama.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R1-I2 – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti

Cilj je ulaganja brže i jednostavnije ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti, uvođenje jedinstvenog dokumenta kojim će osobe s invaliditetom ostvarivati sva prava u području mobilnosti te pojednostavnjenje administrativnog okruženja za krajnje korisnike digitalnih javnih usluga u području mobilnosti i povećanje dostupnosti digitalnih javnih usluga osobama s invaliditetom. Ulaganje je namijenjeno i poboljšanju zaštite osobnih podataka korisnika i usklađenju prakse donošenja odluka koje utječu na prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Očekuje se da će ulaganje državnim ustanovama omogućiti lakše i sveobuhvatnije praćenje ostvarenih prava i osigurati učinkovit javni pristup svim podacima. Očekuje se da će se ulaganjem smanjiti cijena rada zaposlenika u državnim i lokalnim službama za 15 %–35 %.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.4. R1-I3 – Nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)

Cilj je ulaganja povećati učinkovitost i održivost cestovnog prijevoza.

Ulaganje se sastoji od uspostave nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP).

Ulaganje C1.4. R1-I4 – Izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu

Cilj je ulaganja povećati sigurnost cestovnog prometa uspostavom funkcionalnog izvještajno-upravljačkog sustava putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu. Izvještajno-upravljački sustav povezivat će podatke iz Sustava za središnju obradu tahografskih podataka (SOTAH) i nacionalne evidencije tahografskih kartica i povezanih evidencija koje su u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te doprinijeti digitalizaciji hrvatskog prometnog sektora.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.4. R1-I5 – Praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)

Cilj je ulaganja poboljšati prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu.

Ulaganje se sastoji od uspostave sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR).

Reforma C1.4. R2 – Reforma željezničkog sektora

Reformom se nastoji povećati konkurentnost i učinkovitost željezničkog sektora radi pružanja boljih usluga korisnicima u putničkom i teretnom prometu i podizanja gospodarske konkurentnosti Hrvatske. Kako bi poduprla reformu, Vlada Republike Hrvatske će do 30. lipnja 2021. donijeti Pismo sektorske politike za željeznički sektor u kojem će iznijeti daljnje korake u ključnim područjima povezanima s reformom i modernizacijom željezničkog sektora te utvrditi provedbene planove za Vladu i željeznička poduzeća, uključujući detaljne mjere i mjere u pogledu:

·upravljanja sektorom,

·upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem,

·planiranja sektorskih ulaganja i financiranja,

·razvoja znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R2-I3 – Uklanjanje „uskih grla” na željezničkoj infrastrukturi

Cilj je ulaganja ukloniti uska grla u željezničkoj mreži Hrvatske.

Ulaganje se sastoji od uklanjanja pet uskih grla u željezničkoj mreži Hrvatske.

Ulaganje C1.4. R2-I4 – Modernizacija dionice Zagreb Kustošija-Zagreb ZK-Zagreb GK

Cilj je ulaganja modernizirati dionicu Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni Kolodvor – Zagreb Glavni Kolodvor poboljšanjem kvalitete i dostupnosti lokalnog i regionalnog željezničkog putničkog prijevoza, pospješiti integraciju željeznice u sustav javnog prijevoza Grada Zagreba te poboljšati udio željezničkog i lokalnog javnog prijevoza u ukupnom prijevozu na širem području Grada Zagreba. Projektom će se doprinijeti ostvarivanju cilja dovršetka osnovne TEN-T mreže do 31. prosinca 2030.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.4. R2-I6 – Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu

Cilj je ulaganja povećati željeznički prijevoz putnika na neelektrificiranim prugama.

Ulaganje se sastoji od proizvodnje dva prototipa baterijskog vlaka.

Ulaganje C1.4. R2-I7 – Modernizacija IT sustava

Cilj je ulaganja povećati kvalitetu željezničkih usluga.

Ulaganje se sastoji od modernizacije IT sustava HŽ Putničkog prijevoza.

Reforma C1.4. R3 –Reforma pomorstva i unutarnje plovidbe

Cilj je reforme potaknuti razvoj održivog i učinkovitog pomorskog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima te time povećati sigurnost plovidbe, osigurati revitalizaciju unutarnjih plovnih putova, poboljšati prometnu povezanost otoka i unaprijediti lučku infrastrukturu u svrhu smanjenja negativnog utjecaja prometnog sektora na okoliš. U okviru reforme stupit će na snagu novi Zakon prijevozu u linijskom i povremenom obalnom prometu, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te novi Zakon o plovidbi lukama unutarnjih voda.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C1.4. R3-I1 – Modernizacija gradske luke Split

Cilj je ulaganja modernizirati lučku infrastrukturu i povećati kvalitetu javnog pomorskog prijevoza.

Ulaganje se sastoji od novog putničkog terminala u gradskoj luci Split.

Ulaganje C1.4. R3-I3 – Izgradnja nove skele „Križnica”, Općina Pitomača

Cilj je ulaganja izgraditi novu skelu „Križnica” preko rijeke Drave u Općini Pitomača kako bi se osigurala prometna povezanost i potaknuo razvoj slabije razvijenih regija. Ulaganje uključuje novu električnu skelu na solarni pogon, čime će se povećati kapacitet prijevoza i doprinijeti ozelenjivanju prijevoznog sektora.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. listopada 2022.

Ulaganje C1.4. R4-I2 – Modernizacija tramvajskog prometa

Cilj je ulaganja modernizirati tramvajski vozni park u Osijeku i Zagrebu.

Ulaganje se sastoji od isporuke novih tramvaja.

Ulaganje C1.4. R5-I1 – Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava za prihvat i otpremu te električno napajanje zrakoplova u Zračnoj luci Zadar

Cilj je ulaganja osigurati ekološki prihvatljiv sustav za prihvat i otpremu zrakoplova i promicati korištenje energije iz obnovljivih izvora.

Ulaganje se sastoji od elektrifikacije i ozelenjivanja sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u Zračnoj luci Zadar.

Ulaganje C1.4. R5-I2 – Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture

Cilj je ulaganja povećati sigurnost u prometu uz povećanje efikasnosti svih sudionika te smanjiti prometne gužve i ukupne emisije štetnih plinova uzrokovane prometom motornih vozila u Zagrebu.

Ulaganje se sastoji od razvoja i uvođenja nove usluge gradskog prijevoza koja se temelji na potpuno autonomnim električnim vozilima.

Ulaganje C1.4 R5-I3 – Program kupnje novih vozila na alternativna goriva

Cilj je ulaganja povećati energetsku učinkovitost cestovnog prijevoza smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima.

Ulaganje se sastoji od kupnje vozila na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik).

D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
91	C1.4. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o cestama	Stupanje na snagu izmjena Zakona o cestama				Q3	2021.	Izmjenama Zakona o cestama među ostalim će se: osigurati interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine na cijeloj cestovnoj mreži Unije, gradskim i međugradskim autocestama, glavnim i sporednim cestama te različitim strukturama, kao što su tuneli ili mostovi, i trajektima; olakšati prekograničnu razmjenu podataka iz registra vozila u vezi s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje bilo koje vrste cestarina u Uniji., uvrstiti odredbe kojima se potiče proširenje biciklističke i pješačke infrastrukture, utvrditi kriterije i uvjete za pokrivanje troškova naplate cestarine, riješiti pitanje izuzeća od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti uklanjanjem tih izuzeća iz zakonodavstva. Time će se svim poduzetnicama omogućiti ravnopravni uvjeti u pogledu takvih naknada.
92	C1.4. R1	Ključna etapa	Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.	Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.				Q3	2021.	Cilj je Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030., koji je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i drugim resornim ministarstvima, poboljšati sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj.
94	C1.4. R1-I2	Ciljna vrijednost	Uvođenje funkcionalnog sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti		% (postotak)	0	50	Q4	2023.	Kao dio ulaganja, kojim se uspostavlja funkcionalni sustav za lakše podnošenje zahtjeva za sva prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti na jednom mjestu i osigurava brža obrada zahtjeva, uvest će se jedinstveni dokument koji će osobama s invaliditetom omogućiti korištenje funkcionalnog sustava i ostvarivanje prava u području mobilnosti na cijelom državnom području Hrvatske (invalidska e-kartica) te će se izdati najmanje 50 % predviđenih kartica osobama s invaliditetom koje imaju prava u području mobilnosti.
95	C1.4. R1-I3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)	Uspostavljen nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP).				Q2	2026.	Uspostavit će se nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP).
96	C1.4. R1-I4	Ključna etapa	Uspostava izvještajno-upravljačkog sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu	Funkcionalan izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu				Q4	2024.	Uspostavit će se funkcionalan izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu koji će povezivati podatke iz Sustava za središnju obradu tahografskih podataka (SOTAH) i nacionalne evidencije tahografskih kartica i povezanih evidencija koje su u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
97	C1.4. R1-I5	Ključna etapa	Uspostava sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)	Uspostavljen sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)				Q2	2026.	Uspostavljen je sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR).
98	C1.4. R2	Ključna etapa	Donošenje Pisma sektorske politike	Pismo sektorske politike za željeznički sektor koje je donijela Vlada Republike Hrvatske				Q2	2021.	Pismo sektorske politike uključuje: i. ključne ciljeve, ii. preispitivanje predviđenih poboljšanja kao što su profesionalizacija, transparentnost poslovanja i aktivnosti upravljanja i iii. plan provedbe mjera i djelovanja namijenjenih reformiranju i modernizaciji željezničkog sektora, kao što su: donošenje Strateškog okvira za željeznički sektor, Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima, i razvoj usluga željezničkog prijevoza.
99	C1.4. R2	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima	Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima				Q4	2022.	U Nacionalnom planu razvoja željezničke infrastrukture utvrdit će se projekti i aktivnosti potrebni za razvoj željezničke infrastrukture. U Nacionalnom planu upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima utvrdit će se projekti i aktivnosti za upravljanje i organizaciju regulative željezničkog prometa te razvoj usluga željezničkog prijevoza.
100	C1.4. R2	Ključna etapa	Reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem	Reorganizirano upravljanje željezničkim društvima i poslovanjem				Q4	2024.	Dovršena reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem
104	C1.4. R2-I3	Ciljna vrijednost	Uklonjeno pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine na 60 km/h		Broj	0	5	Q4	2025.	Ulaganjem će se ukloniti pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine na 60 km/h.
105	C1.4. R2-I4	Ciljna vrijednost	Obnovljena je i nadograđena dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km		Broj (km)	0	3,4	Q4	2024.	Obnovit će se i nadograditi dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
107	C1.4. R2-I6	Ciljna vrijednost	Proizvedena dva prototipa baterijskog vlaka		Broj	0	2	Q4	2025.	Proizvest će se, tipski ispitati i dobiti dozvola za prometovanje za jedan prototip baterijskog elektromotornog vlaka (BEMV) i jedan prototip baterijskog motornog vlaka (BMV). Izgradit će se šest stabilnih električnih priključaka za punjenje pogonskih akumulatora.
108	C1.4. R2-I7	Ključna etapa	Modernizacija IT sustava HŽ Putničkog prijevoza	Modernizirani IT sustavi HŽ Putničkog prijevoza				Q2	2026.	Modernizacija IT sustava HŽ Putničkog prijevoza uključivat će: ·instalaciju Wi-Fi-ja u 40 vlakova; ·instalaciju GPS sustava u 40 vlakova; ·unaprjeđenje podatkovnog centra prodajnog sustava i ·kupnju opreme za virtualizacijsku platformu.
109	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom prometu	Stupanje na snagu novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu				Q3	2021.	Novim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu pojednostavnit će se postojeće administrativne procedure i stvoriti bolji preduvjeti za učinkovitije poslovanje javnog obalnog pomorskog prometa, i to uređivanjem odredaba povezanih s djelatnošću Agencije za obalni linijski pomorski promet, naročito u dijelu koji se odnosi na koncesioniranje državnih linija te kvalitetnije korištenje i kontrolu IT sustavâ javnog prijevoza (SEOP sustav).
110	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda	Stupanje na snagu novog Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda				Q3	2021.	Novim Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda omogućit će se, kad je to potrebno radi osiguravanja sigurnosti plovidbe, utvrđivanje posebnih rizika na (dijelu) hrvatskih unutarnjih plovnih putova.
111	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama	Stupanje na snagu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama				Q4	2022.	Novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama reorganizirat će se ustroj lučkog sustava luka otvorenih za javni promet, a što ima za cilj osigurati jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza upravljanja javnim lukama te racionalizirati troškove upravljanja.
112	C1.4. R3-I1	Ciljna vrijednost	Novi putnički terminal u gradskoj luci Split		Broj	0	2	Q4	2025.	Izgrađen je novi putnički terminal u gradskoj luci Split.
114	C1.4. R3-I3	Ciljna vrijednost	Nova skela „Križnica” preko rijeke Drave u općini Pitomača u funkciji je		Broj	0	1	Q4	2022.	U okviru ulaganja izgradit će se električna skela na solarni pogon koja će povezivati kopno s Križnicom i biti u funkciji, uz odobrenje Hrvatskog registra brodova.
117	C1.4. R4-I2	Ciljna vrijednost	Isporučeno 30 novih tramvaja za javni prijevoz		Broj	0	30	Q4	2025.	Isporučeno je 30 novih tramvaja.
118	C1.4. R5-I1	Ciljna vrijednost	Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u Zračnoj luci Zadar		Broj	0	1	Q4	2024.	Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u Zračnoj luci Zadar, uključujući: i. instalaciju fiksnih priključaka za električno napajanje stacionarnih zrakoplova s potrebnim projektnim i sigurnosnim prilagodbama (bez povećanja kapaciteta stajanke); ii. zamjenu sve mobilne opreme koja koristi dizel gorivo jedinicama na električni pogon; i iii. izgradnju fotonaponske elektrane kapaciteta 610 kW i njezino povezivanje s fiksnim sustavom napajanja i punionicama za pokretnu zemaljsku opremu na električni pogon. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Posebno, projekt će se provesti bez povećanja kapaciteta stajanke, a pokretna zemaljska oprema na dizel gorivo zamijenit će se jedinicama na električni pogon. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
119	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Verifikacijski prototipovi potpuno autonomnih i električnih vozila te odgovarajuće testiranje		Broj	0	60	Q1	2025.	Proizvest će se i testirati verifikacijski prototipovi te testirati sustavi za autonomnu vožnju.
120	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Novi propis o autonomnoj vožnji	Stupanje na snagu novog propisa o autonomnoj vožnji				Q2	2024.	Novi propis o autonomnoj vožnji obuhvaćat će, među ostalim: razvoj nacionalnog postupka testiranja za autonomnu vožnju, prilagodbu nacionalnog zakonodavstva o sigurnosti na cestama kako bi se omogućilo uvođenje autonomnih vozila u prometu, prilagodbu nacionalnih pravila o homologaciji vozila, prilagodbu pravila o sigurnosti putnika u cestovnom prometu kako bi se omogućio prijevoz putnika autonomnim vozilima, prilagodbu nacionalnog zakonodavstva o osiguranju kako bi se omogućilo osiguranje autonomnih vozila i usluga.
122	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Nova usluga gradskog prijevoza s potpuno autonomnim električnim vozilima prilagođenima potrebama putnika s invaliditetom i specijalizirana infrastruktura	Proizvedena su potpuno autonomna električna vozila prilagođena potrebama putnika s invaliditetom; specijalizirana infrastruktura operativna je, sve su funkcije instalirane				Q4	2025.	Nova usluga gradskog prijevoza koja se sastoji od: (I)voznog parka potpuno autonomnih električnih vozila koja uz pomoć umjetne inteligencije mogu izvršavati sve dinamičke funkcije vožnje bez ikakve asistencije vozača-osobe, (II)razvoja i izgradnje specijalizirane infrastrukture za vozni park autonomnih i električnih vozila integrirane u javni gradski prijevoz i (III)razvoja softverske platforme za upravljanje kompletnim sustavom; usluga je operativna i omogućuje rad potpuno autonomnih novih električnih vozila. Potpuno autonomno novo električno vozilo prilagođeno je potrebama putnika s invaliditetom tako što ima široka klizna vrata koja omogućuju lakši ulazak u vozilo i prtljažnik u koji se mogu spremiti invalidska kolica.
123	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	50 000 besplatnih vaučera za vožnju potpuno autonomnim vozilima osobama s invaliditetom i/ili osobama koje nailaze na poteškoće u korištenju drugih vrsta javnog prijevoza	Potpisan ugovor s Gradom Zagrebom i operaterom javnog prijevoza o izdavanju 50 000 besplatnih vaučera za vožnju				Q1	2026.	Potpisat će se sporazum s Gradom Zagrebom i operaterom javnog prijevoza o izdavanju 50 000 besplatnih vaučera za vožnju, koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja, za osobe s invaliditetom i/ili osobe koje nailaze na poteškoće u korištenju drugih vrsta javnog prijevoza.
124	C1.4. R5-I3	Ključna etapa	2 000 cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik)	Kupnja 2 000 cestovnih vozila na alternativni pogon				Q2	2026.	Dostava dokaza o kupnji 2 000 novih cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik).

D.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C1.4. R1-I1– Elektronički sustav naplate cestarine

Cilj je ulaganja smanjiti zastoje u cestovnom prometu te povećati zaštitu okoliša i sigurnost cestovnog prometa.

Ulaganje se sastoji od isporuke novog elektroničkog sustava naplate cestarine.

D.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
93	C1.4. R1-I1	Ključna etapa	Novi elektronički sustav naplate cestarine	Isporuka novog elektroničkog sustava naplate cestarine				Q2	2026.	Isporučeni su softver (kao što je središnji IT sustav) i hardver (kao što su novi portali za naplatu cestarine s kamerama) za novi elektronički sustav naplate cestarine na temelju rješenja slobodnog protoka s više voznih trakova (MLFF) bez zaustavljanja vozila s beskontaktnim načinima plaćanja, na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Zagreb – Macelj (AZM) i BINA Istra. Provest će se prvo terensko ispitivanje novog elektroničkog sustava naplate cestarine.

E. KOMPONENTA 1.5.: UNAPRJEĐENJE KORIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA I JAČANJE LANCA OPSKRBE HRANOM

Cilj je ove komponente NPOO-a povećati prehrambenu sigurnost i konkurentnost hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Komponenta se sastoji od: i. uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća; ii. uspostave sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju; iii. razvoja digitalnih rješenja u poljoprivrednom sektoru; i iv. unaprjeđenje sustava doniranja hrane.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuke za Hrvatsku o potrebi za poduzimanjem svih potrebnih mjera i učinkovitim odgovorom na pandemiju, održavanjem gospodarstva i pružanjem potpore oporavku (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.); o potrebi za povećanjem pristupa digitalnim uslugama (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i o davanju prednosti provedbi i financiranju javnih i potencijalnih javno-privatnih projekata ulaganja za potporu oporavku gospodarstva (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.5 R1 – Uspostava mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća

Cilj je reforme organizirati i povezati ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz organizacije proizvođača radi poticanja udruživanja, suradnje te razmjene iskustava i znanja. Očekuje se da će se reformom poboljšati položaj poljoprivrednika u opskrbnim lancima, posebno u sektoru voća i povrća, te doprinijeti razvoju proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Reforma uključuje Vladino donošenje Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.5 R1-I1 – Izgradnja logističko-distributivnih centara za voće i povrće

Cilj je ulaganja poboljšati konkurentnost u sektoru voća i povrća.

Mjera se sastoji od izgradnje logističko-distributivnih centara za voće i/ili povrće.

Ulaganje C1.5. R1-I2 – Jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom

Cilj je ulaganja proizvođačima omogućiti preuzimanje važnije uloge u upravljačko-vlasničkoj strukturi logističko-distributivnih centara.

Mjera se sastoji od izobrazbe za organizacije proizvođača i uspostave sustava označivanja voća i povrća.

Reforma C1.5 R2 – Unaprjeđenje sustava restrukturiranja i komasacije poljoprivrednog zemljišta

Cilj je reforme olakšati postupke komasacije i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, čime se stvaraju preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, izgradnju infrastrukture (kao što je mreža poljskih putova i kanala za melioraciju) i rješavanje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu. Reforma će doprinijeti učinkovitijem korištenju poljoprivrednog zemljišta u poljoprivredi, povećanju produktivnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na očuvanje okoliša i poboljšanje života u ruralnim područjima. Kao dio reforme stupit će na snagu novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2026.

Ulaganje C1.5 R2-I2 – Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta

Cilj je ulaganja osigurati uvjete za učinkovitu zaštitu poljoprivrednog zemljišta, kontinuiranu dostupnost podataka potrebnih za procjenu stanja tla i provedbu politike održivog upravljanja.

Mjera se sastoji od nadogradnje operativnog informacijskog sustava za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uspostave 90 trajnih postaja za praćenje zemljišta.

Reforma C1.5 R3 – Digitalna transformacija poljoprivrede

Cilj je reforme digitalizacijom javnih usluga u poljoprivrednom sektoru te usluge učiniti dostupnijima poljoprivrednicima, a istovremeno smanjiti i administrativno opterećenje. Reforma uključuje osnivanje koordinacijske jedinice za planiranje i praćenje provedbe svih ulaganja i osiguravanje postizanja utvrđenih ciljeva: digitalizirane javne usluge, operativna platforma Pametna poljoprivreda i javno dostupan informacijski sustav za sljedivost.

Očekuje se da će reforma doprinijeti povećanju poljoprivredne proizvodnje, osiguranju kvalitete i sljedivosti poljoprivrednih proizvoda te osiguranju primjene agronomskih praksi koje su dugoročno održive za klimu i okoliš.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.5 R3-I1 – Uspostava digitalnih javnih usluga

Cilj je ulaganja digitalna transformacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi. Ulaganje među ostalim uključuje izradu Akcijskog plana za digitalnu transformaciju, koji će biti osnova za bilježenje svih poljoprivrednih usluga koje će se digitalizirati. Najmanje 30 javnih usluga iz Akcijskog plana bit će digitalizirano i dostupno korisnicima. Ulaganjem će se smanjiti potreba za uslugama koje zahtijevaju fizičku prisutnost i doprinijeti stvaranju digitalnih javnih usluga za poljoprivrednike.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.5 R3-I2 – Pametna poljoprivreda

Cilj je ulaganja poduprijeti digitalnu transformaciju hrvatskog poljoprivrednog sektora.

Mjera se sastoji od uspostave platforme za pametnu poljoprivredu.

Ulaganje C1.5. R3-I3 – Sustav sljedivosti

Cilj je ulaganja nastaviti promicati održivu poljoprivredu, posebno male lokalne proizvođače, te nastaviti informirati potrošače o važnosti i dostupnosti proizvoda dobivenih na održiv način na lokalnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Očekuje se da će ulaganje imati pozitivan učinak na ruralni razvoj u više lokalnih zajednice te doprinijeti povećanju povjerenja potrošača u proizvode lokalnih proizvođača i održive prehrambene proizvode. Ulaganje uključuje uspostavu nacionalnog informacijskog sustava za sljedivost koji će biti dostupan javnosti.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Reforma C1.5 R4 – Unaprjeđenje sustava doniranja hrane

Cilj je reforme promicati kružno gospodarstvo u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, smanjiti otpad od hrane i povećati sigurnost opskrbe hranom siromašnijih skupina stanovništva unaprjeđenjem sustava doniranja hrane. Reforma uključuje osnivanje banke hrane, jačanje infrastrukturnih kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane, pokretanje internetske platforme za sprečavanje nastajanja otpada od hrane, nadogradnju IT sustava za doniranje hrane, sklapanje dobrovoljnih sporazuma za sprečavanje otpada od hrane između nadležnih tijela i dionika u lancu opskrbe hranom, akademsko-istraživačke zajednice i organizacija civilnog društva te provedbu informativno-edukativne kampanje na temu sprečavanja otpada od hrane i doniranja hrane.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.5 R4-I1 – Infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane

Cilj je ulaganja jačanje infrastrukturnih kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u svrhu stvaranja osnovnih preduvjeta za povećanje količina donirane hrane, čime se doprinosi smanjenju otpada od hrane i povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva. Ulaganje uključuje provedbu programa potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane, koje izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
126	C1.5. R1	Ključna etapa	Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.	Stupanje na snagu odluke Vlade o donošenju Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.				Q4	2021.	Radi provedbe mjere koja je prvenstveno usmjerena na jačanje uloge i upravljačkih kapaciteta organizacija proizvođača u proizvodno-tržišnom lancu voća i povrća Vlada Republike Hrvatske donijet će Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026. Uključuje provedbu sljedećih mjera: i. izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće te ii. jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe voćem i povrćem.
127	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Logističko-distributivni centar izgrađen je i u funkciji		Broj	0	1	Q4	2023.	Izgrađeni logističko-distributivni centar (LDC) uključivat će doradbeni dio namijenjen prijemu proizvoda, čišćenju, pranju, sortiranju i pakiranju te skladišni dio primjerenog kapaciteta za prijem i skladištenje u režimu hlađenja te u režimu dugotrajnog čuvanja i određenu razinu prerade proizvoda. Planirana je primarna prerada voća i povrća kako bi se iskoristili proizvodi nestandardizirane kvalitete te tako izbjeglo rasipanje hrane (otpad od hrane). Kapaciteti skladišta LDC-a bit će najmanje 3 000, a najviše 12 000 tona. Mjera se odnosi na izgradnju nove zgrade čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od zgrade gotovo nulte energije.
128	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgradnja najmanje dva logističko-distributivna centra		Broj	1	3	Q1	2026.	Izgradit će se najmanje dva logističko-distribucijska centra (LDC), od kojih svaki ima kapacitet skladištenja od najmanje 3 000 tona. Mjera se odnosi na izgradnju novih zgrada čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od prosjeka pragova zgrada gotovo nulte energije za nestambene zgrade i korištenje obnovljivih izvora energije.
129	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje za organizacije proizvođača		Broj	0	3	Q2	2026.	Najmanje tri organizacije proizvođača povezane s logističko-distributivnim centrima sudjelovale su u osposobljavanju u području upravljanja i financiranja organizacija proizvođača s najmanje 15 polaznika.
130	C1.5. R1-I2	Ključna etapa	Sustav označivanja voća i povrća	Izdan je dokument kojim se potvrđuje usklađenost nove oznake sa zahtjevima označivanja utvrđenima u sustavu kvalitete				Q2	2026.	Odobrit će se sustav prepoznatljivih oznaka na tržištu voća i povrća. Sustav će biti dobrovoljan i komplementaran s već postojećim sustavom kvalitete koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede.
131	C1.5. R2	Ključna etapa	Novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta	Stupanje na snagu novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta				Q1	2022.	Predviđenim novim Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta će se među ostalim: • uvesti uvjete za pojednostavnjenje postupka komasacije, • smanjiti broj tijela koji u njemu sudjeluju, • skratiti vrijeme potrebno za provedbu aktivnosti u okviru komasacije, • primijeniti informacijske tehnologije i povezati se s postojećim i novim bazama podataka raznih dionika te stvoriti bazu podataka o kvaliteti tla.
133	C1.5. R2-I2	Ciljna vrijednost	Nadogradnja operativnog informacijskog sustava za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uspostava 90 trajnih postaja za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta		Broj	0	90	Q2	2025.	Uspostavit će se Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. U rezultatima programa identificirat će se krizna područja na kojima su tla izložena prijetnjama. Nadogradnjom informacijskog sustava za praćenje poljoprivrednog zemljišta omogućit će se dobivanje usporedivih parametara. U okviru poboljšanog sustava za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta uspostavit će se najmanje 90 postaja koje će obuhvaćati sve poljoprivredne podregije.
134	C1.5. R3	Ključna etapa	Uspostavljena jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede	Odluka Ministarstva poljoprivrede o uspostavi jedinice za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede				Q4	2021.	Osnovani odjel, u suradnji s nadležnim tijelima (Agencija za plaćanja, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), planira i prati provedbu svih ulaganja kako bi se osiguralo ostvarivanje sljedećih ciljeva: najmanje 30 digitalnih javnih usluga, funkcionalna platforma Pametna poljoprivreda i javno dostupan informacijski sustav sljedivosti.
135	C1.5. R3-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi navedenih u Akcijskom planu za digitalnu transformaciju poljoprivrednih javnih usluga		Broj	0	30	Q4	2024.	Akcijski plan za digitalnu transformaciju osnova je za bilježenje svih poljoprivrednih usluga koje će se digitalizirati. Akcijski plan uključuje model i proces transformacije svake evidentirane javne usluge. Najmanje 30 javnih usluga koje će biti uvrštene u Akcijski plan i primati potporu u okviru NPOO-a bit će digitalizirano i dostupno korisnicima. Akcijskim planom definiraju se pojedinačne javne usluge koje će se digitalizirati tijekom provedbe projekta. Najmanje 30 usluga digitalizirano je i dostupno korisnicima.
136	C1.5. R3-I2	Ključna etapa	Uspostava platforme za pametnu poljoprivredu	Dostupna platforma za pametnu poljoprivredu				Q4	2025.	Platforma za pametnu poljoprivredu stavit će se na raspolaganje korisnicima. Platforma za pametnu poljoprivredu pružit će ažurirane, strukturirane i pravodobne informacije izravno s polja i poljoprivrednih gospodarstava.
137	C1.5. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za sljedivost	Informacijski sustav za sljedivost operativan je dostupan javnosti				Q4	2024.	Planirani informacijski sustav za sljedivost omogućit će bolju informiranost potrošača putem praćenja sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Sustav će biti dobrovoljan i upotrebljavat će se za ujednačavanje i olakšavanje praćenja informacija, olakšavanje poslovanja i pružanje informacija potrošačima putem koda QR. Sustav će biti izrađen tako da omogućava povezivanje s ostalim e-sustavima te kontinuirano ažuriranje informacija o sljedivosti. Sustav će moći bilježiti i informacije o trgovcima i posrednicima, koji možda ni ne dolaze u fizički kontakt s proizvodom.
138	C1.5. R4	Ključna etapa	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i poboljšani IT sustav za doniranje hrane	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i nadogradnja tehničkog rješenja za IT sustav za doniranje hrane operativni su i dostupni javnosti				Q2	2022.	Pokrenut će se internetska platforma za sprečavanje i smanjenje otpada od hrane u svrhu širenja primjera dobre prakse, informiranja i educiranja o problematici otpada od hrane i doniranju hrane. Informatički sustav za doniranje hrane, koji je već u upotrebi, nadogradit će se novim funkcijama, među ostalim mogućnošću regionalnog upravljanja sustavom i statističkog prikaza podataka.
139	C1.5. R4-I1	Ključna etapa	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane proveden je, a sredstva su isplaćena				Q4	2023.	Program potpore pokreće se na temelju javnog poziva i sklopljenih ugovora, isplatom sredstava koja će se koristiti za izgradnju i obnovu skladišnih objekata, opreme za skladištenje i namještaja, opreme za hlađenje i čuvanje hrane, viličara, rashladnih i drugih vozila i informatičke opreme.

F. KOMPONENTA 1.6.: RAZVOJ ODRŽIVOG, INOVATIVNOG I OTPORNOG TURIZMA

Pandemija bolesti COVID-19 vrlo je negativno utjecala na turistički sektor, u svijetu i u Hrvatskoj. Kao strateška djelatnost u Hrvatskoj, turizam čini 11,4 % izravnog udjela u BDP-u, a broj noćenja se 2020. smanjio za 55 % u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na posljedice krize i promjene očekivanja potražnje, cilj je ove komponente NPOO-a transformirati i modernizirati sektor turizma te povećati njegovu konkurentnost, održivost i otpornost ostvarenjem sljedećih sveobuhvatnih ciljeva:

-povećati otpornost i održivost turističkog sektora podržavanjem zelene i digitalne tranzicije,

-doprinijeti oporavku turističkog sektora od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 poboljšanjem smještajnih kapaciteta te socijalne i teritorijalne kohezije,

-povećati kružno gospodarstvo u turizmu i poticati odgovornu potrošnju te povećati neizravne učinke turizma na povezane aktivnosti.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o smanjenju najvećih parafiskalnih nameta (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.), poduzimanju svih potrebnih mjera za učinkovit odgovor na pandemiju (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i pojačanom financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja te promicanju privatnih ulaganja za potporu oporavku gospodarstva (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponentom se doprinosi i ciljevima utvrđenima u drugim potkomponentama ovog plana, posebno u potkomponenti C 1.5. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom i C2.3. Digitalna transformacija društva i javne uprave.

F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.6 R1 – Povećanje otpornosti i održivosti turističkog gospodarstva

Reformom se nastoji uspostaviti učinkovit organizacijski i pravni okvir za upravljanje razvojem održivog turizma izradom Zakona o turizmu, Strategije održivog razvoja turizma do 2030., Nacionalnog plana održivog razvoja turizma do 2027. i strateške procjene utjecaja na okoliš.

Reforma uključuje:

-daljnje administrativno i parafiskalno rasterećenje turističkog sektora,

-daljnju promjenu zakonodavnog okvira radi boljeg upravljanja razvojem turizma i poticanja ulaganja poduzeća u inovacije,

-izradu novog modela turizma koji nudi raznovrsnije turističke proizvode, doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji poduzeća u turizmu i omogućava pridržavanje načela kružnoga gospodarstva,

-smanjenje operativnih procedura što će doprinijeti lakšem, bržem i jeftinijem pokretanju turističkog poslovanja.

Operacionalizacija reforme sustava upravljanja turizmom predviđena je i u okviru ulaganja C2.3. R3-I15 – Uspostava aplikativnih rješenja u turizmu s ciljem administrativnog rasterećenja poduzeća te transformacije modela turizma ka održivosti. Reforma će se provesti u skladu s načelom provedbe javnih rasprava, uključivanjem širokog kruga dionika u cjelokupnom turističkom ekosustavu, uključujući poduzeća, sektorske udruge i predstavnike akademske zajednice.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti:

Cilj je ulaganja pružiti financijsku potporu u obliku bespovratnih sredstava za izradu, prilagodbu i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj.

Mjera se sastoji od ulaganja kojima se dodatno razvija turistička infrastruktura, povećava energetska učinkovitost i promiču turistički proizvodi u manje razvijenim turističkim odredištima.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzeća i poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma:

Cilj je ulaganja pružiti financijsku potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji sektora turizma.

Cilj je ulaganja provesti zelene projekte, kao što su projekti kojima se povećava energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i kružno gospodarstvo, uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš te jačanje učinkovitosti resursa.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.6 R1-I3 – Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam

Cilj je ulaganja jačanje otpornosti ljudskog kapitala u cijelom sektoru turizma, u okviru programa obrazovanja koji odgovaraju potrebama tržišta rada.

Glavne aktivnosti ulaganja uključuju izradu programa obrazovanja koji odgovaraju potrebama tržišta rada i provođenje edukacija u okviru tih programa obrazovanja.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
140	C1.6. R1	Ključna etapa	Analiza scenarija kao dio Strategije razvoja održivog turizma do 2030.	Izrada analize scenarija				Q4	2021.	Analiza scenarija izrađena kao dio procesa razvoja strategije temelj je za mobiliziranje ulaganja iz ove potkomponente. Analiza scenarija obuhvatit će projiciranje razvojnog smjera na nacionalnoj i teritorijalnoj razini u dogovoru s ključnim dionicima sektora.
141	C1.6. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.	Odredba o stupanju na snagu Strategije razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.				Q3	2022.	U okviru reforme provest će se proces transformacije modela razvoja turizma ka održivosti izradom Strategije održivog razvoja turizma do 2030. i to iz aspekta socioekonomske, okolišne i prostorne održivosti. Strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja te će se u njoj posebna pažnju posvetiti i pitanjima dosadašnjeg korištenja prostora, tj. prekomjernog turizma na pojedinim odredištima, kao jednog od ključnih problema turističkog razvoja. Strategijom će se pružiti i odgovor za smanjenje neujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj.
142	C1.6. R1	Ključna etapa	Izrada metodološkog okvira za satelitski račun održivog turizma Republike Hrvatske	Odredba o stupanju na snagu metodološkog okvira za satelitski račun održivog turizma				Q3	2023.	Sustav satelitskih računa održivog turizma stvorit će uvjete za upravljanje i praćenje razvoja turizma pomoću definiranih pokazatelja održivosti turizma na nacionalnoj i regionalnoj razini. Satelitski račun postat će alat za upravljanje javnom politikom. Prikupljanje i sastavljanje podataka uskladit će se s Europskim sustavom turističkih pokazatelja (ETIS) i konceptima, definicijama, klasifikacijama i računovodstvenim pravilima Sustava okolišno-ekonomskog računovodstva (SEEA). Kako bi se poboljšala učinkovitost regionalne turističke politike, uspostavit će se regionalni satelitski račun održivog turizma, u koji će se dodati posebni pokazatelji turističke aktivnosti na razini odredišta prilagođeni za ukazivanje na moguću pojavu prekomjernog turizma. Podaci i analize bit će podloga za javno i privatno strateško usmjerenje planiranja i pružiti relevantni alat za upravljanje politikama.
143	C1.6. R1	Ključna etapa	Zakon o turizmu kojim se uspostavlja okvir za praćenje i razvoj turističkog sektora	Stupanje na snagu Zakona o turizmu				Q4	2023.	Zakonom o turizmu pružit će okvir za praćenje i razvoj sektora turizma uspostavom sustava praćenja i analize podataka i sustava poticanja, praćenja i analize ulaganja, definiranjem uloge ključnih dionika u razvoju turizma i međuresorne suradnje te definiranjem pokazatelja i standarda osiguravanja održivosti turizma (osobito zelenih i digitalnih standarda).
144	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Objava javnih poziva za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja	Objava natječajne dokumentacije za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja				Q3	2022.	U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će ulaganja biti usredotočena na projekte koji mogu povećati zeleni i digitalni aspekt kvalitete turističke infrastrukture i smanjiti utjecaj na okoliš, a posljedično i koncentraciju gostiju u sezoni. Na glavnim turističkim i obalnim područjima, prema indeksu turističke razvijenosti, bit će prihvatljiva samo ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju postojeće turističke infrastrukture, i to do 29 623 731 EUR ukupnog proračuna, koja doprinose održivom upravljanju odredištima i smanjenju utjecaja na okoliš na vrhuncu sezone. Kriteriji prihvatljivosti uključuju usklađenost s Tehničkim smjernicama za provedbu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
145	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Dovršetak odabranih projekata za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture	Potvrda nadzornog inženjera o završetku radova				Q2	2026.	Dovršetak 10 odabranih projekata ulaganja za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture.
146	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 % ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju.	Objava natječajne dokumentacije za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u sektoru turizma;				Q3	2022.	U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će se najmanje 29 862 632 EUR od ukupnih ulaganja dodijeliti za ulaganja usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu tim promjenama, digitalizaciju aktivnosti u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti i smanjenja otpada te na prelazak na kružno gospodarstvo. Kriteriji za odabir projekata doprinijet će zelenoj tranziciji, u skladu s NRS-om, europskim zelenim planom, pokazateljima održivosti definiranima u studiji izvedivosti za izradu satelitskog računa održivog turizma Republike Hrvatske i smjernicama za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. U skladu s načelima iz Tehničkih smjernica za primjenu načela nenanošenja bitne štete pokazat će kako će ublažiti negativne ekološke učinke koji se mogu povezati s projektom i kako će doprinijeti pozitivnim učincima tijekom provedbe projekta. U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će se najmanje 29 862 632 EUR ukupnih ulaganja dodijeliti za potporu zelenoj tranziciji te će se za ta ulaganja navesti kriteriji za odabir/prihvatljivost koji će odražavati zahtjeve primjenjivih područja intervencije [3–100] iz Priloga [VI./VII.] i usklađenost s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) te usklađenost podržanih projekata sa zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.
147	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Dovršetak odabranih projekata ulaganja za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u sektoru turizma	Potvrda nadzornog inženjera o završetku radova				Q2	2026.	Dovršetak 37 odabranih projekata ulaganja za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u sektoru turizma.
148	C1.6. R1-I3	Ciljna vrijednost	Obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu		Broj	0	10	Q4	2024.	Izrađeni obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine za državne i javne službenike u sustavu turizma, nezaposlene i edukacije kod poslodavaca Izrađeni obrazovni programi temeljit će se na analizama potreba tržišta rada i stvorit će osnovu za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine za državne službenike u sustavu turizma i službenike u sustavu turističkih zajednica, nezaposlene i edukacije kod poslodavaca. Kriteriji za odabir programa koji će se razvijati bit će doprinos ostvarenju ciljeva digitalne i zelene tranzicije, odnosno stjecanje znanja i vještina potrebnih za provedbu projekata financiranih u okviru ulaganja C1.6. I2 i I1 te potkomponente, kao što su znanja povezana sa zelenom gradnjom, obnovljivim izvorima energije, inovativnim proizvodima, poduzetničkim vještinama i održivim upravljanjem destinacijom.
149	C1.6. R1-I3	Ciljna vrijednost	Educirani polaznici obrazovnih programa u području turizma		Broj	0	1 000	Q4	2025.	Najmanje 1000 polaznika pohađa tečajeve osposobljavanja u području turizma.

G. KOMPONENTA 2.1.: JAČANJE KAPACITETA ZA IZRADU I PROVEDBU JAVNIH POLITIKA I PROJEKATA

Ova komponenta NPOO-a namijenjena je poboljšanju kvalitete oblikovanja javnih politika, povećanju kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika, smanjenju rascjepkanosti javne uprave boljom koordinacijom među relevantnim ministarstvima te pospješivanju provedbe javnih politika i projekata. Komponenta uključuje mjere namijenjene:

-unaprjeđenju izrade i provedbe javnih politika i projekata na središnjoj i lokalnoj razini pojačanim korištenjem digitalnih tehnologija,

-pružanju pomoći korisnicima u pripremi projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije, i

-jačanju mehanizama za koordinaciju i upravljanje javnim politikama.

Komponentom će se doprinijeti ispunjenju preporuka za Hrvatsku o povećanju kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o povećanju kapaciteta i učinkovitosti javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini (4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.1 R1 – Jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja

Cilj je reforme poboljšati način upravljanja javnim politikama te način njihove provedbe.

Mjera se sastoji od izrade zakonodavstva za poboljšanje koordinacije javnih politika i time profesionalizaciju strateškog planiranja i procjene učinaka propisa.

Reforma C2.1 R2 – Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata EU-a

Kako bi se povećala apsorpcija sredstava Unije, tom će se reformom povećati kapacitet za pripremu i provedbu fondova EU-a. Nadalje, Vladinom odlukom o tijelima u sustavu provedbe NPOO-a utvrdit će se nadležna tijela i odgovornosti za obavljanje poslova provedbe, osnovati središnje koordinacijsko tijelo u okviru MINFIN-a za provedbu i praćenje NPOO-a te će se Odbor za provedbu zadužiti za osiguravanje usklađenosti i dosljednosti u korištenju sredstava Unije. Pripremit će se analiza radnog opterećenja za jačanje administrativnih kapaciteta u svim operativnim programima. Statut Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) izmijenit će se kako bi se uskladio s Uredbom (EU) 2021/241 i osigurao zakonsku ovlast za provedbu revizija u okviru NPOO-a. Nadogradit će se i IT sustav koji se upotrebljava za europske strukturne i investicijske fondove kako bi se omogućilo prikupljanje, pohrana i praćenje podataka o ključnim etapama i ciljevima, među ostalim na razini krajnjih korisnika.

Reforma će biti dovršena do 31. siječnja 2022., prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje Komisiji.

Ulaganje C2.1 R1-I1 – Optimizacija, standardizacija i digitalizacija postupaka za strateško planiranje i procjenu učinaka javnih politika

Cilj je ulaganja poduprijeti digitalizaciju strateškog planiranja, provedbe i procjene javnih politika.

Mjera se sastoji od razvoja informatičke platforme, informacijskog sustava za strateško planiranje kako bi se omogućilo praćenje pripreme strateških dokumenata.

Ulaganje C2.1 R2-I1 – Osiguravanje pomoći korisnicima u pripremi projektno-tehničke dokumentacije

Cilj je mjere povećati stopu uspješnosti i apsorpciju sredstava EU-a.

Mjera se sastoji od poziva za pružanje pomoći potencijalnim korisnicima raznih sredstava EU-a za ubrzavanje i optimizaciju izrade projektno-tehničke dokumentacije.

G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
150	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i pripadajućih podzakonskih akata	Stupanje na snagu izmjena Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i pripadajućih podzakonskih akata				Q4	2022.	Izmjenama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i pripadajućih podzakonskih akata unaprijedit će se učinkovitost strateškog planiranja i profesionalizacija izrade strateških dokumenata. Uključivat će i temelj za opis poslova i katalog kompetencija državnih službenika u vezi sa strateškim planiranjem:
151	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o procjeni učinka propisa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o procjeni učinka propisa				Q4	2023.	Izmjenama Zakona o procjeni učinka propisa pojednostavnit će se postupci ex post procjene učinaka propisa, uključujući metodologiju i procedure, na temelju preporuka iz Instrumenta financijske pomoći za projekt u vezi s ex post procjenom učinaka propisa. Izmjene će uključivati i izmjene opisa poslova i kataloga kompetencija državnih službenika u vezi s procjenom učinka radi profesionalizacije koordinacije te izrade i praćenja učinaka regulative u javnoj upravi.
152	C2.1. R1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija i pojednostavnjenje postupaka radi smanjenja administrativnog opterećenja koje izravno utječe na građane		% (postotak)	0	20	Q4	2025.	Barem 20 %-tno smanjenje administrativnog opterećenja za građane u odnosu na 31. prosinca 2019., primjenom metodologije standardnog modela troškova (SCM), kroz digitalizaciju i/ili pojednostavnjenje postupaka.
153	C2.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija mapiranja svih poslovnih procesa u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa		% (postotak)	0	100	Q4	2025.	Svi mapirani poslovni procesi u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa digitalizirat će se i ugraditi u informatičku platformu (informatički sustav za digitalizaciju procesa u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa). Informatički sustav omogućit će praćenje izrade strateških dokumenata, provedbu i evaluaciju javnih politika i procjenu učinka propisa. Informatički sustav uključivat će i upravljačku ploču s pregledom rezultata provedbe javnih politika.
156	C2.1. R2	Ključna etapa	Izmjena Statuta ARPA-e radi izmjene njezinih ovlasti	Stupanje na snagu izmjena Statuta ARPA-e				Q3	2021.	Izmjenom Statuta Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) utvrdit će se ovlast ARPA-e za uspostavu i provedbu revizija sustava i kontrola povezanih s NPOO-om.
157	C2.1. R2	Ključna etapa	Uspostava sustava provedbe i revizije NPOO-a	Stupanje na snagu Vladine odluke o tijelima u sustavu provedbe NPOO-a, osnivanje koordinacijskog tijela u okviru MINFIN-a i ažuriranje postupaka koje primjenjuju provedbena tijela.				Q4	2021.	Odlukom o tijelima u sustavu provedbe NPOO-a utvrdit će se nadležna tijela i odgovornosti za obavljanje poslova provedbe NPOO-a, uključujući središnje koordinacijsko tijelo u okviru MINFIN-a radi osiguranja provedbe i praćenja mjera iz NPOO-a, uključujući reforme, a Odbor za provedbu osigurat će usklađenost i dosljednost u korištenju sredstava Unije. Koordinacijsko tijelo za NPOO bit će osnovano i potpuno funkcionalno, u okviru MINFIN-a Svi postupci koje primjenjuju provedbena tijela NPOO-a ažurirani su i na snazi.
158	C2.1. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o institucionalnom okviru za fondove EU-a	Stupanje na snagu Zakona o institucionalnom okviru za fondove EU-a				Q4	2021.	Zakonom se, uz uspostavu institucionalnog okvira i određivanje tijela, predviđa i okvir za aktivnosti jačanja kapaciteta, čija se daljnja razrada očekuje u okviru Plana za jačanje administrativnih kapaciteta. Taj se Plan izrađuje u okviru fondova ESI. Zakon prepoznaje potrebe daljnjeg jačanja kapaciteta korisnika za pripremu, prijavu i provedbu projekata, koji se provode u okviru (operativnih) programa financiranih fondovima EU-a.
159	C2.1. R2	Ključna etapa	Procjena administrativnih kapaciteta	Objavljena je analiza radnog opterećenja				Q4	2021.	Analiza radne opterećenosti provest će se za institucije uključene u pojedine sustave upravljanja i kontrole uzimajući u obzir i opterećenje koje proizlazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Analiza će pružiti odgovarajuće informacije u smislu potreba administrativnih kapaciteta kako bi se oni pravovremeno postigli, među ostalim izradom preporuka za povećanje kapaciteta prema potrebi. Na temelju analiza i preporuka uključenim ustanovama bit će dodijeljeni potrebni resursi.
160	C2.1. R2	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava eFondovi: Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a	Revizijsko izvješće kojim se potvrđuju funkcionalnosti repozitorijskog sustava				Q1	2022.	Repozitorijski sustav za praćenje provedbe RRF-a uspostavljen je i u funkciji. Sustav uključuje barem sljedeće funkcionalnosti: (a) prikupljanje podataka i praćenje realizacije ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; (b) prikupljanje i pohranjivanje podataka propisanih člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe o RRF-u te osiguravanje pristupa tim podacima.
161	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije		Broj (iznos)	0	6 370 695	Q4	2022.	Dodijelit će se 6 370 695 EUR, temeljem odluka o financiranju za razvoj projektno-tehničke dokumentacije koju izrađuju ministarstva, nacionalne agencije i lokalna i regionalna tijela radi pružanja potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji.
162	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije		Broj	0	100	Q4	2025.	Bespovratna sredstva dodjeljuju se javnim subjektima za izradu projektno-tehničke dokumentacije za najmanje 100 projekata za pružanje potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji.

G.3. Opis reformi i ulaganja za zajam  

Ulaganje C2.1. R1-I2 – Jačanje kapaciteta u području strateškog planiranja i bolje regulative:

Cilj je ulaganja doprinijeti osiguravanju održivosti sustava strateškog planiranja i poboljšati kvalitetu izrade i provedbe javnih politika u Hrvatskoj.

Ulaganjem će se razviti obrazovni moduli i organizirati osposobljavanje kako bi se poboljšala uspješnost strateškog planiranja u državnim tijelima.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

G.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam 

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
154	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Edukacijski moduli za strateško planiranje i procjenu učinka propisa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini		Broj	0	10	Q4	2024.	Izradit će se 10 edukacijskih/obrazovnih modula za strateško planiranje i bolju regulativu kako bi se omogućila profesionalizacija rada, uključujući komponente e-učenja s tehničkom potporom Državne škole za javnu upravu (DŠJU). Moduli će biti razvijeni do kraja 2024.
155	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj dana provedene izobrazbe za službenike povezane sa sustavom strateškog planiranja i provedbe učinaka propisa na nacionalnoj i regionalnoj razini		Broj	0	15	Q4	2025.	Barem 15 dana provedene izobrazbe na temelju obrazovnih modula u sustavu strateškog planiranja i provedbe učinaka propisa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

H. KOMPONENTA 2.2.: DALJNJE UNAPRJEĐENJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE

Cilj je komponente modernizirati hrvatsku javnu upravu i usmjeriti je na korisnike poticanjem stvarnih i funkcionalnih spajanja jedinica lokalne uprave, povećanjem digitalizacije, interoperabilnosti i učinkovitosti dodjele resursa na lokalnoj razini te reformiranjem sustava naknada i upravljanja ljudskim resursima.

Glavni su ciljevi poboljšati sposobnost privlačenja i zadržavanja visokokvalitetnih i nadarenih kadrova u javnoj upravi te poboljšati kvalitetu javnih usluga u jedinicama lokalne i regionalne uprave, što je otežano slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima i nedostatkom transparentnosti.

Komponenta uključuje glavne reforme s povezanim ulaganjima:

-unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi osnaživanjem sustava prijema u državnu službu i daljnje poboljšanje kompetencija državnih službenika,

-uvođenje novih modela plaća i rada u državnoj službi, uključujući reformu sustava plaća u javnom sektoru i unaprjeđenje sustava upravljanja ljudskim resursima te poticanje vertikalne i horizontalne mobilnosti,

-digitalnu transformaciju konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa,

-osiguravanje funkcionalne i održive lokalne uprave daljnjom optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne samouprave pružanjem potpore funkcionalnom i stvarnom spajanju.

Komponenta će doprinijeti ispunjenju preporuka za Hrvatsku o potrebi jačanja učinkovitosti javne uprave (1. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i unaprjeđenju pružanja i kvalitete usluga u manjim jedinicama lokalne uprave (4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje četiri reforme i sedam ulaganja.

H.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.2. R1 – Unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi

Cilj je reforme poboljšati sustav zapošljavanja u javnoj službi kako bi se osiguralo zapošljavanje visokokvalificiranih kadrova koji doprinose poboljšanju učinkovitosti javne uprave i omogućuju preusmjeravanje javne uprave na potrebe građana. Reforma uključuje izmjene zakonodavnog okvira. Uz provedbu reforme, nadležna tijela namjeravaju razviti informatičke alate, metodologije i sadržaje potrebne za provjeru kompetencija te provesti mjere izgradnje kapaciteta.

Uvest će se centralizirani sustav selekcije državnih službenika na temelju prethodno utvrđenih planova, analizama radne opterećenosti i stvarnim potrebama državnih tijela za zapošljavanjem određenog profila službenika. U postupku zapošljavanja provodit će se internetsko testiranje kandidata te tako osigurati transparentni i objektivniji odabir kandidata.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C2.2. R1-I1 – Centralizirani sustav selekcije

Cilj je ulaganja uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav zapošljavanja na temelju stvarnih utvrđenih potreba i financijskih sredstava. Time će se postići zapošljavanje najboljih i najkompetentnijih kandidata te posljedično doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javne uprave.

Ulaganje uključuje sljedeće aktivnosti:

-komparativnu analizu oblika centraliziranog sustava zapošljavanja u državama članicama EU-a te izradu prijedloga novog modela zapošljavanja,

-izmjene zakonodavnog okvira, među ostalim Zakona o državnim službenicima i postupaka zapošljavanja državnih službenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade,

-izradu standardiziranih testova i izobrazbe,

-izradu informatičke platforme,

-testiranje i provedbu informatičke platforme.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.2. R1-I2 – E-državni ispit

Cilj je ulaganja uspostava novog sustava polaganja državnog ispita elektroničkim putem čime će se osigurati objektivniji, prikladniji i valjaniji način procjenjivanja znanja kandidata standardiziranim pisanim ispitivanjem.

Ulaganje uključuje razvoj računalnog aplikacijskog sustava u okviru kojeg će se odvijati postupci razvoja ispitnih materijala za državni ispit, prijave na ispit, organizacija, provedba i polaganje državnog ispita. Uvjerenje o položenom ispitu izdavat će se elektronički. Sustav će obuhvaćati bazu ispitnih zadataka i materijala, bazu podataka o kandidatima te će omogućavati kreiranje izvještaja vezanih uz provedbu i rezultate ispitivanja. Takav će sustav omogućiti kontinuirano praćenje i unaprjeđenje svih postupaka razvoja i provedbe državnih ispita. Ispitne prostorije u četiri ispitna centra u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku bit će opremljene i stavljene na raspolaganje za potrebe tog e-državnog ispita i centraliziranog sustava selekcije (Ulaganje C2.2. R1-I1).

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Reforma C2.2. R2 – Novi modeli plaća i rada u državnoj i javnim službama

Cilj je reforme uvesti pravedan, transparentan, dosljedan, motivirajući i financijski održiv sustav određivanja plaća u državnoj upravi i javnim službama te standardiziran, digitaliziran i korisnički usmjeren sustava za upravljanje ljudskim resursima. Kako bi se odgovorilo na novu radno okruženje, uvest će se pametni model rada koji će službenicima pružiti potrebne alate i vještine za rad na daljinu.

Na temelju analize situacije i usporedbe plaća u državnoj i javnim službama uvest će se novi sustav plaća te će se donijeti novi Zakon o plaćama u državnoj službi i novi Zakon o plaćama u javnim službama. Novi zakoni uključivat će odredbe o vrednovanju radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima i osiguravanje harmonizacije plaća u državnoj upravi i javnim službama. Novim modelom plaća uspostavit će se sustav nagrađivanja koji će se temeljiti na radnom učinku. Izmijenit će se propisi povezani s ocjenjivanjem i napredovanjem državnih službenika. Ocjena rada i učinkovitosti bit će temelj za karijerno napredovanje i promicanje.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C2.2. R2-I1 – Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama

Ulaganjem će se uspostaviti novi sustav naknada u državnoj upravi i javnim službama, čime će se poduprijeti reforma u tom području. Osigurat će pravedniji sustav iz perspektive državnih službenika, postat će konkurentniji i fiskalno održiviji, u smislu zadržavanja ukupne mase za plaće u državnom proračunu te njezine racionalnije raspodjele.

Osnovat će se jedinstveno koordinacijsko tijelo Vlade zaduženo za međuinstitucijsku koordinaciju svih aktivnosti, u pratnji timova stručnjaka, uključujući predstavnike socijalnih partnera. Provest će se analiza postojećeg sustava plaća i pravnog okvira i komparativna analiza s usporedivim državama članicama. Na temelju tih analiza izradit će se novi prijedlog novog sustava plaća i pravnog okvira, u IT sustav upravljanja ljudskim resursima uključit će se devet novih funkcionalnosti te će se izraditi i provesti komunikacijska strategija.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.2. R2-I2 – Uvođenje modela za hibridni pristup radnome mjestu – pametni model rada

Cilj je ulaganja uvesti model koji će državnim službenicima omogućiti rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika. Uspostavit će se inovativan tijek rada koji će se temeljiti na elementu fleksibilnosti radnog vremena i mjesta rada u skladu s potrebama postupaka i planova javne uprave. Izmijenit će se zakonodavna rješenja koja se odnose na službeničke i radne odnose radi uvođenja hibridnog modela rada u javnoj upravi i pravosuđu (Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima, Zakon o zaštiti na radu i podzakonski akti), koja će omogućiti neometani i kontinuirani rad zaposlenika.

Radi postizanja prethodno navedenih ciljeva, mjerom se predviđa sljedeće:

-angažiranje vanjskih stručnjaka za utvrđivanje trenutačnog stanja u području uvjeta za rad na daljinu i izrada i provedba edukacija rukovodećeg kadra,

-izrada prijedloga modela hibridnog pristupa radnome mjestu s cjelovitim normativnim rješenjem za provedbu, od strane vanjskih stručnjaka,

-izmjena zakonodavnog okvira i metodologija rada,

-nabava informatičke tehnologije (prijenosna računala, tableti i pametni telefoni i potreban softver) u okviru transparentnih postupaka javne nabave,

-edukacija zaposlenika.

Mjera će biti dovršena do 30. rujna 2023.

Reforma C2.2. R3 – Digitalna transformacija konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa

Cilj je reforme unaprijediti upravljanje dokumentacijom u tijelima javne vlasti radi poboljšanja poslovnih procesa. Očekuje se da će mjera omogućiti učinkovitije pružanje usluga javne uprave primjenom provedenih rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) kojima će se osigurati interoperabilnost i razmjena podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštita prava građana.

Pored toga, planira se razviti i uvesti digitalna javna usluga koja će omogućiti pristup digitalnim konzervatorskim podlogama izrađenima za kulturno-povijesne cjeline. Nadalje, razvit će se potrebni standardi i kriteriji kako bi se poboljšala sveukupna učinkovitost javne uprave u tom kontekstu. Očekuje se da će se razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava, jačanjem infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta u državnim arhivima i jačanjem kapaciteta za digitalizaciju analognog gradiva na papiru kod stvaratelja i vlasnika (posjednika) gradiva unaprijediti digitalne javne usluge, osigurati brži pristup dokumentaciji i bolje ostvarivanje prava korisnika i svih zainteresiranih građana.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.2. R3-I1 – Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga

Ulaganje se sastoji od uspostave nove digitalne javne usluge povezane s postojećim digitalnim javnim uslugama kako bi se smanjile administrativne prepreke i službenicima omogućilo da brže i učinkovitije obrađuju predmete.

Mjera se sastoji od razvoja digitalnih konzervatorskih podloga.

Ulaganje C2.2. R3-I2 – Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva

Ulaganje se sastoji od poboljšanja upravljanja dokumentima koje izrađuju javna tijela i pravosudni sustav te njihova arhiviranja osiguravanjem pristupa svim uključenim javnim tijelima.

Ulaganje se sastoji od razvoja nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i uvođenje nove usluge „e-Arhiv”, u okviru državne informacijske infrastrukture.

Reforma C2.2. R4 – Funkcionalna i održiva lokalna uprava

Cilj je reforme uspostaviti visokokvalitetan i učinkovit sustav lokalne i regionalne vlasti poticanjem funkcionalne i stvarne integracije jedinica lokalne uprave. Očekuje se da će reforma doprinijeti poboljšanom, učinkovitom i transparentnom pružanju javnih usluga građanima te im pružiti jednake mogućnosti za zadovoljavanje svojih potreba i interesa, bez obzira na to gdje žive.

Relevantni propis, Zakon o izvršenju proračuna Republike Hrvatske za 2022., izmijenit će se i uvest će se mehanizam financijske potpore za poticanje funkcionalnog i stvarnog spajanja. U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 % i funkcionalno spajanje najmanje 40 % jedinica lokalne uprave. U razvojnoj fazi mehanizma utvrdit će se više mogućih modela financiranja zajedničkog obavljanja poslova uzimajući u obzir opseg usluga koje moraju pružati vlade lokalne i regionalne uprave kako je utvrđen zakonom i iskazane potrebe jedinica za zajedničkim obavljanjem poslova. Uspješan dovršetak postupka stvarnog ili funkcionalnog spajanja bit će preduvjet za dodjelu dodatnih sredstava ili sufinanciranja iz državnog proračuna. Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.

Izmjene propisa povezanih s mehanizmom financijske potpore za lokalna i regionalna tijela, kojima se omogućava isplaćivanje financijskih poticaja za spajanje

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Ulaganje C2.2. R4-I1 – Daljnja optimizacija i decentralizacija jedinica lokalne i regionalne uprave pružanjem potpore funkcionalnom i stvarnom spajanju

Cilj je mjere pružiti potporu jedinicama lokalne uprave pri donošenju odluka o funkcionalnom ili stvarnom spajanju radi poboljšanja kvalitete usluga lokalne uprave.

Ulaganje se sastoji od nadogradnje informatičkog sustava za pružanje potpore popratnoj reformi (C2.2. R4) i uspostave visokokvalitetnog sustava za poticanje funkcionalnog i stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave.

H.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
163	C2.2. R1	Ključna etapa	Izmijenjeni zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojim se utvrđuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira	Stupanje na snagu izmijenjenog zakonodavnog okvira za centralizirani sustav selekcije državnih službenika				Q2	2023.	Revidirano zakonodavstvo uključuje barem sljedeće mjere: – utvrđivanje profila poslova specifičnih za nacionalnu upravu kako bi se privukle potrebne kompetencije i vještine; – stvaranje jedinstvene platforme za zapošljavanje kako bi se na jednoj platformi centralizirali postupci zapošljavanja za sve nacionalne uprave; – prilagodba postupka zapošljavanja za: i. prelazak sa sustava koji se temelji isključivo na znanju na sustav koji se prvenstveno temelji na kompetencijama i odgovarajućim vještinama; ii. ocjenu kompetencija za rad državnih službenika; iii. razlikovanje zapošljavanja na početnoj razini, koja bi se trebala temeljiti isključivo na kompetencijama, i zapošljavanja specijaliziranih profila, koje bi trebalo kombinirati kompetencije s relevantnim radnim iskustvom i dovesti do pristupa karijerama na višoj razini; – jačati rad na postizanju rodne ravnoteže i jamčiti rodnu jednakost pri zapošljavanju, kao i promaknuću žena na više rukovodeće položaje.
164	C2.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % novih, stalno zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novorazvijene IT platforme		% (postotak)	0	100	Q4	2024.	Uvest će se centralizirani sustav selekcije državnih službenika koji će se provoditi na temelju prethodno utvrđenih planova prijema zasnovanih na analizama radne opterećenosti i stvarnim potrebama državnih tijela za zapošljavanjem određenog profila službenika. Sustavom će biti predviđeno da se u postupku zapošljavanja provodi internetsko testiranje kandidata te tako osigura transparentniji i objektivniji odabir kandidata.
165	C2.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita digitalno polažu državni ispit na temelju novog modela ispita.		% (postotak)	0	100	Q4	2022.	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita polažu državni ispit na temelju potpuno digitaliziranog modela. Postupak polaganja državnog ispita digitalizirat će se radi povećanja njegove transparentnosti, pristupačnosti (više lokacija u zemlji) i učinkovitosti.
166	C2.2. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za mobilnost	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za vertikalnu i horizontalnu mobilnost službenika u javnoj upravi				Q2	2023.	Novim propisom o plaćama u državnoj upravi i javnim službama omogućit će se pravedna i transparentna procjena radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima te će se uskladiti razredi i bonusi u javnoj upravi, utvrditi koeficijenti složenosti poslova uz savjetovanje sa socijalnim partnerima te uvesti sustav nagrađivanja koji se temelji na radnom učinku. Uvest će se novi sustav plaća, a novi Zakon o plaćama u državnoj službi i novi Zakon o plaćama u javnim službama uključivat će odredbe o pravednom i transparentnom vrednovanju radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima, osiguravanju usklađenosti plaća u državnoj službi i javnim službama i uvođenju sustava nagrađivanja prema radnom učinku. Izmijenit će se zakonodavni okvir (Zakon o državnim službenicima i pripadajući podzakonski akti) za vertikalnu i horizontalnu mobilnost. To uključuje plan za karijeru koji omogućuje pristup srednjim i višim rukovodećim položajima te jačanje veze između napredovanja u karijeri i procjene radnog učinka. Osim toga, postavit će se preduvjeti za učinkovito tržište rada u javnoj upravi, uključujući (a) stvaranje transparentnog i ujednačenog sustava oglašavanja za sva slobodna radna mjesta u javnoj upravi (b) mogućnost prijave za bilo koji posao bilo gdje u javnoj upravi.
167	C2.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Sustav za upravljanje ljudskim resursima, Registar zaposlenih u javnom sektoru (REGZAP) i Sustav za centralizirani obračun plaća (RegZap – Cop) dopunjuju se s devet novih funkcionalnosti radi digitalizacije svih povezanih postupaka te posljedičnog pojednostavnjenja i ubrzanja izmjene sustava plaća		Broj	0	9	Q2	2024.	Razvit će se i implementirati devet novih funkcionalnosti u REGZAP-COP-u (izrada akata o pravima i obvezama službenika, ocjenjivanje, evidencija rada, planiranje i razvoj karijere, interna burza rada te personalizirani pristup sustavu od strane službenika, službena putovanja) radi provedbe predloženih izmjena u sustavu plaća.
168	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 20 % državnih službenika primjenjuje pametni model rada		% (postotak)	0	20	Q3	2023.	20 % državnih službenika radi prema pametnom modelu rada, koji omogućava rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika.
169	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada		% (postotak)	0	60	Q3	2023.	60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada i ima vještine potrebne za rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika.
170	C2.2. R3	Ključna etapa	Uvođenje usluge e-konzervatorskih podloga	Digitalna javna usluga e-konzervatorskih podloga u potpunosti je funkcionalna i dostupna				Q4	2023.	Uspostavom digitalne infrastrukture i usluga javne uprave razvoj sustava konzervatorskih podloga unaprjeđuje se upravljanje dokumentacijom u tijelima javne vlasti i drugim stvarateljima gradiva kao ključna potporna funkcija svih poslovnih procesa. E-konzervatorske podloge omogućit će učinkovitije pružanje usluga javne uprave primjenom rješenja IKT-a kojima se osiguravaju interoperabilnost i razmjena podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštita prava građana. Uspostavit će se digitalna javna usluga (e-konzervatorska podloga) povezana s postojećim digitalnim javnim uslugama, čime će se ukloniti administrativne prepreke u procesu ishođenja dozvola u skladu sa Zakonom o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara.
171	C2.2. R3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog arhivskog informacijskog sustava	Nacionalni arhivski informacijski sustav potpuno je funkcionalan i dostupan				Q2	2024.	Uspostavit će se nacionalni arhivski informacijski sustav radi unaprjeđenja upravljanja dokumentacijom od strane javnih tijela i drugih stvaratelja dokumentarnog gradiva, kao temeljne potporne funkcije svim poslovnim procesima.
172	C2.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Stvaranje 60 javno dostupnih konzervatorskih podloga za najsloženije kulturno-povijesne cjeline velike spomeničke vrijednosti		Broj	0	60	Q2	2026.	Stvorena je i stavljena na raspolaganje javnosti informatička platforma s barem 60 e-konzervatorskih podloga. Razvit će se e-konzervatorske podloge za kulturno-povijesne cjeline velike spomeničke vrijednosti koje ispunjuju kriterije ugroženosti i hitnosti za dovršetak s obzirom na planiranu izgradnju.
173	C2.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	600 stvaratelja gradiva koristi arhivski informacijski sustav		Broj	0	600	Q2	2026.	Najmanje 600 stvaratelja koristi nacionalni informacijski sustav za upravljanje i pohranu dokumentacije. . Uspostava nacionalnog arhivskog informacijskog sustava uključivat će sljedeće aktivnosti: ·jačanje spremišnih kapaciteta u osam područnih državnih arhiva za preuzimanje trajnog gradiva na papiru, ·sređivanje i odabiranje gradiva na papiru u pravosudnim tijelima, ·odlaganje gradiva pravosudnih tijela kojem su prošli rokovi čuvanja i koje se više ne koristi za redovno poslovanje, ·digitalizacija odabranog gradiva na papiru koje ostaje u pravosudnim tijelima u skladu sa stručnim smjernicama za digitalizaciju arhivskog gradiva i važećim zakonodavstvom.
174	C2.2. R4	Ključna etapa	Izmjena zakonodavnih okvira radi poticanja dobrovoljnog funkcionalnog ili stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave (JLS) i donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje	Stupanje na snagu zakonodavnog okvira				Q1	2022.	Izmijenjenim zakonodavnim okvirom i mehanizmom financijske potpore potaknut će se funkcionalno i stvarno spajanje JLS-a, uz osiguranje dostatnih sredstava u državnom proračunu za financijsko poticanje stvarnog spajanja barem 20 % JLS-a, odnosno minimalno 40 % JLS-a tijekom razdoblja do 2026. Tako će funkcionalno spojeni JLS-i zadržati ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, tijekom razdoblja od najmanje dvije godine, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će se osigurati i dodatna sredstva temeljena na postignutim uštedama u narednih pet godina. Uz to, poticaji za stvarna spajanja JLS-a uključivat će jednokratne kapitalne transfere, tijekom pet godina koje će JLS-i koristiti namjenski za infrastrukturne projekte. Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje. Nakon donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske u Narodnim novinama objavit će se javni poziv JLS-ima za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje.
175	C2.2. R4-I1	Ključna etapa	Mehanizam podrške za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje i uspostava sveobuhvatnog sustava podrške za funkcionalno i stvarno spajanje jedinica	Uspostavljen je sveobuhvatni mehanizam podrške za funkcionalno/stvarno spajanje jedinica lokalne uprave				Q2	2025.	Nadogradit će se informatički sustav razvijen u okviru projekta Europskog socijalnog fonda „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave” kako bi se jedinice lokalne uprave poduprle i potaknule na zajedničko izvršavanje pojedinih poslova (funkcionalno spajanje) ili na stvarno spajanje s drugim jedinicama lokalne samouprave. Potpora za daljnji postupak funkcionalne optimizacije poslova u djelokrugu jedinica lokalne samouprave uključivat će: – upitnik (samo)procjene koji su izradile i ispunile jedinice lokalne uprave radi procjene sposobnosti jedinica za obavljanje zadaća u svojem području nadležnosti i dokazivanje potrebe i interesa za zajedničkim obavljanjem poslova, tj. stvarnog spajanja, u svim jedinicama lokalne uprave, – smjernice koje će se izraditi na temelju navedenih podataka, – utvrđivanje poslova koje zajednički mogu obavljati pojedinačne jedinice radi poboljšanja učinkovitosti, utvrđivanje potencijalnih partnera za funkcionalno i stvarno spajanje, predloženi modeli spajanja, – uvođenje IT sustava za podršku koji funkcionalno povezuje poslove jedinica lokalne uprave, – završenu edukaciju 50 službenika državne uprave za pružanje podrške jedinicama lokalne uprave u smislu funkcionalnih povezivanja i stvarnih spajanja, – završenu edukaciju 100 službenika jedinica lokalne uprave radi obavljanja zajedničkih poslova kao dio funkcionalnog povezivanja.

H.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Reforma C2.2 R5 – Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama – povećanje ambicioznosti reforme dodavanjem posebnih zahtjeva u sadržaju podzakonskih akata

Cilj je te reforme povećati ambicioznost provedbe reforme R2 Novi modeli plaća i rada u državnim i javnim službama dodavanjem posebnih zahtjeva u sadržaju podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama i Zakona o državnim službenicima donesen u okviru reforme R2.

Uredbama Vlade kojima se podržava Zakon o plaćama u državnoj upravi i javnim službama i Zakona o državnim službenicima pobliže se utvrđuju rasponi koeficijenata i platnih razreda u okviru jedinstvenog razreda plaća za državna tijela i javne službe.

Dodatno, Uredbom Vlade trebaju se utvrditi nazivi radnih mjesta, uvjeti za raspoređivanje na pojedino radno mjesto, klasifikacija radnih mjesta, predmetne platne razrede i koeficijent za obračun plaće unutar platnog razreda.

Koeficijenti za izračun plaće trebaju se utvrditi na temelju postupka ocjenjivanja rada, uzimajući u obzir standardne kriterije ocjenjivanja poslova i klasifikacije kako su definirani Zakonom o plaćama u državnoj upravi i javnim službama (kao što su složenost posla, potrebno profesionalno iskustvo, samostalnost rada i potrebne dodatne stručne kompetencije i certifikati). Način primjene standardnih kriterija u postupku ocjenjivanja rada i klasifikacije radnih mjesta utvrdit će se uredbama Vlade.

Usporedbom radnih mjesta osigurat će se provedba načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti primjenom jedinstvenih standardnih mjerila te ukinuti dosadašnju praksu da se radna mjesta s istim ili sličnim poslovima, ali u različitim državnim tijelima ili javnim službama, različito plaćaju.

Naposljetku, podzakonskim aktima osigurat će se da se isti razred klasificira na radno mjesto iste ili približno iste vrijednosti u smislu složenosti posla, odgovornosti, samostalnosti rada i ostalih standardnih kriterija.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

H.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj

Mjera

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Vrijeme

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

393

C2.2.R5

Ključna etapa

Stupanje na snagu podzakonskih akata o novim modelima plaća i centraliziranom sustavu prijama u državnu službu i javnu upravu.

Stupanje na snagu uredba Vlade kojima se utvrđuju kriteriji za reguliranje novih modela plaća u državnoj službi i javnim službama

2024.

Stupanje na snagu šest podzakonskih akata kojima se detaljno razrađuje sustav platnih razreda i koeficijenata za službenike i namještenike u državnoj službi i javnim službama te postupak, kriteriji i način ocjenjivanja učinkovitosti rada službenika i namještenika u državnim tijelima i javnim službama. U podzakonskim aktima, prema potrebi, uzima se u obzir analiza koju je Svjetska banka provela u okviru ulaganja C2.2.R2-I1.

Podzakonskim aktima uredit će se:

način primjene standardnih mjerila, propisanih zakonom, u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnim tijelima i javnim službama (stručni timovi tijela državne uprave i javnih službi vrednovat će radna mjesta te u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave odnosno Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izvršiti analizu koja će se uzeti u obzir pri utvrđivanju koeficijenata za obračun plaća radnih mjesta);

nazivi radnih mjesta, uvjeti za raspored, klasifikacija radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijenti za obračun plaće u državnim tijelima (nakon provedene konsolidacije odnosno smanjenja broja radnih mjesta);

rasponi koeficijenata u platnim razredima u okviru jedinstvene platne ljestvice za državna tijela i javne službe;

postupak, kriteriji i način ocjenjivanja učinkovitosti rada službenika (uključujući i rukovodećih službenika) i namještenika u državnim tijelima;

I. KOMPONENTA 2.3.: DIGITALNA TRANSFORMACIJA DRUŠTVA I JAVNE UPRAVE

Hrvatska je 2020. bila na 20. mjestu prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a dostupnost javnih usluga na internetu još je manjkava. Slaba digitalna povezivost ograničava daljnji razvoj digitalnog gospodarstva Hrvatske i doprinosi produbljenju digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja.

Cilj je komponente podržati digitalnu tranziciju hrvatskoga gospodarstva i društva. Obuhvaća reforme i ulaganja namijenjene digitalizaciji javne uprave, povećanju pružanja javnih usluga na internetu i omogućivanju pristupa mrežama gigabitne povezanosti na područjima pogođenima tržišnim neuspjehom, uključujući ruralna područja.

Komponenta doprinosi ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj o potrebi za „konsolidacijom socijalnih naknada i poboljšanjem njihova učinka na smanjenje siromaštva” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2019.), „povećanjem pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i za „usmjeravanjem ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u širokopojasni brzi pristup” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje četiri reforme i dvadeset ulaganja.

I.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.3 R1 – Strategija Digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva

Cilj je reforme upravljati digitalnom transformacijom hrvatskoga društva i gospodarstva u idućem desetljeću. Strategijom Digitalna Hrvatska do 2030. utvrdit će se strateški okvir za ulaganja u digitalnu tranziciju i strateški ciljevi u sljedećim područjima: i. digitalna tranzicija gospodarstva, ii. digitalizacija javne uprave i pravosuđa, iii. digitalna povezivost/razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i iv. razvoj digitalnih vještina i radnih mjesta u digitalnom sektoru.

U okviru reforme uspostavit će se i mehanizam za koordinaciju priprema i provedbe projekata za podršku digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s jasnim kriterijima prioritizacije i evaluacije ulaganja.

Reforma C2.3 R2 – Unaprjeđenje interoperabilnosti informacijskih sustava

Cilj je reforme doprinijeti pružanju digitalnih javnih usluga i olakšati interakciju između građana/poduzeća i javne uprave. Reforma je namijenjena i uvođenju napredne analize podataka u nacionalnu upravu kako bi se doprinijelo tome da se na svim razinama uprave odluke donose na temelju podataka.

Tijela javne vlasti u Hrvatskoj trenutačno koriste stotine registara i baza podataka. Očekuje se da će reforma stvoriti preduvjete za uvođenje središnjeg registra (središnji sustav interoperabilnosti) kojim će se povezati temeljni registri (Ulaganje C2.3. R2.I1) te za uspostavu središnje baze podataka koja će nadležnim tijelima omogućiti primjenu napredne analize podataka (Ulaganje C2.3. R2.I2).

Očekuje se da će reforma donijeti sistemske promjene, usmjerene ka razvoju interoperabilnih sustava na nacionalnoj razini i donošenju odluka temeljenih na podacima. Očekuje se i da će se poboljšati internetsko pružanje kvalitetnih javnih usluga poduzećima i građanima.

Mjerom će se utvrditi organizacijska i upravljačka struktura za upravljanje središnjim sustavom interoperabilnosti, kao i katalog e-usluga koji će biti povezane sa središnjim sustavom interoperabilnosti. Razvit će se i ekosustav za prikupljanje, obradu, analizu, prikaz i dijeljenje podataka, s ciljem uvođenja analitike podataka u državnu upravu kao novog načina rada na svim razinama odlučivanja.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R2-I1 – Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti

Cilj je ulaganja ukloniti trenutačnu rascjepkanost registara u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost.

Mjera se sastoji od uspostave središnjeg sustava interoperabilnosti.

Ulaganje C2.3 R2-I2 – Uspostava središnjeg podatkovnog repozitorija i sustava poslovne analitike

Cilj je ulaganja izgraditi centralno skladište podataka za državna tijela. Očekuje se da će se time poboljšati sustav upravljanja podacima tako što će se olakšati prikupljanje podataka u standardiziranim formatima, obrada, analiza i dijeljenje podataka među tijelima javne vlasti (kao što su jedinice državne i lokalne uprave). Platforma će omogućiti analizu podataka u stvarnom vremenu i omogućiti naprednu analizu podataka (kao što su unaprijed definirani poslovni pokazatelji, nadzorne ploče i izvješća na dnevnoj osnovi). Očekuje se da će se time znatno unaprijediti donošenje odluka temeljenih na podacima na svim razinama državne uprave.

Dio skladišta podataka bit će dostupan građanima i poduzećima kako bi se privatnom sektoru omogućilo da izgradi i razvije usluge dodane vrijednosti na temelju dostupnih podataka i analitičkih alata.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I1 – Nadogradnja Centra dijeljenih usluga

Cilj je ulaganja proširiti kapacitet Državnog oblaka (Centar dijeljenih usluga, CDU).

Mjera se sastoji od nadogradnje Državnog oblaka i povećanja broja njegovih korisnika.

Ulaganje C2.3 R3-I2 – Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta

Cilj je ulaganja ojačati kapacitet Ministarstva unutarnjih poslova za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta.

Ulaganje uključuje kupnju specijalizirane policijske opreme za analizu digitalnih dokaza, specijaliziranu obuku policijskih službenika za detektiranje i suzbijanje kibernetičkih napada i provedbu javnih preventivnih komunikacijskih kampanja o kiberkriminalitetu namijenjenih poduzećima i javnosti.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I3 – Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške

Cilj je ulaganja osnovati jedinstveni kontaktni centar (JKC) u kojem će se obuhvatiti i centralizirati korisničke službe svih digitalnih internetskih usluga javne uprave. Očekuje se da će jedinstveni kontaktni centar pružiti novu, poboljšanu uslugu građanima i poduzećima za komunikaciju s javnom upravom te da će korisnicima omogućiti lako pronalaženje traženih informacija. Jedinstveni kontaktni centar korisnicima će omogućavati slanje povratnih informacija, procjenu kvalitete interakcije s javnim službenicima i naknadnu ocjenu. Očekuje se da će se time preobraziti interakcija između hrvatske javne administracije i njezinih korisnika.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3 R3-I4 – Konsolidacija Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH)

Cilj je ulaganja nadograditi CEZIH, koji koriste svi dionici u zdravstvenom sustavu (kao što su bolnice, medicinsko osoblje, medicinske škole, javnozdravstvene ustanove, ljekarne, laboratoriji).

Ulaganjem će se omogućiti prijenos sustava u Državni oblak (CDU) te će se uspostaviti rješenja za oporavak od kriznih situacija kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja i osigurao stalan, pouzdan i siguran način rada središnjeg zdravstvenog informacijskog sustava.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I5 – Projekt uvođenja digitalne osobne iskaznice

Cilj je ulaganja promicati korištenje elektronskog potpisa u interakciji građana s javnom upravom. Očekuje se da će se mjerom korisnicima elektroničkih funkcionalnosti osobne iskaznice omogućiti potpisivanje dokumenata na mobilnim platformama upotrebom mobilne aplikacije Certilia.

Uspostavit će sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za mobilno potpisivanje radi izdavanja udaljenih certifikata za udaljeni kvalificirani elektronički potpis. Izdavanje takvog certifikata preduvjet je za elektroničko potpisivanje dokumenata na mobilnim platformama ili u aplikacijama za mobilno potpisivanje.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I6 – Ulaganje u mrežu državne informacijske infrastrukture

Cilj je ulaganja modernizirati i povećati kapacitet mreže državne informacijske infrastrukture (mreža DII).

Mjera se sastoji od nadogradnje i priključivanja novih korisnika na mrežu DII.

Ulaganje C2.3 R3-I7 – Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju

Cilj je ulaganja unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) u integrirani informacijski sustav prostornog uređenja i omogućiti digitalizaciju postupaka povezanih s pripremom i provedbom pojedinačnih projekata.

Mjera se sastoji od izrade prostornih planova sljedeće generacije i nadogradnje ISPU-a.

Ulaganje C2.3 R3-I8 – Izrada digitalne mobilne platforme

Cilj je ulaganja stvoriti mobilnu platformu za digitalne javne usluge kako bi se građanima omogućilo da lak pristup javnim uslugama na internetu s pomoću pametnih telefona. Postojeći sustav usluga „e-Građani” razvijen je za osobna računala i trenutačno nije prilagođen mobilnim uređajima, stoga postoji potreba za uvođenjem platforme prilagođene mobilnim aplikacijama.

Ulaganjem će se, s pomoću najsuvremenijih tehnologija i standarda, izgraditi platforma koja omogućuje standardizaciju pružanja javnih usluga na mobilnim platformama (kao što su zahtjev za dokaz o rodnom listu, zahtjev za dokaz boravišta, registracija promjene adrese, registracija motornog vozila). Platforma će omogućiti povezivanje svih registara i baza podataka s Centralnom sabirnicom za razmjenu podataka (GSB). Također, ulaganjem će se omogućiti nadogradnja nacionalnog sustava autentifikacije (NIAS) kako bi postao kompatibilan s najnovijim trendovima autentifikacije za mobilne platforme, uz primjenu suvremenih biometrijskih metoda prijave u aplikaciju.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I9 – Uspostava nove platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske

Cilj je ulaganja uspostaviti novu informatičku platformu za sustav elektroničke javne nabave s ciljem potpore postupka javne nabave i provedbe novih standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1780 (e-obrasci).

Ulaganjem će se modernizirati informatička platforma hrvatskog Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN), koji je trenutačno utemeljen na zastarjeloj tehnologiji i ne pruža odgovarajuću potporu učinkovitom vođenju postupaka javne nabave. Konkretno, mjerom će se omogućiti povezivanje svih postupaka nabave (od plana nabave, preko provedbe postupka, do podataka o plaćanjima na temelju sklopljenih ugovora) te će se uvesti mogućnost internetskog podnošenja žalbe (e-žalba) i internetskog plaćanja naknada. Ulaganjem će se uspostaviti i okvir za praćenje usklađenosti s određenim minimalnim obveznim kriterijima i ciljevima (kao što je strateška, zelena ili inovativna javna nabava).

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3 R3-I10 – Digitalizacija HZZ-a (eHZZ)

Cilj je ulaganja digitalizirati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Mjera se sastoji od puštanja u rad sustava za upravljanje digitalnim identitetima i sustava za upravljanje digitalnim ljudskim resursima HZZ-a te nadogradnje digitalizacije HZZ-a.

Ulaganje C2.3 R3-I11 – Modernizacija IKT podrške HZMO-a (eHZMO)

Cilj je ulaganja modernizirati informatički sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i digitalizirati njegove osnovne poslovne procese.

Mjera se sastoji od nadogradnje informatičkog sustava HZMO-a.

Ulaganje C2.3 R3-I12 – Digitalizacija arhive HZMO-a (eArhiva)

Cilj je ulaganja digitalizirati arhive Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i poboljšati ukupnu učinkovitost rada HZMO-a i troškovnu učinkovitost arhiva.

Mjera se sastoji od puštanja u upotrebu digitalnog arhiva (Sustav za upravljanje digitalnim arhivom) te skeniranja i digitalnog indeksiranja stranica iz nacionalnog arhiva.

Ulaganje C2.3 R3-I13 – Digitalna transformacija Porezne uprave

Cilj je ulaganja modernizirati informacijski sustav Porezne uprave i povećati učinkovitost Porezne uprave.

Mjera se sastoji od stavljanja na raspolaganje na internetu nadograđenog informacijskog sustava Porezne uprave.

Ulaganje C2.3 R3-I14 – Implementacija sustava bezgotovinskog plaćanja u gospodarstvu putem eRačuna s integriranom e-arhivom i aktivnim poreznim knjigovodstvom

Cilj je ulaganja uspostaviti internetski sustav poreznog računovodstva s ciljem administrativnog rasterećenja poreznih obveznika.

Ulaganjem će se uspostaviti novi IT sustav za registraciju elektroničkih računa (e-računi) koje izdaju javna tijela za bezgotovinska plaćanja u informacijskom sustavu Porezne uprave. Ulaganjem će se uspostaviti i napredno digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a.

Očekuje se da će ulaganje doprinijeti pojednostavnjenju poreznih prijava tako što će se smanjiti broj potrebnih obrazaca i poduprijeti poreznu usklađenost.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3 R3-I15 – Uspostava aplikativnih rješenja u turizmu

Cilj je ulaganja razviti nove informatičke alate koji će doprinijeti djelotvornom upravljanju razvojem turizma i poduprijeti održivost turističkog sektora.

Mjera se sastoji od isporuke četiriju IT alata.

Ulaganje C2.3 R3-I16 – Digitalizacija procesa u sportu i rekreaciji na lokalnoj i regionalnoj razini

Cilj je ulaganja unaprijediti Informacijski sustav u sportu (ISS) i olakšati pristup sustavu za sve relevantne dionike.

Mjera se sastoji od integriranja tri nova aplikativna modula u nadograđeni ISS.

Ulaganje C2.3. R3-I18 – Dobrovoljni doprinosi Zajedničkom poduzeću EuroHPC za gigatvornicu UI-ja ili ekvivalentnu UI infrastrukturu

Cilj je mjere poduprijeti uspostavu gigatvornica umjetne inteligencije i njihovih usluga u Hrvatskoj te pristup njima. Mjera se sastoji od dobrovoljnog doprinosa Zajedničkom poduzeću EuroHPC u iznosu od 39 000 000,00 EUR. Doprinos podupire uspostavu gigatvornica UI-ja ili ekvivalentne UI infrastrukture i kvantnih tehnologija u Uniji.

Reforma C2.3 R4 – Jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva

Cilj je reforme utrti put osiguravanju dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža koje će kućanstvima i socioekonomskim pokretačima pružiti gigabitnu povezivost, u skladu s ciljevima europskog gigabitnog društva.

Cilj je reforme osigurati pravovremenu i sveobuhvatnu provedbu regulatornog i strateškog okvira u području elektroničkih komunikacija donošenjem Zakona o elektroničkim komunikacijama, u skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/1972 o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, i provedbu ciljeva Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj za razdoblje 2021.–2027.

Očekuje se da će reforma identificirati i pronaći odgovor za rješavanje administrativnog opterećenja i regulatornih prepreka povezanih s izgradnjom mreža gigabitne povezivosti, uključujući mreže 5G, kako bi se potaknulo ulaganje u uvođenje mreža 5G.

Reformom se dopunjuju ulaganja u digitalnu povezivost putem širokopojasnih veza u fiksnim i naprednim bežičnim i mobilnim mrežama, među ostalim primjenom tehnologija 5G.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3 R4-I1 – Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa

Cilj je ulaganja povećati nacionalnu širokopojasnu pokrivenost gigabitnom povezivosti na područjima na kojima nema dovoljno komercijalnog interesa, u skladu s Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa.

Mjera se sastoji od potpisivanja ugovorâ o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP) i omogućavanje širokopojasnog pristupa za kućanstva na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije.

Ulaganje C2.3 R4-I2 – Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture

Cilj je ulaganja povećati dostupnost mreža gigabitne povezivosti na ruralnim i slabo naseljenim područjima na kojima ne postoji komercijalni interes za gradnju tih mreža.

Mjera se sastoji od potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture i omogućavanje pristupa mrežama 5G na ruralnim i slabo naseljenim područjima.

I.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
176	C2.3. R1	Ključna etapa	Strategija Digitalna Hrvatska	Stupanje na snagu Strategije Digitalna Hrvatska				Q4	2022.	U strategiji „Digitalna Hrvatska do 2030.” jasno će se definirati strateški ciljevi i prioriteti koji će biti osnova za definiranje djelovanja u sljedećim područjima: digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih poslova.
177	C2.3. R2 C2.3. R2.I2	Ključna etapa	Uspostava platformi za središnji sustav interoperabilnosti	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da su platforme operativne i testirane za korištenje				Q4	2022.	Središnji nacionalni portal interoperabilnosti pružat katalog svih dostupnih usluga, a skladište podataka spremno je za operativnu upotrebu.
178	C2.3. R2-I1	Ključna etapa	Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je sustav operativan i testiran za korištenje				Q3	2024.	Središnji sustav interoperabilnosti, kojim se osigurava interoperabilnost registara, bit će dostupan na internetu. Sustav će: I)osigurati internetsko pružanje prekograničnim korisnicima iz EU-a 19 postupka u skladu s Prilogom II. Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku, II)uključivati središnji nacionalni portal, III)integrirati i međusobno povezati u sustav barem osam dodatnih postojećih temeljnih javnih registara, IV)omogućiti da se informacije iz različitih registara konsolidiraju na jednom mjestu i budu dostupne javnoj upravi, građanima i poduzećima.
179	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Nadogradnja Državnog oblaka	Izvješće SDURDD-a	Broj	0	6	Q4	2022.	Šest novih funkcionalnosti spremno je za operativnu upotrebu u Državnom oblaku (CDU) i dostupno korisnicima: – platforma za razvoj, provedbu i testiranje aplikacija za korisnike, – platforma za IKT podršku, – središnji sustav nadzora informacijske sigurnosti za upravljanje sigurnosnim događajima, – platforma za biometrijsku autentifikaciju, – platforma za upravljanje digitalnim sadržajem web-stranica, – platforma za razvoj tehnologija lanaca blokova za Državni oblak.
180	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Povećanje broja korisnika u CDU-u		Broj	0	450	Q2	2026.	450 novih korisnika integrirano je u CDU Započela je integracija platforme Centra dijeljenih usluga u zajedničke europske podatkovne prostore, kako je potvrdio dobavljač relevantne tehnologije koja omogućuje integraciju: I)tehnički je pripremljen metakatalog zdravstvenih podataka smještenih u podatkovnom jezeru, i II) osiguran je SPE (sigurno okruženje za obradu).
181	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Pilot-projekt o kibernetičkoj sigurnosti	Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova				Q4	2023.	Provest će se pilot-projekt za test opterećenja sa simulacijom kaznenih djela ovisnih o kibernetičkoj tehnologiji (engl. cyber dependent) i kaznenih djela omogućenih kibernetičkom tehnologijom (engl. cyber enabled). Sustav će biti opremljen posebnim softverskim i hardverskim komponentama za istraživanje kibernetičkog kriminaliteta, pretraživanje otvorenih izvora na internetu i digitalnu forenziku te istražiteljsko-analitičkim računalnim setovima za analizu digitalnih dokaza, Provedbom projekta ispunit će se nužan preduvjet za nadogradnju forenzičkih alata i sustava, kao i sustava tajnog nadzora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, potrebnih za povećanje razine kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i EU-u. Nakon što oprema bude nabavljena i potpuno operativna, provodi se pilot-projekt za simulaciju istraživanja kibernetičkog kriminaliteta u obliku simulacije vježbe kako bi se procijenio doprinos opreme postizanju mjera i ciljeva projekta izvršenja kibernetičke sigurnosti.
182	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Javna preventivna kampanja u području kibernetičke sigurnosti	Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova				Q1	2024.	Provest će se javna preventivna kampanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminaliteta i mjerama prevencije, koja će se pratiti s pomoću sljedećih pokazatelja: – broj provedenih preventivnih aktivnosti informiranja i edukacije o mjerama samozaštite od rizika od kibernetičkog kriminaliteta, – broj sudionika u aktivnostima, – broj distribuiranih materijala o prevenciji, – broj objava u medijima (uključuje sve medije), – broj odgovora ciljnih skupina na društvenim mrežama, – broj i obrađeni rezultati internetskih anketa provedenih na društvenim mrežama, – broj evaluacija ciljnih skupina provedenih primjenom kvantitativnih metoda.
183	C2.3. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je jedinstveni kontaktni centar uspostavljen i spreman za operativnu upotrebu				Q4	2023.	Platforma JKC-a koja pruža informacije i korisničku podršku građanima i poduzećima na jedinstvenoj centraliziranoj lokaciji uspostavljena je i spremna za operativnu upotrebu.
184	C2.3. R3-I4	Ključna etapa	Informacijski sustav CEZIH	Izvješće Ministarstva zdravstva				Q2	2024.	Hrvatski centralni zdravstveni informacijski sustav spreman je za operativnu upotrebu u Državnom oblaku (CDU)
185	C2.3. R3-I5	Ciljna vrijednost	E-potpis digitalne osobne iskaznice	Izvješće Agencije AKD	Broj	0	300 000	Q4	2024.	Mobilna aplikacija Certilia bit će preuzeta 300 000 puta putem trgovina Google Play i App. Dodatno će biti izdano 100 000 certifikata za udaljeni kvalificirani elektronički potpis. Uz korištenje Certilia mobilne aplikacije i osobne mobilne vjerodajnice više od 50 000 jedinstvenih korisnika autentificirat će se preko 700 000 puta s ciljem prijave na e-usluge.
186	C2.3. R3-I6	Ključna etapa	Mreža državne informacijske infrastrukture (DII) nadograđena	Nadograđeni DII dostupan na internetu				Q3	2025.	Nadograđena mreža državne informacijske infrastrukture (DII) bit će dostupna za korištenje na internetu. Mreža će: I)svim javnim tijelima osigurati mogućnost širokopojasnog pristupa mreži visokog kapaciteta, II)osigurati kontinuiranu povezivost svih ustanova u sustavu s pomoću programa koji podržava nadzor rada mreže putem mrežnog nadzornog centra i III)sadržavati sustav, dostupan 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, za rješavanje tehničkih poteškoća i korisničku podršku.
187	C2.3. R3-I6	Ciljna vrijednost	Novi korisnici mreže DII		Broj	36	136	Q4	2025.	Najmanje 100 novih korisnika povezat će se s mrežom državne informacijske infrastrukture. Na svakoj lokaciji će se osigurati svjetlovodna infrastruktura i terminalna oprema.
188	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Digitalni prostorni planovi	Izrađeni digitalni prostorni planovi				Q4	2025.	Potvrda izvođača o primopredaji za izradu i isporuku 570 prostornih planova sljedeće generacije (prostorni planovi u digitalnom obliku).
189	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Nadogradnja informacijskog sustava prostornih planova	Elektronički moduli dostupni na internetu i satelitske snimke nabavljene.				Q4	2025.	Elektronički moduli kojima se digitaliziraju postupci prostornog uređenja, izgradnje i državne imovine u okviru Informacijskog sustava prostornog uređenja bit će dostupni na internetu. Nabavit će se satelitske snimke područja visoke razlučivosti Hrvatske.
190	C2.3. R3-I8	Ciljna vrijednost	Elektroničke javne usluge integrirane u novu mobilnu platformu	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je 20 eUsluga integrirano i spremno za operativnu upotrebu	Broj	0	20	Q4	2024.	Najmanje 20 eUsluga integrirano je u mobilnu platformu i spremno za operativnu upotrebu: 1. zahtjev za potvrdu o prijavi rođenja, 2. zahtjev za dokaz o boravištu, 3. evidencija o statusu studenata, 4. početni zahtjev za prihvat na javno visoko učilište, 5. zahtjev za akademsko priznavanje diploma, potvrda ili drugih dokaza o studiju ili studijskim programima, 6. e-Služba za socijalnu skrb, 7. zahtjev za europsku karticu zdravstvenog osiguranja, 8. zahtjev za izdavanje porezne iskaznice (PK), 9. prijava promjene adrese, 10. registracija motornog vozila koje potječe iz države članice ili je već registrirano u državi članici, nestandardni postupci, 11. korisnički poštanski sandučić, 12. e-Komunikacija pred sudovima, 13. Moj račun – Regos, 14. zahtjev za informacije o mirovinama iz obveznih sustava, 15. kalendar za plaćanje obveznih naknada, 16. osiguranje odštetnih zahtjeva, 17. elektronička radna knjižica – elektronička evidencija o zaposleničkom statusu, 18. e-upravni postupak, 19. uvjerenje da nije u tijeku kazneni postupak, 20. e-dječja knjižica – Mudrica.
191	C2.3. R3-I9	Ključna etapa	Uspostava nove platforme javne nabave i mobilne aplikacije	Pokrenut prvi postupak javne nabave na novoj platformi Elektroničkog oglasnika javne nabave				Q3	2023.	Nova platforma za provođenje postupaka javne nabave i mobilna aplikacija bit će operativne, a postupak javne nabave pokrenut na novoj platformi Elektroničkog oglasnika javne nabave.
192	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje ljudskim resursima HZZ-a	Izvješće HZZ-a				Q4	2023.	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje digitalnim ljudskim resursima HZZ-a bit će uspostavljeni i operativni.
193	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Nadogradnja digitalizacije HZZ-a	Digitalizirani poslovni procesi HZZ-a				Q2	2026.	Izvođač će isporučiti automatizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa HZZ-a koja omogućuje kolanje i središnju obradu elektroničkih dokumenata. Uključivat će: I)softverske licencije za sustav za upravljanje sigurnosnim incidentima i događajima, II) sustav za potporu temeljnim procesima, III)sustav eSavjetnik (koji uključuje funkcije digitalnog i biometrijskog potpisa), IV) digitalni arhiv, iv) računovodstveni sustav, vii) sustav za upravljanje digitalnom dokumentacijom.
194	C2.3. R3-I11	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava HZMO-a	Isporučit će se nadograđeni informatički sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.				Q2	2026.	Izvođač će isporučiti informatički sustav i osnovne poslovne procese Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Isporučeni informatički sustav uključivat će module za upravljanje: i) izračun za mirovinsko osiguranje i doplatak za djecu, ii) evidencije doprinosa i uplata, iii) podaci o korisnicima, iv) žalbe, revizije postupaka i sporovi, v) digitalna dokumentacija i arhivi, vi) analitički i računovodstveni podaci, vii) financijsko poslovanje, viii) procesi nabave, ugovaranja i naručivanja, ix) potraživanja i obveze (kupci/dobavljači), x) upravljanje imovinom.
195	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a	Zapisnik HZMO-a o primopredaji operativnog sustava za upravljanje digitalnim arhivom				Q4	2022.	Sustav za upravljanje digitalnim arhivom u funkciji je
196	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a	Skenirani i indeksirani arhiv				Q2	2026.	Potvrda izvođača o dovršetku radova za digitalizaciju i indeksiranje 50 000 000 stranica iz nacionalnog arhiva u novi Digitalni arhiv.
197	C2.3. R3-I13	Ključna etapa	Nadograđen informacijski sustav Porezne uprave	Nadograđeni informacijski sustav Porezne uprave dostupan je na internetu				Q2	2026.	Nadograđeni informacijski sustav Porezne uprave dostupan je na internetu. Sustav će uključivati: I)platformu koja: (a) omogućuje automatizaciju poslovnih procesa Porezne uprave i (b) pruža podatkovnu analitiku, II)Digitalizacija 340 postupaka utvrđivanja i naplate, uključujući postupke o procjeni i naplati poreza na dodanu vrijednost, socijalnih doprinosa i poreza na dobit, te evidencija o poreznom računovodstvu, plaćanja i sustava za europsku i međunarodnu razmjenu poreznih podataka, što izvođač dokazuje potvrdom o primopredaji. III)sigurnosnu infrastrukturu IKT-a kojom se: (a) konsolidira i nadograđuje infrastruktura IKT-a, (b) povećava razina sigurnosti IKT-a i (c) osigurava kontinuitet poslovanja.
199	C2.3. R3-I14	Ključna etapa	Sustav za e-račune i digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a	Izvješće MINFIN-a – Porezna uprava				Q4	2024.	Novi sustav za registraciju elektroničkih računa u Poreznoj upravi za sve korisnike (model B2B i obveznici javne nabave) i napredno digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a operativni su i spremni za upotrebu
200	C2.3. R3-I15	Ciljna vrijednost	Alati u turističkom informacijskom sustavu	Izvješće Ministarstva turizma i sporta (MINTS)	Broj	0	4	Q2	2026.	Izvođač će isporučiti alate: 1. za integrirane upravne i neupravne postupke koji će olakšati poslovanje poduzetnika i komunikaciju s javnom upravom 2. za upravljanje odredištima, uključujući i rješenje za upravljanje turističkim tokovima 3. „poslovnu inteligenciju” za turizam, namijenjenu pružanju podrške poduzetnicima u donošenju poslovnih odluka te javnom sektoru u donošenju odluka za kreiranje javnih politika korištenjem podataka dobivenih iz različitih izvora, kao što su Središnji turistički registar, sustav e-Visitor i sustav CROSTO 4. nadogradnju digitalizacije sustava CROSTO i razvoj digitalnog sustava za praćenje razvoja odredišta kako bi se pratila održivost odredišta u skladu s Europskim sustavom turističkih pokazatelja za održivo upravljanje odredištima (ETIS).
201	C2.3. R3-I16	Ciljna vrijednost	Novi aplikativni moduli informacijskog sustava u sportu	Izvješće Ministarstva turizma i sporta (MINTS)	Broj	0	3	Q2	2026.	Tri nova aplikativna modula integrirana su u Informacijski sustav u sportu (ISS): 1. za izravni pristup sportskih klubova osnovnim registrima i evidencijama Informacijskog sustava u sportu (uključujući evidencije bavljenja sportom i evidencije liječničkih pregleda sportaša); 2. za financiranje javnih potreba u sportu jedinica lokalne i regionalne uprave; 3. za prikupljanje podataka o sportu i zdravstveno usmjerenom tjelesnom vježbanju, uključujući uspostavu evidencije u području zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja.
449	C2.3. R3-I18	M	Potpisivanje sporazuma o doprinosu između Hrvatske i zajedničkog poduzeća EuroHPC i isplata dobrovoljnog doprinosa zajedničkom poduzeću EuroHPC	Potpisivanje sporazuma o doprinosu				Q2	2026.	Potpisivanje sporazuma o doprinosu između Hrvatske i Zajedničkog poduzeća EuroHPC. Sporazum o doprinosu uključuje: I)aktivnosti koje će se financirati dobrovoljnim doprinosom, odnosno financijsku potporu za razvoj i uspostavu gigatvornice UI-ja i/ili ekvivalentne UI infrastrukture ili inicijative u području kvantne tehnologije u Uniji; II)zahtjev da se dobrovoljni doprinos upotrebljava na način koji je u skladu s načelom nenanošenja bitne štete kako je utvrđeno u Tehničkim smjernicama 2021/C58/01; III)točan iznos dobrovoljnog doprinosa iz Mehanizma za oporavak i otpornost; IV)zahtjev da Zajedničko poduzeće EuroHPC neiskorištene iznose obuhvaćene sporazumom upotrebljava za potporu istim ciljevima politika u korist predmetne države članice i da ih ne prenosi natrag državi članici; V)Hrvatska prenosi 39 000 000,00 EUR Zajedničkom poduzeću za europsko računalstvo visokih performansi.
202	C2.3. R4	Ključna etapa	Optimizacija postupka izdavanja dozvola za ulaganja u povezivost	Stupanje na snagu izmijenjenog pravnog okvira				Q2	2022.	Izmijenjenim pravnim okvirom podupire se optimizacija postupka izdavanja dozvola i omogućuje predstavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u prostornim planovima. Novim će se okvirom smanjiti administrativno opterećenje i regulatorne prepreke povezane s izgradnjom mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući mreže 5G.
203	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP)	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)				Q3	2023.	Nakon postupka odabira potpisat će se ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za 20 projekata u okviru ONP-a.
204	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Širokopojasni pristup za kućanstva na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)				Q2	2026.	Potvrda o završetku radova izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa koja omogućuje širokopojasni pristup od najmanje 100 MBit/s (koji se može nadograditi na 1 giga), za download, najmanje 40 136 dodatnih kućanstava na područjima na kojima nema širokopojasne mreže.
205	C2.3. R4-I2	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)				Q1	2023.	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početak provedbe projekta za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture
206	C2.3. R4-I2	Ciljna vrijednost	Pristup mrežama 5G	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)	Broj	0	14	Q2	2026.	Instalirat će se 14 pasivnih komunikacijskih stupova na ruralnim i rijetko naseljenim područjima (prosječne gustoće naseljenosti manje od 20/km²). Sklopit će se ugovori s operaterima kojima oni preuzimaju obvezu: da do kraja 2026. i) ugrade aktivnu opremu na 14 pasivnih komunikacijskih stupova i ii) pružaju 5G usluge putem aktivne opreme. Upravljanje infrastrukturom koja će se izgraditi kroz ulaganje provodit će se isključivo na neprofitnoj osnovi, s ciljem da prihodi od najma infrastrukture pokriju sve operativne troškove upravljanja i održavanja infrastrukture. Ako prihodi od najma premaše troškove, višak će biti usmjeren u proširenje ili izgradnju novih infrastrukturnih kapaciteta.

I.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C2.3. R3-I17 – Uspostava Registra stanovništva, obitelji i kućanstava:

Cilj je ulaganja uspostava Registra stanovništva, obitelji i kućanstava (hrvatski: Registar stanovništva, obitelji i kućanstva; u nastavku: Registar SOK), kako bi se objedinili podaci o dohotku i imovini stanovništva, obitelji i kućanstava.

Mjera se sastoji od stupanja na snagu Zakona o osnivanju Registra SOK.

I.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj

Mjera

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Vrijeme

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

394

C2.3 R3- I17

Ključna etapa

Zakon o ustrojavanju registra stanovništva, obitelji i kućanstava (Registar SOK)

Stupanje na snagu zakona

2025.

Zakon o ustrojavanju Registra SOK stupa na snagu. Zakonom će se propisati da će Registar SOK:

I)ujednačiti postupke i definicije pojmova za utvrđivanje prava i obveza koji ovise o prihodima ili imovini fizičkih osoba, obitelji ili kućanstava,

II)biti povezan sa sustavom ePorezna.

J. KOMPONENTA 2.4.: UNAPRJEĐENJE UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

Poduzeća u državnom vlasništvu stvaraju oko 7 % dodane vrijednosti cjelokupnog gospodarstva i čine oko 4 % ukupne zaposlenosti. S obzirom na važnu ulogu poduzeća u državnom vlasništvu u hrvatskom gospodarstvu, poboljšanje korporativnog upravljanja takvim poduzećima i kontinuirano smanjenje portfelja državne imovine mogu dovesti do znatnog povećanja ukupne produktivnosti.

Cilj je ove komponente NPOO-a promicati gospodarski razvoj i povećati ukupnu učinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu, i to sljedećim mjerama:

-dodatno smanjenje broja poduzeća u državnom vlasništvu,

-unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom,

-usklađivanje nacionalnog regulatornog okvira za korporativno upravljanje s međunarodnom dobrom praksom na temelju preporuka OECD-a,

-poboljšanje upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzećima u većinskom vlasništvu središnje države te jačanje koordinacije među nadležnim državnim tijelima,

-jačanje ljudskih kapaciteta za praćenje korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o poboljšanju korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i o intenziviranju prodaje tih poduzeća i neaktivne imovine (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.). Komponentom se doprinosi i ispunjenju obveza nakon pristupanja ERM-u II. kako bi se ojačalo upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

J.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.4. R1 – Revidiranje popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku

Cilj je reforme racionalizirati državno vlasništvo donošenjem nove vlasničke politike kojom se utvrđuju kriteriji za stratešku imovinu i ažurira popis poduzeća u državnom vlasništvu koja su od posebnog interesa za Hrvatsku i objavljivanjem obrazložene odluke o tome zašto je određeno poduzeće zadržano na tom popisu.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2021.

Reforma C2.4. R2 – Poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzećima u većinskom vlasništvu središnje države

Cilj je reforme poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Reforma se sastoji od odredbe o stupanju na snagu novog pravnog okvira o poduzećima u državnom vlasništvu, u koji su ugrađene preporuke OECD-a, i stupanju na snagu politike vlasništva.

Reforma C2.4. R3 – Jačanje ljudskih kapaciteta za praćenje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima

Cilj je reforme poboljšati ljudske kapacitete kako bi središnja država mogla pratiti upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Reforma se sastoji od provođenja izobrazbe za resorna ministarstva i središnje koordinacijske jedinice u aktivnostima korporativnog upravljanja

Reforma C2.4. R4 – Smanjenje broja poduzeća u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku

Cilj je reforme smanjiti broj poduzeća u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku olakšavanjem njihove prodaje.

Reforma C2.4. R5 – Optimizacija upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu

Cilj je reforme poboljšati upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu i povećati komercijalizaciju i dobit od tih nekretnina.

Reforma se sastoji od razvoja administrativnog informatičkog sustava i metodologije za upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu i dovest će do brže aktivacije neiskorištene imovine.

J.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
207	C2.4. R1	Ključna etapa	Donesena nova odluka Vlade o državnim poduzećima od posebnog interesa za Hrvatsku	Objava revidiranog popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku u skladu s utvrđenim kriterijima				Q4	2021.	Vlada će donijeti i objaviti novu Odluku kojom će se utvrditi novi popis poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku. Odluka će uključivati obrazloženje zašto je određeno poduzeće zadržano na tom popisu. Poduzeća koja se nalaze na popisu, a za koja nije dokazano postojanje javnog interesa, bit će prenesena u portfelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) s ciljem monetizacije imovine. Time će se portfelj financijske imovine Hrvatske jasno razdvojiti na dio od posebnog interesa, koji će stoga ostati u državnom vlasništvu, i dio koji nije od posebnog interesa za Hrvatsku, koji će se stoga monetizirati.
208	C2.4. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir o poduzećima u državnom vlasništvu, u koji su ugrađene preporuke OECD-a	Odredba o stupanju na snagu Zakona o državnim poduzećima				Q1	2024.	Novi pravni okvir za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu uključuje odredbe za usklađivanje sa smjernicama OECD-a o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu i obuhvaća barem sljedeće: i. novi zakon kojim će se uskladiti propisi o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj. Tim zakonom uspostavit će se i središnja koordinacijska jedinica s ciljem učinkovitijeg srednjoročnog provođenja vlasničke politike odnosno horizontalne koordinacije nadležnih tijela zaduženih za obavljanje funkcija vlasničkih ovlasti. Tim zakonom jačaju se autonomija i neovisnost odbora. Osim toga, utvrđuje se da (a) država mora nominirati/imenovati članove nadzornog odbora državnih poduzeća u roku od 3 mjeseca od upražnjenja radnog mjesta, i (b) da resorno ministarstvo predloži kandidata Vladi na temelju preporuke središnje koordinacijske jedinice. ii. odluku Vlade o uspostavi središnje koordinacijske jedinice za provođenje vlasničke politike s odgovarajućim mandatom i resursima potrebnima za učinkovito ispunjavanje koordinacijske uloge. Ta jedinica izradit će standarde za korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i pratiti usklađenost s tim standardima te uspješnost poduzeća u državnom vlasništvu i o tome redovito izvješćivati javnost.
442	C2.4. R2	Ključna etapa	Politika vlasništva za poduzeća u državnom vlasništvu	Stupanje na snagu politike o vlasništvu				Q3	2025.	Stupanje na snagu politike o vlasništvu u kojoj se navode razlozi za zadržavanje u državnom vlasništvu poduzeća koja su u punom ili većinskom državnom vlasništvu i utvrđuje postupak revizije popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku.
209	C2.4. R3	Ciljna vrijednost	Izobrazba za resorna ministarstva i središnje koordinacijske jedinice u aktivnostima korporativnog upravljanja		Broj	0	40	Q2	2026.	Provest će se izobrazba o upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu za najmanje 40 zaposlenika.
210	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 90 državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojima upravlja CERP		Broj	0	90	Q4	2024.	Prodat će se najmanje 90 poduzeća u državnom vlasništvu kojima upravlja CERP i koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku.
211	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 20 poduzeća u državnom vlasništvu u portfelju CERP-a.		Broj	0	20	Q2	2026.	Prodaja dodatnih 20 poduzeća u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku.
212	C2.4. R5	Ključna etapa	Razviti informatički sustav i metodologiju za smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovitije aktiviranje neiskorištene državne imovine	IT sustav i metodologija razvijeni i primijenjeni				Q4	2024.	Dovršen razvoj IT sustava za upravljanje portfeljem imovine u državnom vlasništvu. Razvijena metodologija za utvrđivanje djelotvornog raspolaganja državnom imovinom za sve pojavne oblike imovine kojima upravlja MPGI. IT sustav i metodologija omogućit će smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovito aktiviranje neiskorištene državne imovine. IT sustavom uspostavit će se elektronička vezu s bazama podataka drugih državnih uprava i ustanova, čime će se poboljšati postojeća interna evidencija o portfelju imovine ciljane skupine u državnom vlasništvu.
213	C2.4. R5	Ciljna vrijednost	Otuđenje nekretnina u državnom vlasništvu		Broj	0	4 500	Q2	2026.	Sklopit će se najmanje 4 500 ugovora ili sporazuma o prijenosu prava vlasništva za otuđenje ili druge oblike korištenja nekretnina u državnom vlasništvu.

K. KOMPONENTA 2.5.: MODERNO PRAVOSUĐE SPREMNO ZA BUDUĆE IZAZOVE

Jedan je od osnovnih strateških ciljeva istaknutih u NPOO-u postizanje učinkovitog i djelotvornog pravosudnog sustava koji će doprinijeti razvoju gospodarstva i odgovoriti na očekivanja građana u pogledu daljnjeg jačanja vladavine prava. Komponenta uključuje jednu glavnu reformu kojom će se doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o daljnjoj potrebi skraćenja sudskih postupaka i o unaprjeđenju elektroničke komunikacije na sudovima (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019. i 4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje jednu reformu i šest ulaganja.

K.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.5 R1 – Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana

Cilj je mjere uspostaviti pravni, organizacijski i tehnološki okvir koji će doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka.

Reforma se sastoji od izmjene zakonodavnog okvira u području pravosuđa, donošenja novih Okvirnih mjerila za rad sudaca i organizacijskih promjena.

Ulaganje C2.5. R1-I1 – Unaprjeđenje sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis)

Cilj je ulaganja dodatno nadograditi sustav eSpis (svih modula, a pogotovo modula e-Komunikacija radi omogućavanja elektroničke komunikacije za sve sudionike sudskih postupaka) i prelazak na centralizirano hardversko i softversko rješenje koje će omogućiti bolje i jeftinije buduće nadogradnje i održivost razvoja, ali i stabilnost, operabilnost i sigurnost sustava eSpis.

Ulaganje uključuje dodavanje novih funkcionalnosti u sustav eSpis radi poboljšanja digitalizacije pravosudnog sustava:

-potpuna elektronička dostava dokumenata e-građanima s korisničkim poštanskim sandučićima i informacije o elektroničkoj dostavi u slučaju slanja dokumenata fizičkom dostavom,

-poboljšano korisničko iskustvo na temelju provedbe akcijskog plana koji sadržava preporuke o tehničkim i informatičkim aspektima (preporuke o upravnim i poslovnim procesima i tehničke preporuke),

-nova arhitektura integrirana u CDU (Državni oblak) radi otklanjanja sistemskih uskih grla, povećanja stabilnosti i omogućavanja interoperabilnosti s drugim sustavima.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.5. R1-I2 – Unaprjeđenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra

Cilj je mjere povećati opseg i kvalitetu povezanih zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u Bazi zemljišnih podataka (BZP).

Ulaganje se sastoji od povećanja integriranih podataka s 3,86 % na 60 %.

Ulaganje C2.5. R1-I3 – Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka

Cilj je ulaganja uspostaviti sustav objave svih sudskih odluka uz prethodnu automatsku anonimizaciju primjenom posebnog softvera te ih objaviti na jedinstvenom javno dostupnom portalu uz razrađene mogućnosti pretraživanja., uz poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.5 R1-I4 – Provedba projekta Trga pravde u Zagrebu

Cilj je ulaganja modernizacija fizičke infrastrukture provedbom projekta Trga pravde u Zagrebu.

Ulaganje se sastoji od izgradnje podzemne garaže površine 45 000 m2.

Ulaganje C2.5 R1-I5 – Provođenje mjera energetske učinkovitosti za obnovu zastarjelih objekata pravosudnih tijela

Cilj je ulaganja modernizirati i povećati učinkovitost rada dijela pravosudnih i kaznenih tijela na državnom području Hrvatske provedbom mjera povezanih s energetskom učinkovitošću, što će doprinijeti zelenoj tranziciji. Ukupno 20 zgrada pravosudnog sustava udovoljava standardima racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite. Ulaganje se u prosjeku odnosi na obnovu barem srednje dubine, kako je definirana u Preporuci Komisije obnovi zgrada (EU) 2019/786, kojom se postiže barem 30 %-tno smanjenje potražnje za primarnom energijom; ili postići u prosjeku barem 30 %-tno smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. Nadalje, pristup zgradama prilagodit će se osobama s invaliditetom. Za to ulaganje prednost se daje pravosudnim tijelima smještenima u gospodarski slabije razvijenim dijelovima Hrvatske.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.5. R1-I6 – Poboljšana IT infrastruktura za pravosudna tijela

Cilj je ulaganja poboljšati infrastrukturu informacijskih sustava u pravosuđu.

Ulaganje se sastoji od nadograđene mrežne infrastrukture i nove mrežne opreme.

K.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
214	C2.5. R1	Ključna etapa	Osigurani elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za DSV i DOV	Osigurani elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za DSV i DOV				Q1	2022.	U funkciji su elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za DSV i DOV namijenjeni poboljšanju kvalitete njihova rada. Njihovi ljudski resursi povećat će se za 50 % u odnosu na osnovnu vrijednost iz 2021. (zapošljavanjem najmanje četiriju osoba), a DSV i DOV će se povezati sa ZIS-om i informacijskim sustavom Porezne uprave kako bi se uspostavio učinkovit mehanizam za provjeru imovinskih kartica državnih službenika.
215	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača	Stupanje na snagu Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača				Q2	2022.	Izmjene Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača (objava u Narodnim novinama), kojima će se osigurati veća učinkovitost stečajnih postupaka, poboljšati sustav organizacije i imenovanja stečajnih upravitelja i nadzor pružanja usluge, preventivno djeluju na potencijalno povećanje broja predmeta zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19 i izmjena članka 212. Stečajnog zakona koji se odnosi na pobijanje radnji stečajnog dužnika.
216	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o kaznenom postupku	Stupanje na snagu izmjena Zakona o kaznenom postupku				Q2	2022.	Izmjena Zakona o kaznenom postupku kojom se omogućava primjena IKT-a u kaznenim postupcima, uključujući uvođenje održavanja ročišta na daljinu, proširenje mogućnosti davanja iskaza na daljinu za žrtve kaznenih dijela, mogućnost komunikacije s odvjetnicima putem sigurne video-veze i pripreme za ročišta okrivljenicima u istražnom zatvoru te uvođenje e-komunikacije.
217	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Novi edukacijski programi uvedeni su u program stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika		Broj	0	6	Q1	2023.	Šest novih edukacijskih programa provodi se kao dio programa stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika u Pravosudnoj akademiji: razvoj vještina (vještine vođenja i upravljanja za predsjednike sudova, upravljanje sudovima za ravnatelje sudskih uprava i komunikacijske vještine za osoblje sudova – tri programa), promicanje vladavine prava i temeljnih prava visokokvalitetnim obrazovanjem u hrvatskom pravosuđu, specijalizirani programi osposobljavanja za suce u stečajnim postupcima i osposobljavanje sudaca u području obiteljskog prava.
218	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena zakonodavnog okvira u području pravosuđa s novim Zakonom o izvanparničnom postupku	Stupanje na snagu izmjena Zakona o parničnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o sudovima, Zakona o područjima i sjedištima sudova, Zakona o javnom bilježništvu i novog Zakona o izvanparničnom postupku				Q2	2023.	I. izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, kojima će se omogućiti skraćivanje sudskih postupaka, brže rješavanje upravnih sporova, smanjenje priljeva predmeta i smanjenje troškova; II. novi Zakon o izvanparničnom postupku, kojim će se građanima olakšati pristup sudu, osigurati kvalitetna i transparentna pravna zaštita i otkloniti pravna nesigurnost; III. izmjene Zakona o javnom bilježništvu, kojima će se modernizirati rad javnih bilježnika primjenom IKT rješenja; IV. izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, kojima će se omogućiti elektroničko vođenje predmeta i učinkovitija preraspodjela predmeta unutar sudova; V. izmjene Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojima će se omogućiti specijalizacija sudaca i uspostava specijaliziranih obiteljskih odjela u općinskim sudovima, s ciljem osiguravanja učinkovitije razine sudske zaštite za najranjivije skupine u društvu, djecu, i revidirati uvjeti za pružanje sudskog vještačenja i tumačenja, među kojima će važno mjesto zauzimati sustav obveznog stručnoj usavršavanja. Nadležnost za odlučivanje o statusnim pitanjima prenijet će se sa sudova na Ministarstvo pravosuđa i uprave te će se ojačati sustav nadzora nad radom te sustav njihove odgovornosti.
219	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Uspostava četiriju centara za mirenje na trgovačkim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci i donesene izmjene Zakona o mirenju		Broj	0	4	Q2	2023.	Izmjene Zakona o mirenju, kojima će se dodatno unaprijediti institut dobrovoljnog mirenja u parničnim i upravnim sporovima i smanjiti trajanje i troškovi postupaka. U Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci osnovat će se četiri centra za mirenje u za osposobljavanje izmiritelja i provedbu postupaka mirenja. Središnji centar u Zagrebu i područni centri u Splitu, Osijeku i Rijeci nalazit će se na istome mjestu kao i trgovački sudovi ili Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, a strankama će se omogućiti potrebna stručna podrška.
220	C2.5. R1	Ključna etapa	Donesena nova Okvirna mjerila za rad sudaca i uveden alat za aktivno upravljanje sudskim predmetima.	Donesena nova Okvirna mjerila za rad sudaca i uveden alat za aktivno upravljanje predmetima				Q3	2023.	Okvirna mjerila za rad sudaca kojima se propisuje povećanje broja predmeta koje je potrebno riješiti, s ciljem poticanja rješavanja, osobito starijih, predmeta u većem broju. Primjena alata za aktivno upravljanje sudskim predmetima u odabranim sudovima, uključujući Općinski građanski sud u Zagrebu, što će dovesti do veće učinkovitosti (izrada kontrolnih lista, posebno označavanje, alati za samoprocjenu temeljeni na Međunarodnom okviru za sudsku izvrsnost)
221	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje trajanja parničnih i trgovačkih predmeta		Broj	656	456	Q2	2026.	U usporedbi s 2020.: Skraćivanje trajanja parničnih i trgovačkih predmeta, kako je definirano u Pregledu stanja u pravosuđu EU-a, za najmanje 200 dana.
222	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje ukupnog broja svih neriješenih predmeta		Broj	468 092	398 322	Q2	2026.	U usporedbi s 2020.: Smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta za najmanje 69 770.
224	C2.5. R1-I1	Ključna etapa	Sustav eSpis nadograđen je novim funkcijama i nova arhitektura integrirana je u Centar dijeljenih usluga (CDU)	Provode se nova digitalna rješenja radi unaprjeđenja digitalizacije pravosudnog sustava, uključujući nadogradnju sustava eSpis i integraciju nove arhitekture u CDU.				Q4	2024.	Uvest će se nove funkcionalnosti radi poboljšanja digitalizacije pravosudnog sustava: – potpuna elektronička dostava dokumenata e-građanima s korisničkim poštanskim sandučićima i informacije o elektroničkoj dostavi u slučaju slanja dokumenata fizičkom dostavom, – poboljšano korisničko iskustvo provedbom akcijskog plana koji sadržava preporuke o tehničkim i informatičkim aspektima (preporuke o upravnim i poslovnim procesima i tehničke preporuke). – nova arhitektura integrirana u CDU radi otklanjanja sistemskih uskih grla, povećanja stabilnosti i omogućavanja interoperabilnosti s drugim sustavima.
225	C2.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Dovršena integracija 60 % zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka		% (postotak)	3,86	60	Q2	2026.	Podneseno konačno izvješće izvođača u kojem se navodi popis katastarskih općina s postotkom katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka (BZP) za svaku katastarsku općinu te potvrđuje da je dovršena integracija 60 % zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka. U izvješću će također biti potvrđeno da je izrađen softverski modul (virtualni asistent) temeljen na umjetnoj inteligenciji.
226	C2.5. R1-I3	Ključna etapa	Sve nove prvostupanjske i drugostupanjske sudske odluke kojima se završavaju postupci anonimiziraju se i objavljuju na portalu.	Sustav za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka je u funkciji.				Q4	2024.	Nove funkcionalnosti uključuju objavljivanje svih prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih odluka na internetu uz razrađene mogućnosti pretraživanja i automatiziranu anonimizaciju kojom se poštuju pravila o zaštiti osobnih podataka
227	C2.5. R1-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja garažnog područja za pravosudni trg u Zagrebu		Broj (bruto m2)	0	45 000	Q2	2026.	Izgradit će se garaža površine 45 000 m², što potvrđuje: 1. izvješće nadzornog inženjera o stanju izgradnje zgrade kojim se dokazuje da je zgrada izgrađena, 2. geodetsko istraživanje izgrađene zgrade, 3. iskaznica energetskih svojstava zgrade. Ulaganje se odnosi na izgradnju nove zgrade čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od zgrade gotovo nulte energije.
228	C2.5. R1-I5	Ciljna vrijednost	Novoobnovljene zgrade sudova koje udovoljavaju Tehničkom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama		Broj	0	20	Q2	2024.	Dovršit će se obnova 20 stambenih zgrada. Novoobnovljene zgrade udovoljavat će standardima racionalne potrošnje energije i toplinske zaštite. Ulaganje se u prosjeku odnosi na obnovu barem srednje dubine, kako je definirana u Preporuci Komisije obnovi zgrada (EU) 2019/786, kojom se postiže barem 30 %-tno smanjenje potražnje za primarnom energijom; ili postići u prosjeku barem 30 %-tno smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. Uz to, pristup zgradama nije prilagođen osobama s invaliditetom, a uz tu prilagodbu provest će se i usklađivanje sa standardima protupožarne i tehničke zaštite te funkcionalno uređenje interijera. U tom će se ciklusu ulaganja prednost dati pravosudnim tijela smještenima u gospodarski slabije razvijenim dijelovima Hrvatske.
229	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Svi prvostupanjski sudovi opremljeni su i ispunjuju uvjete za održavanje ročišta na daljinu.	Održavanje ročišta na daljinu na svim prvostupanjskim sudovima				Q4	2022.	Ispunjeni su preduvjeti za održavanje ročišta na daljinu na svim prvostupanjskim sudovima
230	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Nadogradnja infrastrukture IKT-a u pravosudnim tijelima	Dokaz/potvrda o isporuci mrežne opreme i mrežne infrastrukture				Q4	2025.	Dostavit će se dokaz/potvrda o isporuci mrežne opreme i nadograđene mrežne infrastrukture.

K.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C2.5 R1-I7 – Provedba projekta Trga pravde u Zagrebu

Cilj je ulaganja modernizacija fizičke infrastrukture provedbom projekta Trga pravde.

Ulaganje se sastoji od izgradnje zgrade površine 26 000 m2.

K.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Vrijeme

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

443

C2.5. R1-I7

Ciljna vrijednost

Novoizgrađena zgrada na Trgu pravde u Zagrebu

Broj (bruto m2)

26 000

2026.

Izgradit će se zgrada površine 26 000 m² na Trgu pravde u Zagrebu, što potvrđuje:
1. izvješće nadzornog inženjera o stanju izgradnje zgrade kojim se dokazuje da je zgrada izgrađena,
2. geodetsko istraživanje izgrađene zgrade,
3. iskaznica energetskih svojstava zgrade.

Ulaganje se odnosi na izgradnju nove zgrade čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od zgrade gotovo nulte energije.

L. KOMPONENTA 2.6.: SPREČAVANJE I SUZBIJANJE KORUPCIJE

Cilj je ove komponente NPOO-a ojačati okvir za sprečavanje i sankcioniranje korupcije provedbom sljedećih mjera: i. povećanje učinkovitosti, koherentnosti i otvorenosti nadležnih tijela u borbi protiv korupcije, ii. unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, iii. unaprjeđenje korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i iv. jačanje kapaciteta sudske zaštite u postupcima javne nabave.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuke za Hrvatsku o potrebi daljnjeg jačanja okvira za sprečavanje i sankcioniranje korupcije kako bi se zajamčilo zakonito, transparentno i učinkovito korištenje javnih sredstava (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

L.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.6 R1 – Povećanje učinkovitosti, koherentnosti i otvorenosti nadležnih tijela u borbi protiv korupcije kroz digitalizaciju, jačanje transparentnosti i unaprjeđenje koordinacije

Cilj je mjere poboljšati koordinaciju i suradnju tijela uključenih u provedbu nacionalnih antikorupcijskih dokumenata.

Reforma se sastoji od izmjena zakonodavnog okvira o sprečavanju sukoba interesa i zaštiti prijavitelja nepravilnosti te donošenja nove Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030.

Ulaganje C2.6 R1-I1 – Uključivanje šire javnosti u borbu protiv korupcije podizanjem javne svijesti o štetnosti korupcije

Cilj je ulaganja informirati širu javnost, dužnosnike i službenike javne uprave o štetnosti korupcije.

Ulaganje se sastoji od objave izvješća o procjeni učinaka nacionalne informativne kampanje protiv korupcije.

Ulaganje C2.6 R1-I2 – Digitalizacija etičkog sustava državnih službenika

Ulaganje uključuje razvoj i puštanje u rad elektroničkog sustava upravljanja etičkom infrastrukturom radi moderniziranja i unaprjeđenja rada povjerenika za etiku, Etičkog povjerenstva i službenika zaposlenih u Službi za etiku i integritet.

Ulaganje će biti u potpunosti izvršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.6 R1-I3 – Unaprjeđenje IT sustava imovinskih kartica državnih dužnosnika

Cilj je ulaganja dodatno ojačati postupke podnošenja i obrade imovinskih kartica dužnosnika automatiziranjem određenih postupaka u postojećem informatičkom sustavu za podnošenje izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.6 R1-I4 – Podrška učinkovitosti u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta

Cilj je ulaganja povećati učinkovitost u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Ulaganje se sastoji od obnove uredâ Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u Zagrebu i Splitu i nove opreme četiriju regionalnih centara PNUSKOK-a.

Ulaganje C2.6 R2 – Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama

Zakon o pravu na pristup informacijama glavni je instrument za ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava građana na pristup informacijama kojima raspolažu javna tijela kako bi se osigurala transparentnost i otvorenost države i suzbijanje korupcije. Reforma uključuje dubinsku evaluaciju Zakona i njegovih učinaka na ostvarivanje prava na pristup informacijama, iz perspektive korisnika i iz perspektive javnih tijela, nakon čega slijedi donošenje izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, u skladu s preporukama iz evaluacije.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.6 R3 – Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave

Cilj je reforme poboljšati učinkovitost, transparentnost i odgovornost poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne uprave.

Reforma se sastoji od izrade priručnika za primjenu OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju u društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave, ocjene učinaka Antikorupcijskog programa za društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave za razdoblje 2021.–2022. i izobrazbi.

Reforma C2.6. R4 – Jačanje kapaciteta sudske zaštite u postupcima javne nabave:

Cilj je reforme ojačati pravosudnu zaštitu u postupcima javne nabave održavanjem edukativnih radionica za suce za koje se očekuje da će povećati njihovo znanje i svijest o upravljanju korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudskoj zaštiti u postupcima javne nabave. Provest će se radionice u organizaciji Pravosudne akademije u okviru cjeloživotnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika.

Reforma će biti provedena do 30. lipnja 2024.

L.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
231	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje nove Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030.	Nova Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030. donesena je u Saboru i objavljena u Narodnim novinama				Q3	2021.	Strategija uključuje mjere za upravljanje korupcijskim rizicima u prioritetnim područjima i ispunjenje sljedećih pet ciljeva: jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave, informiranje javnosti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti.
232	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa				Q4	2021.	Zakon o sprečavanju sukoba interesa izmijenit će se kako bi se (i) proširilo područje primjene Zakona u pogledu adresata, uključujući poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i poduzeća u vlasništvu takvih poduzeća, (ii) obvezalo određene kategorije adresata da svake godine u zadanom roku podnesu imovinske kartice, (iii) riješili mogući sukobi interesa, (iv) regulirala mogućnost boljeg određivanja kazni za kršenje propisa uvođenjem načela proporcionalnosti i regulirali određeni aspekti razdoblja zastare, uključujući prijedloge Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o tome kako poboljšati zakon u praksi i (v) pružila pravna osnova za izradu modela etičkog kodeksa članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne uprave, za čije bi donošenje, provedbu i nadzor bila zadužena predstavnička tijela.
233	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti	Stupanje na snagu izmjena Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti				Q4	2022.	Izmijenit će se Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi se: i. poboljšale odredbe Zakona, ii. razjasnio pojam povjerljive osobe i iii. predvidjela dostava potvrde o registraciji.
234	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje kodeksa etike za saborske zastupnike i kodeksa etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti	Stupanje na snagu Kodeksa etike za saborske zastupnike i Kodeksa etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti				Q4	2023.	Kodeksom etike za saborske zastupnike i kodeksom etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti pružit će se smjernica o sukobima interesa i drugim pitanjima povezanima s integritetom.
235	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za osoblje antikorupcijskih tijela u pravosudnom sustavu.		% (postotak)	100	110	Q2	2024.	Povećanje proračuna za osoblja za 10 % u odnosu na 2020. (uključujući zapošljavanje i mobilnost u pravosudnom sustavu)
236	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za nabavu informatičkih alata i opreme u pravosudnim tijelima za potrebe istraživanja za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta		% (postotak)	100	120	Q2	2024.	Povećanje proračuna za 20 % u odnosu na 2020. za računalne usluge i IT opremu u antikorupcijskim tijelima u pravosudnom sustavu
237	C2.6. R1	Ključna etapa	Uvođenje informatičke platforme za praćenje provedbe nacionalnih antikorupcijskih mjera	Informatička platforma je dostupna na internetu.				Q4	2025.	Uvođenje informatičke platforme za praćenje različitih područja sprečavanja korupcije: (1) zaštita prijavitelja nepravilnosti, (2) pravo na pristup informacijama, (3) lobiranje, (4) sukob interesa, (5) koordinacija državnih tijela za izradu, provedbu i praćenje provedbe nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata, (6) ažuriranje i objava popisa društava u državnom vlasništvu i društava u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave, (7) prijavljivanje pučkom pravobranitelju.
238	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog trajanja sudskih postupaka za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta		Broj	999	799	Q4	2024.	Skraćivanje prosječnog trajanja sudskih postupaka za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta za 200 dana u odnosu na 1. tromjesečje 2021. (999 dana)
239	C2.6. R1-I1	Ključna etapa	Ocjena učinaka nacionalne informativne kampanje protiv korupcije	Objava izvješća o procjeni učinaka				Q2	2025.	Objavit će se izvješće o procjeni učinaka. Izvješće će sadržavati preporuke o evaluaciji učinaka nacionalne medijske kampanje protiv korupcije.
240	C2.6. R1-I2	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za upravljanje etičkom infrastrukturom u državnoj službi	Informacijski sustav u potpunosti je razvijen i pušten u rad				Q4	2024.	Razvit će se i uvesti u rad elektronički sustav upravljanja etičkom infrastrukturom s ciljem moderniziranja i poboljšanja rada povjerenika za etiku, Etičkog povjerenstva i službenika zaposlenih u Službi za etiku i integritet, s funkcijama za obradu barem sljedećih kategorija pritužbi: – pritužbe na način postupanja službenika prema građanima, – pritužbe na ponašanje u javnim nastupima, – pritužbe zbog stjecanja materijalne ili druge koristi, – pritužbe na sukob interesa, – pritužbe državnih službenika na druge državne službenike, uključujući na ponašanje nadređenih službenika.
241	C2.6. R1-I3	Ključna etapa	unaprijeđeni informacijski sustavi imovinskih kartica državnih dužnosnika i pravosudnih dužnosnika	Informacijski sustavi nadograđeni su i provedeni				Q2	2024.	Postojeći sustav za podnošenje imovinskih kartica dužnosnika poboljšat će se tako što će se omogućiti automatsko učitavanje podataka iz dostupnih javnih izvora i poboljšati preduvjeti za provjeru informacija sadržanih u imovinskim karticama državnih službenika i pravosudnih dužnosnika.
242	C2.6. R1-I4	Ciljna vrijednost	Nadogradnja četiriju regionalnih centara Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK)		Broj	0	4	Q2	2025.	Dostavit će se izvješća nadzornog inženjera i izvješća o učinkovitosti energetske obnove za regionalne centre PNUSKOK-a u Zagrebu i Splitu. Dostavit će se potvrde o isporuci nove informatičke opreme, na primjer za primjenu softverskih alata i servere za pohranu digitalnih dokaza, za sva četiri regionalna centra.
243	C2.6. R2	Ključna etapa	Vrednovanje učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama	Objava izvješća o vrednovanju Zakona o pravu na pristup informacijama				Q4	2023.	Objavljena je studija s preporukama o procjeni učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama i njegovu učinku na segment ostvarivanja Ustavom zajamčenog prava iz perspektive korisnika i tijela javne vlasti. Preporuke će se uzeti u obzir u kontekstu budućih izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama.
244	C2.6. R3	Ključna etapa	Primjena OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanja društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave	Objava priručnika za primjenu OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave				Q1	2024.	Objavljen priručnik: – za primjenu OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave, – za uvođenje i provedbu funkcije usklađenosti u svim pravnim osobama koje imaju obvezu njezine uspostave. Važnost provedbe antikorupcijskih politika, uvođenja etičkog kodeksa i bolje uspostavljene funkcije usklađenosti jer time društva potvrđuju kako pažljivo provode prevenciju neetičnog ponašanja, kao i organizacijsku kulturu koja potiče etičko ponašanje i poštovanje zakona.
245	C2.6. R3	Ključna etapa	Procjena učinaka provedbe Antikorupcijskog programa za poduzeća u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave za razdoblje 2021. – 2022.	Objava izvješća o procjeni učinaka				Q2	2026.	Objavit će se izvješće o učincima provedbe. Metodologija razvijena u izvješću omogućit će procjenu učinaka provedbe Antikorupcijskog programa za poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i budućih takvih dokumenata. Provest će se pet izobrazbi o primjeni priručnika za primjenu OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju u društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i važnosti jačanja integriteta i suzbijanja korupcije. Održat će se tri okrugla stola i jedna konferencija o korporativnom upravljanju u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave.
246	C2.6. R4	Ciljna vrijednost	Edukacija sudaca o upravljanju korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudskoj zaštiti u postupcima javne nabave.		Broj	0	20	Q2	2024.	Educirat će se 20 sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na temu upravljanja korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudske zaštite u postupcima javne nabave. U tu svrhu provest će se 2 radionice u organizaciji Pravosudne akademije u okviru cjeloživotnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, u formi radionica kroz klasične/redovne edukacije, odnosno učenje na daljinu ovisno o okolnostima, radi dodatnog jačanja sudske zaštite u postupcima javne nabave.

M. KOMPONENTA 2.7.: JAČANJE FISKALNOG OKVIRA

Komponenta je usmjerena na daljnje jačanje fiskalnog okvira i fiskalne discipline novim Zakonom o proračunu kako bi se unaprijedili proračunski procesi, poboljšalo financijsko izvještavanje i razvio model makroekonomskih projekcija.

Jačanje fiskalnog okvira jedan je od glavnih elemenata unaprjeđenja održivosti javnih financija, koja pak doprinosi makroekonomskoj stabilnosti te stvara preduvjete za povećanje potencijalne stope rasta, kao i za ekonomski oporavak i otpornost.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o jačanju fiskalnog okvira (1. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o provođenju fiskalnih politika s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

M.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.7. R1 – Unaprjeđenje fiskalnog planiranja i izvještavanja

Cilj je reforme izmijeniti Zakon o proračunu i unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente, kao i financijsko izvještavanje, te tako osigurati razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama.

Reforma uključuje:

-izradu i donošenje novog Zakona o proračunu,

-osiguravanje potpune funkcionalnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovanjem novog predsjednika na temelju javnog natječaja.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Reforma C2.7. R2 – Razvoj strukturnog makroekonomskog modela hrvatskog gospodarstva

Cilj je reforme razviti strukturni makroekonomski model hrvatskog gospodarstva, pogodan za izradu srednjoročnih makroekonomskih prognoza, simulaciju učinaka ekonomskih politika i procjenu utjecaja šokova te u konačnici ojačati kapacitete MINFIN-a za izradu proračunskih prognoza.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

M.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
247	C2.7. R1	Ključna etapa	Jačanje fiskalnog okvira donošenjem Zakona o proračunu radi unaprjeđenja proračunskih procesa	Stupanje na snagu novog Zakona o proračunu				Q4	2021.	U novom Zakonu o proračunu utvrdit će se postupci i ključni dokumenti za izradu, donošenje i izvršenje državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i regionalne uprave i njihovih izvanproračunskih korisnika, okvir zaduživanja jedinica lokalne i regionalne uprave, praćenje korištenja vlastitih i namjenskih prihoda te predviđanje i kontrola buduće potrošnje uključujući višegodišnje obveze, čime će se omogućiti i veća fleksibilnost u provedbi projekata EU-a te usklađenost s Direktivom Vijeća 2011/85 kako bi se uspostavio učinkovitiji sustav financijskog i statističkog izvještavanja.
248	C2.7. R1	Ključna etapa	Osiguravanje potpune funkcionalnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku	Sabor imenuje novog predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku				Q4	2021.	Imenovanjem novog predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku osigurava se potpuna funkcionalnost Povjerenstva i provedba Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN 111/2018)
249	C2.7. R2	Ključna etapa	Razvoj strukturnog makroekonomskog modela za hrvatsko gospodarstvo namijenjenog izradi srednjoročnih makroekonomskih prognoza, proračunskom planiranju i analizi ekonomskih politika	Razvoj i primjena potpuno funkcionalnog strukturnog makroekonomskog modela za hrvatsko gospodarstvo namijenjenog izradi projekcija na kojima se temelji godišnji proračun.				Q3	2022.	Razvit će se strukturni makroekonomski model hrvatskog gospodarstva za izradu srednjoročnih makroekonomskih prognoza, simulaciju učinaka ekonomskih politika i utjecaja šokova te u konačnici ojačati kapaciteti MINFIN-a za izradu proračunskih prognoza. Početni model razvit će se do kraja 2021. i postat će u potpunosti operativan do sredine 2022., čime će se omogućiti izrada projekcija na kojima se temelji proračun za 2023. Rezultati modela koristit će se za pripremu proračunskih dokumenata, poboljšavajući kvalitetu srednjoročnih proračunskih prognoza, a time i održivost javnih financija.

N. KOMPONENTA 2.8.: JAČANJE OKVIRA ZA SPREČAVANJE PRANJA NOVCA

Cilj je komponente jačanje kapaciteta hrvatskih tijela (nadzorna tijela, Ured za sprečavanje pranja novca, tijela za kazneni progon) u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, poboljšanju njihove koordinacije i suradnje i daljnjem informiranju svih uključenih dionika.

Reforma je u skladu s hrvatskim Akcijskim planom za sudjelovanje u ERM-u II.

N.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.8. R1 – Educiranje o potrebi sprečavanja pranja novca

Cilj je reforme održati učinkovitost financijskog sustava u skladu s međunarodnim normama uz istovremeno sprečavanje nezakonitih financijskih tokova, i to uspostavom okvira za redovito educiranje u svim nadležnim ustanovama i tijelima, radi provedbe mjera za sprečavanje pranja novca.

Reforma C2.8. R2 – Jačanje suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela

Cilj je reforme ojačati suradnju Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela poboljšanjem razmjene informacija i dobre prakse u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Reforma C2.8. R3 – Dovršetak provedbe Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Opći je cilj reforme provesti Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj koji je donijela Vlada. Akcijski plan sadržava mjere namijenjene, primjerice, jačanju administrativnih kapaciteta Ureda za sprečavanje pranja novca, Financijskog inspektorata i nadzornih tijela, povećanju broja nadzornih aktivnosti, poboljšanju informatičke infrastrukture i pružanju edukacije zaposlenicima svih obveznika provedbe s ciljem jačanja suradnje i administrativnih kapaciteta.

Reforma C2.8 R4 – Unaprjeđenje nadzora sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji se temelji na procjeni rizika u financijskom sektoru u Hrvatskoj

Glavni je cilj reforme poboljšati okvir za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj i ojačati institucionalne i administrativne kapacitete provedbom preporuka izdanih u okviru Instrumenta tehničke pomoći o razvoju pristupa temeljenog na procjeni rizika pri nadzoru sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

N.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Okvirni vremenski okvir za dovršetak		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
250	C2.8. R1	Ključna etapa	Redovito educiranje svih nadležnih tijela	Uspostavljen okvir za kontinuirano osposobljavanje zaposlenika obveznika izvještavanja o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma				Q4	2020	Okvir za kontinuirano usavršavanje osoblja svih izvještajnih institucija i nadležnih tijela, uključujući službenike za praćenje sprečavanja pranja novca i upravljanje kreditnim institucijama, koje provode nadzorna tijela i Ured za sprečavanje pranja novca. Inicijative usavršavanja predviđene u sklopu okvira usredotočit će se na informiranje o pristupu temeljenom na procjeni rizika pri provedbi mjera dubinske analize korisnika i o obvezi prijave sumnjivih aktivnosti. Okvirom je predviđeno da nadzorna tijela i Ured za sprečavanje pranja novca ustanovama i tijelima redovito dostavljaju ažurirane informacije o novostima u području pranja novca.
251	C2.8. R2	Ključna etapa	Nastavak suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela	Potpisan je ažurirani sporazum o suradnji između Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela o razmjeni informacija i suradnji				Q4	2020	Ažurirani sporazum o suradnji između Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela o razmjeni informacija i suradnji koji će uključivati: i. razmjenu podataka i informacija potrebnih za nadzorni postupak; ii. razmjenu informacija o nepravilnostima utvrđenima kod obveznika izvještavanja; iii. razmjenu informacija o najnovijim tipologijama pranja novca / financiranja terorizma koje su identificirali Ured za sprječavanje pranja novca i nadzorna tijela; iv. povećanje nadzornih aktivnosti na temelju utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma; i v. razmjenu statističkih podataka u svrhu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma i procjene učinkovitosti dobrog sustava u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma.
252	C2.8. R2	Ciljna vrijednost	Ojačati nadzor redovnim sastancima skupine MIRS		Broj	0	12	Q4	2024.	Kako bi se uskladile nadzorne prakse, poboljšala razmjena iskustava i znanja među nadzornim tijelima te razmijenile informacije, Međuinstitucionalna radna skupina za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS) održat će najmanje 12 sastanaka od kraja 2020. do kraja 2024. Skupina MIRS ojačat će suradnju između svih tijela odgovornih za nadzor provedbe mjera i aktivnosti iz Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Skupina MIRS posebno će pratiti: i. učinkovitu razmjenu statističkih podataka o provedenom nadzoru, ii. razmjenu iskustava u području nadzora, iii. razmjenu informacija o nepravilnostima otkrivenima u primjeni Zakona, iv. jačanje i koordinaciju aktivnosti nadzora i v. razmjenu informacija o planovima nadzora.
253	C2.8. R3	Ključna etapa	Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na temelju ažurirane Nacionalne procjene rizika.	Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma daljnjim jačanjem suradnje i razmjene informacija				Q4	2021.	Na temelju Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u potpunosti će se provesti do 31. prosinca 2021. Akcijski plan sadržavat će mjere za smanjenje utvrđenih rizika, javnopravna i druga tijela koja su određena nositeljima pojedinih mjera te rok za provedbu mjera. Planom će se uzeti u obzir rizici koje su utvrdila nadzorna tijela (Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), Ured za sprečavanje pranja novca, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i zakonom propisani obveznici (banke i dr.). Dodatno će se ojačati suradnja i razmjena informacija među svim odgovornim ustanovama i tijelima.
254	C2.8. R4	Ključna etapa	Jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma	Potpuna provedba pojačanih postupaka i metodologija nadzora na temelju procjene rizika, razvijena u okviru projekta Instrumenta za tehničku potporu (TSI) „Nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji se temelji na procjeni rizika u financijskom sektoru u Hrvatskoj” kako bi se učinkovito ublažili utvrđeni rizici pranja novca i financiranja terorizma				Q4	2023.	Nadležna tijela poduzet će mjere, ako je potrebno donošenjem propisa, za jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i primjenom pristupa temeljenog na procjeni rizika razvijenog u skladu s rezultatima tehničke pomoći pružene u okviru instrumenta za tehničku potporu. Te će mjere ojačati institucionalni i administrativni kapaciteti i doprinijeti poboljšanju učinkovitosti cijelog sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj te u konačnici poboljšati cjelokupni okvir za sprečavanje pranja novca u Hrvatskoj.

O. KOMPONENTA 2.9.: JAČANJE OKVIRA ZA JAVNU NABAVU

U cilju jačanja okvira za javnu nabavu i njegova usklađivanja s EU-ovom najboljom praksom, ova komponenta NPOO-a uključuje mjere unaprjeđenja sustava izobrazbe u području javne nabave, jačanja sustava sudske zaštite uvođenjem obveznih e-žalbi i poticanjem primjene inovativne javne nabave. Poboljšani sustav javne nabave će među ostalim doprinijeti borbi protiv korupcije i dovesti do bolje apsorpcije sredstava EU-a. Očekuje se da će se time poboljšati poslovno okruženje, povećati privatna ulaganja, produktivnost i stvaranje novih radnih mjesta.

Komponenta uključuje tri reforme i jedno ulaganje s ciljem povećanja transparentnosti i učinkovitosti sustava javne nabave u Hrvatskoj. Doprinijet će i unaprjeđenju sprečavanja korupcije, osobito na lokalnoj razini (preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i jačanju kapaciteta i učinkovitosti hrvatske javne uprave (preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

O.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.9 R1 – Kontinuirano provođenje izobrazbe u području javne nabave

Cilj je reforme unaprijediti sustav izobrazbe u području javne nabave razvijanjem novih alata za stjecanje teorijskih i praktičnih znanja, profesionalnih vještina i kompetencija u svrhu stručne, ekonomične, učinkovite i djelotvorne provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Temeljit će se na sveobuhvatnom pristupu jačanju konkurentnosti dionika u sustavu javne nabave ugrađivanjem rezultata analize radnog opterećenja u okviru ulagačkog djelovanja C2.9. R1-I1. Konkretno, u analizi će se utvrditi potrebe za kontinuiranim i planiranim osposobljavanjem ključnih zaposlenika u području javne nabave na temelju matrice kompetencija u kojoj je definirano 30 kompetencija i vještina.

Zatim, Europski okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu (ProcurCompEU), koji služi kao zajednički referentni okvir za stručnjake za javnu nabavu, uvest će se u hrvatski sustav izobrazbe do 31. prosinca 2023. Taj će okvir pojedincima olakšati identifikaciju i oblikovanje osobnih i stručnih kompetencija. Naručitelji će ga koristiti za procjenu i poboljšanje učinkovitosti javne nabave u svojim organizacijama. Pružatelji izobrazbe u javnoj nabavi koristit će za razvoj sveobuhvatnih programa učenja i osposobljavanja.

Općim programima osposobljavanja, koji su otvoreni i ponuditeljima, povećat će se razina znanja i vještina ponuditelja u provedbi postupaka javne nabave, čime će se poboljšati razina sudjelovanja i uspješnost MSP-ova u javnoj nabavi.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.9 R1-I1 – Analiza radnog opterećenja zaposlenika ključnih ustanova u sustavu javne nabave

Ulaganjem će se provesti analiza radnog opterećenja kako bi se utvrdio broj sudionika, potrebne kompetencije osoblja i potrebna poboljšanja sustava naknada. Očekuje se da će se provedbom preporuke iz analize postići i održati optimalan broj visokokvalificiranih, motiviranih kadrova koji odgovaraju potrebama ključnih ustanova u sustavu javne nabave.

Mjera uključuje:

-analizu radnog opterećenja tijela za javnu nabavu uključenih u upravljanje fondovima EU-a,

-opis zadaća koje obavljaju,

-definiciju potrebnih kompetencija.

Analiza radnog opterećenja temeljit će se na povijesnim podacima o radnom opterećenju, uzimajući u obzir trendove povećanja radnog opterećenja, uključujući potrebu za kontinuiranim i planiranim usavršavanjem kadrova u određenim temama povezanima s javnom nabavom poput strateške, društveno odgovorne, održive i inovativne javne nabave te s pristupom MSP-ova tržištu javne nabave.

Rezultati analize upotrijebit će se za definiranje potreba za kontinuiranim i planiranim usavršavanjem kadrova ključnih ustanova u sustavu javne nabave (MINGOR, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje – SAFU i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave – DKOM).

Mjera će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Reforma C2.9. R2 – Jačanje sustava pravne zaštite u javnoj nabavi

Cilj je reforme doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog sa sustavom sudske zaštite, pospješiti borbu protiv korupcije skraćivanjem prosječnog vremena za rješavanja žalbenih predmeta i učiniti e-žalbe obveznima.

Reforma se sastoji od izmjene zakonodavnog okvira za javnu nabavu radi uvođenja e-žalbe kao obveznog alata u sustavu javne nabave i skraćivanja prosječnog vremena za rješavanje žalbenih predmeta.

Reforma C2.9. R3 – Inovativna nabava

Cilj je reforme povećati primjenu inovativne javne nabave u Hrvatskoj.

Mjera uključuje izradu i provedbu programa osposobljavanja u području inovativne javne nabave za javne naručitelje u Hrvatskoj.

O.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
256	C2.9. R1	Ključna etapa	Smjernice za poboljšanje sudjelovanja MSP-ova u postupcima javne nabave i njihovo objedinjavanje	Objava smjernica na Portalu javne nabave				Q3	2022.	U svrhu dodatnog poticanja uključivanja MSP-ova u postupke javne nabave, izradit će se i objaviti smjernice za naručitelje i ponuditelje kojima će se poticati sudjelovanje MSP-ova na tržištu javne nabave. Smjernice će uključivati i najvažnije odredbe Zakona o javnoj nabavi kojima je cilj MSP-ovima olakšati natjecanje za ugovore o javnoj nabavi. Nastavit će se suradnja s poslovnim udruženjima u provođenju ciljane izobrazbe ponuditelja u postupcima javne nabave. Smjernice će se pripremiti na temelju rezultata projekta u okviru Programa potpore strukturnim reformama.
257	C2.9. R1	Ključna etapa	Izmjene Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave				Q1	2023.	Izmjene zakonodavnog okvira radi poboljšanja izobrazbe u području javne nabave uključivat će: i. uspostavu nastavnog programa za Programe usavršavanja, u kojem se definiraju kompetencije i ciljevi učenja, ii. integriranje okvira ProcurCompEU u obvezni program obuke i certificiranja u javnoj nabavi, iii. zahtjev za provođenje kvalitativne procjene izobrazbi. Očekuje se da će izmjene omogućiti sveobuhvatni pristup potreban za osiguravanje jačanja administrativnih kapaciteta kadrova u ključnim ustanovama u javnoj nabavi, među ostalim primjenom preporuka iz analize radnog opterećenja (R1-I1). Na temelju rezultata organizacijske procjene i strateških prioriteta, prioritetne će biti izobrazbe koje mogu pružiti najveći utjecaj u postizanju ciljeva poput pitanja integriteta i transparentnosti, ispravnog planiranja postupaka, poštenih i otvorenih tehničkih specifikacija, jasnih kriterija odabira i ocjena ponuda, upravljanja ugovorima i njihovim izmjenama.
258	C2.9. R1	Ključna etapa	Integriranje ciljanog okvira za kontinuirano osposobljavanje službenika za javnu nabavu u skladu s okvirom ProcurCompEU u obvezni program obuke i certificiranja u javnoj nabavi.	Stupanje na snagu okvira za kontinuirano osposobljavanje službenika za javnu nabavu u skladu s okvirom ProcurCompEU				Q4	2023.	Alat ProcurCompEU prilagodit će se hrvatskim specifičnostima i integrirati u postojeći obvezni program obuke i certificiranja službenika u javnoj nabavi. Kreirat će se podstranica na Portalu javne nabave na kojoj će alati ProcurCompEU biti dostupni i slobodni za upotrebu svim dionicima u sustavu javne nabave, a nadležno tijelo državne uprave za politiku javne nabave pružat će potporu u njegovoj provedbi u praksi i nadzor.
259	C2.9. R1-I1	Ključna etapa	Objava neovisne analize i konkretnih preporuka za poboljšanje upravljanja opterećenjem svih kadrova u ključnim ustanovama u sustavu javne nabave (MINGOR, SAFU, DKOM)	Objava analize radnog opterećenja zaposlenika ključnih ustanova u sustavu javne nabave (MINGOR, SAFU i DKOM) s akcijskim planom za provedbu preporuka i mjera o ljudskim resursima				Q3	2022.	Neovisni vanjski stručnjaci provest će sveobuhvatnu analizu radnog opterećenja kadrova u ključnim ustanovama u sustavu javne nabave uključenima u fondove EU-a, uključujući opis poslova koje obavljaju te potrebne kompetencije i kompenzacijski sustav. Objavljeno izvješće neovisnih stručnjaka temeljit će se na sveobuhvatnoj analizi uloga i radnog opterećenja u sustavu javne nabave, na temelju usporedbe povijesnih podataka o radnom opterećenju s trendovima povećanja radnog opterećenja, uključujući potrebu za usavršavanjem u određenim područjima, kao što je održiva javna nabava i pristup MSP-ova. Izvješće će uključivati akcijski plan za provedbu mjera i preporuka za poboljšanje kako bi se osiguralo zapošljavanje i zadržavanje visokokvalificiranih kadrova.
260	C2.9. R2	Ključna etapa	Izmjene zakonodavnog okvira za javnu nabavu kojima e-žalba postaje obvezan način izjavljivanja žalbe	Stupanje na snagu izmjena Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa (Pravilnik o žalbi u postupcima javne nabave)				Q3	2022.	Izmijenit će se i zakonodavni okvir javne nabave (Zakon o javnoj nabavi i odgovarajući podzakonski akti) kako bi se uvela e-žalba kao obvezan način ostvarivanja pravne zaštite u sustavu javne nabave.
261	C2.9. R2	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog vremena za rješavanje žalbenih predmeta i donošenje odluka		Broj	35,2	29,2	Q4	2024.	Prosječni broj dana za donošenje odluke u žalbenim predmetima od datuma primitka žalbe smanjit će se za najmanje šest dana.
263	C2.9. R3	Ključna etapa	Programi i aktivnosti namijenjeni oblikovanju i upravljanju inovativne javne nabave	Uspostavljen program za pružanje stručne pomoći i edukacije naručiteljima u inovativnoj javnoj nabavi				Q1	2024.	Uz tehničku pomoć hrvatske institucije uspostavit će programe za pružanje stručne pomoći naručiteljima u postupcima inovativne javne nabave. Kompetencijski centar javne nabave za inovativna rješenja, osnovan u okviru HAMAG-BICRO-a ojačat će se te će se njegovi zaposlenici educirati za samostalno pružanje edukacija o javnoj nabavi inovativnih rješenja. Administrativni kapacitet MINGOR-a ojačat će se na isti način. Izvješće o napretku u vezi s jačanjem kapaciteta bit će izrađeno do prvog tromjesečja 2024. Nadalje, objavit će se priručnik za naručitelje s uputama za provođenje postupaka javne nabave povezane s inovacijama.
264	C2.9. R3	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje u području inovativne javne nabave		Broj	0	150	Q4	2025.	Osposobit će se predstavnici barem 150 javnih naručitelja za inovativnu javnu nabavu. Tijela će također pratiti primjenu inovativne javne nabave i objavljivati statističke podatke te provoditi aktivnosti informiranja za dionike iz privatnog sektora.

P. KOMPONENTA 3.1.: REFORMA OBRAZOVNOG SUSTAVA

Obrazovni sustav u Hrvatskoj suočen je s višestrukim problemima. Korištenje formalne skrbi i sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) među najnižima su u EU-u, uglavnom zbog nedostatne infrastrukture RPOO-a i manjka odgajatelja, pri čemu velike regionalne razlike pogoršavaju nejednakosti. Obvezni ciklus školovanja (u trajanju od osam godina) godinu je kraći od standarda EU-a. Broj nastavnih sati u osnovnim školama također je niži od prosjeka EU-a jer mnoge škole rade u smjenama zbog nedostatka infrastrukture. Uspješnost učenika u svim osnovnim vještinama ispod je prosjeka EU-a. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja među najnižima je u Uniji. Sudjelovanje u obrazovanju odraslih također je vrlo nisko.

Cilj je ove komponente nastojati riješiti navedene probleme. Komponenta uključuje sveobuhvatnu reformu obrazovnog sustava čiji je cilj povećati pristup obrazovanju i kvalitetu obrazovanja na svim razinama obrazovanja. Uključuje i komplementarna infrastrukturna ulaganja u digitalne infrastrukture RPOO-a, škola i visokih učilišta.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u zadnje dvije godine: „provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „promicati stjecanje vještina” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

P.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C3.1 R1 – Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja

Cilj je mjere poboljšati pristup obrazovanju i kvalitetu obrazovanja na svim razinama, posebno za osobe i djecu iz socioekonomski ugroženih skupina 19 .

·Predškolski odgoj i obrazovanje

Reforma se sastoji od poboljšanja pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) za djecu od tri godine do početka osnovnog obrazovanja te uvođenja novog modela financiranja kako bi se osigurala dugoročna održivost financiranja RPOO-a.

·Osnovne škole

Cilj je reforme povećati kvalitetu nastave i ishoda učenja, posebno za djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju, uvođenjem jednosmjenske cjelodnevne nastave u osnovnim školama i povećanjem broja obveznih nastavnih sati. Reformom se nastoji poduprijeti i kontinuirani razvoj nastavnika te sustavno vanjsko vrednovanje ishoda učenja u osnovnim školama.

Reformom će se izmijeniti Zakon o obrazovanju kako bi se uveo novi model cjelodnevne nastave u osnovnim školama te izmijenio minimalni broj obveznih nastavnih sati i kurikulum za osnovne škole, što će biti popraćeno programima sustavnog razvoja učitelja.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

·Srednje škole

Cilj je reforme povećati relevantnost srednjoškolskog obrazovanja povećanjem broja upisa u opće srednje škole (gimnazije), uz istodobno smanjenje udjela strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i poboljšanje relevantnosti strukovnih programa u odnosu na tržište rada.

Reformom se doprinosi konsolidaciji brojnih postojećih programa srednjeg strukovnog obrazovanja tako što će se smanjiti viškovi strukovnih programa i povećati relevantnost programa u odnosu na tržište rada. Reformom će se uvesti novi kurikulumi temeljeni na kvalifikacijama i profesionalnim standardima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), koji će biti popraćeni razvojem novog nastavnog materijala i stručnim osposobljavanjem nastavnika u strukovnom obrazovanju.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

·Obrazovanje odraslih

Cilj je reforme povećati kvalitetu i relevantnost obrazovanja odraslih. Novim Zakonom o obrazovanju odraslih uskladit će se programi obrazovanja odraslih sa standardima kvalifikacija iz registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Očekuje se da će se time olakšati priznavanje stečenog znanja i vještina. Reformom će se predvidjeti i uvođenje individualnih obrazovnih računa kako bi se svakoj osobi omogućilo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju. Reformom će se uvesti i sustav vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

Ovu reformu podupiru tri ulaganja (C3.1 R1-I1, C3.1 R1-I2, C3.1 R1-I3 i C3.1 R1-I4).

Ulaganje C3.1 R1-I1 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova

Cilj je ulaganja poduprijeti pristup RPOO-u u Hrvatskoj. Mjera uključuje izgradnju novih i obnovu postojećih objekata RPOO-a s ciljem otvaranja 12 000 novih mjesta u RPOO-u.

Ulaganje C3.1. R1-I2 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave

Cilj je mjere poduprijeti prelazak na cjelodnevnu nastavu u osnovnim školama u Hrvatskoj. Mjera se sastoji od izgradnje novih osnovnih škola i nadogradnje postojećih.

Ulaganje C3.1 R1-I3 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje srednjih škola

Cilj je mjere povećati fizičke infrastrukturne kapacitete u srednjim školama. Mjera uključuje izgradnju novih srednjih škola i nadogradnju postojećih, uključujući sportsku infrastrukturu škola.

Reforma C3.1 R2 – Modernizacija visokog obrazovanja

Cilj je te reforme poboljšati dostupnost, kvalitetu i relevantnost visokog obrazovanja u odnosu na tržište rada te povećati udio osoba s kvalifikacijama u visokom obrazovanju, posebno iz ranjivih i nedovoljno zastupljenih skupina.

Reforma uključuje donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kako bi se uveo novi učinkoviti model financiranja za javna sveučilišta i druge javna visoka učilišta. Novi model financiranja temeljit će se na transparentnim kriterijima i pokazateljima ostvarenosti rezultata povezanih s razvojnim ciljevima pojedine institucije. Očekuje se da će uvođenje novog modela financiranja provesti programskim sporazumima koji obuhvaćaju znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost sveučilišta u razdoblju od dvije godine.

Osim toga, reformom se nastoji bolje uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada. Nastavit će se utvrđivati standardi kvalifikacija za sve kvalifikacije koje se stječu u visokom obrazovanju te ih uvrštavati u registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Očekuje se da će se time poboljšati usklađenost kvalifikacija koje se stječu u visokom obrazovanju s potrebama tržišta rada. Reformom će se uspostaviti i digitalni registar diploma, što je korak prema razvoju sustava za praćenje osoba s kvalifikacijama kako bi se omogućilo praćenje zapošljivosti takvih osoba.

Reformom će se podupirati i bliskije veze između aktivnosti poučavanja i znanstvenog istraživanja, internacionalizacija i sudjelovanje hrvatskih sveučilišta u alijansama Europskih sveučilišta budućnosti te digitalna transformacija visokog obrazovanja.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C3.1 R2-I1 – Digitalna transformacija visokog obrazovanja

Cilj je mjere poduprijeti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja i olakšati e-učenje.

Mjera se sastoji od ulaganja u digitalnu nastavnu infrastrukturu i digitalne nastavne alate.

P.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
265	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmijenjenog pravnog okvira za obrazovanje odraslih	Stupanje na snagu izmijenjenog pravnog okvira koji se odnosi na obrazovanje odraslih				Q4	2021.	Izmjenama pravnog okvira kojim se uređuje obrazovanje odraslih poduprijet će se bolja usklađenost ponude programa s potrebama tržišta rada tako što će se programi obrazovanja odraslih uskladiti sa sadržajem standarda kvalifikacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i omogućiti priznavanje informalnog i neformalnog učenja.
266	C3.1. R1	Ključna etapa	Sveobuhvatna analiza potreba srednjoškolskog obrazovanja	Objava rezultata sveobuhvatne analize potreba srednjoškolskog obrazovanja na internetskim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO)				Q1	2022.	Provest će se sveobuhvatna analiza potreba srednjoškolskog obrazovanja kako bi se podržale mjere za povećanje udjela učenika u programima općeg srednjoškolskog obrazovanja, smanjenje udjela učenika u strukovnim programima u kojima se bilježi višak i uskladili strukovni programi s potrebama tržišta rada.
267	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Modela financiranja RPOO-a	Stupanje na snagu modela financiranja RPOO-a				Q1	2023.	Vlada Republike Hrvatske donijet će model financiranja troškova poslovanja objekata RPOO-a za općine/jedinice lokalne uprave smanjene financijske sposobnosti kako bi se osigurala održivost ulaganja nakon obnove postojećeg ili izgradnje novog objekta RPOO-a.
268	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena za model cjelodnevne nastave	Stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o osnovnom i srednjem obrazovanju koje se odnose na cjelodnevnu nastavu				Q4	2023.	Izmjenama zakonodavstva o osnovnom i srednjem obrazovanju utvrdit će se uvjeti za uvođenje cjelodnevne nastave.
269	C3.1. R1	Ciljna vrijednost	Sudjelovanje u RPOO-u		% (postotak)	76,3	90	Q2	2026.	Povećanje udjela djece od tri godine do školske dobi koja pohađaju RPOO na 90 % bit će vidljivo iz službenih državnih statističkih podataka.
270	C3.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih mjesta u RPOO-u		Broj	0	12 000	Q2	2026.	Kao rezultat infrastrukturnih ulaganja u izgradnju, nadogradnju i obnovu objekata RPOO-a otvorit će se najmanje 12 000 novih mjesta u RPOO-u. Izgradnja i obnova objekata RPOO-a temeljit će se na rezultatima analize potreba koja u obzir uzima kapacitete škola i demografska kretanja.
271	C3.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih ili obnovljenih učionica u osnovnim školama		Broj	0	286	Q2	2026.	Izgradit će se ili obnoviti 286 učionica u osnovnim školama radi povećanja kapaciteta, što je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih koje utvrđuje potrebne kapacitete. Izgradit će se najmanje 4 nove sportske dvorane. Izgradnja i obnova osnovnih škola temeljit će se na procjeni potreba za ulaganjima u infrastrukturu, uzimajući u obzir kapacitete škola i demografska kretanja.
396	C3.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Broj obnovljenih ili izgrađenih srednjoškolskih učionica		Broj	0	52	Q2	2026.	Obnovit će se ili izgraditi najmanje 52 učionice za programe općeg srednjoškolskog obrazovanja. Izgradnja i obnova škola koje vode programe srednjoškolskog obrazovanja temeljit će se na procjeni postojećih kapaciteta i potreba za dodatnom fizičkom infrastrukturom.
273	C3.1. R2	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju	Stupanje na snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju				Q3	2022.	Novim okvirom omogućit će se organizacijska reforma javnih sveučilišta i znanstvenih instituta te će se uvesti model financiranja koji se temelji na uspješnosti.
274	C3.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Digitalna infrastruktura i oprema isporučene javnim visokim učilištima		% (postotak)	0	90	Q2	2026.	Najmanje 90 % javnih visokih učilišta imalo je korist od nadogradnje pasivne digitalne infrastrukture i nabave opreme.

P.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C3.1. R1-I4 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave

Cilj je ulaganja omogućiti da svi učenici osnovnih škola pohađaju škole koje rade u jednoj smjeni. Ulaganje se sastoji od izgradnje novih osnovnih škola i nadogradnje postojećih, uključujući sportsku infrastrukturu.

P.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Vrijeme

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

397

C3.1. R1-I4

Ciljna vrijednost

Broj izgrađenih ili obnovljenih učionica u osnovnim školama

Broj

286

1318

2026.

Izgradit će se ili obnoviti najmanje 1032 dodatne učionice u osnovnim školama radi povećanja kapaciteta, što je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih koje utvrđuje potrebne kapacitete. Izgradit će se najmanje 197 novih sportskih dvorana.

Izgradnja i obnova osnovnih škola temeljit će se na procjeni potreba za ulaganjima u infrastrukturu, uzimajući u obzir kapacitete škola i demografska kretanja.

Q. KOMPONENTA 3.2.: PODIZANJE ISTRAŽIVAČKOG I INOVACIJSKOG KAPACITETA

Hrvatsko javnoistraživačko i inovacijsko okružje vrlo je rascjepkano. Nedovoljna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, posebno iz poslovnog sektora, u kombinaciji s neodgovarajućim financijskim i organizacijskim modelom sveučilišta i znanstvenih instituta, koče iskorištavanje punog potencijala hrvatskog istraživačkog sektora. Zbog toga su znanstvena produktivnost, učinkovitost i prijenos znanja i dalje ograničeni. Preduvjeti za razvoj ljudskih resursa u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i IKT-a, kojima bi se omogućila veća spremnost društva za digitalnu tranziciju, nedovoljno su razvijeni. Rascjepkanost i neučinkovitost politika u području istraživanja, razvoja i inovacija i nedostatak rezultata ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije među glavnim su uzrocima otežanog rasta produktivnosti i konkurentnosti.

Komponentom se nastoje riješiti ti izazovi ostvarivanjem sljedećih ciljeva:

-Unaprjeđenje sustava institucionalnog financiranja sveučilišta i znanstvenih instituta kako bi se izravnim ulaganjima i povećanim financiranjem znanstveno-istraživačke djelatnosti motivirala znanstvena produktivnost, učinkovitost i prijenos znanja.

-Povećana ulaganja u istraživačku infrastrukturu i organizacijske kapacitete sveučilišta i znanstvenih instituta što će omogućiti veću kvalitetu znanstvenog istraživanja i poboljšati privlačnost istraživačkih karijera u Hrvatskoj.

-Uvođenje novog poticajnog okvira za napredovanje te razvoj karijera istraživača, u skladu sa specifičnostima znanstvenih područja, čime će se privući i zadržati mladi znanstvenici iz Hrvatske i kvalitetni inozemni znanstvenici.

-Uvođenje učinkovitijeg institucionalnog i programskog okvira za programe financiranja istraživanja i razvoja.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuke za Hrvatsku o usmjeravanju ulagačke politike na istraživanje i inovacije (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

Q.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C3.2. R1 – Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj

Cilj je reforme reorganizacijom javnog istraživačkog sektora povećati kvalitetu i međunarodnu vidljivost javnog istraživačkog sektora, ojačati ciljano istraživanje i utjecaja znanosti na daljnji razvoj inovacija, gospodarstva i društva. Reforma uključuje sljedeće mjere:

-donošenje novog modela programskih sporazuma za financiranje javnog znanstveno-istraživačkog sustava,

-povećanje proračuna znanstvenih ustanova radi utjecajnijih istraživanja,

-smanjenje rascjepkanosti znanstveno-istraživačkog sustava integracijom znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem učinkovitije organizacije rada sveučilišta i istraživačkih instituta,

-poboljšanje kvalitete znanstveno-istraživačkog rada poticanjem prelaska na sustav financiranja prema rezultatima.

Provedba reforme uključuje donošenje novog Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čime će se pružiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima i novi okvir financiranja temeljenog na rezultatima. Očekuje se da će novi pravni i financijski okvir dovesti do utjecajnijih publikacija, većeg broja konkurentnih projekata, jače međunarodne suradnje i većeg broja projekata u suradnji s poduzećima.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R1-I1 – Razvoj sustava programskih sporazuma za financiranje sveučilišta i znanstvenih instituta usmjerenih na inovacije, istraživanje i razvoj

Cilj je ulaganja unaprijediti sustav financiranja znanstvenog rada sveučilišta i znanstvenih instituta s ciljem postizanja veće kvalitete i relevantnosti istraživačkih rezultata.

To ulaganje podrazumijeva dodjelu financijskih sredstava za pozive za podnošenje projekata javnih istraživačkih subjekata koji potpišu programske sporazume.

Reforma C3.2. R2 – Stvaranje okvira za privlačenje studenata i istraživača u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je reforme uvesti novi poticajni okvir za napredovanje i razvoj karijere istraživača u područjima STEM-a i IKT-a radi povećanja broja i kvalitete istraživača i stručnjaka u znanstvenom i poslovnom sektoru te potencijala za inovacije. Očekuje se da će reforma dugoročno omogućiti „prelijevanje” ljudskog kapitala iz znanstvenih institucija u gospodarstvo kroz prijenos specijaliziranih znanja, naprednih tehnologija, suradnju akademskog i poslovnog sektora putem tehnoloških platformi i razvoj visokotehnoloških start-up i spin-off poduzeća te otvorene istraživačko-tehnološke infrastrukture.

Povećat će se privlačnost znanstvenih karijera primjenom jasne, transparentne i na zaslugama utemeljene politike zapošljavanja u ključnim područjima znanstvenog istraživanja. Znanstvena karijera u područjima STEM-a i IKT-a promovirat će se od najranije razine obrazovanja. Izmijenit će se zakonodavni okvir radi rješavanja nekonkurentnog, administrativno opterećenog sustava zapošljavanja i napredovanja u znanstveno-istraživačkom sustavu Hrvatske.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R2-I1 – Razvoj poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je ulaganja razviti i uvesti nov poticajni okvir i sustav poticaja za razvoj karijera istraživača.

Ulaganje podrazumijeva pozive za podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje programa za mlade istraživače, stažiranja i mobilnosti s poslovnim sektorom.

Ulaganje C3.2. R2-I2 – Ulaganje u istraživačko-tehnološku infrastrukturu u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je ulaganja podržati proces digitalne transformacije kroz ulaganja u strateške projekte tehnološke infrastrukture za primijenjena i ciljana istraživanja.

Ulaganje podrazumijeva realizaciju šest infrastrukturnih projekata za izravnu potporu istraživačkim, razvojnim i inovacijskim aktivnostima.

Reforma C3.2. R3 – Poboljšanje učinkovitosti javnih ulaganja u području istraživanja, razvoja i inovacija

Cilj je reforme primijeniti funkcionalniji i učinkovitiji model upravljanja za konkurentno istraživanje i uvođenje programa razvoja i inovacija kojima će se omogućiti brži postupak odabira projekata temeljem zasluga.

Reforma uključuje donošenje novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost radi jačanja kapaciteta Hrvatske zaklade za znanost i smanjenja broja ustanova trenutno uključenih u upravljanje i provedbu programa financiranja istraživanja i inovacija. Novim pravnim okvirom omogućit će se transformacija i jačanje kapaciteta Zaklade u tijelo koje će, uz jasno dogovorene i definirane nadležnosti u okviru međuinstitucionalne koordinacije unutar Nacionalnog inovacijskog vijeća, omogućiti pojednostavnjen i sustavan pristup politici upravljanja projektnim financiranjem.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R3-I1 – Uvođenje funkcionalnijeg programskog okvira projektnog financiranja istraživanja, razvoja i inovacija

Cilj je ove mjere poboljšati postojeći sustav financiranja istraživanja, razvoja i inovacija i podupirati razvoj vrhunskih istraživanja i proizvoda.

Ulaganje podrazumijeva pozive za podnošenje istraživačkih projekata u okviru pilot-programa financiranja.

Q.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
275	C3.2. R1	Ključna etapa	Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju	Stupanje na snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju				Q3	2022.	Novim zakonodavnim propisom stvorit će se pravni i financijski preduvjeti za organizacijsku i funkcionalnu reformu javnih sveučilišta i znanstvenih ustanova te financiranje namijenjeno ostvarenju institucijskih razvojnih ciljeva.
276	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija tijekom prvog dvogodišnjeg ciklusa provedbe programskih sporazuma		Broj (iznos)	0	17 619 079	Q1	2023.	Iznos od 17 619 079 EUR dodijelit će se istraživačkim projektima koje provode sveučilišta i istraživački instituti koji su potpisali programske sporazume. Projektima se podupiru izravne znanstvene i istraživačke aktivnosti (istraživački projekti) i temelje se na objavljenim specifikacijama natječaja čiji opis poslova uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja i zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim EU-ovim i nacionalnim propisima o okolišu.
277	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Udio sveučilišta ili istraživačkih instituta koji su potpisali programske sporazume		% (postotak)	0	65	Q3	2024.	Najmanje 65 % javnih sveučilišta i znanstvenih ustanova potpisalo je nove programske sporazume sukladno odredbama novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čime se uvodi sustav temeljen na uspješnosti postavljenih ciljeva za financiranje javnih znanstvenih organizacija
278	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Završeni istraživački projekti u području zelenog istraživanja od strane znanstvenih organizacija koje su potpisale nove programske sporazume		Broj	0	8	Q1	2026.	Barem osam istraživačkih projekata kojima se podupire zelena tranzicija, a provode ih znanstvene organizacije koje su potpisale nove programske sporazume bit će dovršeno na temelju poziva na podnošenje projekata slijedom objavljenih specifikacija natječaja.
279	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija		Broj (iznos)	17 619 079	121 109 984	Q1	2026.	Dodatni iznos od najmanje 103 490 905 EUR dodijelit će se istraživačkim projektima koje provode sveučilišta i istraživački instituti koji su potpisali programske sporazume. Projekti podupiru izravne znanstvene i istraživačke aktivnosti (istraživački projekti) i temelje se na objavljenim natječajnim specifikacijama.
280	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Reorganizacija visokih učilišta i znanstvenih instituta		Broj	0	6	Q4	2025.	Na temelju modela reorganizacije visokih učilišta i znanstvenih ustanova koji su izradili neovisni vanjski stručnjaci, a donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u dijalogu s akademskom zajednicom i socijalnim partnerima, dovršava se najmanje šest (6) reorganizacija visokih učilišta i znanstvenih ustanova, što obuhvaća najmanje dvanaest (12) znanstvenoistraživačkih organizacija.
281	C3.2. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir koji uređuje zahtjeve u pogledu kvalitete za studijske programe, doktorske studije i uvjete za rad znanstvenih ustanova	Stupanje na snagu novog pravnog okvira				Q3	2022.	Novi pravni okvir pružit će temelj za novi sustav napredovanja na temelju izvrsnosti i bolja pravila o razvoju karijere, čime će se stvoriti preduvjeti za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih istraživača. Novi pravni okvir mladim će znanstvenicima omogućiti uspjeh na temelju međunarodno prepoznatih znanstvenih kriterija kvalitete te smanjiti upravne prepreke. Uključuje fleksibilnu organizaciju rada radi poticanja zapošljavanja istraživača koji su pružatelji skrbi. Novi pravni okvir sastoji se od: 1. novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju; 2. Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.
282	C3.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u programskom okviru za povećanje dostupnosti i zapošljivosti diplomanata u područjima STEM-a i IKT-a i poboljšanje njihove mobilnosti za nacionalnu i međunarodnu suradnju		Broj	0	3 354	Q1	2025.	Najmanje 3354 bespovratnih potpora dodijelit će se na temelju odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o financiranju projekata u sklopu novog okvira o financiranju istraživačkih programa koji će biti usmjeren na nagrađivanje izvrsnosti istraživanja, suradnju s industrijom i međunarodnu suradnju. Okvir uključuje bespovratna sredstva za: i. dodjelu stipendija u područjima STEM-a i IKT-a; ii. program mladih istraživača; iii. program uspostave samostalne karijere; iv. program mobilnosti; v. start-up/spin off poduzeća mladih istraživača; i vi. program stažiranja u gospodarstvu.
283	C3.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Infrastrukturni projekti za primijenjeno i ciljano istraživanje		Broj	0	6	Q2	2026.	Dovršit će se šest projekata znanstveno-tehnološke infrastrukture za primijenjena i ciljana istraživanja u područjima STEM-a i IKT-a, koji podupiru digitalnu transformaciju i uključuju mlade istraživače. Infrastruktura će se temeljiti na načelima otvorenih inovacija i izravno poticati područja čistih tehnologija i zelenu i digitalnu tranziciju. Najmanje 3 222 325 EUR dodijelit će se za tri od šest projekata znanstveno-tehnološke infrastrukture, a to su: 1)MARBLE Pametna marina 2)MARBLE Pametno uzgajalište dagnji 3)MARBLE Poligon za autonomna plovila radi potpore samo i isključivo stavkama definiranima u radnom paketu 3 „Infrastruktura i oprema” projekta MARBLE. U taj se iznos ne uračunavaju drugi iznosi dodijeljeni iz drugih programa ili instrumenata Unije. Uz zahtjev za relevantna plaćanja dostavit će se odluke Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o financiranju i izvadci iz nacionalnog računovodstvenog sustava s označenim iznosima i proračunskim linijama iz kojih su vidljivi korišteni izvori financiranja za razne dijelove i aktivnosti svakog od tri projekta (MARBLE Pametna marina, MARBLE Pametno uzgajalište dagnji, MARBLE Poligon za autonomna plovila).
284	C3.2. R3	Ključna etapa	Novi zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost	Stupanje na snagu novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost				Q3	2022.	Novim Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost jasno će se utvrditi zadaće Zaklade u području provedbe, koordinacije, dizajna, praćenja i vrednovanja programa te za vrednovanje politika projektnog financiranja istraživanja i razvoja, čime će se stvoriti snažan i neovisan sustav za provedbu odabira, financiranja i praćenja učinaka projekata istraživanja i razvoja.
285	C3.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u okviru „pilot-programa” za potporu uspostavi reformiranog okvira za istraživanje, razvoj i inovacije.		Broj	0	300	Q4	2025.	Na temelju savjetodavne pomoći vanjskih stručnjaka angažiranih za uspostavu novog institucijskog i programskog okvira za istraživanje, razvoj i inovacije te izradu novih programa istraživanja i razvoja, najmanje 300 bespovratnih sredstava dodjeljuje se projektima usmjerenima na suradnju između poduzeća i istraživačkih organizacija ili prijenos znanja i tehnologije u okviru pilot-programa za potporu uspostavi reformiranog okvira za istraživanje, razvoj i inovacije.

R. KOMPONENTA 4.1.: UNAPREĐENJE MJERA ZAPOŠLJAVANJA I PRAVNOG OKVIRA ZA MODERNO TRŽIŠTE RADA I GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI

Tom se komponentom NPOO-a rješavaju problemi povezani s tržištem rada, i to modernizacijom propisa o tržištu rada i razvojem ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, koje je još daleko niže od prosjeka EU-a, unatoč napretku postignutom posljednjih godina.

Posebni su ciljevi ove komponente sljedeći:

-razvoj i primjena novih mjera aktivne politike zapošljavanja u prilog stvaranju radnih mjesta u kontekstu zelene i digitalne tranzicije,

-poboljšanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada,

-uvođenje sustava vaučera za obrazovanje i usavršavanje odraslih, posebno za stjecanje vještina povezanih sa zelenim i digitalnim tehnologijama,

-unaprjeđenje Zakona o radu.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o osnaživanju mjera i institucija tržišta rada i poboljšanju njihove suradnje sa socijalnim službama (2. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

R.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.1. R1– Razvoj i provedba novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije tržišta rada

Cilj je mjere donijeti nove aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja povezanog sa zelenom i digitalnom tranzicijom te povećanja konkurentnosti i zapošljivosti radne snage u skladu s potrebama tržišta rada, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama. Ta mjera podrazumijeva donošenje novih mjera aktivne politike zapošljavanja i potporu korisnicima, među ostalim iz ranjivih skupina.

Reforma C4.1. R2– Jačanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada kroz unaprjeđenje poslovnih procesa HZZ-a

Cilj je mjere ojačati potporu nezaposlenim osobama i ranjivim skupinama. Mjera podrazumijeva izmjene Zakona o radu, unapređenje poslovnih procesa HZZ-a za profiliranje i aktivaciju te potporu osobama iz ranjivih skupina.

Reforma C4.1. R3 – Uspostava sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Cilj je reforme povećati zapošljivost radnika i bolje uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada podupiranjem cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, posebno zelenih i digitalnih vještina.

Reforma uključuje:

-donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih, usmjerenog na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja odraslih poboljšanjem akreditacije, praćenja i vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih, uvođenjem vaučera za obrazovanje odraslih i njihovo usklađivanje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom u sustavu obrazovanja odraslih,

-mapiranje vještina, s naglaskom na prioritetnim vještinama na tržištu rada, uključujući vještine za kojima postoji pomanjkanje te zelene i digitalne vještine, a koje će se upotrijebiti za ažuriranje kataloga vještina i definiranje vještina i povezanih obrazovnih programa koji će se financirati vaučerima,

-razvoj informatičkog alata za sveobuhvatnu procjenu vještina potencijalnih korisnika.

-informiranje ranjivih skupina koje se koriste orijentacijom i savjetovanjem kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u inicijativama za usavršavanje, uključujući vaučere,

-operacionalizaciju zahtjeva za upotrebu vaučera od strane korisnika, obrazovnih ustanova, savjetnika i poslodavaca.

Reforma će biti provedena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C4.1. R3-I1 – Provedba sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Cilj je ulaganja financiranje vaučera za akreditirane programe obrazovanja odraslih, osposobljavanja i usavršavanja radi stjecanja vještina potrebnih na tržištu rada, a posebno u prelasku na zeleno i digitalno gospodarstvo. Mjera podrazumijeva dodjelu vaučera za obrazovanje odraslih, osobito ranjivih skupina.

Reforma C4.1. R4 – Unaprjeđenje radnog zakonodavstva

Cilj je reforme kreirati jasan i moderan zakonodavni okvir namijenjen poboljšanju radnih uvjeta i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, boljem uređenju novih oblika rada i poticanju prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno vrijeme te s neprijavljenog na prijavljeni rad.

Reforma uključuje sljedeće izmjene Zakona o radu:

(1)uređenje rada od kuće kako bi se osigurala pravna sigurnost subjekata radnog odnosa u iznimnim, ali i u redovnim okolnostima,

(2)odvraćanje od korištenja neopravdanih ugovora o radu na neodređeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, te ograničavanje broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja i sprečavanje zlouporaba takvih ugovora, ponajprije u pogledu zapošljavanja kod povezanih poslodavaca, te bolje definiranje pojma „uzastopnosti”,

(3)jačanje prava na dodatni rad za druge poslodavce,

(4)uspostavu pravnog okvira kojim se uređuje rad na internetskim platformama kao poseban oblik rada i propisuju subjektivna prava i obveze koji proizlaze iz tog posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa,

(5)revidiranje zakonske odredbe o prestanku radnog odnosa zbog navršene životne dobi i revidiranje odredbe o obveznoj otpremnini zaposlenika koji su dosegli dob za umirovljenje kako bi se radnike potaklo da ostanu aktivni i izbjeglo nepotrebno opterećenje za poslodavce,

(6)odgovarajuću definiciju pojma plaće i svih njezinih sastavnica kako bi ga se bolje povezalo s minimalnom plaćom i olakšala primjena propisa u području rada i pravila o oporezivanju dohotka od rada,

(7)definiranje primjene prava iz kolektivnog ugovora i njihova bolja povezanost s članstvom u sindikatima, kako bi se povećala niska razina sudjelovanja radnika u sindikalnom djelovanju i kolektivnom pregovaranju i tako ojačao socijalni dijalog.

Reformom će se izmijeniti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te će se trošak bolovanja aktivnih radnika koji imaju uvjete za starosnu mirovinu prenijeti na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Reforma uključuje izmjene postojećih zakona koji uređuju područje radnih odnosa i donošenje novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te sljedećih nezakonodavnih mjera za suzbijanje neprijavljenog rada:

(1)jačanje znanja i kompetencija relevantnih dionika i ustanova koje ih nadziru,

(2)stvaranje zajedničkih baza podataka za učinkovito izvršenje praćenja,

(3)redefiniranje i bolje usklađivanje propisanih kazni za neprijavljeni rad,

(4)informiranje javnosti o koristima od zakonitog rada i štetnosti neprijavljenog rada, među ostalim provedbom kampanja o mogućnostima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja povezanih sa samozapošljavanjem te edukacija o mogućnostima jednostavnog registriranja obrta za koje se javna davanja uplaćuju u paušalnim iznosima sukladno poreznim propisima,

(5)uspostava elektroničke evidencije radnika i radnog vremena u građevinskom sektoru, a zatim postupno i u drugim djelatnostima,

(6)opsežniji pristup problemu neisplate plaća u lancu ugovaranja u slučaju podugovaranja,

(7)definiranje neprijavljenog rada u svim njegovim pojavnim oblicima, jačanje inspekcijskog nadzora, postroženje kazni za prekršaje i uređenje djelovanja nadležnih tijela uključenih u suzbijanje neprijavljenog rada,

(8)definiranje procesa prelaska s neprijavljenog na prijavljeni rad obvezivanjem poslodavaca na retroaktivno prijavljivanje zaposlenika od njihova prvog radnog dana (i to za najmanje tri mjeseca) u roku od tri dana nakon što se inspekcijom utvrdi neprijavljeni rad. Dodatno, za kršenje će se propisati kazna u propisanom iznosu po neprijavljenom radniku te obveza plaćanja radnikove plaće, doprinosa i naknada.

Reforma uključuje sljedeće izmjene Zakona o minimalnoj plaći:

(1)isključenje većine dodataka na plaću iz iznosa minimalne plaće i propisivanje minimalnih uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i neradnim danom,

(2)isključenje mogućnosti odricanja od minimalne plaće kako bi se spriječila moguća zlouporaba od strane poslodavaca,

(3)jačanje kontrola koje provode inspekcijska tijela i redefiniranje kazni za neisplatu minimalne plaće,

(4)osnaživanje uloge Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, koje će analizirati mogući utjecaj rasta minimalne plaće na gospodarstvo, zapošljavanje, životni standard i druge segmente života i rada, te u skladu s tim preporučiti odgovarajuće smjernice.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

R.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
286	C4.1. R1	Ključna etapa	Dopuna mjera aktivne politike zapošljavanja	Donesene tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja				Q1	2022.	HZZ će donijeti tri nove mjere za potporu otvaranju radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Uvjeti i kriteriji za korištenje sredstava iz tih mjera, kao i djelatnosti HZZ-a, bit će osmišljeni tako da daju prednost ponovnoj aktivaciji i (samo)zapošljavanju neaktivnih, dugotrajno nezaposlenih osoba i mladih osoba u NEET statusu (koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju).
287	C4.1. R1	Ciljna vrijednost	Broj korisnika novih mjera aktivne politike zapošljavanja		Broj	0	5 000	Q4	2025.	Najmanje 5 000 korisnika novih mjera aktivne politike zapošljavanja, od čega najmanje 3 200 iz ranjivih skupina. Te nove mjere aktivne politike zapošljavanja podrazumijevaju: – bespovratne potpore za zaposlenje na radnim mjestima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom, – bespovratne potpore za stažiranje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom, – bespovratne potpore za samozapošljavanje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom.
288	C4.1. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o tržištu rada	Stupanje na snagu izmjena Zakona o tržištu rada				Q3	2024.	Stupanje na snagu izmijenjenog ili novog Zakona o tržištu rada kojim se povećava iznos i trajanje naknada za nezaposlene, smanjuju zahtjevi za ranjive radnike i digitalizira postupak ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene na temelju provedenih analiza
289	C4.1. R2	Ključna etapa	Bolja kvaliteta potpore ranjivim skupinama	Stupanje na snagu delegiranog akta ili donošenje internog pravilnika o unaprjeđenju radnih procesa HZZ-a za profiliranje, segmentaciju, integraciju i aktivaciju ranjivih skupina				Q4	2024.	U funkciji su novi postupci HZZ-a za profiliranje, segmentaciju, integraciju i aktivaciju ranjivih skupina; razvijeni su alati za usklađivanje nezaposlenih sa slobodnim radnim mjestima i operacionalizaciju sustava praćenja i ocjenjivanja aktivnih politika tržišta rada.
290	C4.1. R2	Ciljna vrijednost	Bolja kvaliteta potpore za najmanje 5 000 osoba iz ranjivih skupina		Broj	0	5 000	Q2	2025.	Aktivnostima informiranja ranjivih skupina omogućit će se uključivanje 5 000 novih korisnika.
291	C4.1. R3	Ključna etapa	Razvoj vještina u skladu s potrebama tržišta	Sustav vaučera je u upotrebi				Q1	2022.	Sustav vaučera u funkciji je i upotrebljava se za financiranje sudjelovanja isključivo u onim obrazovnim programima koji su razvijeni na temelju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i koje provode akreditirane ustanove u skladu s novodonesenim Zakonom o obrazovanju odraslih. Uključeno je najmanje 25 obrazovnih programa. Sustav će obuhvaćati katalog vještina, u kojem će biti mapirane postojeće i potrebne vještine na tržištu rada, kao i IT aplikaciju za upravljanje i dodjelu vaučera. Sustav vaučera koristit će zaposlene i nezaposlene osobe, a posebno osobe iz ranjivih skupina (dugotrajno nezaposlene i neaktivne osobama te mlade osobe u NEET statusu).
292	C4.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Upotreba vaučera za obrazovanje		Broj	0	40 389	Q2	2026.	Vaučeri dodijeljeni najmanje 40 389 jedinstvenih korisnika, od čega je najmanje 12 000 iz ranjivih skupina.
293	C4.1. R4	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o minimalnoj plaći	Stupanje na snagu izmjena Zakona o minimalnoj plaći				Q4	2021.	Novim Zakonom o minimalnoj plaći iz iznosa minimalne plaće izuzet će se više dodataka na plaću te će se propisati minimalna uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i neradnim danom. Zabranit će se mogućnost odricanja od minimalne plaće kako bi se spriječila zlouporaba, pojačao nadzor nad inspekcijskim tijelima i redefinirale kazne za prekršitelje.
294	C4.1. R4	Ključna etapa	Donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i novog Zakona o radu	Stupanja na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i izmjena Zakona o radu				Q4	2022.	Izmijenjenim ili novim Zakonom o radu uredit će se rad izvan radnog mjesta i platformski rad, ograničiti broj mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja, ojačati pravo na rad za druge poslodavce, izmijeniti odredba o umirovljenju u dobi od 65 godina, izmijeniti odredbe o financiranju bolovanja i otpremnine radnika u dobi za umirovljenje, potaknuti dodatan rad i rad u nepunom radnom vremenu te uvesti odredbe kojima će se omogućiti fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada te smanjiti razlika u plaćama između spolova. Novim ili izmijenjenim Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada definirat će se neprijavljeni rad i svi njegovi pojavni oblici, pojačati inspekcije, propisati prekršajne odredbe i urediti postupke za prelazak radnika iz neprijavljenog u prijavljeni rad.
295	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Povećanje omjera minimalne plaće u odnosu na prosječnu bruto plaću 2024. na 50 %		% (postotak)	46,29	50	Q4	2024.	Uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u suradnji sa Stručnim povjerenstvom za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, minimalna plaća povećava se na 50 % prosječne plaće iz prethodne godine.
296	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela ugovora na određeno vrijeme na 17 %		% (postotak)	18,1	17	Q4	2024.	Izmjenama Zakona o radu stvorit će se uvjeti za smanjenje broja ugovora na određeno vrijeme. Očekuje se da će se udio takvih ugovora smanjiti s 18,1 % na najviše 17 %.

S. KOMPONENTA 4.2.: UNAPRJEĐENJE MIROVINSKOG SUSTAVA KROZ POVEĆANJE ADEKVATNOSTI MIROVINA

Cilj je ove komponente NPOO-a dodatno ojačati održivost mirovinskog sustava, i to poticanjem duljeg radnog vijeka, jačanjem drugog mirovinskog stupa i povećanjem najnižih mirovina. Općeniti je cilj reforme u okviru ove komponente povećanje adekvatnosti mirovina i održivost mirovinskog sustava.

S.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.2. R.1 – Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme

Cilj je ove reforme trostruki: i. povećati adekvatnost mirovina, posebno za korisnike s najnižim dohotkom, ii. poboljšati održivost mirovinskog sustava jačanjem drugog mirovinskog stupa i iii. dugoročno ojačati reformski rad na socijalno uključiv način osnivanjem radne skupine koja bi uključivala sve ključne dionike i socijalne partnere. Ta mjera podrazumijeva izmjene propisa o mirovinama radi povećanja minimalne i obiteljske mirovine, proširenja opcija za ulaganja u mirovinske fondove drugog stupa i provedbe daljnjih reformi na temelju preporuka radne skupine.

S.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
297	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju	Stupanje na snagu novog ili izmijenjenog Zakona o mirovinskom osiguranju				Q1	2023.	Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju povećat će se najniže mirovine i mirovinski faktor za izračun iznosa obiteljske mirovine kako bi se korisnicima najniže mirovine omogućilo korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu (starosnu ili invalidsku) mirovinu prema uvjetima u pogledu dobi i prihoda.
298	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima	Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima radi povećanja mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova.				Q1	2025.	Proširenje opsega prihvatljivih ulaganja za mirovinske fondove drugog stupa. Donijet će se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima kojim će se dodatno poboljšati sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje u fazi akumulacije radi poboljšanja poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu u korist svih članova mirovinskih fondova. Odlukom koju Vlada treba donijeti dodatno će se utvrditi: i. kriteriji za klasifikaciju izdavatelja kao imenovanog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske; ii. postupak i sadržaj zahtjeva, tj. zahtjev za klasifikaciju, i iii. postupak procjene i izdavanja klasifikacije.
299	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje ukupnih mirovinskih primanja za najmanje 10 % za korisnike redefiniranog oblika obiteljske mirovine.		% (postotak)	0	10	Q4	2024.	Izmjene izračuna obiteljske mirovine dovest će do općeg povećanja ukupnih mirovinskih primanja od najmanje 10 % u odnosu na 2014. za korisnike obiteljske mirovine i uvest će se mogućnost da korisnici najniže mirovine uz osobnu (starosnu ili invalidsku) mirovinu koriste i dio obiteljske mirovine, prema starosnim i dohodovnim uvjetima.
300	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju	Stupanje na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju				Q4	2025.	Osnovat će se radna skupina koja će analizirati stanje mirovinskog sustava i raspraviti o mogućnostima daljnjeg poboljšanja njegove primjerenosti i održivosti. Radna skupina sastojat će se od socijalnih partnera, mirovinskih udruženja, akademske zajednice, specijaliziranih savjetnika i drugih zainteresiranih dionika. Zaključci i preporuke radne skupine uzet će se u obzir pri izmjeni zakonodavnog okvira. Donose se barem sljedeće izmjene: i. povećanje minimalne mirovine sa 103 % trenutačne vrijednosti mirovine na najmanje 106 %; ii. izmjena trenutačnog omjera koji se upotrebljava za indeksaciju mirovina između indeksa plaća i potrošačkih cijena sa 70:30 na 85:15, pridajući veću važnost indeksu koji je povoljniji za umirovljenike; iii. uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu za sve korisnike mirovine.
301	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje najniže mirovine za 3 %		% (postotak)	0	3	Q4	2024.	Povećanje najniže mirovine za minimalno ukupno 3 % u realnoj vrijednosti (tj. povrh indeksacije) u odnosu na 2020.

T. KOMPONENTA 4.3.: UNAPRJEĐENJE SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Ovom se komponentom NPOO-a rješavaju problemi u sustavu socijalne skrbi, povezani sa socijalnim naknadama i socijalnim uslugama. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente smanjenje siromaštva, sprečavanje socijalne isključenosti i razvoj socijalnih usluga prilagođenih ranjivim skupinama, radi izgradnje otpornijeg društva.

Komponenta uključuje sljedeće mjere:

-poboljšanje pravnog okvira donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi i triju strateških dokumenata,

-povećanje adekvatnosti i obuhvata zajamčene minimalne naknade, što je glavna naknada za smanjenje siromaštva na nacionalnoj razini,

-tehničku i funkcionalnu konsolidaciju socijalnih naknada na nacionalnoj i lokalnoj razini uvođenjem redovite indeksacije i prilagodbe kriterija prihvatljivosti,

-usklađivanje cijena socijalnih usluga među postojećim pružateljima usluga,

-razvoj novih socijalnih službi (socijalni mentori i obiteljski suradnici) s ciljem sprečavanja institucionalizacije i socijalne isključenosti,

-poticanje prelaska na dugotrajnu skrb za starije osobe u kući i u zajednici razvojem neinstitucionalnih usluga, uz istodobno pružanje dostatnih smještajnih kapaciteta isključivo osobama kojima je potrebna dugotrajna skrb, a nemaju na raspolaganju održivu alternativu u kući ili u zajednici.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o konsolidiranju socijalnih naknada i poboljšanju njihova učinka na smanjenje siromaštva (preporuka za Hrvatsku 2.2. iz 2019.), o poboljšanju adekvatnosti naknada za nezaposlene i minimalne zajamčene naknade (preporuka 2.2. za Hrvatsku iz 2020.), o doprinosu povećanju pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (preporuka za Hrvatsku 2.3. iz 2020.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

T.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.3. R1 – Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite

Cilj je mjere povećati adekvatnost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najranjivije skupine društva i doprinijeti smanjenju nejednakosti i administrativnog opterećenja te povećanju transparentnosti sustava. Mjera podrazumijeva donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva, izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, povećanje zajamčene minimalne naknade i proširenje potpore na veći broj korisnika.

Ulaganje C4.3. R1-I1 – Unaprjeđenje digitalizacije sustava socijalnih naknada između nacionalne i lokalne razine

Cilj je ulaganja nastaviti razvijati funkcionalni pristup svim dostupnim podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika. Mjera će svim jedinicama lokalne i regionalne uprave osigurati funkcionalan pristup integriranim podacima o socijalnim naknadama.

Ulaganje C4.3. R1-I2 – Razvoj web-aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini

Cilj je ulaganja stvoriti internetsku aplikaciju dostupnu građanima u kojoj će se objediniti naknade u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini i uvjeti za njihovo pružanje. U aplikaciji će biti dostupni uvjeti za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma C4.3. R2 – Razvoj usluge socijalnog mentorstva

Cilj je reforme osigurati dostatne ljudske kapacitete za poboljšanje suradnje i razmjene podataka u pružanju socijalnih usluga korisnicima zajamčenih minimalnih naknada i skupinama korisnika u nepovoljnom položaju. Reformom će se uvesti nova usluga socijalnog mentorstva usmjerena na ugrožene osobe ili osobe koje su već u marginaliziranom položaju u društvu, a koja će biti uključena u novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Ulaganje C4.3. R2-I1 – Uvođenje usluge socijalnog mentorstva

Cilj je ulaganja uvesti novu uslugu socijalnog mentorstva, koja će biti dostupna svim potencijalnim korisnicima, posebno korisnicima zajamčene minimalne naknade, osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja, beskućnicima, migrantima, Romima, mladima koji napuštaju sustav socijalne skrbi, osobama koje izvršavaju kaznu zatvora i pripadnicima drugih socijalno ugroženih skupina. Mjera podrazumijeva zapošljavanje osposobljenih socijalnih mentora i uvođenje sustava individualizirane potpore te suradnju službi za socijalnu skrb i zapošljavanje.

Reforma C4.3. R3 – Razvoj usluga u zajednici radi prevencije institucionalizacije

Cilj je reforme donijeti Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027. kojim će se:

-utvrditi prioriteti za razvoj socijalnih usluga,

-preispitati potrebe za različitim oblicima institucionalne i neinstitucionalne socijalne skrbi, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, korisnike zajamčenih minimalnih naknada, žrtve nasilja i trgovanja ljudima, mlade koji ne primaju skrb, beskućnike, migrante, Rome i osobe koje izvršavaju kaznu zatvora,

-utvrditi sustavni plan dugotrajne skrbi prilagođen posebnim potrebama korisnika,

-navesti ciljevi i kriteriji za razvoj usluga smještaja za korisnike koji funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama, uslugama pomoći u zajednici i u kući, kao i drugih usluga kojima se poboljšava kvaliteta života i korisnicima omogućuje da dulje borave u svojim kućama i u zajednici,

-prilagoditi usluge tako da se usredotoče na osnaživanje pojedinaca da utječu na svoj socijalni status prelaskom iz isključenosti u uključenost i radom na širenju svoje društvene mreže,

-razviti sustavna i integrirana dugoročna skrb za starije osobe u kojoj će se prednost dati prelasku s institucionalizirane skrbi na skrb za starije osobe u kući i u zajednici,

-poduprijeti razvoj usluga dugotrajnu skrb koje se pružaju u kući i u zajednici,

-osigurati dostupnost institucionalnih usluga samo za one starije osobe koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama,

-izraditi plan potpune ili djelomične skrbi u domovima, uz davanje prednosti uslugama kućne njege uzimajući u obzir dostupnost usluga i potrebe korisnika.

Nadalje, kao dio reforme razvit će se standardi postupanja za obiteljske suradnike. Standardizacijom profesionalnih praksi u provedbi mjera za zaštitu obitelji doprinijet će se poboljšanju zaštite djece, odraslih osoba s invaliditetom i starijih osoba, izjednačavanju kvalitete pružene usluge i sprečavanju institucionalizacije pružanjem usluga izravno u domu korisnika u suradnji s drugim relevantnim dionicima na lokalnoj razini.

Reforma uključuje izmjene novog Zakona o socijalnoj skrbi radi:

-davanja prednosti deinstitucionalizaciji u području dugotrajne skrbi kako bi se potaknule strukturne promjene u tom području socijalne politike,

-omogućivanja i promicanja koordinacije među socijalnim službama te osiguravanja koordiniranog pristupa u širokom rasponu kvalitetnih usluga koje te službe pružaju.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C4.3. R3-I1 – Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Cilj je mjere edukacijskim aktivnostima i zapošljavanjem stručnjaka povećati ljudske kapacitete za pružanje socijalnih usluga. Ulaganjem će se financirati osposobljavanje i licenciranje 750 voditelja mjera obiteljskopravne zaštite i 40 obiteljskih suradnika. Osim toga, u ustanovama socijalne skrbi zaposlit će se 400 stručnih radnika radi pružanja izvaninstitucijskih usluga. Ulaganje će doprinijeti razvoju i regionalnoj dostupnosti socijalnih usluga u zajednici te jačanju kompetencija stručnjaka za standardizirano postupanje u poslovima obiteljsko-pravne zaštite radi preveniranja institucionalizacije djece, mladih i ostalih socijalno osjetljivih skupina.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C4.3. R3-I3 – Unaprjeđenje digitalizacije sustava socijalne skrbi i uvođenje sustava za metodologiju za izračun cijena socijalnih usluga

Cilj je mjere razviti novo rješenje za upravljanje podacima za pružatelje socijalnih usluga koji se financiraju iz državnog proračuna. Glavna funkcija razvijenog rješenja za upravljanje podacima bit će automatizirano prikupljanje podataka, analiza kvalitete i izračun cijena socijalnih usluga. Ulaganjem će se financirati softverski, hardverski i obrazovni zahtjevi za omogućivanje potpune funkcionalnosti rješenja.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C4.3. R3-I4 – Izgradnja i opremanje centara za starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske usluge)

Cilj je mjere izgraditi centre za smještaj 900 starijih osoba koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama. Mjera podrazumijeva izgradnju centara za starije osobe i objekata za pružanje usluga u zajednici.

T.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
302	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027.	Donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027.				Q4	2021.	Donošenje Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027., kojim će se: – definirati cilj smanjenja stope rizika od siromaštva na manje od 15 % u odnosu na osnovnu vrijednost od 18,3 % u 2019. i plan njegove provedbe, – osigurati uvjeti za djelotvorno smanjenje siromaštva i socijalne isključenost te poboljšanje svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji, – utvrditi razvojni prioriteti u suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti te potrebe ranjivih skupina u sustavima.
303	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi	Stupanje na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi				Q1	2022.	Novim Zakonom o socijalnoj skrbi uvest će se sljedeće promjene: – kombiniranje postojećih troškova stanovanja i naknada za grijanje u jednu integriranu naknadu, – odredba o zajamčenoj minimalnoj naknadi izmijenit će se povećanjem osnovnog iznosa na 1 000 kuna i povećanjem od najmanje 25 % za kućanstva s djecom ublažavanjem najtežih kriterija prihvatljivosti, uključujući povećanje dohodovnog praga za stjecanje prava na 1 000 HRK, – uvođenje nove usluge socijalnog mentorstva, – strukturne promjene uvedene u dugotrajnu skrb kojima se olakšava deinstitucionalizacija i prelazak na usluge koje se pružaju kod kuće i u zajednici, – odredba kojom se uvjetuje suradnja i redovita razmjena informacija među ustanovama koje pružaju socijalne usluge i socijalne naknade kako bi se osigurao koordinirani pristup u širokom rasponu usluga koje pružaju.
304	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Korisnici zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije osobe		Broj	66 890	68 000	Q1	2026.	Ukupan broj korisnika koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu ili nacionalnu naknadu za starije osobe povećat će se na 68 000.
305	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje normativnog propisa o funkcionalno objedinjenim socijalnim naknadama	Stupanje na snagu Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakona o inkluzivnom dodatku				Q4	2024.	Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakona o inkluzivnom dodatku će se: – izmijeniti zajamčena minimalna naknada povećanjem osnovnog iznosa na 160 EUR, Odlukom o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, i za najmanje 25 % za kućanstva s djecom te osigurati potpuna integracija zajamčene minimalne naknade s drugim socijalnim naknadama, – definirati (funkcionalna) integracija socijalnih naknada na temelju stručne analize, – pojačati odredbe o ispunjavanju uvjeta za primanje socijalnih naknada, među ostalim boljom primjenom provjere imovinskog stanja i prihoda, – uključiti mjere i odredbe namijenjene poboljšanju pokrivenosti, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada, na temelju stručne analize i s posebnim naglaskom na osobe koje žive u trajnom siromaštvu, – unijeti odredbe o postupku praćenja i uključenosti relevantnih dionika tijekom provedbe, – uvesti indeksacija kao standardno obilježje socijalnih naknada, – utvrditi odredbe o vrednovanju i praćenju učinkovitosti i adekvatnosti socijalnih naknada.
398	C4.3. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i donošenje Odluke o zajamčenoj minimalnoj naknadi	Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o socijalnoj skrbi i donošenje Odluke Vlade				Q4	2023.	Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi će se: – ukinuti zakonske odredbe kojima se nalaže povrat isplaćenih iznosa zajamčene minimalne naknade i upis zabilježbe tražbine na nekretnini koju korisnik ima u vlasništvu, – smanjiti administrativno opterećenje korisnika zajamčene minimalne naknade uspostavom brisanja upisanih zabilježbi po sili zakona. Vlada će donijeti Odluku o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade. Odluka će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. i njome će se osnovica povećati na 150 EUR.
307	C4.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup jedinica lokalne uprave podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinog korisnika		Postotak	0	1	Q4	2025.	Sve jedinice lokalne uprave imat će funkcionalni pristup svim dostupnim podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika.
308	C4.3. R1-I2	Ključna etapa	Digitalna dostupnost informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini	Razvijena i funkcionalna web aplikacija za pružanje informacija o socijalnim naknadama s primijenjenim kriterijima i uvjetima za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini				Q4	2024.	Na temelju projektne dokumentacije i tehničke specifikacije razvit će se i staviti na raspolaganje javnosti internetska aplikacija dostupna svim građanima. Aplikacija će omogućiti pristup informacijama o svim postojećim socijalnim naknadama iz sustava socijalne zaštite i mogućnosti njihova ostvarivanja na nacionalnoj razini. U aplikaciji će biti dostupni kriteriji i uvjeti za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini.
309	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo		Broj	0	220	Q2	2022.	Osposobljavanje socijalnih mentora provest će se u okviru 15 modula, a završit će ga 220 stručnjaka. Ta će usluga slijediti načela struke socijalnog rada i dopunjavati već postojeće aktivnosti centara za socijalnu skrb. Zadovoljavat će potrebu za suradnjom s drugim pružateljima socijalnih usluga u zajednici i potrebu za aktivnim uključivanjem korisnika sustava socijalne skrbi u prevladavanje njihove socijalne isključenosti.
310	C4.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Zapošljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo		Broj	0	220	Q4	2025.	Zapošljavanje 220 stručnjaka za socijalno mentorstvo u 21 županijskoj službi Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
312	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.				Q3	2021.	Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027. utvrdit će se prioriteti razvoja socijalnih usluga te iskazati potrebe svih korisničkih skupina za različitim oblicima skrbi, izvaninstitucijskim i institucijskim, s ciljem postizanja sustavnog i cjelovitog plana skrbi usklađenog s potrebama korisnika. Planom će se definirati i utvrditi kriteriji potrebni za razvoj usluga smještaja, usluga u kući i u zajednici te drugih usluga kojima se poboljšava kvaliteta života korisnika i omogućuje im se da dulje ostanu u svojim domovima i u zajednici. Planom će se predvidjeti i uvođenje usluge socijalnog mentorstva, kao i prelazak s institucionalnih usluga u području skrbi za starije osobe na one koje se pružaju u kući i u zajednici, a kojima će se: – poduprijeti razvoj usluga dugotrajnu skrb koje se pružaju u kući i u zajednici, – osigurati dostupnost institucionalnih usluga samo za one starije osobe koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama, – izraditi plan potpune ili djelomične skrbi u domovima, uz davanje prednosti uslugama kućne njege uzimajući u obzir dostupnost usluga i potrebe korisnika.
313	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike				Q4	2022.	Razvijene norme za uređenje djelatnosti obiteljskih suradnika omogućuju usklađeno pružanje usluga u domu korisnika u suradnji s drugim dionicima na razini lokalne zajednice.
314	C4.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Jačanje ljudskih kapaciteta za pružanje usluga u zajednici		Broj	0	400	Q4	2024.	Prevencija institucionalizacije postići će se zapošljavanjem novih stručnjaka u socijalnim službama radi pružanja izvaninstitucionalnih usluga te edukacijom i licenciranjem voditelja mjera obiteljskopravne zaštite. Konkretno, provest će se kontinuirane ciljane edukacije te licenciranje stručnih radnika ustanova socijalne skrbi za provođenje mjera obiteljsko-pravne zaštite djece (edukacije i licenciranje za ukupno 750 stručnih radnika u socijalnim službama – voditelja mjera obiteljskopravne zaštite te edukacije 30 radnika za uslugu obiteljskog suradnika). Ustanove socijalne skrbi i pružatelji socijalnih usluga zaposlit će 400 stručnih radnika.
316	C4.3. R3-I3	Ključna etapa	IT sustav izračunavanja cijena za socijalne usluge i pružatelje usluga u mreži	Razvijen i funkcionalan IT sustav za izračunavanje cijena za sve socijalne usluge i sve pružatelje usluga u mreži	Broj	0	1	Q2	2023.	Razvijen IT sustav za upravljanje podacima koji provodi automatsko prikupljanje i analizu podataka te izračunava cijene za sve vrste pruženih socijalnih usluga i sve pružatelje socijalnih usluga u mreži. Ulaganjem će se financirati softverski, hardverski i obrazovni zahtjevi za omogućivanje potpune funkcionalnosti rješenja.
317	C4.3. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe		Broj	0	9	Q2	2026.	Izgradnja devet centara za starije osobe za smještaj 900 korisnika, i to isključivo osoba koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti u kući ili u zajednici. Nadalje, centri za starije osobe stvorit će uvjete za pružanje skrbi u zajednici i izvaninstitucionalnih usluga starijim osobama koje žive u svojim domovima.

T.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C4.3. R3-I2 – Unaprjeđenje digitalizacije sustava socijalne skrbi i povezivanje centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga

Cilj je ulaganja unaprijediti aplikaciju za domove socijalne skrbi koja upravlja i evidentira postupke koji se odnose na priznavanje prava na socijalne usluge od strane pojedinačnih pružatelja usluga. Ulaganje uključuje integraciju aplikacije u jedinstveni IT sustav socijalne skrbi čime će se omogućiti jedinstvena digitalna platforma za praćenje i analizu podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

T.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
315	C4.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstveni informacijski sustav (informacijski sustav SocSkrb)		Broj	0	1	Q4	2024.	Cilj je ulaganja unaprijediti aplikaciju za domove socijalne skrbi koja upravlja postupcima koji se odnose na priznavanje prava na socijalne usluge i bilježi ih u jedinstveni funkcionalni informatički sustav u koji će biti uključeni svi dionici u postupku priznavanja prava i pružanja usluga korisniku, čime će se omogućiti praćenje i analiza podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi, kao što su informacije o dostupnim mjestima, pružateljima usluga i cijenama njihovih usluga. Razvijeno softversko rješenje integrirat će se u postojeći informacijski sustav SocSkrb kojim se koriste centri socijalne skrbi. Time će se omogućiti informatička povezanost svih centara za socijalnu skrb s pružateljima socijalnih usluga koji se financiraju iz državnog proračuna.

U. KOMPONENTA 5.1.: JAČANJE OTPORNOSTI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Ovom komponentom hrvatskog plana za oporavak i otpornost nastoji se odgovoriti na izazove uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 koji se odnose na otpornost i održivost zdravstvenog sustava u vezi s očekivanim životnim vijekom kraćim od prosjeka EU-a te slabom preventivnom, kroničnom i dugotrajnom skrbi. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente poboljšanje učinkovitosti, kvalitete i financijske održivosti zdravstvenog sustava.

Komponenta uključuje sljedeće mjere:

-uvođenje novih modela skrbi za pacijente, s posebnim naglaskom na preventivnu i kroničnu skrb za oboljele od raka,

-funkcionalna integracija bolnica i jačanje dnevnih bolnica na sekundarnoj i tercijarnoj razini (horizontalno i vertikalno),

-povećanje udjela specijalista obiteljske medicine u ukupnom broju doktora ugovorenih u timovima opće i obiteljske medicine,

-poboljšanje digitaliziranog sustava zajedničke javne nabave kako bi se obuhvatile i bolnice u vlasništvu županija kako bi se ostvarile znatne uštede u sustavu i poboljšala kvaliteta,

-široka upotreba središnjeg sustava pripreme u osam bolnica i uvođenje sustava distribucije jediničnih terapija u 40 bolnica.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuke za Hrvatsku o jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, uravnoteženoj zemljopisnoj raspodjeli zdravstvenih radnika i ustanova, bližoj suradnji upravnih tijela na svim razinama i ulaganju e-zdravstvo (preporuka za Hrvatsku 1.2. iz 2020.), o doprinosu povećanju pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (preporuka za Hrvatsku 2.3. iz 2020.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

U.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C5.1. R1 – Unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava

Cilj je mjere povećati jednak pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima, poboljšanjem opsega i kvalitete usluga na razini obiteljskih liječnika (liječnici opće prakse) te smanjiti opterećenje bolnica. Kako bi se bolje pratili zdravstveni ishodi, uspostavlja se okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava kako bi se doprinijelo stvaranju ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s utvrđenom metodologijom, a radi povezivanja mjera s ciljevima utvrđenima u nacionalnim strateškim dokumentima i reformama te poboljšanja pravodobnosti zdravstvenih podataka dostupnih za stratešku analizu i analizu politika.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I4 – Digitalna slikovna dijagnostika KBC-a Split

Cilj je mjere unaprijediti digitalnu slikovnu dijagnostiku KBC-a Split, čime bi se poboljšala zdravstvena skrb u području prevencije, liječenja i dijagnosticiranja bolesti. Ulaganjem će se nastojati podići kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite za sve kategorije pacijenata, poboljšati klinički ishodi i pružiti ranija i kvalitetnija dijagnostike, osobito u pedijatrijskih i onkoloških pacijenata. Naime, digitalizirati će se zdravstvene usluge i procesi, osigurati transparentnost u pružanju zdravstvene usluge, optimizirati korištenje resursa bolničkog sustava te osigurati buduća financijska stabilnost. Ulaganjem će se prostor prilagođava za smještaj novostečene medicinske opreme, uključujući magnetsku rezonancu 3T, neurointervencijsku digitalnu DSA angiosalu, digitalni dijaskopski RTG uređaj i endoskopsku gastroenterološku salu.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R1-I5 – Izgradnja i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin

Cilj je ulaganja optimizirati resurse bolničkog zdravstvenog sustava, povećati sigurnost pacijenata i omogućiti odgovarajuće uvjete za rad zdravstvenog osoblja. Mjera podrazumijeva izgradnju i opremanje središnjeg operativnog bloka i izgradnju spojnih hodnika prema postojećim medicinskim objektima.

Ulaganje C5.1. R1-I6 – Digitalna slikovna dijagnostika KBC-a Dubrava

Cilj je mjere nabaviti digitalnu radiološku opremu za Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava, koji pruža usluge za više od 350 000 pacijenata. Općenito se očekuje da će se ovim ulaganjem znatno poboljšati kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite za sve kategorije bolesnika, poboljšati dijagnostika, liječenje i praćenje nakon liječenja, a time i klinički ishodi za sve skupine bolesnika, uključujući pacijente kojima je potrebno najkompleksnije liječenje u klinikama i ustrojbenim jedinicama bolnice. Očekuje se da će se uslijed skratiti trajanje hospitalizacije te smanjiti komplikacije, potreba za liječenjem u jedinicama intenzivne skrbi, troškovi liječenja i liste čekanja. Ulaganje uključuje nabavu suvremene opreme.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I7 – Opremanje novih objekata objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija te uređenje Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice

Cilj mjere je povećanje kapaciteta za liječenje bolesnika za najmanje 22 % u odnosu na dosadašnji broj pacijenata. Očekuje se da će se ulaganjem znatno poboljšati kvaliteta zdravstvene zaštite za otprilike 700 000 pacijenata koji se liječe u KBC-u od kojih je otprilike 300 000 hitnih slučajeva i oko 40 000 pacijenata koji se liječe u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama. Mjerom će se opremiti novi objekti za dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju i integrirani bolnički prijem te će se adaptirati Klinika za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2024.

Ulaganje C5.1. R1-I8 – Preoperativna obrada i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava

Cilj je mjere dalje razvijati Zavod za neurologiju KB-a Dubrava, kao i predoperativne metode i terapije epilepsije kod farmakorezistentnih pacijenata. Ulaganje uključuje nabavu suvremene opreme i prilagodbu prostornih kapaciteta.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I9 – III. faza razvoja KBC-a Zagreb – opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom

Cilj je mjere omogućiti primjenu suvremenih tehnologija te povećati dostupnost skrbi na tercijarnoj i kvartarnoj razini zdravstvene zaštite. Mjera podrazumijeva nabavu medicinske i nemedicinske opreme u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb.

Reforma C5.1. R2 – Uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove

Cilj je mjere poboljšati i uskladiti kvalitetu zdravstvenih usluga. Mjera podrazumijeva izradu integriranih kliničkih e-smjernica.

Ulaganje C5.1. R2-I1 – Nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka

Cilj je mjere osigurati optimalnu terapiju svim onkološkim bolesnicima u Hrvatskoj bez čekanja na liječenje, primjenom modernih radioterapijskih tehnika. Mjera podrazumijeva nabavu medicinske opreme.

Ulaganje C5.1. R2-I2 – Nabava i primjena opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka

Cilj je mjere uspostaviti nacionalnu mrežu za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka u kojoj će se automatski povezivati i u koju će se automatski upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava. Mjera podrazumijeva uvođenje informatičke platforme za praćenje onkoloških pacijenata i uspostavu nacionalne onkološke mreže.

Reforma C5.1. R3 – Uvođenje sustava strateškog upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu

Cilj je reforme povećati dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, osobito onima u ruralnim i slabije naseljenim područjima, te poboljšati učinkovitost hitne medicine i osigurati visokokvalitetan i učinkovit sustav zdravstvene zaštite. Radi postizanja tog cilja omogućit će se specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika, u prvom redu doktora medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite te medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine i na taj način ostvariti ravnomjerna geografska raspodjela zdravstvenih radnika i dostatna popunjenost Mreže javne zdravstvene službe. Nadalje, reforma uključuje donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027., kojim će se:

– definirati razvojne potrebe za postizanje fleksibilnog, učinkovitog i holističkog upravljanja zdravstvenim sustavom,

– utvrditi mjere za uspješno promicanje zdravlja i prevenciju bolesti,

– uvesti koordinacija pružatelja zdravstvene zaštite i preobrazbu modela liječenja i rehabilitacije prema aktivnom upravljanju procesom skrbi u svim fazama i na svim razinama,

– definirati integracija zdravstvenih usluga i socijalne skrbi te razvoj integriranih modela dugotrajne skrbi,

– uvesti mjere za kontrolu i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata,

– poboljšati odredbe o upravljanju osobljem,

– uvesti posebni ciljevi koji neizravno doprinose postizanju strateškog cilja utvrđenog u Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS) do 2030.

Povećanju zdravih godina u očekivanom životnom vijeku doprinijet će se:

– promicanjem zdravog načina života i prevencije bolesti koji su vodeći problem javnog zdravlja,

– poboljšanjem kvalitete zdravstvene skrbi boljom učinkovitošću, sigurnošću i dostupnošću te funkcionalnom integracijom svih razina i dijelova zdravstvene skrbi,

– uvođenjem novog modela skrbi za ključna zdravstvena pitanja kao što su kardiovaskularne, onkološke i rijetke bolesti te dijabetes radi produljenja i poboljšanja kvalitete života,

– strateškim upravljanjem radi promicanja atraktivnosti zdravstvenog sustava kao mjesta zapošljavanja, čime će se osigurati optimalan broj i raspodjela zaposlenika u zdravstvenom sustavu,

– poboljšanjem modela financiranja i upravljanja zdravstvenim sustavom.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2021.

Ulaganje C5.1. R3-I1 – Centralno financiranje specijalizacija

Cilj je mjere osigurati da sve zdravstvene usluge budu dostupne javnosti, uzimajući u obzir i manjak liječnika. Mjera podrazumijeva specijalističko osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, liječnika medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u području javnog zdravstva.

Ulaganje C5.1. R3-I2 – Specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine

Cilj je mjere omogućiti osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine za samostalan rad u hitnim medicinskim službama. Mjera podrazumijeva specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine.

Reforma C5.1. R4 – Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava

Cilj je mjere riješiti problem neodrživog porasta dospjelih obveza, neujednačenih procedura te nabava skupih lijekova u zdravstvenom sustavu, radi postizanja financijski održivog javnog zdravstvenog sustava provedbom jedinstvenog standarda pripreme, ugovaranja i provedbe postupaka koji utječu na načine i mogućnosti pružanja zdravstvene zaštite. Reforma uključuje preispitivanje pravnog okvira koji se sastoji od Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju sa sljedećim elementima:

-unaprjeđenje organizacije djelatnosti hitne medicine Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i obavljanje operativnih zadaća putem definiranih organizacijskih jedinica,

-reorganizacija službe javnog zdravstva s ciljem povećanja njezine učinkovitosti, s posebnim naglaskom na prevenciji i ranoj dijagnozi, boljem odgovoru u izvanrednim situacijama i posebnim okolnostima (pandemijama),

-prijenos prava upravljanja bolnicama sa županija i Grada Zagreba na Republiku Hrvatsku radi učinkovitog i djelotvornog iskorištavanja postojećih kapaciteta te poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja bolnicama,

-skraćivanje vremena na listama čekanja za pojedinačne zdravstvene usluge, optimizacija i bolja raspodjela dostupnih zdravstvenih resursa iz obveznog zdravstvenog osiguranja kako bi se osigurale pristupačnije zdravstvene usluge za osigurane osobe,

-jačanje odredaba o financijskom upravljanju uz istodobno jamčenje financijskog kapitala u svrhu postizanja financijske stabilnosti sustava javnog zdravstva,

-zakonodavne izmjene kojima se osigurava pravodobno ispunjenje obveza HZZO-a.

Reformom se postižu sljedeći ciljevi:

-dovršena je funkcionalna integracija najmanje osam bolnica,

-najmanje 85 % kategorija nabave, koje čine najmanje 80 % ukupne potrošnje bolnica kojima upravlja država, nabavljeno je u okviru postupka zajedničke javne nabave.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R4-I1 – Centralna priprava parenteralnih pripravaka u 8 hrvatskih bolnica

Cilj je mjere smanjiti troškove i osigurati najviši razinu sigurnosti u primjeni parenteralnih lijekova, prevenirati medikacijske pogreške, smanjiti broj dana bolničkog liječenja i rasteretiti liječnike i medicinske sestre na bolničkim odjelima. Mjera podrazumijeva uvođenje središnjeg sustava pripreme parenteralnih pripravaka u bolnicama.

Ulaganje C5.1. R4-I2 – Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica

Cilj je mjere doprinijeti povećanju sigurnosti pacijenata, preveniranju medikacijskih pogrešaka, kontroli zaliha lijekova i povećanju adherencije pacijenata, u cilju poboljšanja ukupnih ishoda liječenja. Mjera podrazumijeva uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u bolnicama.

Ulaganje C5.1. R4-I3 – Digitalizacija puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite

Cilj je mjere digitalizirati put lijeka kako bi se omogućilo praćenje potrošnje lijekova u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Mjera podrazumijeva uvođenje funkcionalnog integriranog informatičkog rješenja za potpuno praćenje lijekova u bolničkom sustavu od ljekarne do pacijenta.

Ulaganje C5.1. R4-I4 – Izrada sustava praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj

Cilj je mjere uvesti ciljano upravljanje zalihama lijekova radi poboljšanja učinkovitosti nabave lijekova. Mjerom će se uvesti precizan sustav za praćenje i analizu prometa određenih lijekova.

Ulaganje C5.1. R4-I5 – Uvođenje sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijente u javnim ljekarnama

Cilj je mjere omogućiti sustavnije planiranje, praćenje i vrednovanje isplativosti ulaganja u farmakoterapiju vanbolničkih pacijenata. Mjera podrazumijeva uvođenje programa praćenja ishoda liječenja pacijenata u javnim ljekarnama.

Reforma C5.1. R5 – E-Zdravstvo

Cilj je mjere unaprijediti upravljačke kapacitete djelotvornijom upotrebom podataka i poticati inovativna rješenja u zdravstvu u cilju kvalitetnijeg upravljanja zdravstvenim sustavom. Reformom e-zdravstva poduprijet će se napori kako bi se osiguralo da svi ljudi imaju pristup potrebnim zdravstvenim uslugama (uključujući prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu skrb) dostatne kvalitete. Reforma uključuje donošenje nacionalnog telemedicinskog okvira radi:

-proširenja opsega telemedicinskih usluga i osiguravanja interoperabilnosti s nacionalnim zdravstvenim informacijskim sustavom i prikladnosti za buduću prekograničnu razmjenu,

-prijenosa vitalnih parametara pacijenata iz hitne medicinske službe (HMS) u objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) i praćenja izvanbolničkih usluga na daljinu,

-uvođenja nadzora hitne medicinske službe na daljinu i izrade akcijskog plana za uvođenje nadzora i okvira za praćenje provedbe, koji se temelje na analizi stanja, nacionalnom okviru i akcijskom planu dostavljenima u okviru povezanog instrumenta za tehničku potporu.

Nacionalni zdravstveni informacijski sustav uključuje sljedeće funkcije:

-redovito izvještavanje o zdravlju stanovništva kao podloga za ciljane aktivnosti prevencije i zbrinjavanja bolesti,

-izgradnju nacionalnih kapaciteta za podatkovnu analitiku, uključujući integriranje sučelja pružatelja zdravstvenih usluga i pacijenata s postojećim infrastrukturama i praksama,

-jačanje nacionalnih kapaciteta za uvođenje umjetne inteligencije i računalstva visokih performansi, jačanje kibernetičke sigurnosti e-zdravstva i naprednih digitalnih vještina zdravstvenih djelatnika i pacijenata primjenom naprednih tehnologija, posebno umjetne inteligencije,

-omogućavanje razvoja novih zdravstvenih usluga na temelju anonimno prikupljenih podataka dostupnih u zdravstvenom sustavu.

Reformu podupire pet pratećih ulaganja (od C5.1. R5-I1 do C5.1. R5-I5).

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R5-I1 – Digitalna integracija operacijskih dvorana i robotska kirurgija u KBC-u Split

Cilj je mjere omogućiti sveobuhvatno liječenje pacijenata s malignim bolestima i integrirati mjere optimizacije zdravstvene skrbi. Očekuje se da će ulaganje unaprijediti zdravstvene ishode zahvaljujući uvođenju novog modela skrbi za pacijente, osobito novih najsuvremenijih načina kirurškog liječenja. Ulaganje se odnosi na digitalizaciju operacijskih dvorana i nabavu opreme za napredno liječenje raka u KBC-u Split.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C5.1. R5-I2 – TELECORDIS

Cilj je mjere digitalizirati kardiološke usluge kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje stanja pacijenata, osobito onih s kroničnim kardiološkim bolestima. Očekuje se da će brze i dostupne kardiološke dijagnostičke usluge na razini primarne zdravstvene zaštite omogućiti pravovremenu detekciju kardioloških zdravstvenih tegoba pacijenata, pravovremeno odgovarajuće liječenje pacijenata te kontinuirano praćenje njihova zdravstvenog stanja. Nadalje, telemedicinska usluga EKG holtera pružit će pacijentima na udaljenim i ruralnim područjima pristup specijalističkoj skrbi i time uvelike povećati dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga u lokalnim ambulantnim centrima, poboljšati učinkovitost specijalista, poboljšati ishode liječenja pacijenata, značajno smanjiti liste čekanja i troškove pružanja te zdravstvene usluge. Ulaganje uključuje digitalizaciju dijagnostičkih procesa i omogućava dijeljenje podataka s disperziranim specijalističkim centrima.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2023.

Ulaganje C5.1. R5-I3 – Teletransfuzija

Cilj je mjere digitalizirati transfuzijsku uslugu i osigurati dostupnost dežurnog specijalista transfuzije za sve bolničke zdravstvene ustanove koje imaju transfuzijske odjele, doprinijeti jakom razvoju telemedicinske usluge digitalnim prijenosom medicinskih podataka i ojačati međusobnu povezanost svih bolničkih ustanova koje imaju transfuzijske odjele.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R5-I4 – Digitalizacija i integracija operacijskih dvorana opremljenih robotskom kirurgijom u KBC-u Sestre milosrdnice

Cilj je mjere digitalizirati operacijske dvorane i nabaviti naprednu opremu za liječenje novih modernih načina kirurškog liječenja. Digitalizacijom i integracijom operacijskih dvorana promijenit će se planiranje, dokumentiranje, pohranjivanje i razmjena podataka o bolesnicima i vrstama i načinima operacijskog liječenja. Robotska kirurgija unaprijedit će kvalitetu kirurškog liječenja, povećati sigurnost bolesnika, postići veća transparentnost u liječenju, bolje kontrolirati troškovi i zdravstveni ishodi, čime će se osnažili i konsolidirati ključni resursi zdravstvene informacijske infrastrukture, uvesti sustav zdravstvenih usluga bez papira i doprinijeti digitalnoj tranziciji.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2024.

Ulaganje C5.1. R5-I5 – Digitalizacija i opremanje dijagnostičkih jedinica KB-a Merkur

Cilj je mjere digitalizirati i opremiti dijagnostičke jedinice radi lakšeg praćenja razvojne procedure u dijagnostici te pružanja kvalitetnije usluge pacijentima. Ulaganje uključuje nabavu suvremenih uređaja.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2023.

U.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
318	C5.1. R1	Ključna etapa	Donošenje okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava	Stupanje na snagu okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava				Q3	2022.	Okvirom za procjenom učinkovitosti zdravstvenog sustava omogućuje se učinkovitosti zdravstva, utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s definiranom metodologijom procjene te se omogućuje povezivanje mjera s ciljevima utvrđenima u nacionalnim strateškim dokumentima i reformama, pravodobnost podataka te poboljšanje praćenja zdravstvenih ishoda.
319	C5.1. R1	Ciljna vrijednost	Optimizacija vremena za dijagnostičko liječenje (liste čekanja)		Broj dana	400	270	Q4	2023.	Razdoblje čekanja za bolesnike na dijagnostičkom liječenju skraćuje se na 270 dana (u usporedbi s trenutačnim razdobljem od 400 dana).
323	C5.1. R1-I4	Ključna etapa	Modernizacija zdravstvenih usluga u KBC-u Split	Nabava opreme Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split				Q4	2022.	Ugradnja opreme na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju i na Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu te izgradnja i oprema hibridne endoskopske sale na Zavodu za gastroenterologiju kako bi se omogućilo uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u KBC Split. Mora se ugraditi barem sljedeća oprema: magnetska rezonancija 3T, neurointervencijska digitalna DSA angiosala, digitalni dijaskopski RTG uređaj i endoskopska gastroenterološka sala.
324	C5.1. R1-I5	Ciljna vrijednost	Zgrada centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin s pratećim sadržajem		Broj	0	1	Q4	2025.	Izgradnja i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka jedinicama za intenzivnog liječenja, središnjom sterilizacijom, RTG dijagnostikom, transfuziologijom i medicinsko-biokemijskim laboratorijem te izgradnja spojnog hodnika prema postojećim medicinskim objektima.
325	C5.1. R1-I6	Ciljna vrijednost	Dijagnostički medicinski uređaji u KB-u Dubrava		Broj	0	8	Q2	2023.	Kupnja i ugradnja osam dijagnostičkih medicinskih uređaja i digitalne radiološke opreme za Klinički zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju. Planira se postupna ugradnja, a svi uređaji moraju biti u funkciji najkasnije do 30. lipnja 2023.
326	C5.1. R1-I7	Ciljna vrijednost	Novi objekti u KBC-u Sestre milosrdnice		Broj	0	2	Q1	2024.	KBC Sestre milosrdnice opremit će se integriranim objektima za hitni bolnički prijem, dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju s medicinskom i nemedicinskom opremom i namještajem.
327	C5.1. R1-I8	Ciljna vrijednost	Medicinski uređaji za preoperativnu obradu i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava		Broj	0	10	Q2	2023.	Za potrebe daljnjeg razvoja Zavoda za neurologiju u KB-u Dubrava deset medicinskih uređaja ugradit će se i staviti u funkciju najkasnije do 30. lipnja 2023. Ulaganje uključuje nabavu opreme kao što su digitalni uređaji za SEEG 256 kanalno snimanje s videom, digitalni uređaj za EMNG i EP 12 kanalno snimanje. Ugradit će se uređaj za radiofrekventnu (RF) termokoagulaciju i adaptirati odgovarajući prostorni kapacitet.
328	C5.1. R1-I9	Ključna etapa	Projekt razvoja Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb	Nabavljena oprema za Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb				Q1	2026.	Nabava nove medicinske i nemedicinske opreme u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb. .
329	C5.1. R2	Ključna etapa	Poboljšanje i usklađivanje kvalitete zdravstvene skrbi izradom kliničkih e-smjernica	MIZ je izradio kliničke smjernice i integrirao ih u e-smjernice u hrvatskom zdravstvenom sustavu.				Q3	2025.	Ministarstvo zdravstva (MIZ) izradit će kliničke smjernice i integrirati ih u hrvatski zdravstveni sustav, kao i e-smjernice radi usklađivanja kvalitete zdravstvene zaštite.
331	C5.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Poboljšanje kvalitete onkološke radioterapije		Broj	0	6	Q4	2025.	Šest bolnica opremit će se medicinskim uređajima za prevenciju, dijagnostiku i liječenje raka. Ulaganje podrazumijeva izgradnju osam bunkera za smještaj linearnih akceleratora, 17 linearnih akceleratora VMAT, četiri linearna akceleratora SBRT, četiri HDR brahiterapije, devet simulatora CT-a, radioterapijske mrežne opreme, dozimetrijske opreme, fiksacijske opreme.
332	C5.1. R2-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstvena IT platforma za praćenje onkoloških pacijenata		Broj	0	1	Q4	2025.	Informatička platforma omogućit će povezivanje zdravstvenih podataka, planiranje organizacijskih i strukturnih promjena i prepoznavanje rizika. U nacionalnu informatičku onkološku mrežu uključit će se sve onkološke ustanove u Hrvatskoj.
333	C5.1. R3	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.	Donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.				Q3	2021.	U Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027. kao krovnom propisu za sektorsko planiranje utvrdit će se specifični ciljevi, mjere, projekti i aktivnosti koji se trebaju provesti pod pokroviteljstvom MIZ-a s primarnim ciljem poboljšanja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda. Nacionalni plan razvoja zdravstva bit će u skladu s Programom reformi Vlade Republike Hrvatske i Smjernicama Europske komisije za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.–2027. U Nacionalnom planu razvoja zdravstva definirat će se srednjoročne razvojne potrebe, i to tako što će se: – definirati razvojne potrebe za postizanje fleksibilnog, učinkovitog i holističkog upravljanja zdravstvenim sustavom, – utvrditi mjere za uspješno promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, – uvesti koordinacija pružatelja zdravstvene zaštite i preobrazbu modela liječenja i rehabilitacije prema aktivnom upravljanju procesom skrbi u svim fazama i na svim razinama, – definirati integracija zdravstvenih usluga i socijalne skrbi te razvoj integriranih modela dugotrajne skrbi, – uvesti mjere za kontrolu i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata, – poboljšati odredbe o upravljanju osobljem, – uvesti posebni ciljevi koji neizravno doprinose postizanju strateškog cilja utvrđenog u Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS) do 2030. Povećanju zdravih godina u očekivanom životnom vijeku doprinijet će se: – promicanjem zdravog načina života i prevencije bolesti koji su vodeći problem javnog zdravlja, – poboljšanjem kvalitete zdravstvene skrbi boljom učinkovitošću, sigurnošću i dostupnošću te funkcionalnom integracijom svih razina i dijelova zdravstvene skrbi, – uvođenjem novog modela skrbi za ključna zdravstvena pitanja kao što su kardiovaskularne, onkološke i rijetke bolesti te dijabetes radi produljenja i poboljšanja kvalitete života, – strateškim upravljanjem radi promicanja atraktivnosti zdravstvenog sustava kao mjesta zapošljavanja, čime će se osigurati optimalan broj i raspodjela zaposlenika u zdravstvenom sustavu, – poboljšanjem modela financiranja i upravljanja zdravstvenim sustavom. Kako bi se postigli posebni ciljevi, definirat će se mjere i aktivnosti koje treba provesti. Za svaku aktivnost i svaki posebni cilj i pokazatelje definirat će se pokazatelji ishoda. Nacionalni plan razvoja zdravstva uključuje rezultate mapiranja potreba zdravstvene i socijalne skrbi u području dugotrajne skrbi. Dokument se temelji na drugim nacionalnim aktima i programima (Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030., Nacionalni plan razvoja kliničkih bolnica, kliničkih bolničkih centara, klinika i općih bolnica u Hrvatskoj, nacionalni programi za rak, dijabetes i rijetke bolesti) i na preporukama za Hrvatsku iz 2019. i 2020.
399	C5.1. R3-I1	Ključna etapa	Uspostava sustava centraliziranog financiranja specijalističkog medicinskog usavršavanja	Donošenje odluke od strane Vlade				Q4	2023.	Institucionalizacija financijske potpore za medicinske specijalizacije provodi se uspostavom sustava centraliziranog financiranja specijalističkog medicinskog usavršavanja, prvenstveno usmjerenom na rješavanje nedostataka u određenim medicinskim specijalnostima, uključujući, ali ne ograničavajući se na primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo. Dodjela financijskih sredstava za ovu svrhu bit će isključivo namijenjena potrebama Mreže javne zdravstvene službe. Ovaj sustav će biti izgrađen tako da jamči vraćanje sredstava iz nedovršenih programa specijalističkog medicinskog usavršavanja, usmjeravajući ih prema unaprijed definiranim ciljevima sustava centraliziranog financiranja specijalističkog medicinskog usavršavanja, s posebnim fokusom na otklanjanje manjka specijalista medicine.
334	C5.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Specijalističko medicinsko osposobljavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite		Broj	0	467	Q1	2026.	Sklopit će se ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za specijalističko medicinsko osposobljavanje najmanje 467 zdravstvenih radnika, uključujući liječnike na primarnoj razini zdravstvene zaštite, hitne medicine te u području javnog zdravstva.
335	C5.1. R3-I2	Ciljna vrijednost	Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine		Broj	0	375	Q2	2026.	Ukupno 375 prvostupnika medicinskih sestara/tehničara educirat će se u okviru jednogodišnjeg specijalističkog usavršavanja u djelatnosti hitne medicine.
336	C5.1. R4	Ključna etapa	Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju	Stupanje na snagu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju				Q4	2022.	Izmjene Zakona o zdravstvenoj omogućit će da nova odluka o zajedničkoj nabavi bude obvezujuća i za one zdravstvene ustanove čije je sudjelovanje do sada bilo dobrovoljno, što će posljedično povećati broj dionika obuhvaćenih zajedničkom nabavom. – Jedinstveni ured za hitnu medicinu unaprjeđuje organizaciju djelatnosti hitne medicine i obavlja operativne zadaće na cijelom području Republike Hrvatske putem određenih organizacijskih jedinica, – reorganizacija službe javnog zdravstva s ciljem povećanja njezine učinkovitosti, s posebnim naglaskom na prevenciji i ranoj dijagnozi, boljem odgovoru u izvanrednim situacijama i posebnim okolnostima (pandemijama), – prijenos prava upravljanja bolnicama sa županija i Grada Zagreba na Republiku Hrvatsku radi racionalnog i kvalitetnog iskorištavanja postojećih kapaciteta te poboljšanja dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja bolnicama, – izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrdit će se jasna i transparentna mjerila za određivanje programa mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, tijela koje će utvrditi i donositi program mjera i opseg zdravstvene zaštite koja će se osiguravati iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te usklađenje s drugim zakonskim propisima. Zakonom će se nastojati postići sljedeće: – bolja dostupnost i pravodobnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama kada im je ona potrebna, – skraćivanje lista čekanja za pojedinačne zdravstvene usluge, optimizacija i, s tim u vezi, bolja raspodjela dostupnih zdravstvenih resursa iz obveznog zdravstvenog osiguranja, – osigurati financijska sredstva u svrhu postizanja financijske stabilnosti, njezine održivosti te s tim u vezi poboljšanje položaja osiguranih osoba u ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, – uvođenje odredbe o povoljnijem položaju ugovornih subjekata HZZO-a kao pružatelja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, vezano uz podmirenje obveza HZZO-a prema njima u zakonom propisanim rokovima, a sve u svrhu osiguranja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama.
337	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Funkcionalna integracija bolnica		Broj	12	20	Q4	2023.	Dovršit će se funkcionalna integracija najmanje osam bolnica kako bi se bolnički sustav racionalizirao smanjenjem/preraspodjelom aktivnosti i smanjenjem akutnog stacionarnog kapaciteta te će se ojačati dnevne bolnice kao troškovno učinkovitije liječenje.
338	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Postupak zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove		% (postotak)	0	85	Q4	2023.	Najmanje 85 % kategorija nabave, koje čine najmanje 80 % ukupne potrošnje bolnica kojima upravlja država, nabavljeno je u okviru postupka zajedničke javne nabave. Kako bi se ostvarila ta ciljna vrijednost, na temelju izmjene odluke o obveznoj zajedničkoj provedbi određenog postupka nabave za zdravstvene ustanove, Ministarstvo zdravstva dužno je: i. odlučiti provesti zajednički postupak javne nabave; ii. sklopiti sporazume s dionicima zajedničke javne nabave; iii. osnovati stručna povjerenstva za izradu tehničkih specifikacija za predmetne kategorije; i iv. provoditi nabavne kategorije iz odluke o obveznoj zajedničkoj provedbi određenog postupka nabave za zdravstvene ustanove, nakon stupanja na snagu tehničkih specifikacija. Postupci zajedničke javne nabave provodit će se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i sklapanjem okvirnih sporazuma/ugovora.
339	C5.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Centralno upravljanje svim parenteralnim pripravcima u osam bolnica		% (postotak)	0	75	Q2	2025.	Najmanje 75 % parenteralnih pripravaka u osam hrvatskih bolnica provodi se u okviru centralne priprave lijekova.
340	C5.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Sustav jedinične terapije za lijekove u krutom obliku u 40 hrvatskih bolnica		Broj	0	40	Q4	2025.	Uveden sustav raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica.
341	C5.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Praćenje lijekova u bolničkom sustavu od ljekarne do bolesnika		Broj	0	30	Q2	2026.	Najmanje 30 bolnica mora imati funkcionalno integrirano IT rješenje za praćenje lijekova u bolničkom sustavu od ljekarne do pacijenta.
342	C5.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Sustav za praćenje nestašice lijekova na temelju tehnologije lanaca blokova		Broj	0	1	Q2	2025.	Razvit će se softversko rješenje za praćenje nestašice lijekova u Hrvatskoj i integrirani model za predviđanje i sprečavanje nestašice lijekova. Lijekovi se prate softverskim rješenjem na temelju lanaca blokova.
343	C5.1. R5-I5	Ciljna vrijednost	Dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur		Broj	0	4	Q1	2023.	Radi poboljšanja kvalitete usluge, povećanja broja obrada pacijenata, povećanja brzine i dostupnosti te kvalitete zdravstvene zaštite za sve kategorije pacijenata, ugradit će se oprema za barem četiri dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur. Ugrađena oprema obuhvaćat će sljedeće: aparat za transtorakalnu i transezofagusnu ehokardiografiju, tri monitora za potrebe Koronarne jedinice, sustav za telemetriju bolesnika na otvorenom odjelu; UZV za RTG jače snage, UZV za RTG manje snage, magnet 3 Tesla RTG, mamograf za RTG, MSCT za RTG, ultrazvuk, UZV s 3D/4D konveksnom, 3D/4D vaginalnom, 2 D vaginalnom i 2D konveksnom sondom i printerom, UZV Color Doppler visoke klase.
344	C5.1. R4-I5	Ciljna vrijednost	Praćenje ishoda liječenja kroničnih vanbolničkih pacijenata u javnim ljekarnama		Broj	0	1	Q4	2025.	Projekt podrazumijeva praćenje pacijenata te kreiranje strukturiranih podataka koji će biti dostupni putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH).
346	C5.1. R5	Ključna etapa	Poboljšanje i proširenje usluga telemedicine	Stupanje na snagu nacionalnog telemedicinskog okvira kojim se širi opseg usluga telemedicine				Q4	2022.	Reformom se uvode odredbe za uspostavu funkcionalnog nacionalnog telemedicinskog okvira za prijenos vitalnih parametara pacijenata iz hitne medicinske službe u objedinjeni hitni bolnički prijem i nadzor hitne medicinske službe na daljinu. Projekt uključuje: i. situacijsku analizu; ii. nacionalni okvir za uvođenje nadzora hitne medicinske službe na daljinu, i iii. akcijski plan uvođenja nadzora te okvir za praćenje provedbe. S obzirom na ograničene resurse i trajanje tehničke pomoći, teleradiološka komponenta samo je uvodna komponenta na razini mapiranja najboljih praksi.
347	C5.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane (Firule i Križine) i robotski sustav na lokaciji Firule ugrađeni su i u funkciji		Broj	0	4	Q2	2024.	Projekt uključuje digitalizaciju i integraciju četiriju operacijskih dvorana na lokacijama Firule i Križine te robotskog sustava na lokaciji Firule. Digitalnom tranzicijom, integracijom i robotskom kirurgijom promijenit će se dosadašnji način liječenja tako što će se unaprijediti kvaliteta kirurškog liječenja, poboljšati sigurnost bolesnika, postići veća transparentnost u liječenju i bolje kontrolirati troškovi i zdravstveni ishodi, čime će se osnažili i konsolidirati ključni resursi zdravstvene informacijske infrastrukture i modernizirati zdravstvene usluge bez papira.
348	C5.1. R5-I2	Ciljna vrijednost	Telekardiološke usluge		Broj	0	40	Q1	2023.	Cilj je projekta TeleCordis postaviti medicinsku i računalnu opremu potrebnu za obavljanje usluga EKG holtera, holtera tlaka i 12 kanalnog EKG-a u udaljenim i ruralnim područjima koja su nedostatno pokrivena tim uslugama, odnosno nemaju na raspolaganju specijalista kardiologije. Oprema je nabavljena (jedan paket po centru) i postavljena u najmanje 40 telemedicinskih pristupnih centara. Program će se povezati sa specijaliziranim centrima za telemedicinu radi pružanja telekardioloških usluga.
349	C5.1. R5-I3	Ciljna vrijednost	Teletransfuzijske usluge		Broj	0	35	Q4	2022.	Projekt Teletransfuzija podržat će postojeću digitalnu infrastrukturu procesa liječenja korištenjem podataka o pacijentu dobivenih iz eUputnice i eKartona potrebnih za početak liječenja u ustanovi sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite. U okviru projekta će se komunikacijski povezati bolnički transfuzijski centri na državnom području Hrvatske (35 bolničkih transfuzijskih centara) te će usluga biti dostupna 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Oprema je nabavljena (jedan paket po centru) i postavljena u telemedicinske pristupne centre, program je povezan sa specijaliziranim centrima za telemedicinu i pruža se usluga teletransfuzije.
350	C5.1. R5-I4	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane KBC-a Sestre milosrdnice opremljene robotskom kirurgijom		Broj	0	4	Q1	2024.	Najmanje četiri novoopremljene operacijske dvorane s najsuvremenijom robotskom tehnologijom. Moguća je sljedeća funkcionalnost: dobivanje svih podataka o pacijentu u realnom vremenu na zaslonu monitora u samoj operacijskoj dvorani za vrijeme vršenja operacijskog zahvata. Osim toga, bit će moguće tijekom operacijskih zahvata imati i sav slikovni materijal o pacijentu dostupan na zaslonu monitora; što će doprinijeti sigurnosti i djelotvornosti postupaka. Integracija će omogućiti i korištenje drugih dijagnostičkih i terapijskih uređaja u istoj operacijskoj dvorani, koji će se također uključiti u integrirani sustav operacijske dvorane.

U.3. Opis reformi i ulaganja za zajam 

Ulaganje C5.1. R1-I1 – Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu

Cilj je ovog ulaganja osigurati opskrbu lijekovima na područjima koja nemaju ljekarne. Mjera podrazumijeva nabavu mobilnih ljekarni.

Ulaganje C5.1. R1-I2 – Mobilne ambulante

Cilj je mjere uvođenje mobilnih ambulanti u sustav primarne zdravstvene zaštite na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima. Mjera podrazumijeva uspostavu sustava mobilnih ambulanti.

Ulaganje C5.1. R1-I3 – Izgradnja i opremanje kliničkih izolacijskih jedinica (3., 4. i 1./5. zgrade) Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević

Cilj je mjere postići liječenje zaraznih bolesti pomoću suvremenih i inovativnih tehnologija kako bi se skratilo vrijeme i smanjili troškovi liječenja te kako bi se pacijentima pružila visokokvalitetna skrb. Mjera podrazumijeva izgradnju i opremanje zgrada Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

U.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
320	C5.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup ljekarničkoj skrbi i lijekovima		Broj	0	8	Q2	2025.	Nabava najmanje šest mobilnih ljekarni-kamper vozila i najmanje dvije ljekarne-brodice.
321	C5.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Pružanje ambulantne izvanbolničke primarne zdravstvene zaštite		Broj	0	33	Q4	2025.	Upostavit će sustav mobilnih ambulanti s 33 vozila za pružanje ambulantne primarne skrbi u županijama s ruralnim, udaljenim i otočnim područjima s ciljem da se tim uslugama obuhvati 80 % ruralnih, udaljenih i otočnih područja. Pored toga, uspostavit će se model ugovaranja radi osiguravanja dugoročne financijske održivosti usluge. Ministarstvo zdravstva provest će osposobljavanje kako bi se povećali kapaciteti mobilnih timova za pružanje ambulantne primarne zdravstvene zaštite.
322	C5.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Nova zgrada u kompleksu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević		Broj	0	1	Q1	2026.	Projekt obuhvaća rušenje postojećih zgrada (3., 4. i 1./5.) te izgradnju novog dijela kompleksa. Mjera podrazumijeva zamjenu opreme u zgradama Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

V. INICIJATIVA 6.1.: OBNOVA ZGRADA

Postojeći fond zgrada u Hrvatskoj razmjerno je star, a stopa energetske obnove zgrada u razdoblju 2014.–2020. iznosila je samo 0,7 %. Stare i energetski neučinkovite zgrade odgovorne su za 40 % potrošnje energije i 36 % emisija CO2, a čak 30 % zgrada spada u kategoriju zgrada s najlošijim svojstvima. Većina zgrada s najlošijim svojstvima ne zadovoljava današnje minimalne zahtjeve zaštite od potresa, zaštite od požara ili zaštite zdravlja te stoga zahtijeva sveobuhvatnu obnovu. Osim toga, u ožujku i prosincu 2020. Hrvatsku su pogodila dva niza potresa, što je prouzročilo veliku materijalnu štetu u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. U skladu s brzom procjenom štete i potreba (Vlada Republike Hrvatske, 2020.) ukupne potrebe za rekonstrukcijom i oporavkom u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji zbog potresa iz ožujka procijenjene su na oko 17 469 000 000 EUR. Šteta uzrokovana potresom u prosincu još se procjenjuje.

Ova inicijativa u hrvatskom planu za oporavak i otpornost odnosi se na ulaganja i reforme kojima se nastoji potaknuti sveobuhvatna obnova zgrada, uključujući energetsku obnovu, strukturno jačanje i obnovu nakon potresa. Obnova će obuhvaćati višestambene i javne zgrade, uključujući zdravstvene i obrazovne ustanove, te zgrade sa statusom kulturnog dobra.

Inicijativa uključuje reforme kojima se podupire proces obnove i dekarbonizacije zgrada, uz istodobno uklanjanje prepreka na građevinskom tržištu i rješavanje socijalnih pitanja: i. reforma usmjerena na dekarbonizaciju zgrada, ii. reforma usmjerena na povećanje broja radnika i stručnjaka za energetsku učinkovitost i obnovu nakon potresa, iii. reforma usmjerena na smanjenje administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva u postupku obnove, iv. reforma usmjerena na povećanje znanja o seizmološkom aktivnostima, v. reforma usmjerena na promicanje i razvoj zelene infrastrukture i kružno upravljanje zgradama i prostorima te vi. reforma usmjerena na sustavno upravljanje energijom i ispitivanje novog modela financiranja energetske učinkovitosti. Ulaganjima i reformama doprinijet će se ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u zadnje dvije godine:

Ulaganjima i reformama doprinijet će se ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u zadnje dvije godine: „usmjeriti ulagačku politiku na […] energetsku učinkovitost […] i okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

V.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C6.1. R1 – Dekarbonizacija zgrada

Reforma će doprinijeti inicijativi obnove postojećih zgrada i transformaciji postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050.

Reforma uključuje donošenje programa energetske obnove za razdoblje 2021.–2030. za višestambene zgrade, javne zgrade i posebnu kategoriju zgrada sa statusom kulturnog dobra, te donošenje Programa suzbijanja energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021.–2025. Tim će se programima potaknuti temeljita obnova zgrada, uz pridavanje posebne pozornosti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i otklanjanju rizika povezanih s povećanom seizmološkom aktivnošću te smanjenju energetskog siromaštva.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Ulaganje C6.1. R1-I1 – Energetska obnova zgrada:

Cilj je mjere smanjenje potrošnje energije za grijanje i povećanje uštede primarne energije u višestambenim i zgradama javnog sektora. Mjera podrazumijeva energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada.

Ulaganje C6.1. R1-I3 – Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra

Cilj je mjere obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra radi smanjenja potrošnje energije. Mjera podrazumijeva obnovu dvije kategorije zgrada: pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i zgrada koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

Reforma C6.1. R2 – Razvoj okvira za osiguranje adekvatnih vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa

Cilj je mjere riješiti problem nedostatka kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru provedbom obrazovnih programa. Mjera podrazumijeva objavljivanje Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova, uvođenje programa obrazovanja odraslih o energetskoj obnovi i novog smjera na diplomskom studiju o obnovi i energetskoj učinkovitosti.

Reforma C6.1. R3 – Povećanje učinkovitosti, smanjenje administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove:

Cilj je mjere pružiti usluge građanima i smanjiti administrativno opterećenje u procesu energetske obnove i obnove nakon potresa. Mjera podrazumijeva razvoj jedinstvenog kontaktnog centra i jačanje stručnih kapaciteta zaposlenika u javnim ustanovama.

Reforma C6.1. R.4 – Modernizacija i integracija seizmičkih podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje te praćenje javne infrastrukture

Cilj je mjere poboljšati otpornost na rizike u prostornom uređenju i građevinskom sektoru poboljšanjem prikupljanja i obrade seizmičkih podataka. Mjera podrazumijeva jačanje kapaciteta potrebnih za prikupljanje i primjenu seizmičkih podataka za prostorno uređenje i sigurnije građenje.

Ulaganje C6.1. R4-I1 – Razvoj mreže seizmoloških podataka

Cilj je mjere jačanje kapaciteta za seizmičko praćenje i analizu. Mjera podrazumijeva nabavu seizmološke opreme i osposobljavanje stručnjaka za rukovanje opremom i obradu podataka.

Reforma C6.1. R5 – Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama:

Cilj je mjere utvrditi okvir za zelenu urbanu obnovu koji potiče održivi razvoj. Mjera podrazumijeva donošenje programa kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i programa zelene urbane infrastrukture, donošenje strategija zelene urbane obnove i provedbu pilot-projekta.

Reforma C6.1. R6 – Pilot-projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja

Cilj je mjere razvoj i testiranje modela praćenja potrošnje energije u višestambenim zgradama. Mjera podrazumijeva provedbu pilot-projekta uvođenja automatskog prikupljanja podataka za praćenje potrošnje energije i vode u višestambenim zgradama.

V.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
351	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje nacionalnih programa energetske obnove za (i) višestambene zgrade (za razdoblje 2021. – 2030.), (ii) zgrade sa statusom kulturnog dobra (za razdoblje 2021. – 2030.) i (iii) suzbijanje energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi (za razdoblje 2021. – 2025.)	Objava na službenim internetskim stranicama MPGI-ja				Q4	2021.	Objava programa radi poticanja dubinske obnove zgrada, visokoučinkovitih alternativnih sustava, uz pridavanje posebne pozornosti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i otklanjanju rizika povezanih s pojačanom seizmološkom aktivnošću. Uvest će se i posebna kategorija energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra koje do sad u Hrvatskoj još nisu bile obuhvaćene programima energetske obnove za sufinanciranje sredstvima EU-a. Objava Programa suzbijanja energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021.–2025., koji obuhvaća sveobuhvatnu obnovu zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, izgradnju kapaciteta za ublažavanje energetskog siromaštva, smanjenje neposredne potrošnje energije i posljedično smanjenje emisija CO2 u energetski siromašnim kućanstvima i ugroženim kućanstvima.
352	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021.–2030.	Objava na službenim internetskim stranicama MPGI-ja				Q1	2022.	Objava Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021.–2030., koji obuhvaća sveobuhvatnu obnovu zgrada javnog sektora uključujući mjere energetske i resursne učinkovitosti, uz smanjenje toplinskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog sektora i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora te posljedično smanjenje emisija CO2.
353	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada		EUR	0	66 361 404	Q4	2022.	Potpisani ugovori u vrijednosti od 66 361 404 EUR za energetsku obnovu zgrada. U svim ugovorima se navodi relevantni zahtjev za energetsku učinkovitost u smislu smanjenja potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove, čime će se ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove uz poštovanje načela nenanošenja bitne štete iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja.
354	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova višestambenih javnih zgrada		Broj (m2)	0	241 850	Q2	2026.	Energetska obnova najmanje 241 850 m2 višestambenih zgrada, čime će se ispuniti minimalni zahtjev o smanjenju potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) i na razini cilja ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
355	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova javnih zgrada		Broj (m2)	0	372 219	Q2	2026.	Energetska obnova najmanje 372 219 m2 javnih zgrada, čime će se ispuniti minimalni zahtjev o smanjenju potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) i na razini cilja ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
358	C6.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra		Broj (m2)	0	31 000	Q2	2026.	Energetska obnova najmanje 31 000 m2 zgrada sa statusom kulturnog dobra, čime će se na razini cilja ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije, uz minimalni zahtjev od 20 % za svaku zgradu, u odnosu na stanje prije obnove. Obnova tih zgrada financirat će se po stopi od 100 % i u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
359	C6.1. R2	Ključna etapa	Objava Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz energetsku obnovu i obnovu nakon potresa	Objava na službenim internetskim stranicama MPGI-ja				Q4	2022.	Objava Nacionalnog plana za razvoj vještina kojim će se unaprijediti zelene vještine u kontekstu energetske obnove, obnove nakon potresa, zelene infrastrukture, primjene rješenja zasnovanih na prirodi i kružnog gospodarenja prostorom i građevinama, na temelju revizije postojećih programa i izrade i prilagodbe obrazovnih programa utvrđenih u okviru reforme.
360	C6.1. R2	Ključna etapa	Potvrde o osposobljavanju	Popis potvrda koje je izdala obrazovna ustanova				Q2	2026.	Obrazovne ustanove dostavit će popis 500 polaznika koji su pohađali i završili programe obrazovanja odraslih o obnovi nakon potresa i/ili energetskoj obnovi.
401	C6.1. R2	Ključna etapa	Otvoreni upisi na novi smjer na diplomskom studiju	Objavljen poziv na prijave za upis na novi smjer na diplomskom studiju				Q2	2026.	Bit će objavljen poziv na prijave za upis na novi smjer na diplomskom studiju za stjecanje znanja o obnovi i energetskoj učinkovitosti.
362	C6.1. R3	Ključna etapa	Fizički ured jedinstvenog kontaktnog centra za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan	Jedinstveni kontaktni centar operativan je				Q4	2021.	Razvit će se i pustiti u rad fizički ured jedinstvenog kontaktnog centra na potresom pogođenom području radi administrativnog rasterećenja građana. Ulaganje uključuje prilagodbu i modernizaciju fizičke infrastrukture na lokaciji na kojoj će se uspostaviti jedinstveni kontaktni centar, ulaganja u usluge razvoja i održavanja internetskih sustava, ulaganja u funkcionalnost internetskih sustava, obuku djelatnika, obuku uključenih javnih tijela i promidžbene aktivnosti.
363	C6.1. R3	Ključna etapa	Internetski jedinstveni kontaktni centar za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan	Internetski jedinstveni kontaktni centar je operativan				Q4	2022.	Puštanje u rad internetskog jedinstveni kontakt sustava u kojem su okupljene sve potrebne informacije za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa. Jedinstveni kontaktni centar provest će se u dvije faze: i. hitne usluge potrebne za hitnu konstrukcijsku obnovu i neophodnu sanaciju štete kako bi se zajamčila razina sigurnosti za građane i objekte; ii. integriranje svih ostalih usluga i informacija potrebnih za sveobuhvatnu i energetsku obnovu s uključenim uslugama i informacijama u skladu s načelom bolje rekonstrukcije.
364	C6.1. R3	Ciljna vrijednost	Dovršena izobrazba zaposlenika za pružanje usluga jedinstvenog kontaktnog centra		Broj	0	80	Q2	2026.	Najmanje 80 javnih službenika osposobljeno je za pružanje usluga koje kombiniraju energetsku učinkovitost i obnovu nakon potresa.
365	C6.1. R4	Ključna etapa	Integracija seizmičkih podataka	Seizmološki podaci integrirani su u stručne podloge za prostorne planove jedinica lokalne uprave				Q2	2025.	Seizmološki podaci integrirani u sustav prostornog planiranja i primjenjuju se u 10 stručnih podloga za prostorne planove jedinica lokalne samouprave.
366	C6.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Nabavljene jedinice seizmološke opreme		Broj	0	300	Q4	2022.	Ulaganjem će se ojačati organizacijski i infrastrukturni kapaciteti Seizmološke službe Republike Hrvatske kupnjom najmanje 300 uređaja kako bi se povećala kvaliteta prikupljanja, obrade i primjene seizmoloških podataka potrebnih za proces obnove zgrada, planiranje razvoja novih objekata i praćenja javne infrastrukture, kao i jačanje otpornosti Hrvatske na potrese i povezane rizike.
367	C6.1. R4-I1	Ključna etapa	Edukacija zaposlenika Seizmološke službe	Edukacija provedena				Q2	2026.	Provedena edukacija zaposlenika Seizmološke službe Republike Hrvatske na temu rukovanja opremom i obrade podataka.
368	C6.1. R5	Ključna etapa	Donošenje Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.–2030. i Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.–2030.	Objava na službenim internetskim stranicama MPGI-ja				Q4	2021.	Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.–2030., koji donosi vlada, utvrdit će se ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se, među ostalim, potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih zgrada i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, povećanje energetske i resursne učinkovitosti zgrada i uporaba obnovljivih izvora energije, ponovna uporaba građevnih proizvoda i materijala, a sve u svrhu učinkovitog korištenja prostornih resursa i smanjenja nastanka građevnog otpada u skladu s ažuriranim Planom gospodarenja otpadom, kao temelj za razvoj strategija zelene urbane obnove; U Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.–2030., koji donosi vlada, razradit će se ciljevi i mjere kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i smanjenju efekta toplinskih otoka, smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju kvalitete života i stanovanja u gradovima, poboljšanju zdravlja ljudi, poboljšanju kvalitete gradskih područja preobrazbom nedovoljno iskorištenih i napuštenih zemljišta, poticanju zelenih ulaganja, potpori obnovi i očuvanju vrsta i staništa u okviru direktiva o vrstama i staništima u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. te otvaranju novih radnih mjesta i ostvarivanju uštede energije, što će biti temelj za razvoj strategija zelene urbane obnove.
369	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Donošenje strategija zelene urbane obnove		Broj	0	10	Q4	2023.	Donošenje najmanje 10 strategija zelene urbane obnove kako bi se osigurala osnova za razvoj održivog prostora, s naglaskom na razvoju zelene urbane infrastrukture i integriranju prirodnih rješenja, integriranju modela za kružno gospodarenje prostorom i zgradama, jačanju otpornosti na rizike i klimatske promjene te podupiranju sveukupnog održivog razvoja.
370	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekta utvrđenog u strategijama zelene urbane obnove		Broj	0	1	Q2	2026.	Dovršen najmanje jedan pilot-projekt utvrđen u strategijama zelene urbane obnove.
371	C6.1. R6	Ključna etapa	Uspješno završen pilot-projekt za sustavno upravljanje energijom s ciljem testiranja novog modela financiranja energetske obnove	Objava dovršenog pilot-projekta na službenim internetskim stranicama MPGI-ja				Q4	2023.	Nakon javnog poziva MPGI u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) izradit će pilot-projekt koji će obuhvaćati sve sektore potrošnje energije i vode u jedinici lokalne uprave uvođenjem automatskog prikupljanja podataka o potrošnji energije i vode višestambenih zgrada na odabranom pilot-području. Cilj je pilot-projekta postići uštedu energije i vode uspostavom i provedbom sustavnog upravljanja energijom te omogućiti testiranje mogućnosti provedbe novog modela financiranja energetske obnove, uključujući analizu troškova i koristi za njegovu primjenu na nacionalnoj razini. Na temelju pilot-projekta razvit će se smjernice za primjenu modela upravljanja potrošnjom energije na nacionalnoj razini.

V.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Reforma C6.1. R7 – Kružna uporaba građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra: pilot-projekt istraživanja mogućnosti razmjene i trgovanja

Cilj je mjere istražiti mogućnosti kružne uporabe građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra. Mjera podrazumijeva provedbu pilot-projekata i donošenje nacionalnih smjernica o kružnoj uporabi građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Ulaganje C6.1. R1-I4 – Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra

Cilj mjere je povećanje ambicioznosti postojeće mjere C6.1. R1-I3 Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Izradit će se Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra i objaviti na službenim internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija. U smjernicama će se dati preporuke o mjerama energetske obnove, tehničkim rješenjima i modernim materijalima te pojasniti postupci za pripremu dokumentacije i dobivanje potrebnih dozvola.

Provedba mjere bit će dovršena do 31. prosinca 2023.

V.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
402	C6.1. R7	Ključna etapa	Potpisani ugovori o provedbi pilot-projekata	Potpisani ugovori za provedbu pilot-projekata				Q3	2024.	S jedinicama lokalne samouprave potpisat će se ugovori o provedbi pilot-projekata.
403	C6.1. R7	Ciljna vrijednost	Završeni pilot-projekti	Završetak pilot-projekata s opremljenim i operativnim infrastrukturnim lokacijama.	Broj	0	2	Q1	2026.	Završeni pilot-projekti u dvije odabrane jedinice lokalne samouprave koji se odnose na ponovnu uporabu građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturne baštine. Opremljena su i u funkciji dva objekta za gospodarenje građevinskim otpadom. Projekti su provedeni u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. U slučaju nabave vozila potpora se pruža isključivo za vozila s nultim emisijama i/ili hibridna vozila na punjenje koja emitiraju manje od 50 g CO2/km ili vozila za posebnu namjenu koja se temelje na najboljim dostupnim tehnologijama, u skladu s pravilima javne nabave. Za obje jedinice lokalne samouprave napravljen je inventar zgrada sa statusom kulturnog dobra.
404	C6.1. R7	Ključna etapa	Nacionalne smjernice o kružnoj uporabi građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra	Objavljene nacionalne smjernice o kružnoj uporabi građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra				Q1	2026.	Objava smjernica o kružnoj uporabi građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra. Uspostava digitalne platforme za inventar zgrada sa statusom kulturnog dobra.
405	C6.1. R1 – I4	Ključna etapa	Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra	Objava na službenim internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija				Q4	2023.	Izradit će se Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra i objaviti na službenim internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija. U smjernicama će se dati preporuke o mjerama energetske obnove, tehničkim rješenjima i modernim materijalima te pojasniti postupci za pripremu dokumentacije i dobivanje potrebnih dozvola.

W. KOMPONENTA 7.1.: ENERGETIKA I ODRŽIVI PROMET (KOMPONENTA REPowerEU)

Glavni cilj komponente je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, posebno iz Rusije, i ubrzati zelenu tranziciju u cijelom gospodarstvu. To se planira postići mjerama koje se odnose na energetske mreže, ukapljeni prirodni plin i plinsku infrastrukturu, uvođenje obnovljivih izvora energije, promet s nultom stopom emisija i vodik iz obnovljivih izvora. Navedene mjere namijenjene su poboljšanju sigurnosti opskrbe i diversifikacije opskrbe plinom u Uniji, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe obnovljivih izvora energije kao što su održivi biometan, vodik iz obnovljivih izvora i geotermalna energija, povećanju udjela i ubrzavanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora, povećanju energetske sigurnosti i uklanjanju uskih grla u distribuciji električne energije te podupiranju prometa s nultom stopom emisija.

Od devet mjera u okviru te komponente njih osam ima prekograničnu ili višedržavnu dimenziju. Najveća ulaganja s prekograničnom ili višedržavnom dimenzijom odnose se na povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i jačanje plinske infrastrukture te jačanje prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava. Druga značajna ulaganja s prekograničnom ili višedržavnom dimenzijom odnose se na povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije, kao što su vodik iz obnovljivih izvora, održivi biometan i geotermalna energija, te ulaganja u vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet i razvoj infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj o potrebi za modernizacijom prijenosne i distribucijske elektroenergetske mreže (preporuka 3.3. iz 2022. i preporuka 3.4. iz 2023.), povećanjem uvođenja i korištenja energije iz obnovljivih izvora (preporuka 3.3. iz 2019., preporuka 3.8. iz 2020., preporuka 3.2. iz 2022., preporuke 3.1. i 3.2. iz 2023.), diversifikacijom uvoza fosilnih goriva (preporuka 3.1. iz 2022.) te smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima u prometu i promicanjem prometa s nultom stopom emisija (preporuka 3.3. iz 2019., preporuka 3.7. iz 2020., preporuka 3.5. iz 2022., preporuke 3.1. i 3.6. iz 2023.).

Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (C(2023) 6454 final), a načelo nenanošenja bitne štete ne primjenjuje na ulaganje C7.1 I3 – Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture, u skladu s člankom 21.c stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/241.

W.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C7.1. R1 – Proširena mjera: Dekarbonizacija energetskog sektora

Cilj je mjere proširenje reforme C1.2. R1: Dekarbonizacija energetskog sektora u okviru komponente 1.2. (Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo).

Mjera podrazumijeva novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe.

Ulaganje C7.1. R1-I1 – Korištenje vodika i novih tehnologija (preneseno ulaganje C1.2. R1-I3 iz već donesene Provedbene odluke Vijeća)

Cilj je ulaganja povećati korištenje vodika u Hrvatskoj.

Ulaganje podrazumijeva financiranje projekta obnovljivog vodika i studije o geološkom skladištenju ugljika.

Ulaganje C7.1. R1-I2 – Uspostava gospodarstva temeljenog na vodiku

Cilj je ulaganja povećati uvođenje proizvodnje i korištenje vodika iz obnovljivih izvora.

Ulaganje podrazumijeva imenovanje Agencije za ugljikovodike koordinacijskim tijelom za vodik u Hrvatskoj i njezino prihvaćanje Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine.

Ulaganje C7.1. R1-I3 – Jačanje korištenja obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu

Cilj je ulaganja povećati korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Ulaganje se odnosi na geotermalno istraživanje i bušenje i donošenje Plana razvoja geotermalnog potencijala.

Ulaganje C7.1. I4 – Nabava vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet

Cilj je ulaganja modernizirati javni gradski i prigradski linijski prijevoz putnika i povećati upotrebu vozila s nultom razinom emisija.

Ulaganje se sastoji od nabave autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik).

Ulaganje C7.1. I1 – Proširena mjera: Nabava vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet

Cilj je mjere proširenje ulaganja C7.1. I4: Nabava vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet u okviru komponente 7.1. (Energetika i održivi promet (komponenta REPowerEU).

Ulaganje se odnosi na nabavu autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik) i vodikove energetske jedinice za napajanje električnih lokomotiva.

W.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
406	C7.1. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu propisa o uvođenju novog sustava vlastite potrošnje	Odredba u pravnom aktu o uvođenju novog sustava vlastite potrošnje u kojoj se navodi njegovo stupanje na snagu				Q1	2025.	Uspostavit će se novi sustav potrošnje vlastite energije proizvodnog postrojenja i samoopskrbe, a s njegovom primjenom počet će se 1. siječnja 2026. Novim sustavom potrošnje vlastite energije osigurat će se jednak tretman svih kupaca u pogledu pristupa distribucijskoj mreži i mrežarina. Novi sustav će redizajnirati način obračuna naknade za vlastitu proizvodnju električne energije poslane u mrežu; sve naknade i pristojbe, uključujući mrežne tarife, moraju odražavati stvarne troškove i biti razmjerne i nediskriminirajuće. Istovremeno, novi sustav će stvoriti poticaje za potrošače da postanu samopotrošači, i za korištenje vlastite potrošnje. Naknade i pristojbe neće se nametnuti za vlastitu proizvodnju električne energije koja ostaje u objektima potrošača vlastite energije.
51	C7.1. R1-I1	Ključna etapa	Financiranje projekata obnovljivog vodika	Dodjela bespovratnih sredstava za projekt obnovljivog vodika, isporuka elektrolizatora, ugradnja fotonaponske elektrane i potpisani ugovor za ugradnju elektrolizatora				Q4	2025.	Dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna EUR za financiranje integriranog projekta obnovljivog vodika, što uključuje isporuku elektrolizatora minimalnog kapaciteta od 10 MW obnovljivog vodika, ugradnju fotonaponske elektrane i potpisani ugovor za ugradnju elektrolizatora. Projekt mora biti u skladu s uvjetima iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (EU) 2018/2001 i relevantnih delegiranih akata (EU) 2023/1185 i (EU) 2023/1184.
52	C7.1. R1-I1	Ključna etapa	Objavljen javni natječaj za dodatni kapacitet vodika	Objavljen javni natječaj za dodatni kapacitet vodika				Q2	2026.	Objavljen javni natječaj za izgradnju postrojenja u koje će se ugraditi 20 MW kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivog vodika elektrolizom.
54	C7.1. R1-I1	Ključna etapa	Studije o geološkom skladištenju ugljika	Objava tehničkih sažetaka studija o geološkom skladištenju ugljika.				Q2	2026.	Objava niza tehničkih sažetaka studija u kojima se razmatra potencijal za geološko skladištenje CO2 u Hrvatskoj (na kopnu i na moru). Studije uključuju atlas geoloških struktura pogodnih za trajno odlaganje ugljikova dioksida te integriranu studiju isplativosti trajnog odlaganja ugljikova dioksida na lokaciji Bockovac.
407	C7.1. R1-I2	Ključna etapa	Koordinacijsko tijelo za vodik	Odredba u pravnom aktu u kojoj se navodi njegovo stupanje na snagu				Q1	2024.	Stupa na snagu pravni akt kojim se Hrvatska agencija za ugljikovodike imenuje koordinacijskim tijelom za vodik u Republici Hrvatskoj.
408	C7.1. R1-I2	Ključna etapa	Studija plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine	Hrvatska agencija za ugljikovodike prihvatila Studiju plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine				Q1	2025.	U Studiji plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. analizirat će se najprikladnije primjene vodika u dekarbonizaciji hrvatskog gospodarstva, s naglaskom na primjeni vodika za dekarbonizaciju sektora koje nije jednostavno dekarbonizirati, kao što su industrija (procesi na visokim temperaturama), teška vozila, pomorski i željeznički promet, prije razmatranja drugih sektora.
412	C7.1. R1-I3	Ključna etapa	Plan razvoja geotermalnog potencijala	Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo i objavilo Plan razvoja geotermalnog potencijala				Q1	2024.	Donijet će se i objaviti plan razvoja geotermalnog potencijala. Planom će se odrediti područja u Republici Hrvatskoj na kojima se očekuje istraživanje, razvoj i iskorištavanje geotermalnog potencijala.
413	C7.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Provedeno geotermalno bušenje		Broj	0	2	Q2	2026.	Provest će se bušenje dviju geotermalnih bušotina za istraživanje na odabranoj lokaciji. Izrada bušotina ne uključuje istraživanje ni crpljenje nafte ili plina. U te se svrhe neće nabavljati ni koristiti oprema. Osigurat će se da ispuštanje metana bude svedeno na najmanju moguću mjeru i da ostane znatno ispod praga od 20 000 tona ekvivalenta CO2 godišnje. Također se osigurava da geotermalno bušenje nema štetan utjecaj u smislu nestašice vode i smanjenja kvalitete vode. Mjerom se ne predviđaju potpore centralnim toplinskim sustavima u kojima se koriste fosilni izvori energije ni ulaganja u postrojenja obuhvaćena područjem primjene EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS).
116	C1.4. R4-I1	Ključna etapa	70 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)	Privremeno tehnički prihvaćeno 70 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)		0		Q2	2026.	Dostava dokaza o privremenom tehničkom prihvaćanju 70 novih autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik).
414	C7.1. I1	Ključna etapa	103 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)	Privremeno tehnički prihvaćena 103 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)				Q2	2026.	Dostava dokaza o privremenom tehničkom prihvaćanju 103 nova autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik).
415	C7.1. I1	Ciljna vrijednost	Jedna vodikova energetska jedinica za napajanje električnih lokomotiva smještena u zasebnom vagonu (HERMES).		Broj	0	1	Q2	2026.	Postavljanje jedne vodikove energetske jedinice za napajanje električnih lokomotiva smještene u zasebnom vagonu (HERMES).

W.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Ulaganje C7.1. R1-I4 – Jačanje korištenja obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu

Cilj je ulaganja povećati korištenje obnovljivih izvora energije.

Ulaganje podrazumijeva izgradnju infrastrukture za punjenje električnih autobusa.

Ulaganje C7.1. R1-I5 – Korištenje biogoriva u prometu (preneseno ulaganje C1.2. R1-I4 iz već donesene Provedbene odluke Vijeća)

Cilj je ulaganja povećati udio energije iz obnovljivih izvora u prometu.

Ulaganje podrazumijeva donošenje plana za proizvodnju i korištenje biogoriva u prometu.

Ulaganje C7.1. R1-I6 – Jačanje prijenosnih kapaciteta elektroenergetskog sustava

Cilj je ulaganja poduprijeti elektrifikaciju i dekarbonizaciju energetskog sektora.

Ulaganje podrazumijeva zamjenu starih transformatora i rekonstrukciju trafostanica.

Ulaganje C7.1. I3 – Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture

Cilj je ulaganja poboljšati diversifikaciju opskrbe plinom u Uniji i povećati sigurnost opskrbe plinom država članica koje graniče s Hrvatskom.

Ulaganje uključuje povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te izgradnju plinovoda Zlobin–Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo–Sisak–Kozarac i dionice Lučko–Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija.

W.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
418	C7.1. R1-I4	Ključna etapa	Infrastruktura za punjenje električnih autobusa	Izgrađena infrastruktura za punjenje električnih autobusa.				Q2	2026.	Dostava dokaza o izgradnji najmanje 150 punionica za električne autobuse.
55	C7.1. R1-I5	Ključna etapa	Donesen Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu	Stupanje na snagu Plana i programa proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu				Q4	2023.	Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu stupit će na snagu. Planom će se utvrditi politika promicanja proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva u prometu u Republici Hrvatskoj. Plan uključuje tekući pregled i procjenu stanja tržišta biogorivima, novih poslovnih modela, dionika i mjera namijenjenih povećanju proizvodnje i korištenju naprednih biogoriva u prometu.
419	C7.1. R1-I6	Ciljna vrijednost	Zamjena transformatora		Broj	0	8	Q2	2026.	Zamjena najmanje osam starih transformatora na prijenosnom sustavu.
420	C7.1. R1-I6	Ciljna vrijednost	Rekonstrukcije trafostanica		Broj	0	2	Q2	2026.	Rekonstruirat će se najmanje dvije trafostanice 110 kV.
421	C7.1. I3	Ključna etapa	Ugovor o opremi za proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku	Potpisan ugovor za opremu				Q4	2023.	Potpisat će se ugovor o opremi za proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, s ciljem njegova povećanja na 700 000 m³ na sat (m³/h).
422	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku u funkciji		m³ na sat	450 000	700 000	Q3	2025.	Proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku bit će u funkciji, s povećanim kapacitetom uplinjavanja od 700 000 m³/h. Kapacitet LNG terminala na otoku Krku povećat će se sa sadašnjih 450 000 m³/h na 700 000 m³/h.
423	C7.1 I3	Ključna etapa	Ugovor za izgradnju plinovoda Zlobin–Bosiljevo	Potpisan ugovor za izgradnju				Q3	2023.	Potpisat će se ugovor za izgradnju plinovoda Zlobin–Bosiljevo
424	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja proširenog plinovoda Zlobin–Bosiljevo		km	0	58	Q2	2025.	Izgradit će se prošireni plinovod Zlobin – Bosiljevo duljine 58 km.
425	C7.1 I3	Ključna etapa	Raspisan natječaj za nabavu cijevi za plinovodni sustav Bosiljevo–Sisak–Kozarac	Raspisan natječaj za nabavu cijevi				Q1	2024.	Raspisan je natječaj za nabavu cijevi za plinovodni sustav Bosiljevo–Sisak–Kozarac.
426	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja plinovoda Bosiljevo–Sisak–Kozarac		km	0	122	Q2	2026.	Izgradit će plinovod Bosiljevo–Sisak–Kozarac duljine 122 km, čime će se kapacitet prijenosa plina prema Mađarskoj povećati na 400 000 sm3/h.
427	C7.1 I3	Ključna etapa	Natječaj za nabavu cijevi za dionicu Lučko-Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija	Raspisan natječaj za nabavu cijevi				Q1	2024.	Raspisat će se natječaj za nabavu cijevi za dionicu Lučko-Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija.
428	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja dionice Lučko–Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija		km	0	36	Q2	2026.	Izgradit će se dionica Lučko–Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija duljine 36 km, čime će se kapacitet prijenosa plina prema Sloveniji povećati na 170 000 sm3/h.

X. KOMPONENTA 7.2.: ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA (POGLAVLJE O PLANU REPowerEU)

Glavni cilj komponente je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i ubrzati zelenu tranziciju u cijelom gospodarstvu. To se planira postići mjerama povezanima s obnovom zgrada, suzbijanjem energetskog siromaštva i poboljšanjem zelenih vještina. Navedene mjere namijenjene su povećanju energetske učinkovitosti zgrada, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, suzbijanju energetskog siromaštva, povećanju energetske sigurnosti i podupiranju prekvalifikacije radne snage radi stjecanja zelenih vještina.

Od pet mjera u okviru ove komponente dvije imaju prekograničnu ili višedržavnu dimenziju, a to su ulaganja u energetsku obnovu zgrada i obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj o potrebi za smanjenjem potražnje za energijom poboljšanjem energetske učinkovitosti, osobito u stambenim zgradama (preporuka 3.3. iz 2019., preporuka 3.4. iz 2022. i preporuke 3.1. i 3.5 iz 2023.), potrebi za usmjeravanjem napora na pružanje i stjecanje vještina potrebnih za zelenu tranziciju (preporuka 3.7. iz 2023.) i za povećanjem uvođenja i korištenja energije iz obnovljivih izvora (preporuka 3.3. iz 2019., preporuka 3.8. iz 2020., preporuka 3.2. iz 2022., preporuke 3.1. i 3.2. iz 2023.).

X.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C7.2. R1 – Proširena mjera: Povećanje učinkovitosti, smanjenje administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove

Cilj je mjere proširenje reforme C6.1. R3: Povećanje učinkovitosti, smanjenje administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove u okviru inicijative 6.1.: Obnova zgrada. Prošireni dio mjere odnosi se na organizaciju participativnih radionica, izradu programa i vodiča za jedinice lokalne samouprave te objavu obrazovnih materijala.

Reforma C7.2. R2 – Proširena mjera: Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Cilj je mjere proširenje reforme C6.1. R5: Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama u okviru inicijative 6.1.: Obnova zgrada. Prošireni dio mjere odnosi se na donošenje dodatnih strategija zelene urbane obnove i provedbu dodatnih pilot-projekata.

Ulaganje C7.2. I3 – Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom

Cilj je mjere popraviti štetu koja je u potresima u 2020. nanesena javnim zgradama, kako bi se povećala seizmička otpornost zgrada i njihova energetska učinkovitost. Ulaganje se odnosi na energetsku obnovu javnih zgrada oštećenih u potresima.

Obnova zgrada do njihova izvornog stanja prije štete financira se iz Fonda solidarnosti EU-a, ako je primjenjivo, dok se razlika u odnosu na potpunu obnovu, uključujući povećanje energetske učinkovitosti zgrada i povećanje njihove seizmičke otpornosti (načelo bolje rekonstrukcije), financira ovim ulaganjem.

X.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
429	C7.2. R1	Ciljna vrijednost	Provedene participativne radionice		Broj	0	6	Q3	2025.	Provest će se najmanje šest participativnih radionica za razvoj projekata energetske obnove i zelene infrastrukture u nekoliko jedinica lokalne samouprave. Izradit će se program i vodič za provođenje participativnih radionica za predstavnike jedinica lokalne samouprave. Obrazovni materijali provedenih radionica stavit će se na raspolaganje javnosti barem na portalu „one-stop-shop” usluga.
430	C7.2. R2	Ciljna vrijednost	Donošenje strategija zelene urbane obnove		Broj	10	70	Q3	2025.	Doneseno najmanje 60 strategija zelene urbane obnove.
431	C7.2. R2	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekata utvrđenih u strategijama zelene urbane obnove		Broj	0	15	Q2	2026.	Dovršeno najmanje 15 pilot-projekata utvrđenih u strategijama zelene urbane obnove.
448	C7.2. I3	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za javne zgrade oštećene u potresu		Broj (m2)	0	22 178	Q2	2026.	Dovršit će se energetska obnova i obnova nakon potresa najmanje 22178 m2 javnih zgrada oštećenih u potresima (u jednom od sljedećih područja ili više njih: Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Varaždinska županija, Međimurska županija, Brodsko-posavska županija, Koprivničko-križevačka županija i Bjelovarsko-bilogorska županija), čime će se ispuniti zahtjev u pogledu smanjenja potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 % za svaku zgradu (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove i ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, uz poštovanje načela nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.

X.3. Opis reformi i ulaganja za zajam

Reforma C7.2. R3 – Proširena mjera: Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Cilj je mjere proširenje reforme C6.1. R5: Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama u okviru inicijative 6.1. Obnova zgrada. Prošireni dio mjere odnosi se na provedbu dodatnih pilot-projekata.

Reforma C7.2. R4 – Uvođenje novog modela za pripremu, organizaciju i provedbu programa obrazovanja odraslih usmjerenog na razvoj zelenih vještina i kompetencija u građevinskom sektoru za radnike iz trećih zemalja, kao i odgovarajućih modula za poticanje uspješne integracije u sektor

Cilj je mjere uspostava okvira za jačanje vještina radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru. Mjera podrazumijeva izradu programa obrazovanja odraslih za radnike iz trećih zemalja o energetski učinkovitim tehnologijama građenja, izradu modula hrvatskoga jezika u građevinskoj struci i interkulturalnog modula. .

Ulaganje C7.2. I1 – Proširena mjera: Energetska obnova zgrada

Cilj je mjere proširenje ulaganja C6.1. R1-I1: Energetska obnova zgrada u okviru inicijative 6.1.: Obnova zgrada. Prošireni dio mjere odnosi se na povećanje broja obnovljenih kvadratnih metara javnih i višestambenih zgrada te ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u javnim zgradama obnovljenima u okviru tog ulaganja.

Ulaganje C7.2. I2 – Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom

Cilj je mjere popraviti štetu koja je u potresima u 2020. nanesena višestambenim i javnim zgradama, kako bi se povećala seizmička otpornost zgrada i njihova energetska učinkovitost. Ulaganje se odnosi na energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada oštećenih u potresu te ugradnju sustava obnovljivih izvora energije u javnim zgradama obnovljenima u okviru tog ulaganja.

X.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu za zajam

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
432	C7.2. R3	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekata utvrđenih u strategijama zelene urbane obnove		Broj	0	4	Q2	2026.	Dovršeno najmanje četiri pilot-projekta utvrđena u strategijama zelene urbane obnove.
433	C7.2. R4	Ključna etapa	Program obrazovanja za radnike iz trećih zemalja	Razvijen obrazovni program o obnovi				Q1	2025.	Razvijen program obrazovanja odraslih koji obuhvaća sadržaje o obnovi.
435	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova višestambenih javnih zgrada		Broj (m2)	0	361 431	Q2	2026.	Energetska obnova najmanje 361 431 m2 višestambenih zgrada, čime će se ispuniti minimalni zahtjev o smanjenju potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) i na razini cilja ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
436	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova javnih zgrada		Broj (m2)	0	365 517	Q2	2026.	Energetska obnova najmanje 365 517 m2 javnih zgrada, čime će se ispuniti minimalni zahtjev o smanjenju potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) i na razini cilja ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, u skladu s načelom nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
437	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade javnog sektora		Broj	0	60	Q2	2026.	U javnim zgradama obnovljenima u okviru tog ulaganja ugradit će se najmanje 60 sustava obnovljivih izvora energije.
438	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima		EUR	0	13 000 000	Q2	2024.	Potpisani ugovori o dodjeli iznosa od najmanje 13 milijuna EUR za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima U svim ugovorima tražit će se (i) barem smanjenja potrošnje energije za grijanje od minimalno 50 % za svaku zgradu (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove, čime će se ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove i (ii) poštovanje načela nenanošenja bitne štete iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja.
356	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za višestambene zgrade oštećene u potresima		Broj (m2)	0	78 350	Q2	2026.	Dovršit će se energetska obnova i obnova nakon potresa najmanje 78 350 m2 višestambenih zgrada oštećenih u potresima (u jednom od sljedećih područja: Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Varaždinska županija, Međimurska županija, Brodsko-posavska županija, Koprivničko-križevačka županija i Bjelovarsko-bilogorska županija), čime će se ispuniti zahtjev u pogledu smanjenja potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 % za svaku zgradu (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove i ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, uz poštovanje načela nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
357	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za javne zgrade oštećene u potresu		Broj (m2)	0	574 317	Q2	2026.	Dovršit će se energetska obnova i obnova nakon potresa najmanje 574 317 m2 javnih zgrada oštećenih u potresima (u jednom od sljedećih područja ili više njih: Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Varaždinska županija, Međimurska županija, Brodsko-posavska županija, Koprivničko-križevačka županija i Bjelovarsko-bilogorska županija), čime će se ispuniti zahtjev u pogledu smanjenja potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 % za svaku zgradu (osim za zgrade sa statusom kulturnog dobra) u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove i ostvariti 30 %-tno povećanje uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove, uz poštovanje načela nenanošenja bitne štete. Trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova radi zamjene postojećih kotlova na plin, ugljen i loživo ulje mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška obnove.
439	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade javnog sektora oštećene potresom		Broj	0	50	Q2	2026.	U javnim zgradama obnovljenima u okviru tog ulaganja ugradit će se najmanje 50 sustava obnovljivih izvora energije.

4.Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost

Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Hrvatske iznose 9 961 398 190 EUR.

Procijenjeni ukupni troškovi za poglavlje o planu REPowerEU iznose 2 721 804 579 EUR. Konkretno, procijenjeni ukupni troškovi mjera iz članka 21.c stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2023/435 iznose 559 000 000 EUR, a troškovi drugih mjera iz poglavlja o planu REPowerEU iznose 2 162 804 579 EUR.

ODJELJAK 2.: FINANCIJSKA POTPORA

1. Financijski doprinos

Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:

1.Prvi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
45	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Vlada donosi program energetske učinkovitosti radi dekarbonizacije energetskog sektora
46	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj poduzeća koja primaju potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji
49	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu
59	C1.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina
81	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom
82	C1.3. R2	Ključna etapa	Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022.
91	C1.4. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o cestama
92	C1.4. R1	Ključna etapa	Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.
98	C1.4. R2	Ključna etapa	Donošenje Pisma sektorske politike
109	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom prometu
110	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda
126	C1.5. R1	Ključna etapa	Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.
134	C1.5. R3	Ključna etapa	Uspostavljena jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede
140	C1.6. R1	Ključna etapa	Analiza scenarija kao dio razvoja održivog turizma Strategija za 2030.
156	C2.1. R2	Ključna etapa	Izmjena Statuta ARPA-e radi izmjene njezinih ovlasti
157	C2.1. R2	Ključna etapa	Uspostava sustava provedbe i revizije NPOO-a
158	C2.1. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o institucionalnom okviru za fondove EU-a
159	C2.1. R2	Ključna etapa	Procjena administrativnih kapaciteta
207	C2.4. R1	Ključna etapa	Donesena nova odluka Vlade o državnim poduzećima od posebnog interesa za Hrvatsku
231	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje nove Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030.
232	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa
247	C2.7. R1	Ključna etapa	Jačanje fiskalnog okvira izmjenom Zakona o proračunu radi unaprjeđenja proračunskih procesa
248	C2.7. R1	Ključna etapa	Osiguravanje potpune funkcionalnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku
250	C2.8. R1	Ključna etapa	Redovito educiranje svih nadležnih tijela
251	C2.8. R2	Ključna etapa	Nastavak suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela
253	C2.8. R3	Ključna etapa	Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na temelju ažurirane Nacionalne procjene rizika.
265	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmijenjenog pravnog okvira za obrazovanje odraslih
293	C4.1. R4	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o minimalnoj plaći
302	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027.
312	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.
333	C5.1. R3	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.
351	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje nacionalnih programa energetske obnove za (i) višestambene zgrade (za razdoblje 2021. – 2030.), (ii) zgrade sa statusom kulturnog dobra (za razdoblje 2021. – 2030.) i (iii) suzbijanje energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi (za razdoblje 2021. – 2025.)
362	C6.1. R3	Ključna etapa	Fizički ured jedinstvenog kontaktnog centra za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan
368	C6.1. R5	Ključna etapa	Donošenje Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.–2030. i Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.–2030.
		Iznos obroka	804 597 701 EUR

2.Drugi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
2	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Operativna digitalna platforma za plaćanje naknada
6	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020.
14	C1.1.1. R4-I1	Ključna etapa	Objava pozivâ za dodjelu sredstava za ulaganja usmjerena na ekološki prihvatljive aktivnosti s uspostavljenim kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje i projekte (među ostalim kriteriji usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete)
16	C1.1.1. R4-I2	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća.
19	C1.1.1. R4-I3	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća
21	C1.1.1. R4-I4	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta za povoljnije financiranje javnih subjekata
25	C1.1.1. R6	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira
36	C1.2. R1	Ključna etapa	Objava dokumenta o procjeni s preporukama za uklanjanje prepreka i olakšanje administrativnih postupaka koji sprečavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora
50	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Donošenje Strategije razvoja vodika
63	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana mreža javne odvodnje otpadnih voda
68	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
131	C1.5. R2	Ključna etapa	Novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta
138	C1.5. R4	Ključna etapa	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i poboljšani IT sustav za doniranje hrane
160	C2.1. R2	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava eFondovi: Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a
174	C2.2. R4	Ključna etapa	Izmjena zakonodavnih okvira radi poticanja dobrovoljnog funkcionalnog ili stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave (JLS) i donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje
202	C2.3. R4	Ključna etapa	Optimizacija postupka izdavanja dozvola za ulaganja u povezivost
214	C2.5. R1	Ključna etapa	Osigurani elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za DSV i DOV
215	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača
216	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o kaznenom postupku
266	C3.1. R1	Ključna etapa	Sveobuhvatna analiza potreba srednjoškolskog obrazovanja
286	C4.1. R1	Ključna etapa	Dopuna mjera aktivne politike zapošljavanja
291	C4.1. R3	Ključna etapa	Razvoj vještina u skladu s potrebama tržišta
303	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi
309	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo
352	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021.–2030.
		Iznos obroka	804 597 701 EUR

3.Treći obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
1	C1.1.1. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova i prateći akcijski plan
7	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba mjera iz akcijskih planova za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2018., 2019., 2020.
23	C1.1.1. R5-I1	Ključna etapa	Stvaranje instrumenta vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (privatni vlasnički kapital)
37	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa za povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, uključujući uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja obnovljivih izvora energije.
60	C1.3. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira u sektoru vodnih usluga
69	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Mjerni uređaji ugrađeni na vodocrpilištima
74	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Sklopljeni ugovori o izvođenju radova za projekte zaštite od poplava
75	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
76	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci
83	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029.
84	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (49 %)
99	C1.4. R2	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima
111	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
114	C1.4. R3-I3	Ciljna vrijednost	Nova skela „Križnica” preko rijeke Drave u općini Pitomača u funkciji je
141	C1.6. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.
144	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Objava javnih poziva za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja
146	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 % ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju.
150	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i pripadajućih podzakonskih akata
161	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije
165	C2.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita digitalno polažu državni ispit na temelju novog modela ispita.
176	C2.3. R1	Ključna etapa	Strategija Digitalna Hrvatska
177	C2.3. R2 C2.3. R2.I2	Ključna etapa	Uspostava platformi za središnji sustav interoperabilnosti
179	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Nadogradnja Državnog oblaka
195	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a
229	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Svi prvostupanjski sudovi opremljeni su i ispunjuju uvjete za održavanje ročišta na daljinu.
233	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti
249	C2.7. R2	Ključna etapa	Razvoj strukturnog makroekonomskog modela za hrvatsko gospodarstvo namijenjenog izradi srednjoročnih makroekonomskih prognoza, proračunskom planiranju i analizi ekonomskih politika
256	C2.9. R1	Ključna etapa	Smjernice za poboljšanje sudjelovanja MSP-ova u postupcima javne nabave i njihovo objedinjavanje
259	C2.9. R1-I1	Ključna etapa	Objava neovisne analize i konkretnih preporuka za poboljšanje upravljanja opterećenjem svih kadrova u ključnim ustanovama u sustavu javne nabave (MINGOR, SAFU, DKOM)
260	C2.9. R2	Ključna etapa	Izmjene zakonodavnog okvira za javnu nabavu kojima e-žalba postaje obvezan način izjavljivanja žalbe
273	C3.1. R2	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
275	C3.2. R1	Ključna etapa	Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
281	C3.2. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir koji uređuje zahtjeve u pogledu kvalitete za studijske programe, doktorske studije i uvjete za rad znanstvenih ustanova
284	C3.2. R3	Ključna etapa	Novi zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost
294	C4.1. R4	Ključna etapa	Donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i novog Zakona o radu
313	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike
318	C5.1. R1	Ključna etapa	Donošenje okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava
323	C5.1. R1-I4	Ključna etapa	Modernizacija zdravstvenih usluga u KBC-u Split
336	C5.1. R4	Ključna etapa	Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
346	C5.1. R5	Ključna etapa	Poboljšanje i proširenje usluga telemedicine
349	C5.1. R5-I3	Ciljna vrijednost	Teletransfuzijske usluge
353	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada
359	C6.1. R2	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz energetsku obnovu i obnovu nakon potresa
363	C6.1. R3	Ključna etapa	Internetski jedinstveni kontaktni centar za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan
366	C6.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Nabavljene jedinice seizmološke opreme
		Iznos obroka	804 597 701 EUR

4. Četvrti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
39	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Građevinska dozvola izdana za modernizaciju visokonaponske mreže
163	C2.2. R1	Ključna etapa	Izmijenjeni zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojim se utvrđuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira
166	C2.2. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za mobilnost
205	C2.3. R4-I2	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture
217	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Novi edukacijski programi uvedeni su u program stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika
218	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena zakonodavnog okvira u području pravosuđa s novim Zakonom o izvanparničnom postupku
219	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Uspostava četiriju centara za mirenje na trgovačkim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci i donesene izmjene Zakona o mirenju
257	C2.9. R1	Ključna etapa	Izmjene Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave
267	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Modela financiranja RPOO-a
276	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija tijekom prvog dvogodišnjeg ciklusa provedbe programskih sporazuma
297	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju
316	C4.3. R3-I3	Ključna etapa	IT sustav izračunavanja cijena za socijalne usluge i pružatelje usluga u mreži
325	C5.1. R1-I6	Ciljna vrijednost	Dijagnostički medicinski uređaji u KB-u Dubrava
327	C5.1. R1-I8	Ciljna vrijednost	Medicinski uređaji za preoperativnu obradu i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava
343	C5.1. R4-I5	Ciljna vrijednost	Dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur
348	C5.1. R5-I2	Ciljna vrijednost	Telekardiološke usluge
		Iznos obroka	306 166 382 EUR

5.Peti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
8	C1.1.1. R1-I2	Ključna etapa	Digitalizacija Testa procjene učinka na mala i srednja poduzeća, odnosno izrada digitalne platforme za suradnju koordinatora, online edukacije i međusobnu komunikaciju.
9	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba djelatnosti novog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja
38	C1.2. R1	Ključna etapa	Izdavanje certifikata Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) društvu Plinacro
64	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radova sklopljeni za vodootpadne infrastrukturne projekte
70	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radovima sklopljeni za vodoopskrbne projekte
71	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
94	C1.4. R1-I2	Ciljna vrijednost	Uvođenje funkcionalnog sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti
127	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Logističko-distributivni centar izgrađen je i u funkciji
139	C1.5. R4-I1	Ključna etapa	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane
142	C1.6. R1	Ključna etapa	Izrada metodološkog okvira za satelitski račun održivog turizma Republike Hrvatske
143	C1.6. R1	Ključna etapa	Zakon o turizmu kojim se uspostavlja okvir za praćenje i razvoj turističkog sektora
151	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o procjeni učinka propisa
168	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 20 % državnih službenika primjenjuje pametni model rada
169	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada
170	C2.2. R3	Ključna etapa	Uvođenje usluge e-konzervatorskih podloga
181	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Pilot-projekt o kibernetičkoj sigurnosti
183	C2.3. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra
191	C2.3. R3-I9	Ključna etapa	Uspostava nove platforme javne nabave i mobilne aplikacije
192	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje ljudskim resursima HZZ-a
203	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP)
220	C2.5. R1	Ključna etapa	Donesena nova Okvirna mjerila za rad sudaca i uveden alat za aktivno upravljanje sudskim predmetima.
234	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje kodeksa etike za saborske zastupnike i kodeksa etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti
243	C2.6. R2	Ključna etapa	Vrednovanje učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama
254	C2.8. R4	Ključna etapa	Jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma
258	C2.9. R1	Ključna etapa	Integriranje ciljanog okvira za kontinuirano osposobljavanje službenika za javnu nabavu u skladu s okvirom ProcurCompEU u obvezni program obuke i certificiranja u javnoj nabavi.
268	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena za model cjelodnevne nastave
319	C5.1. R1	Ciljna vrijednost	Optimizacija vremena za dijagnostičko liječenje (liste čekanja)
337	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Funkcionalna integracija bolnica
338	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Postupak zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove
369	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Donošenje strategija zelene urbane obnove
371	C6.1. R6	Ključna etapa	Uspješno završen pilot-projekt za sustavno upravljanje energijom s ciljem testiranja novog modela financiranja energetske obnove
398	C4.3. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i donošenje Odluke o zajamčenoj minimalnoj naknadi
399	C5.1. R3-I1	Ključna etapa	Uspostava sustava centraliziranog financiranja specijalističkog medicinskog usavršavanja
		Iznos obroka	642 949 403 EUR

6.Šesti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
40	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena je nadogradnja podzemnih kabela kojima se šest otoka povezuje s kopnenom mrežom
77	C1.3. R1- I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
120	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Novi propis o autonomnoj vožnji
167	C2.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Sustav upravljanja ljudskim resursima, Registar zaposlenih u javnom sektoru i Sustav za centralizirani obračun plaća (RegZap – Cop), dopunjen s devet novih funkcija, u kojem se digitaliziraju svi povezani postupci kojima se pojednostavnjuje i ubrzava izmjena sustava plaća
171	C2.2. R3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog arhivskog informacijskog sustava
182	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Javna preventivna kampanja u području kibernetičke sigurnosti
184	C2.3. R3-I4	Ključna etapa	Informacijski sustav CEZIH
208	C2.4. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir o poduzećima u državnom vlasništvu, u koji su ugrađene preporuke OECD-a
228	C2.5. R1-I5	Ciljna vrijednost	Novoobnovljene zgrade sudova koje udovoljavaju Tehničkom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
235	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za osoblje antikorupcijskih tijela u pravosudnom sustavu.
236	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za nabavu informatičkih alata i opreme u pravosudnim tijelima za potrebe istraživanja za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta
241	C2.6. R1-I3	Ključna etapa	unaprijeđeni informacijski sustavi imovinskih kartica državnih dužnosnika i pravosudnih dužnosnika
244	C2.6. R3	Ključna etapa	Primjena OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanja društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave
246	C2.6. R4	Ciljna vrijednost	Edukacija sudaca o upravljanju korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudskoj zaštiti u postupcima javne nabave.
263	C2.9. R3	Ključna etapa	Programi i aktivnosti namijenjeni oblikovanju i upravljanju inovativne javne nabave
326	C5.1. R1-I7	Ciljna vrijednost	Novi objekti u KBC-u Sestre milosrdnice
347	C5.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane (Firule i Križine) i robotski sustav na lokaciji Firule ugrađeni su i u funkciji
350	C5.1. R5-I4	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane KBC-a Sestre milosrdnice opremljene robotskom kirurgijom
407	C7.1 R1-I2	Ključna etapa	Koordinacijsko tijelo za vodik
412	C7.1 R1-I3	Ključna etapa	Plan razvoja geotermalnog potencijala
		Iznos obroka	505 174 531 EUR

7.Sedmi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

3	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Nadogradnja sustava START
4	C1.1.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Uspostava fizičkih pristupnih točaka platformi START
5	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)
10	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba prvog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika
12	C1.1.1. R2	Ciljna vrijednost	Pojednostavnjenje ili uklanjanje najmanje 50 regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge
13	C1.1.1. R3	Ključna etapa	Uspostava strateškog okvira za promociju privatnih ulaganja
28	C1.1.2. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira za poticaje u području istraživanja i razvoja
30	C1.1.2. R2-I3	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za poticanje rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja
32	C1.1.2. R2-I5	Ciljna vrijednost	Potpora projektima za komercijalizaciju inovacija
41	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)
42	C1.2. R1	Ciljna vrijednost	Instalirano dodatnih 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije.
43	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj ugrađenih pametnih brojila
47	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za istraživanje geotermalnog potencijala
61	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Integracija pružatelja vodnih usluga
85	C1.3. R2	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (51 %)
96	C1.4. R1-I4	Ključna etapa	Uspostava izvještajno-upravljačkog sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu
100	C1.4. R2	Ključna etapa	Reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem
105	C1.4. R2-I4	Ciljna vrijednost	Obnovljena je i nadograđena dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km
118	C1.4. R5-I1	Ciljna vrijednost	Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u Zračnoj luci Zadar
135	C1.5. R3-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi navedenih u Akcijskom planu za digitalnu transformaciju poljoprivrednih javnih usluga
137	C1.5. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za sljedivost
148	C1.6. R1-I3	Ključna etapa	Obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu
164	C2.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % novih, stalno zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novorazvijene IT platforme
178	C2.3. R2-I1	Ključna etapa	Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti
185	C2.3. R3-I5	Ciljna vrijednost	E-potpis digitalne osobne iskaznice
190	C2.3. R3-I8	Ciljna vrijednost	Elektroničke javne usluge integrirane u novu mobilnu platformu
199	C2.3. R3-I14	Ključna etapa	Sustav za e-račune i digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a
210	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 90 državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojima upravlja CERP
212	C2.4. R5	Ključna etapa	Razviti informatički sustav i metodologiju za smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovitije aktiviranje neiskorištene državne imovine
224	C2.5. R1-I1	Ključna etapa	Sve nove prvostupanjske i drugostupanjske sudske odluke kojima se završavaju postupci anonimiziraju se i objavljuju na portalu.
226	C2.5. R1-I3	Ključna etapa	Sustav eSpis nadograđen je novim funkcijama i nova arhitektura integrirana je u Centar dijeljenih usluga (CDU)
238	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog trajanja sudskih postupaka za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta
240	C2.6. R1-I2	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za upravljanje etičkom infrastrukturom u državnoj službi
252	C2.8. R2	Ciljna vrijednost	Ojačati nadzor redovnim sastancima skupine MIRS
261	C2.9. R2	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog vremena za rješavanje žalbenih predmeta i donošenje odluka
277	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Udio sveučilišta ili istraživačkih instituta koji su potpisali programske sporazume
288	C4.1. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o tržištu rada
289	C4.1. R2	Ključna etapa	Bolja kvaliteta potpore ranjivim skupinama
295	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Povećanje omjera minimalne plaće u odnosu na prosječnu bruto plaću 2024. na 50 %
296	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela ugovora na određeno vrijeme na 17 %
299	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje ukupnih mirovinskih primanja za najmanje 10 % za korisnike redefiniranog oblika obiteljske mirovine
301	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje najniže mirovine za 3 %
305	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje normativnog propisa o funkcionalno objedinjenim socijalnim naknadama
308	C4.3. R1-I2	Ključna etapa	Digitalna dostupnost informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini
314	C4.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Jačanje ljudskih kapaciteta za pružanje usluga u zajednici
378	C1.3. R2-I1	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe o naknadi zbog korištenja odlagališta
408	C7.1 R1-I2	Ključna etapa	Studija plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine
		Iznos obroka	699 096 086 EUR

8.Osmi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
78	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci
119	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Verifikacijski prototipovi potpuno autonomnih i električnih vozila te odgovarajuće testiranje
133	C1.5. R2-I2	Ciljna vrijednost	Nadogradnja operativnog informacijskog sustava za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uspostava 90 trajnih postaja za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta
175	C2.2. R4-I1	Ključna etapa	Mehanizam podrške za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje i uspostava sveobuhvatnog sustava podrške za funkcionalno i stvarno spajanje jedinica
239	C2.6. R1-I1	Ključna etapa	Ocjena učinaka nacionalne informativne kampanje protiv korupcije
242	C2.6. R1-I4	Ciljna vrijednost	Nadogradnja četiriju regionalnih centara Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK)
282	C3.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u programskom okviru za povećanje dostupnosti i zapošljivosti diplomanata u područjima STEM-a i IKT-a i poboljšanje njihove mobilnosti za nacionalnu i međunarodnu suradnju
290	C4.1. R2	Ciljna vrijednost	Bolja kvaliteta potpore za najmanje 5 000 osoba iz ranjivih skupina
298	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima
339	C5.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Centralno upravljanje svim parenteralnim pripravcima u osam bolnica
342	C5.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Sustav za praćenje nestašice lijekova na temelju tehnologije lanaca blokova
365	C6.1. R4	Ključna etapa	Integracija seizmičkih podataka
406	C7.1 R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu propisa o uvođenju novog sustava vlastite potrošnje
		Iznos obroka	20 095 476 EUR

9.Deveti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

11	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba drugog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu administrativnog rasterećenja poduzetnika
15	C1.1.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Dodjela sredstava MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije za ulaganja u ekološki prihvatljive aktivnosti
17	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Zajmovi / subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima
18	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Zajmovi / subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima
20	C1.1.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Broj odobrenih projekata u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poduzećima
22	C1.1.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Odobreni krediti za projekte javnog sektora
24	C1.1.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja
26	C1.1.1. R6-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganja u transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija
27	C1.1.1. R6-I2	Ključna etapa	Uspostava sustava za provjeru činjenica
29	C1.1.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Potpora malim i srednjim poduzećima u jačanju upravljačkih kapaciteta
31	C1.1.2. R2-I4	Ciljna vrijednost	Podupiranje rasta novoosnovanih poduzeća uspostavom akceleracijskog programa.
33	C1.1.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora u obliku vaučera
34	C1.1.2. R3-I3	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora za digitalnu transformaciju hrvatskih MSP-ova
44	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Nadograđena visokonaponska mreža (220/110 kV) i postavljeni podmorski kabeli za distribucijsku mrežu
48	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Rezultati geotermalnog potencijala za centralizirano grijanje javno su dostupni
51	C7.1 R1-I1	Ključna etapa	Financiranje projekata obnovljivog vodika
52	C7.1 R1-I1	Ključna etapa	Objavljen javni natječaj za dodatni kapacitet vodika
54	C7.1 R1-I1	Ključna etapa	Studije o geološkom skladištenju ugljika
65	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
66	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda
72	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
79	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
86	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za razvrstavanje
87	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za obradu odvojeno prikupljenog biootpada
88	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Funkcionalna fiksna/mobilna lokacija za razvrstavanje otpada
90	C1.3. R2-I2	Ciljna vrijednost	Sanacija odlagališta
95	C1.4. R1-I3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)
97	C1.4. R1-I5	Ključna etapa	Uspostava sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)
104	C1.4. R2-I3	Ciljna vrijednost	Uklonjeno pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine na 60 km/h
107	C1.4. R2-I6	Ciljna vrijednost	Proizvedena dva prototipa baterijskog vlaka
108	C1.4. R2-I7	Ključna etapa	Modernizacija IT sustava HŽ Putničkog prijevoza
112	C1.4. R3-I1	Ciljna vrijednost	Novi putnički terminal u gradskoj luci Split
116	C7.1. I4	M	70 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)
117	C1.4. R4-I2	Ciljna vrijednost	Isporučeno 30 novih tramvaja za javni prijevoz
122	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Nova usluga gradskog prijevoza s potpuno autonomnim električnim vozilima prilagođenima potrebama putnika s invaliditetom i specijalizirana infrastruktura
123	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	50 000 besplatnih vaučera za vožnju potpuno autonomnim vozilima osobama s invaliditetom i/ili osobama koje nailaze na poteškoće u korištenju drugih vrsta javnog prijevoza
124	C1.4. R5-I3	Ciljna vrijednost	2 000 cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik)
128	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena najmanje dva logističko-distributivna centra
129	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje za organizacije proizvođača
130	C1.5. R1-I2	Ključna etapa	Sustav označivanja voća i povrća
136	C1.5. R3-I2	Ključna etapa	Uspostava platforme za pametnu poljoprivredu
145	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Dovršetak odabranih projekata za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture
147	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Dovršetak odabranih projekata ulaganja za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije u sektoru turizma
149	C1.6. R1-I3	Ciljna vrijednost	Educirani polaznici obrazovnih programa u području turizma
152	C2.1. R1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija i pojednostavnjenje postupaka radi smanjenja administrativnog opterećenja koje izravno utječe na građane
153	C2.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija mapiranja svih poslovnih procesa u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa
162	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije
172	C2.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Stvaranje 60 javno dostupnih konzervatorskih podloga za najsloženije kulturno-povijesne cjeline velike spomeničke vrijednosti
173	C2.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	600 stvaratelja gradiva koristi arhivski informacijski sustav
180	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Povećanje broja korisnika u CDU-u
186	C2.3. R3-I6	Ključna etapa	Mreža državne informacijske infrastrukture (DII) nadograđena
187	C2.3. R3-I6	Ciljna vrijednost	Novi korisnici mreže DII
188	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Digitalni prostorni planovi
189	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Nadogradnja informacijskog sustava prostornih planova
193	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Nadogradnja digitalizacije HZZ-a
194	C2.3. R3-I11	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava HZMO-a
196	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a
197	C2.3. R3-I13	Ključna etapa	Nadograđen informacijski sustav Porezne uprave
200	C2.3. R3-I15	Ciljna vrijednost	Alati u turističkom informacijskom sustavu
201	C2.3. R3-I16	Ciljna vrijednost	Novi aplikativni moduli informacijskog sustava u sportu
449	C2.3. R3-I18	M	Potpisivanje sporazuma o doprinosu između Hrvatske i zajedničkog poduzeća EuroHPC i isplata dobrovoljnog doprinosa zajedničkom poduzeću EuroHPC
204	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Širokopojasni pristup za kućanstva na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije
206	C2.3. R4-I2	Ciljna vrijednost	Pristup mrežama 5G
209	C2.4. R3	Ciljna vrijednost	Izobrazba za resorna ministarstva i središnje koordinacijske jedinice u aktivnostima korporativnog upravljanja
211	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 20 poduzeća u državnom vlasništvu u portfelju CERP-a
213	C2.4. R5	Ciljna vrijednost	Otuđenje nekretnina u državnom vlasništvu
221	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje trajanja parničnih i trgovačkih predmeta
222	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje ukupnog broja svih neriješenih predmeta
225	C2.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Dovršena integracija 60 % zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka
227	C2.5. R1-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja garažnog područja za pravosudni trg u Zagrebu
230	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Nadogradnja infrastrukture IKT-a u pravosudnim tijelima
237	C2.6. R1	Ključna etapa	Uvođenje informatičke platforme za praćenje provedbe nacionalnih antikorupcijskih mjera
245	C2.6. R3	Ključna etapa	Procjena učinaka provedbe Antikorupcijskog programa za poduzeća u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave za razdoblje 2021. – 2022.
264	C2.9. R3	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje u području inovativne javne nabave
269	C3.1. R1	Ciljna vrijednost	Sudjelovanje u RPOO-u
270	C3.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih mjesta u RPOO-u
271	C3.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih ili obnovljenih učionica u osnovnim školama
274	C3.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Digitalna infrastruktura i oprema isporučene javnim visokim učilištima
278	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Završeni istraživački projekti u području zelenog istraživanja od strane znanstvenih organizacija koje su potpisale nove programske sporazume
279	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija
280	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Reorganizacija visokih učilišta i znanstvenih instituta
283	C3.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Infrastrukturni projekti za primijenjeno i ciljano istraživanje
285	C3.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u okviru „pilot-programa” za potporu uspostavi reformiranog okvira za istraživanje, razvoj i inovacije.
287	C4.1. R1	Ciljna vrijednost	Broj korisnika novih mjera aktivne politike zapošljavanja
292	C4.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Upotreba vaučera za obrazovanje
300	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju
304	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Korisnici zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije osobe
307	C4.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup jedinica lokalne uprave podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinog korisnika
310	C4.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Zapošljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo
317	C4.3. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe
324	C5.1. R1-I5	Ciljna vrijednost	Zgrada centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin s pratećim sadržajem
328	C5.1. R1-I9	Ključna etapa	Projekt razvoja KBC-a Zagreb
329	C5.1. R2	Ključna etapa	Poboljšanje i usklađivanje kvalitete zdravstvene skrbi izradom kliničkih e-smjernica
331	C5.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Poboljšanje kvalitete onkološke radioterapije
332	C5.1. R2-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstvena IT platforma za praćenje onkoloških pacijenata
334	C5.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Specijalističko medicinsko osposobljavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite
335	C5.1. R3-I2	Ciljna vrijednost	Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine
340	C5.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Sustav jedinične terapije za lijekove u krutom obliku u 40 hrvatskih bolnica
341	C5.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Praćenje lijekova u bolničkom sustavu od ljekarne do bolesnika
344	C5.1. R4-I5	Ciljna vrijednost	Praćenje ishoda liječenja kroničnih vanbolničkih pacijenata u javnim ljekarnama
354	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova višestambenih javnih zgrada
355	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova javnih zgrada
358	C6.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra
360	C6.1. R2	Ključna etapa	Potvrde o osposobljavanju
364	C6.1. R3	Ciljna vrijednost	Dovršena izobrazba zaposlenika za pružanje usluga jedinstvenog kontaktnog centra
367	C6.1. R4-I1	Ključna etapa	Edukacija zaposlenika Seizmološke službe
370	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekta utvrđenog u strategijama zelene urbane obnove
376	C1.2 R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj ugrađenih pametnih brojila
377	C1.2 R1-I1	Ključna etapa	Novi kapacitet baterijskih sustava i skladištenja energije
380	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Oprema za obradu biootpada
381	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgradnja postaja za prijevoz otpada
396	C3.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Broj obnovljenih ili izgrađenih srednjoškolskih učionica
401	C6.1. R2	Ključna etapa	Otvoreni upisi na novi smjer na diplomskom studiju
413	C7.1 R1-I3	Ciljna vrijednost	Provedeno geotermalno bušenje
414	C7.1 I1	Ključna etapa	103 autobusa na alternativni pogon (električna energija i/ili vodik)
415	C7.1 I1	Ciljna vrijednost	Jedna vodikova energetska jedinica za napajanje električnih lokomotiva smještena u zasebnom vagonu (HERMES).
429	C7.2. R1	Ciljna vrijednost	Provedene participativne radionice
430	C7.2. R2	Ciljna vrijednost	Donošenje strategija zelene urbane obnove
431	C7.2. R2	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekata utvrđenih u strategijama zelene urbane obnove
442	C2.4 R2	Ključna etapa	Politika vlasništva za poduzeća u državnom vlasništvu
444	C1.1.1. R4-I5	Ključna etapa	Politika strateških digitalnih i zelenih ulaganja
445	C1.1.1. R4-I5	Ključna etapa	Dokapitalizacija za strateška digitalna i zelena ulaganja
448	C7.2. I3	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za javne zgrade oštećene u potresu
		Iznos obroka	1 015 269 647 EUR

2. Zajam

Obroci iz članka 3. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:

1.Prvi obrok (potpora u obliku zajma):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
55	C7.1 R1-I5	Ključna etapa	Donesen Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu
405	C6.1 R1 -I4	Ključna etapa	Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra
421	C7.1 I3	Ključna etapa	Ugovor o opremi za proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku
423	C7.1 I3	Ključna etapa	Ugovor za izgradnju plinovoda Zlobin–Bosiljevo
		Iznos obroka	303 868 355 EUR

2.Drugi obrok (potpora u obliku zajma):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
382	C1.3. R3	Ključna etapa	Donošenje nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka vode
385	C1.3. R3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe o Vijeću za vodne usluge
393	C2.2 R5	Ključna etapa	Stupanje na snagu podzakonskih akata o novim modelima plaća i centraliziranom sustavu prijama u državnu službu i javnu upravu.
425	C7.1 I3	Ključna etapa	Raspisan natječaj za nabavu cijevi za plinovodni sustav Bosiljevo–Sisak–Kozarac
427	C7.1 I3	Ključna etapa	Natječaj za nabavu cijevi za dionicu Lučko-Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija
438	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima
		Iznos obroka	455 802 533 EUR

3.Treći obrok (potpora u obliku zajma):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
154	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Edukacijski moduli za strateško planiranje i procjenu učinka propisa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
315	C4.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstveni informacijski sustav (informacijski sustav SocSkrb)
373	C1.1.1.R5	Ključna etapa	Donošenje strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj i popratnog akcijskog plana
383	C1.3. R3	Ključna etapa	Osnovano nacionalno tijelo za praćenje gubitaka vode
386	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Izgradnja kapaciteta Vijeća za vodne usluge
402	C6.1. R7	Ključna etapa	Potpisani ugovori o provedbi pilot-projekta
		Iznos obroka	531 769 622 EUR

4.Četvrti obrok (potpora u obliku zajma):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
320	C5.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup ljekarničkoj skrbi i lijekovima
375	C1.1.1. R7	Ključna etapa	Donošenje prvog akcijskog plana za potporu ciljevima održivog financiranja
424	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja proširenog plinovoda Zlobin–Bosiljevo
433	C7.2. R4	Ključna etapa	Program obrazovanja za radnike iz trećih zemalja
		Iznos obroka	822 976 794 EUR

5.Peti obrok (potpora u obliku zajma):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

93	C1.4. R1-I1	Ključna etapa	Novi elektronički sustav naplate cestarine
155	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj dana provedene izobrazbe za službenike povezane sa sustavom strateškog planiranja i provedbe učinaka propisa na nacionalnoj i regionalnoj razini
321	C5.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Pružanje ambulantne izvanbolničke primarne zdravstvene zaštite
384	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Donošenje akcijskih planova za smanjenje gubitaka vode od strane isporučitelja vodnih usluga
388	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
389	C1.3. R3	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda
391	C1.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
394	C2.3 R3- I17	Ključna etapa	Zakon o ustrojavanju registra stanovništva, obitelji i kućanstava (Registar SOK)
397	C3.1. R1-I4	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih ili obnovljenih učionica u osnovnim školama
322	C5.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Nova zgrada u kompleksu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević
356	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za višestambene zgrade oštećene u potresima
357	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za javne zgrade oštećene u potresu
403	C6.1. R7	Ciljna vrijednost	Završeni pilot-projekti
404	C6.1. R7	Ključna etapa	Nacionalne smjernice o kružnoj uporabi građevinskog otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra
418	C7.1 R1-I4	Ključna etapa	Infrastruktura za punjenje električnih autobusa
419	C7.1 R1-I6	Ciljna vrijednost	Zamjena transformatora
420	C7.1 R1-I6	Ciljna vrijednost	Rekonstrukcije trafostanica
422	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku u funkciji
426	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja plinovoda Bosiljevo–Sisak–Kozarac
428	C7.1 I3	Ciljna vrijednost	Izgradnja dionice Lučko–Zabok interkonekcije Hrvatska–Slovenija
432	C7.2. R3	Ciljna vrijednost	Dovršetak pilot-projekata utvrđenih u strategijama zelene urbane obnove
435	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova višestambenih javnih zgrada
436	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova javnih zgrada
437	C7.2. I1	Ciljna vrijednost	Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade javnog sektora
439	C7.2. I2	Ciljna vrijednost	Ugradnja sustava obnovljivih izvora energije u zgrade javnog sektora oštećene potresom
440	C1.3 R3-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
441	C1.3 R3-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci
443	C2.5. R1-I7	Ciljna vrijednost	Novoizgrađena zgrada na Trgu pravde u Zagrebu
446	C1.1.1. R4-I6	Ključna etapa	Ulagačka politika za strateška ulaganja u obranu i sigurnost
447	C1.1.1. R4-I6	Ključna etapa	Dokapitalizacija za strateška ulaganja u obranu i sigurnost
		Iznos obroka	2 060 436 258 EUR

ODJELJAK 3.: DODATNI ARANŽMANI

1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost

Praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatske odvija se u skladu sa sljedećim aranžmanima.

Uspostavlja se višerazinska struktura za upravljanje, praćenje i provedbu s posebnim zadaćama i odgovornostima na svakoj razini kako je utvrđeno u nastavku:

a) Upravljački odbor, kojim predsjeda predsjednik Vlade, zadužen za političko vodstvo i praćenje provedbe plana,

b) Odbor za provedbu, koji se sastoji od predstavnika Ureda predsjednika Vlade, Koordinacijskog tijela, provedbenih tijela, Tijela za reviziju, Tijela zaduženog za slanje zahtjeva za plaćanje i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, koji je zadužen za sveukupno praćenje i provedbu plana i osiguravanje usklađenosti s drugim fondovima EU-a,

c) središnje koordinacijsko tijelo, osnovano u okviru Ministarstva financija (Uprava za makroekonomske analize) i zaduženo za operativnu koordinaciju i praćenje plana za oporavak i otpornost, uključujući aktivno praćenje napretka u provedbi mjera, na temelju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih za svaku komponentu,

d) revizijsko tijelo, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, zaduženo za provedbu revizija u okviru hrvatskog plana za oporavak i otpornost,

e) tijelo zaduženo za slanje zahtjeva za plaćanje, Nacionalni fond u okviru Ministarstva financija, nadležno za sastavljanje i podnošenje zahtjeva za plaćanje i izjava o upravljanju,

f) provedbena tijela i agencije zadužene za provedbu pojedinih mjera te za praćenje napretka projekata.

U hrvatskom planu za oporavak i otpornost navedeno je da su uspostavljeni postupci kojima se osigurava usklađenost svih mjera s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom tijekom provedbe svih mjera. Nadalje, ti se postupci primjenjuju za ispravljanje svih ozbiljnih nepravilnosti (prijevara, korupcija i sukoba interesa) i dvostrukog financiranja omogućavanjem provedbe kontrola i revizija na razini resornog ministarstva. Kako bi se osiguralo dostavljanje pouzdanih podataka, provedbena tijela odgovorna za svaku komponentu provode administrativne provjere i provjere na licu mjesta. Redovite provjere istinitosti i točnosti podataka provodi koordinacijsko tijelo u suradnji s Nacionalnim fondom. Nadalje, tijelo za reviziju provodit će kontrole druge razine na temelju polugodišnjeg ciklusa, uključujući revizije sustava i revizije ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti.

2.Aranžmani kojima se Komisiji omogućuje potpun pristup osnovnim relevantnim podacima

Kako bi se Komisiji omogućio potpun pristup osnovnim relevantnim podacima, Hrvatska uvodi sljedeće aranžmane:

Središnje koordinacijsko tijelo zaduženo je za sveukupnu provedbu planova za oporavak i otpornost, za osiguravanje koordinacije s drugim relevantnim tijelima u Hrvatskoj (uključujući osiguravanje usklađenosti u pogledu upotrebe drugih fondova EU-a), za praćenje napretka u pogledu ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te za sve potrebno izvješćivanje.

U obavljanju svojih zadaća koordinacijsko tijelo oslanja se na informatički sustav eFondovi, koji se upotrebljava za praćenje europskih strukturnih i investicijskih fondova i koji će se nadograditi funkcijama razvijenima za izvješćivanje o kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima plana za oporavak i otpornost. Informatički sustav omogućuje prikupljanje informacija od korisnika projekta o napretku u provedbi ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Provedbena tijela zadužena su za točnost i potpunost prikupljenih podataka. Redovite provjere istinitosti i točnosti podataka provodi koordinacijsko tijelo u suradnji s Nacionalnim fondom.

U skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241, nakon završetka relevantnih dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz odjeljka 2.1. ovog Priloga, Hrvatska Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa. Hrvatska osigurava da Komisija na zahtjev ima potpuni pristup osnovnim relevantnim podacima kojima se potkrepljuje propisno obrazloženje zahtjeva za plaćanje, kako za procjenu zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 tako i za potrebe revizije i kontrole.

Choose the experimental features you want to try