EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.5.2026.

COM(2026) 232 final

2026/0115(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izdavanju željezničkih karata

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2026) 300 final} - {SWD(2026) 300 final} - {SWD(2026) 301 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U Komunikaciji Komisije „Europski zeleni plan” i 1 Europskom zakonu o klimi 2 te naknadnim izmjenama 3 utvrđeni su: (i) cilj klimatske neutralnosti koji EU treba ostvariti do 2050. i (ii) jasan cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990. U Komunikaciji se poziva i na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. i rad na ostvarenju cilja nulte stope onečišćenja 4 . Osim toga, poziva se na smanjenje: (i) učinaka emisija onečišćujućih tvari na zdravlje za više od 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. i (ii) udjela osoba s kroničnim poremećajima uzrokovanima bukom iz prometa za 30 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Promet čini oko 25 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a te su se emisije posljednjih godina povećale. Budući da je željeznički prijevoz u velikoj mjeri elektrificirana i energetski učinkovita vrsta prijevoza, veća upotreba željezničkih usluga trebala bi pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije u prometnom sektoru.

Željeznički prijevoz 2020. činio je 5,1 % prijevoza putnika između država članica EU-a i 11,5 % prijevoza tereta između država članica EU-a, ali samo 0,4 % emisija stakleničkih plinova iz prometa u EU-u 5 . Željeznički prijevoz vrlo je energetski učinkovit i čini samo 0,6 % potrošnje energije svih vrsta prijevoza unutar EU-a 6 , a većina željezničkog prometa odvija se na elektrificiranim prugama. Politika EU-a dosljedno promiče željeznički prijevoz, ne samo zbog navedenih prednosti u smislu energije i emisija, već i zbog jasnih socioekonomskih koristi, visoke razine sigurnosti i kapaciteta za promicanje teritorijalne kohezije.

Učinkovit sustav izdavanja karata preduvjet je za funkcioniranje tržišta željezničkog prijevoza putnika. Neoptimalno funkcioniranje tržišta izdavanja željezničkih karata u EU-u zabilježeno je, među ostalim, u: (i) Akcijskom planu Komunikacije Komisije za poticanje željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti i prekograničnog željezničkog prijevoza putnika iz 2021. 7 , (ii) političkim smjernicama za Europsku komisiju za razdoblje 2024. − 2029. 8 ; i (iii) Komunikaciji Komisije o povezivanju Europe željeznicama velikih brzina iz 2025 9 . 

Nakon četiri zakonodavna željeznička paketa jedinstveni europski željeznički prostor otvoren je za tržišno natjecanje, što je dovelo do bolje, raznolikije i priuštivije ponude za putnike. Kilometri koje su putnici prešli željeznicom u EU-u povećali su se 2024. za 5,8 % 10 zbog velike potražnje potrošača i uvođenja novih usluga, među ostalim novih prijevoznika. Međutim, iako je postignut značajan napredak drugih temeljnih elemenata jedinstvenog europskog željezničkog prostora (kao što su razvoj zajedničke infrastrukture, poboljšana interoperabilnost i bolje upravljanje kapacitetom), izdavanje željezničkih karata i dalje je znatna strukturna slabost. Digitalna revolucija u maloprodaji u drugim sektorima (hoteli i zračni prijevoz) nije se dogodila u željezničkom sektoru. Sporije otvaranje tržišta željezničkog prijevoza u usporedbi s, primjerice, uslugama zračnog prijevoza dovelo je do znatnih razlika na odgovarajućim tržištima izdavanja karata na internetu. 

Postojeća poduzeća djeluju kao nadzornici pristupa i pružaju veliku većinu usluga željezničkog prijevoza putnika, a istodobno su vlasnici svojeg pružatelja usluga izdavanja karata na internetu. Ta poduzeća mogu: (i) koristiti svoj status kako bi selektivnom razmjenom podataka i ponuda stavili u nepovoljan položaj konkurentske pružatelje usluga izdavanja karata na internetu i (ii) isključiti konkurentne željezničke prijevoznike odbijanjem prodaje karata koje nude ti konkurentni prijevoznici u okviru svoje glavne usluge izdavanja karata na internetu. Ta situacija ograničava transparentnost cijena i smanjuje vidljivost novih prijevoznika potrošačima, čime se dovodi u pitanje ekonomsku isplativost novih željezničkih usluga koje bi inače pridonijele priuštivosti i promjeni vrste prijevoza. Za nove je prijevoznike učinkovito izdavanje karata na internetu presudno za dolazak do kupaca. Za potrošače je kupnja željezničkih karata preteška, posebno kad putuju preko granica ili kad putovanje uključuje vožnju vlakovima više prijevoznika. To je prepoznato u političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. 11 , u kojima se navodi da bi ljudi trebali moći koristiti otvorene sustave rezervacija za kupnju transeuropskih putovanja s nekoliko pružatelja usluga. Taj je izazov dodatno potvrđen u Lettinu izvješću o budućnosti jedinstvenog tržišta 12 i Draghijevu izvješću o budućnosti europske konkurentnosti 13 . To su potvrdili i rezultati istraživanja brze ankete Eurobarometra 551 14 .

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU, članak 102.) zabranjuje se zlouporaba od strane poduzeća koja imaju vladajući položaj na bilo kojem tržištu. Komisija, kao i nacionalni sudovi i tijela nadležna za tržišno natjecanje širom EU-a, pokrenuli su postupke na temelju članka 102. UFEU-a u kojima su otkrivene prakse postojećih poduzeća kao što su davanje prednosti izravnim distribucijskim kanalima, ograničavanje pristupa sadržaju i podacima za izdavanje karata te uvođenje nerazumnih naknada i nerazumnih tehničkih zahtjeva za treće pružatelje usluga izdavanja karata na internetu. 

Neovisni pružatelji internetskih usluga prodaje karata sve se više pojavljuju, ali je njihov udio na tržištu karata i dalje skroman. S obzirom na sve veći broj željezničkih prijevoznika i rizik od fragmentacije ponude izdavanja karata, sve je važnije da putnici mogu pronaći, usporediti, kombinirati i rezervirati karte na jednom mjestu.  

Cilj je ovog Prijedloga pokušati pronaći rješenja za prethodno navedena pitanja na tržištu izdavanja karata. Prvo, u Prijedlogu se uvodi obveza za prijevoznike i organizatore željezničkih usluga da na zahtjev podijele svoje željezničke proizvode s pružateljima usluga izdavanja karata na internetu.

Drugo, u njemu se uvodi i zahtjev da željeznički prijevoznici s tržišnim udjelom od 50 % ili više nacionalnih željezničkih usluga da otvore svoju uslugu izdavanja karata na internetu svakom prijevozniku ili organizatoru željezničkih usluga koji to zatraži. Trenutačno samo postojeći prijevoznici u državnom vlasništvu imaju tržišne udjele od 50 % ili više na tržištu usluga željezničkog prijevoza putnika te, kako je prethodno objašnjeno, zahvaljujući svojoj naslijeđenoj prepoznatljivosti robne marke i uspostavljenoj usluzi izdavanja karata na internetu, imaju i značajnu prisutnost na nacionalnim tržištima izdavanja željezničkih karata. Taj prag od 50 % temelji se na relevantnoj sudskoj praksi i praksi odlučivanja Komisije u primjeni pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Pojam „značajna tržišna prisutnost” u skladu je s pojmom „značajna tržišna snaga” iz Komunikacije Komisije – Smjernice za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage na temelju regulatornog okvira EU-a za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (C/2018/2374) (EUR-Lex – 52018XC0507(01) – HR – EUR-Lex), u kojoj se podsjeća da je prema ustaljenoj sudskoj praksi 15 vrlo velik tržišni udio koji poduzeće posjeduje neko vrijeme (veći od 50 %) sam po sebi dokaz postojanja vladajućeg položaja, osim u izvanrednim okolnostima.

U ovom se Prijedlogu uvode određeni uvjeti za ugovore koji se sklapaju nakon ispunjenja tih obveza Tim se uvjetima osigurava da se strankama koje imaju obvezu ili pravo sklopiti komercijalni ugovor ne postavljaju nerazumni uvjeti ili da one ne postavljaju takve uvjete.

Ta je inicijativa uključena i u program rada Komisije za 2022. i u mjere 37 i 65 Strategije za održivu i pametnu mobilnost. Inicijativa je razvijena u bliskoj vezi s Prijedlogom uredbe o multimodalnim rezervacijama (RMB), u kojem se primjenjuje ista procjena učinka kao i u ovoj inicijativi.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

U Direktivi 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 16 o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora prepoznaje se važnost tržišno razvijenih zajedničkih informacijskih sustava i sustava za izdavanje jedinstvenih karata. U Direktivi se navodi da bi ti sustavi trebali biti interoperabilni i nediskriminirajući te omogućiti putnicima planiranje putovanja i rezervaciju karata u cijelom EU-u. U Direktivi se navodi da države članice mogu od pružatelja usluga domaćeg prijevoza putnika zahtijevati da sudjeluju u zajedničkim informacijskim sustavima i integriranim sustavima za izdavanje karata, jedinstvenih karata i rezervacija, pod uvjetom da ti sustavi ne narušavaju tržište i da se u njima ne pravi razlika među željezničkim prijevoznicima. Direktivom se od Komisije zahtijeva da izvješćuje Europski parlament i Vijeće o dostupnosti zajedničkih informacija i sustava za izdavanje jedinstvenih karata te se predviđa da bi tom izvješće, prema potrebi, trebalo priložiti zakonodavne prijedloge. Komisija je u prethodnim dokumentima utvrdila da je dostupnost jedinstvenih karata trenutačno ograničena. Namjera je ovog Prijedloga Komisija stvoriti okvirne uvjete koji bi pružateljima usluga izdavanja karata na internetu omogućili potpunu ponudu željezničkih proizvoda, kao i pravo na njihovo kombiniranje na zahtjev potrošača (pod uvjetom da se poštuju minimalna vremena presjedanja na kolodvorima na kojima je potrebna promjena vlaka).

Na temelju Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća 17 o interoperabilnosti željezničkog sustava Komisija je razvila funkcionalne i tehničke specifikacije za telematske aplikacije (Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/253 18 ili tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) telematike), čime se podupire interoperabilnost razmjene podataka u željezničkom prometu. Za to je potrebno da se podaci iz voznog reda za željezničke usluge razmjenjuju putem nacionalnih pristupnih točaka koje države članice uvode za informacijske sustave za multimodalni prijevoz na razini EU-a. Direktivom se utvrđuje i format podataka koji će se primjenjivati na temelju europskih normi, kao i dozvole koje će se upotrebljavati pri razmjeni takvih podataka za putovanje željeznicom. 

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

U Komunikaciji o europskom zelenom planu potvrđeni su cilj EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i potreba za smanjenjem emisija iz prometa za 90 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost dodatno su razrađeni ciljevi iz Komunikacije koji se odnose na promet. U strategiji se poziva na snažnije mjere za poticanje upotrebe multimodalnog prijevoza. Ključne etape utvrđene u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost uključivale su postizanje ugljične neutralnosti planiranih zajednička putovanja za putovanja kraća od 500 km, kao i udvostručenje putničkog prijevoza željeznicom velikih brzina do 2030. i njegovo utrostručenje do 2050. u odnosu na razine iz 2015.  

Kad je riječ o digitalnim prometnim politikama, Direktivom o ITS-u 19 utvrđuje se okvir za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom sektoru i veze između tih cestovnih sustava i sustava za ostale vrste prijevoza. Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/1926 20 o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima na razini EU-a od država članica zahtijeva se da uspostave nacionalne pristupne točke za informacije za putnike, uključujući podatke u stvarnom vremenu za sve vrste prijevoza, ali samo u informativne svrhe. 

Kako je najavljeno u Europskoj strategiji za podatke, Komisija razvija mjere za izgradnju zajedničkog europskog prostora za podatke o mobilnosti koji može olakšati pristup podacima o prometu i mobilnosti te njihovo objedinjavanje i razmjenu. U okviru tih će se mjera uzeti u obzir mehanizmi za razmjenu podataka razvijeni u okviru foruma o prometu i relevantno zakonodavstvo, uključujući Uredbe o multimodalnim rezervacijama i ovaj Prijedlog.

Kad je riječ o općim politikama u području podataka, utvrđivanjem sektorskih mjera u odnosu na pružatelje usluga izdavanja karata na internetu ovaj Prijedlog dopunjuje i ne utječe na primjenu Uredbe o odnosima platformi i poduzeća 21 , Akta o digitalnim uslugama 22 , Akta o digitalnim tržištima 23 i Akta o podacima. 24 Konkretno, Akt o podacima posebno je važan i zbog usklađenih pravila o razmjeni podataka, uključujući pravila o nepoštenim ugovornim uvjetima.  

Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi 25 i njezinom revizijom zabranjuje se prikriveno oglašavanje i plaćena promidžba za više rangiranje proizvoda u rezultatima pretraživanja. Ovaj je Prijedlog povezan s Prijedlogom uredbe o multimodalnim rezervacijama kojim se navedeni akti dopunjuju mjerama kojima se: (i) osigurava da se rezultati pretraživanja multimodalnih usluga izdavanja karata prikazuju na nepristran način, (ii) zabranjuje davanje prednosti vlastitim proizvodima i uslugama te plaćeno isticanje, dopuštajući oglašeni sadržaj samo pod određenim uvjetima i (iii) utvrđuje popis obveznih kriterija za rangiranje.

Kad je riječ o politikama koje se odnose na prava putnika u željezničkom prometu, ovaj je Prijedlog usko povezan s Uredbom (EU) 2021/782 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu 26 . Uredba o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu stupila je na snagu u lipnju 2021., a primjenjuje se od lipnja 2023. Ona zamjenjuje početna pravila EU-a u tom području koja su se primjenjivala od 2009. Među ostalim, Uredbom se: (i) poboljšava pružanje putnih informacija u stvarnom vremenu, (ii) uvode pravila o razmjeni podataka za prijevoznike i treće strane (uključujući prodavatelje karata i druge željezničke prijevoznike) ako imaju ugovor, (iii) dodaje pravo na odabir alternativnog prijevoznika i (iv) zahtijeva od prijevoznika koji pripadaju istom vlasniku da nude jedinstvene karte. Usporedno s ovim Prijedlogom provodi se ciljana revizija ove Uredbe kako bi se povećala prava putnika u željezničkom prijevozu s objedinjenom kartom za jedno putovanje s više željezničkih prijevoznika rezervirano putem jedne usluge izdavanja karata na internetu u jednoj transakciji.  Ova inicijativa dopunjava tu reviziju stvaranjem uvjeta na temelju kojih bi se putnicima u željezničkom prometu omogućilo da rezerviraju te jedinstvene karte. Osim toga, Komisija je 2023. donijela Prijedlog o pravima putnika u kontekstu multimodalnih putovanja kojim se uvode pravila za zaštitu putnika pri prelasku s jedne vrste prijevoza na drugu.  

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova prijedloga članak 91. stavak 1. točka (d) glave VI. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU). U članku 91. utvrđuje se pravo EU-a da ostvaruje ciljeve Ugovorâ u okviru zajedničke prometne politike i da u tu svrhu utvrđuje odgovarajuća pravila. Ova je inicijativa dio zajedničke prometne politike jer pridonosi funkcioniranju tržišta distribucije prijevoznih karata u skladu s ciljevima utvrđenima u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost. Tržište distribucije prijevoznih karata obuhvaća usluge koje su neraskidivo povezane s uslugama prijevoza. U inicijativi se stoga uzimaju u obzir posebna obilježja prometa. Primjena ove inicijative neće ozbiljno utjecati životni standard i na razinu zaposlenosti u određenim regijama niti na odvijanje prometa.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U nekim državama članicama na snazi je zakonodavstvo koje se već bavi izdavanjem željezničkih karata ili aspektima izdavanja željezničkih karata.  Međutim, za prekogranična putovanja i putovanja na velike udaljenosti unutar EU-a potreban je pristup na razini EU-a kako bi se osigurala usklađena pravila za prijevoznike, javna tijela i prodavatelje karata. Osim toga, zakonodavstvom na razini EU-a osigurava se da građani u svim državama članicama mogu iskoristiti bolju pristupačnost i mogućnost rezervacije željezničkih karata, čime se omogućuje odabir održive vrste prijevoza za putovanja, uključujući prekogranična putovanja. S obzirom na napredak u procesu otvaranja tržišta i pojavljivanja dodatnih poduzeća na tržištu željezničkih usluga, zakonodavstvo na razini EU-a pomaže da ta nova poduzeća budu vidljiva na internetskim stranicama za izdavanje karata u EU-u. To je posebno važno za prekogranične usluge kako bi se osigurala jednaka razina pristupa željezničkim proizvodima za građane s obje strane granice.   Razlike između država članica i lokalnih vlasti u provedbi novih pravila za izdavanje karata na internetu mogle bi dodatno fragmentirati tržište. To bi moglo dovesti do većih troškova i smanjiti koristi za pružatelje usluga izdavanja karata na internetu, nadležna tijela, prijevoznike i korisnike prijevoza. Potrebna je intervencija na razini EU-a kako bi se spriječile različite strategije s neželjenim učincima.

•Proporcionalnost

Ovaj će Prijedlog potrošačima omogućiti veći i lakši izbor željezničkih proizvoda. U Prijedlogu se ujedno jača položaj pružatelja usluga izdavanja željezničkih karata na internetu i proširuje pristup neophodnim kanalima za izdavanje željezničkih karata za manje i nove željezničke prijevoznike. Na taj će način ovaj Prijedlog poboljšati funkcioniranje jedinstvenog europskog željezničkog prostora (i općenito funkcioniranje jedinstvenog tržišta) te poduprijeti EU-ov cilj postizanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Djelovanjem na razini EU-a s jasnim i usklađenim pravilima uklonit će se prepreke za željezničke prijevoznike i pružatelje usluga izdavanja karata na internetu te će željeznički prijevoz postati privlačniji. Time će se pak poduprijeti ciljevi na razini EU-a za ozelenjivanje prometnog sektora.  

•Odabir instrumenta

Utvrđivanjem usklađenog, izravno primjenjivog okvira za obvezno „dijeljenje” željezničkih proizvoda, kao i za obvezno „udomljavanje” željezničkih proizvoda na postojećim uslugama izdavanja karata na internetu, uredba je bolji način za postizanje ciljeva inicijative od direktive. Uredbom će se izbjeći razlike u nacionalnim pravilima i praksama koje bi mogle stvoriti prepreke pružateljima usluga izdavanja karata na internetu i željezničkim prijevoznicima koji posluju prekogranično. Očekuje se da će zbog tekućeg procesa otvaranja tržišta u željezničkom sektoru rasti broj željezničkih prijevoznika koji djeluju u jedinstvenom europskom željezničkom prostoru. Stoga je važno da se na te poduzetnike primjenjuju jednaka prava i obveze kako bi mogli poslovati u jednakom pravnom okviru, naročito kada se međusobno natječu. 

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo

•Savjetovanja s dionicima

Ovaj Prijedlog i zakonodavni Prijedlog o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti temelje se na istoj procjeni učinka.   

U sklopu pripreme za tu procjenu učinka provedene su razne aktivnosti savjetovanja s dionicima za prikupljanje kvalitativnih (mišljenja, stajališta, prijedlozi) i kvantitativnih (podaci, statistički podaci) informacija. Te su aktivnosti trajale od 2020. do 2025., tijekom preispitivanja Kodeksa poslovanja računalnih sustava rezervacija u prosincu 2020. i kasnije tijekom procjene učinka kojom se podupiru multimodalne digitalne usluge mobilnosti i ovaj Prijedlog. Građani su bili pozvani iznijeti svoja stajališta u pet navrata, i to kroz dvije početne procjene učinka, dva otvorena javna savjetovanja na internetu i istraživanje Eurobarometra. 

Kad je riječ o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija, početna procjena učinka kojom su se tržile povratne informacije svih zainteresiranih dionika provodila se od 9. srpnja 2020. do 4. rujna 2020. Zaprimljeno je 13 odgovora. Kad je riječ o Prijedlogu o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti, početna procjena učinka kojom su se tržile povratne informacije svih zainteresiranih dionika provodila se od 5. listopada 2021. do 2. studenog 2021. Zaprimljeno je 40 odgovora. Otvoreno javno savjetovanje za Kodeks poslovanja računalnih sustava rezervacija pokrenuto je 23. veljače 2021. na Komisijinoj centraliziranoj platformi „Iznesite svoje mišljenje” i bilo je otvoreno do 18. svibnja 2021. te su zaprimljena 23 odgovora građana i organizacija o mogućoj reviziji Kodeksa poslovanja računalnih sustava rezervacija. Kad je riječ o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti, otvoreno javno savjetovanje pokrenuto 27 je 1. prosinca 2021. na Komisijinoj centraliziranoj platformi „Iznesite svoje mišljenje” i bilo je otvoreno do 23. veljače 2022. te je zaprimljenoj 336 odgovora građana i organizacija o novom Prijedlogu o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti.

Istraživanje Eurobarometra 28 provedeno je tijekom ljeta 2024., a službe Komisije objavile su ga 1. travnja 2025. U okviru istraživanja prikupljene su informacije o praksama i iskustvima s rezervacijama i izdavanjem karata reprezentativnog uzorka stanovništva EU-a, starijih od 15 godina, u svakoj od 27 država članica. U istraživanju putem interneta provedeno je ukupno 25 805 razgovora. To istraživanje nudi uvid u putne navike, preferencije i iskustva građana EU-a, posebno u pogledu regionalnih putovanja i putovanja na velike udaljenosti. U okviru njega ispitani su ključni aspekti, kao što su: 1. učestalost turističkih i poslovnih putovanja, 2. čimbenici koji utječu na odluke o planiranju i rezervaciji putovanja, 3. stavovi prema ekološki prihvatljivom putovanju, 4. upotreba različitih vrsta prijevoza i multimodalna putovanja, 5. jednostavnost rezervacije multimodalnih putovanja i putovanja s više prijevoznika te 6. prepreke kombiniranju različitih vrsta prijevoza ili prijevoznika. U rezultatima se posebno ističu prepreke s kojima su se građani susretali pri traženju održivih opcija putovanja na internetu, kao i njihova spremnost da rezerviraju takva putovanja. Navedene su i poteškoće s kojima se građani suočavaju pri rezervaciji multimodalnih putovanja i putovanja s više prijevoznika te dodatne komplikacije pri rezervaciji putovanja željeznicom s više prijevoznika.  

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Procjena učinka priložena ovom Prijedlogu temelji se na vanjskoj popratnoj studiji koju je proveo konzultant.  

Dionici su dostavili znatnu količinu dodatnih informacija u kontekstu ciljanih aktivnosti savjetovanja (ankete, razgovori i radionice). Među ostalim dostavili su detaljne informacije o strukturi tržišta prijevoza, strukturi tržišta i poslovnoj praksi u raznim segmentima multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti (B2C i B2B) koje su pomogle potvrditi dostupne informacije iz prethodnih studija i poslužile kao temelj za pretpostavke i analizu modela.  

Informacije su obuhvaćale aspekte kao što su: tipične odredbe u komercijalnim ugovorima koje pružatelji usluga izdavanja karata na internetu za multimodalnu digitalnu mobilnost nude prijevoznicima, osobito one koje se odnose na naknade za distribuciju; prikaz praksi pružatelja usluga izdavanja karata na internetu za multimodalnu digitalnu mobilnost, kretanja na tržištu izdavanja karata na internetu i razvoj tržišta izdavanja karata u segmentu poslovanja među poduzećima, interakcije između računalnih sustava za rezervacije, putničkih agencija i prijevoznika te udio i uloga MSP-ova u raznim vrstama multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti.  

Općenito, izvori upotrijebljeni za izradu izvješća o procjeni učinka bili su brojni, iscrpni i reprezentativni za različite skupine dionika. 

•Procjena učinka

Uz ovaj Prijedlog priloženo je izvješće o procjeni učinka. Nacrt izvješća o toj procjeni učinka podnesen je Odboru za nadzor regulative 10. ožujka 2026. Taj odbor donio je 13. travnja 2026. pozitivno mišljenje sa zadrškama. Izvješće o procjeni učinka prilagođeno je na odgovarajući način kako bi se uzele u obzir primjedbe Odbora za nadzor regulative.

U procjeni učinka analiziran je sveobuhvatan popis mogućih mjera i opcija politike na temelju vjerojatne djelotvornosti, učinkovitosti i proporcionalnosti predloženih mjera u odnosu na zadane ciljeve te njihove pravne i tehničke izvedivosti. 

U okviru procjene učinka, koja je provedena zajedno s procjenom učinka Prijedloga o multimodalnim rezervacijama (RMB), ocijenjene su četiri opcije politike. 

U prvoj opciji politike predložen je minimalistički pristup. Ta opcija obuhvaća mjere politike zajedničke za sve četiri opcije politike, uključujući mjere kojima se uspostavljaju minimalni zahtjevi za osiguravanje pravednog postupanja s informacijama i podacima o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti. U okviru te opcije uspostavljaju se i ključna načela za sve komercijalne ugovore između neophodnih pružatelja MDMS-a i prijevoznika te između neophodnih željezničkih prijevoznika i pružatelja MDMS-a.

Ona u cijelosti pridonosi i ostvarivanju prvog specifičnog cilja poboljšanja transparentnosti i uspostave jednakih uvjeta za prijevoznike u smislu multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti proširenjem pravila Kodeksa poslovanja računalnih sustava rezervacija na sve pružatelje multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti. U okviru nje uspostavljaju se pragovi za utvrđivanje pružatelja multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti i željezničkih prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću koje bi određivala nacionalna tijela za provedbu ili Europska komisija, ovisno o tržištu na kojem imaju značajnu tržišnu prisutnost. Komisija će objaviti popis pružatelja multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti sa značajnom tržišnom prisutnošću. Takve bi mjere bile potrebne kako bi se osigurala zaštita prijevoznika u komercijalnim ugovorima s neophodnim pružateljima multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti, među ostalim odredbama kojima se (1) štite poslovno osjetljivi podaci prijevoznika, (2) zabranjuje uključivanje neopravdanih ili nepotrebnih ugovornih uvjeta koji bi mogli spriječiti sklapanje ugovora i (3) osigurava da se naknada koju primaju pružatelji izdavanja karata na internetu temelji na poštenim, razumnim i nediskriminirajućim kriterijima. U okviru te opcije politike od država članica zahtijevalo bi se da imenuju nacionalno tijelo za rješavanje mogućih sporova između stranaka. Nadalje, uspostavila bi se mreža takvih tijela na razini EU-a kako bi se osigurala dosljedna provedba u cijelom EU-u. Osim toga, pružatelji multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti bili bi obvezni prikazivati informacije o emisijama stakleničkih plinova, ako te informacije dostavlja prijevoznik, dok bi pružatelji usluge izdavanja karata na internetu za multimodalne digitalne usluge mobilnosti u segmentu B2C morali razmjenjivati podatke s javnim tijelima za potrebe upravljanja mobilnošću.

Kako bi raspon željezničkih usluga koje se nude u sklopu multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti bio sveobuhvatniji, ta opcija politike pružateljima multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti pruža zaštitu u okviru Prijedloga uredbe o izdavanju željezničkih karata u njihovim komercijalnim ugovorima s neophodnim željezničkim prijevoznicima utvrđivanjem pravila o naknadama za distribuciju i zabranom ograničavajućih klauzula u ugovorima (klauzule o isključivosti, nepošteni i neopravdani uvjeti, klauzule o stavljanju proizvoda na tržište i druga tehnička ograničenja), čime se rješava problem neravnoteže u pregovaračkoj moći tijekom pregovora o komercijalnim ugovorima.

Druga, treća i četvrta opcija politike temelje se na prvoj opciji politike i bile su specifične za Prijedlog uredbe o izdavanju željezničkih karata.

U okviru druge opcije politike jača se Prijedlog uredbe o izdavanju željezničkih karata tako što se od željezničkih prijevoznika zahtijeva da sklope komercijalne ugovore s pružateljima usluga izdavanja karata na internetu, pod uvjetom da ti pružatelji ispunjavaju minimalne zahtjeve. Komercijalni ugovori između željezničkih prijevoznika i pružatelja multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti morali bi se temeljiti na poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima. Konkretno, željeznički prijevoznici ne mogu spriječiti da se njihove karte kombiniraju s kartama drugih prijevoznika, čime se pružateljima usluga izdavanja karata na internetu omogućuje da ih prodaju kao objedinjene karte. U okviru te opcije pružatelji multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti mogli bi proširiti i u konačnici pružiti potpunu ponudu.   

Treća opcija politike temelji se na drugoj opciji politike i u Prijedlog uredbe o izdavanju željezničkih karata uključuje odredbu prema kojoj neophodni pružatelji usluga izdavanja karata željezničkih prijevoznika na internetu sklapaju ugovore sa željezničkim prijevoznicima koji to zatraže i posluju na istom geografskom području kao i neophodni pružatelji usluga izdavanja karata željezničkih prijevoznika na internetu, uključujući prekogranične usluge do i iz dotične države članice. Moraju primjenjivati poštene, nediskriminirajuće i razumne ugovorne uvjete. Treća opcija politike stoga bi potaknula potpunost ponude neovisnih multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti i neophodnih pružatelja usluga izdavanja karata željezničkih prijevoznika na internetu, čime bi se putnicima omogućio širok izbor svih pružatelja usluga izdavanja karata na internetu, uključujući one koje najviše koriste. 

Naposljetku, u okviru četvrte opcije politike predlaže se alternativa za Prijedlog uredbe o izdavanju željezničkih karata propisivanjem razdvajanja pružatelja usluga željezničkog prijevoza putnika i izdavanja karata na internetu (tj. izdvajanje pružatelja usluga izdavanja karata željezničkog prijevoznika na internetu) kako bi se uklonio poticaj za diskriminaciju konkurenata.  

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Prijedlog se temelji na činjenici da države članice već prikupljaju određene podatke u okviru programa praćenja tržišta željezničkih usluga koji će se upotrebljavati za procjenu tržišnih udjela željezničkih prijevoznika po državi članici. Osim toga, prijedlog se temelji na tome da su države članice već uspostavile željeznička regulatorna tijela kao provedbena tijela za nacionalno tržište željezničkih usluga, uključujući mehanizam za prekograničnu suradnju i koordinaciju. Ovaj Prijedlog ne sadržava nikakve obveze za MSP-ove.   

•Temeljna prava

Prijedlog ne utječe na zaštitu temeljnih prava. Obrada osobnih podataka, kako od strane pružatelja usluga izdavanja karata na internetu tako i od strane željezničkih prijevoznika ili organizatora željezničkih usluga, mora biti u skladu s postojećim europskim pravnim okvirom, naročito s Općom uredbom o zaštiti podataka. 

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Bit će potrebna dva zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena za potporu procesa određivanja koji ovim Prijedlogom uvodi Europska komisija, pojednostavnjenje koordinacije s nacionalnim tijelima za provedbu i održavanje točnog i ažuriranog popisa željezničkih prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću, čime bi se osigurala transparentnost tržišta i učinkovita provedba. 

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će pratiti provedbu ovih inicijativa s pomoću niza mjera i skupa ključnih pokazatelja kojima će se mjeriti napredak u postizanju ciljeva. Osim toga, nacionalna tijela za provedbu imat će ključnu ulogu u praćenju provedbe. Najkasnije pet godina nakon početka provedbe zakonodavnih akata, Komisija planira provesti evaluaciju kako bi provjerila u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi ovih inicijativa. Evaluacija će se provesti u trenutku kada bude dostupno dovoljno podataka o stvarnoj provedbi. Na taj se način može ex post procijeniti jesu li inicijative učinkovite, dosljedne i relevantne te imaju li dodanu vrijednost EU-a. Takva analiza uključivat će sinergije s Uredbom o multimodalnim rezervacijama i ciljanom revizijom Uredbe o pravima putnika u željezničkom prijevozu. 

Više pojedinosti o praćenju navedeno je u poglavlju 9. radnog dokumenta službi Komisije priloženog ovom Prijedlogu. 

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. definira se predmet Uredbe. 

U članku 2. utvrđuje se područje primjene Uredbe. 

U članku 3. naveden je niz definicija. 

U članku 4. utvrđuje se obveza pružanja sadržaja pružateljima usluga izdavanja karata na internetu. 

U članku 5. utvrđuje se obveza neophodnih pružatelja usluga izdavanja željezničkih karata na internetu na udomljavanje željezničkih proizvoda. 

U članku 6. utvrđuju se pravila o poštenim i nediskriminirajućim ugovornim uvjetima. 

U članku 7. opisuje se postupak određivanja željezničkih prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću.  

U članku 8. utvrđuju se pravila o razdobljima rezervacija; 

U članku 9. utvrđuju se nacionalna tijela za provedbu. 

U članku 10. navode se pojedinosti zadaća i kompetencija nacionalnih tijela za provedbu. 

U članku 11. detaljno se navode pravila za podnošenje pritužbi. 

U članku 12. utvrđuju se pravila o sankcijama za povrede ove Uredbe. 

U članku 13. utvrđuju se uvjeti za izvršavanje delegiranja ovlasti; 

U članku 14. utvrđuju se obveze izvješćivanja. 

U članku 15. utvrđuje se datum stupanja na snagu Uredbe.

2026/0115 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izdavanju željezničkih karata

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1. točku (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 29 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 30 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Željeznički prijevoz u velikoj je mjeri elektrificiran i energetski učinkovit pa bi veća upotreba željezničkih usluga trebala pridonijeti smanjenju emisija iz prometa i potrošnji energije. Kako bi se ostvarili ciljevi Unije za postizanje održive, pametne i otporne mobilnosti, željeznički prijevoz trebao bi postati privlačniji, osobito u smislu priuštivosti, pouzdanosti i usluga koje bolje odgovaraju potrebama putnika.

(2)Učinkovit sustav izdavanja karata na internetu preduvjet je za funkcioniranje tržišta željezničkog prijevoza putnika. Razni slučajevi tržišnog natjecanja na razini Unije i na nacionalnoj razini upućuju na to da tržište izdavanja karata na internetu ne funkcionira optimalno. Zbog ograničene dostupnosti karata koje izdaju novi prijevoznici na uhodanim internetskim prodajnim kanalima postojećih željezničkih prijevoznika putnicima je teško pronaći potpuni pregled dostupnih željezničkih usluga. Isto tako, zbog nepotpune dostupnosti željezničkih proizvoda postojećih željezničkih prijevoznika koje nude neovisni pružatelji usluga izdavanja karata na internetu, oni su manje privlačan kanal za kupnju za potrošače.

(3)Fragmentacija informacija o voznim redovima i izdavanju karata u cijeloj Uniji prepreka je učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga željezničkog prijevoza putnika. Jednostavan pristup svim željezničkim proizvodima, počevši od informacija o alternativama kojima upravljaju konkurentni željeznički prijevoznici, presudan je da bi željeznički sustav postao dostupan, privlačan i priuštiv potrošačima. Putnici bi trebali moći pronaći, usporediti, kombinirati i kupiti karte za putovanja željeznicom na jednom kanalu za izdavanje karata po vlastitom izboru, što bi skratilo vrijeme i smanjilo napor koji moraju uložiti da pronađu ponudu koja najbolje odgovara njihovim potrebama. Pružatelji usluga izdavanja karata na internetu i željeznički prijevoznici trebali bi moći korisnicima ponuditi sve integriranije i konkurentnije usluge, uključujući objedinjene karte u kojima se kombiniraju usluge različitih prijevoznika, kako bi putnici mogli u potpunosti iskoristiti potencijal europskog željezničkog sustava.

(4)Željeznički prijevoznici možda nemaju interes za distribuciju karata za svoje proizvode preko pružatelja usluga izdavanja karata na internetu koje ne kontroliraju ili gdje su prisutni i konkurenti. Time se korisnicima može uskratiti mogućnost pristupa ponudi objedinjenih karata. U skladu s tim, pružatelji usluga izdavanja karata na internetu trebali bi moći prodavati i kombinirati željezničke proizvode koje nude pružatelji željezničkih usluga te imati pravo sklapati komercijalne ugovore s pružateljima željezničkih usluga za prikaz, preusmjeravanje pretrage, preprodaju i distribuciju svojih željezničkih proizvoda.

(5)Trebalo bi uvesti posebne regulatorne zahtjeve kako bi se izbjegli mogući poremećaji na tržištu uzrokovani vlasničkim udjelima ili odnosima kontrole između pružatelja usluga izdavanja karata na internetu i željezničkih prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću na tržištu željezničkih usluga. Trebalo bi pretpostaviti da značajna tržišna prisutnost postoji ako željeznički prijevoznik ima tržišni udio od 50 % ili veći, što je potkrijepljeno relevantnom sudskom praksom i praksom odlučivanja Komisije u primjeni pravila Unije o tržišnom natjecanju 31 .

(6)Pružatelji usluga izdavanja karata na internetu koji su u vlasništvu ili pod kontrolom željezničkog prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću u državi članici naslijedili su kvazimonopolističke položaje na tržištu izdavanja željezničkih karata i standardna su referenca za putnike u željezničkom prometu. Čak i nakon ulaska neovisnih pružatelja usluga izdavanja karata na internetu ili željezničkih prijevoznika na tržište, njihova baza korisnika i dalje je daleko najveća zbog prepoznatljivosti robne marke, ustaljenih kupovnih navika i poteškoća koje imaju alternativni pružatelji usluga izdavanja karata na internetu kad pokušavaju steći povjerenje putnika. Zbog svojeg velikog tržišnog udjela, pružatelji usluga izdavanja karata na internetu koji su u vlasništvu ili pod kontrolom željezničkog prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću u državi članici neophodni su pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu za sve željezničke prijevoznike koji nude usluge prijevoza na odgovarajućem nacionalnom tržištu, ali često nisu voljni udomiti željezničke proizvode pružatelja željezničkih usluga koji se natječu s njihovim vertikalno integriranim željezničkim prijevoznikom na svojim internetskim stranicama. Time se korisnicima tih neophodnih pružatelja usluga izdavanja željezničkih karata na internetu onemogućuje pristup potpunoj ponudi izdavanja karata. Kako bi se potrošačima osigurao veći izbor i izbjeglo sankcioniranje drugih željezničkih prijevoznika, takvi neophodni pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu trebali bi nuditi svoje usluge pod nediskriminirajućim uvjetima svim stranama koje to zatraže i uvijek pružati informacije o rasporedu usluga koje nude konkurentni željeznički prijevoznici. U skladu s tim, željeznički prijevoznici koji djeluju na tim nacionalnim tržištima trebali bi imati pravo sklapati komercijalne ugovore s tim pružateljima usluga radi preusmjeravanja pretrage, preprodaje i distribucije željezničkih proizvoda.

(7)Iako su komercijalni ugovori temelj za utvrđivanje odgovarajućih obveza i koristi, tržišni procesi možda neće moći osigurati pravedne gospodarske ishode tržišta izdavanja željezničkih karata. Iako se članci 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) primjenjuju na postupanje pružatelja usluga izdavanja karata na internetu, područje primjene tih odredaba ograničeno je na određene slučajeve tržišne moći, primjerice na vladajući položaj na određenim tržištima i protutržišno postupanje, a izvršavanje zakonodavstva provodi se ex post i zahtijeva opsežnu istragu često vrlo složenih činjenica u svakom pojedinačnom slučaju. Štoviše, postojećim pravom Unije ne rješavaju se ili se ne rješavaju djelotvorno izazovi za djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta koje predstavlja postupanje pružatelja usluga izdavanja karata na internetu koji nisu nužno dominantni u smislu prava u području tržišnog natjecanja.

(8)Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga izdavanja karata na internetu i željeznički prijevoznici ne moraju ispunjavati nerazumne obveze, od stranaka tih ugovora trebalo bi zahtijevati da prihvaćaju poštene, razumne i nediskriminirajuće uvjete. Konkretnije, naknada koju željeznički prijevoznici plaćaju trećim pružateljima usluga izdavanja karata na internetu i određivanje cijena neophodnih pružatelja usluga izdavanja karata na internetu trebali bi se smatrati nepoštenima ako se tim pružateljima ili željezničkim prijevoznicima daje prednost koja je neproporcionalna trošku usluge koja se pruža željezničkim prijevoznicima. Sljedeće referentne vrijednosti mogu poslužiti kao mjerilo za određivanje jesu li opći uvjeti pristupa pošteni: cijene koje naplaćuju ili uvjeti koje za iste ili slične usluge određuju drugi pružatelji; cijene koje naplaćuje ili uvjeti koje pružatelj određuje za različite povezane ili slične usluge ili različitim vrstama korisnika; cijene koje naplaćuje ili uvjeti koje pružatelj određuje za istu uslugu u različitim geografskim područjima i cijene koje naplaćuje ili uvjeti koje pružatelj određuju za istu uslugu koju pruža željezničkom prijevozniku koji je s njim integriran.

(9)Kako bi se željeznica promicala kao privlačna alternativa manje održivim opcijama putovanja, željeznički prijevoznik trebao bi staviti objaviti karte za željezničke usluge dovoljno unaprijed kako bi putnicima omogućio učinkovito planiranje putovanja te kako bi drugi pružatelji usluga izdavanja karata na internetu i željezničkih usluga mogli pružati svoje usluge kao što su objedinjene karte, posebno pri koordinaciji veza između više prijevoznika. [Novom Uredbom o upotrebi infrastrukturnog kapaciteta] od upravitelja infrastrukture zahtijeva se da objave vozni red 5,25 mjeseci prije početka razdoblja valjanosti voznog reda. U skladu s tim, čim se uslugama dodijeli infrastrukturni kapacitet u voznom redu, povezane karte trebale bi postati dostupne, a željeznički prijevoznici i pružatelji usluga izdavanja karata trebali bi moći prodati karte za povezane željezničke usluge najmanje pet mjeseci unaprijed.

(10)Kako bi se korisnicima pružio potpun pregled dostupnih željezničkih veza i osigurala jednaka vidljivost za sve pružatelje usluga, neophodni pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu trebali bi, neovisno o primitku zahtjeva pružatelja željezničkih usluga, na svojim internetskim stranicama prikazati potpunu ponudu željezničkog prijevoza svih pružatelja usluga i uključiti ih u rezultate pretraživanja korisnika. U tu bi svrhu trebali koristiti informacije dostupne putem nacionalnih pristupnih točaka uspostavljenih na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1926 32 i Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća 33 koje za korisnike podataka čine jedinstvenu pristupnu točku statičnim, povijesnim, zabilježenim i dinamičnim podacima o putovanjima i prometu za razne vrste prijevoza te su ključne za potporu poštenom tržišnom natjecanju i izboru potrošača. 

(11)U skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2026/253 35 utvrđena je tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) podsustava „telematskih aplikacija za putnički i teretni promet” željezničkog sustava u Uniji. Utvrđuju se zajednički i posebni zahtjevi te zahtjevi za sučelja za razmjenu podataka u željezničkom prijevozu, uključujući obveze koje se odnose na razmjenu podataka i preusmjeravanje pretrage. To uključuje vozne redove, vremena presjedanja, pristupačnost kolodvora, tarife, uvjete prijevoza te podatke o željezničkom prometu u stvarnom vremenu i prognoze. Kad je riječ o željeznici, ti skupovi podataka moraju biti iscrpni, željeznički prijevoznici ih moraju redovito ažurirati i mora im biti moguće pristupiti barem putem nacionalnih pristupnih točaka te se mogu koristiti i u svrhu distribucije. Ako podaci ostanu nepotpuni i fragmentirani, komplicira se izrada objedinjenih karata, posebno za prekogranična putovanja. Jedinstvena ulazna točka za pregled podataka na svih 27 nacionalnih pristupnih točaka pojednostavnila bi pristup relevantnim podacima u cijelom EU-u i promicala pružanje transeuropskih željezničkih usluga.

(12)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje detaljnih zahtjeva za usklađeno tumačenje poštenih i nediskriminirajućih ugovornih uvjeta između pružatelja željezničkih usluga i pružatelja usluga izdavanja karata na internetu. Komisiji bi također trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi joj se omogućilo da odredi željezničke prijevoznike koji imaju značajnu tržišnu prisutnost i ukloni ih s popisa. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 36 .

(13)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, koji uključuju promicanje prekogranične ponude željezničkih putovanja kao održivog načina mobilnosti i posljedičnu potrebu za pravilima koja se ujednačeno primjenjuju na prekogranične karte, države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići, već se zbog prekograničnih aspekata usluga izdavanja karata na internetu oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(14)Uredbom (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća 37 utvrđuju se potpuno usklađena horizontalna pravila o pružanju usluga posredovanja u Uniji, uključujući internetske platforme i internetske tražilice. Ovom se Uredbom ne bi trebalo na bilo koji način mijenjati područje primjene te Uredbe.

(15)U mjeri u kojoj pružatelji željezničkih usluga, pružatelji usluga izdavanja karata na internetu i neophodni pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu moraju razmjenjivati osobne podatke radi prikaza, preusmjeravanja pretrage, preprodaje ili distribucije željezničkih proizvoda, takva bi razmjena trebala biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 38 . Ako se te stranke dogovore o provedbi posebnih mjera kibernetičke sigurnosti u okviru ugovornih uvjeta, takvim bi se mjerama trebala osigurati i razina sigurnosti primjerena riziku za zaštitu osobnih podataka.

(16)Obveze koje se na temelju ove Uredbe uvode za pružatelje željezničkih usluga i određene pružatelje usluga izdavanja željezničkih karata na internetu ne bi trebale dovoditi u pitanje članke 101. i 102. UFEU-a ni primjenu nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju. Cilj je ove Uredbe zaštititi pravni interes koji se razlikuje od pravnog interesa zaštićenog pravilima Unije o tržišnom natjecanju.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

U ovoj se Uredbi utvrđuju obveze pružatelja željezničkih usluga i određenih pružatelja usluga izdavanja željezničkih karata na internetu za pružanje informacija o željezničkim uslugama i sklapanje komercijalnih ugovora o prikazivanju, preusmjeravanju pretrage, preprodaji ili distribuciji željezničkih proizvoda.

Članak 2.

Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)pružatelje željezničkih usluga;

(b)pružatelje usluga izdavanja karata na internetu.

Primjenjuje se na željezničke usluge koje se djelomično ili u potpunosti pružaju u Uniji.

2.Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Uredbe XX [RMB] 39 ni drugih pravnih akata Unije kojima se uređuju drugi aspekti pružanja usluga informacijskog društva.

3.Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni primjena nacionalnih pravila o tržišnom natjecanju.

4.Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)usluge podzemne željeznice i tramvaja;

(b)željezničke usluge koje se obavljaju isključivo iz povijesnih razloga ili u turističke svrhe i obično ne služe uobičajenim prijevoznim potrebama;

(c)željezničke usluge na samostalnim mrežama namijenjene samo za pružanje usluga gradskog ili prigradskog željezničkog prijevoza;

(d)internetske tražilice kako su definirane u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća40.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„željeznički prijevoznik” znači željeznički prijevoznik kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2012/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 40 ;

(2)„karta” znači karta kako je definirana u članku 3. točki 7. Uredbe (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća 41 ;

(3)„usluga izdavanja karata na internetu” znači usluga informacijskog društva koja se, uz prikazivanje, sastoji od preusmjeravanja pretrage, preprodaje ili distribucije željezničkih proizvoda, bilo u segmentu poslovanja između poduzeća i potrošača (B2C) ili među poduzećima (B2B); 

(4)„pružatelj željezničkih usluga” znači željeznički prijevoznik, nadležno tijelo odgovorno za ugovor o javnim uslugama u željezničkom prometu ili bilo koji drugi pravni subjekt koji pruža ili organizira usluge željezničkog prijevoza putnika;

(5)„preusmjeravanje pretrage” znači preusmjeravanje krajnjeg korisnika na relevantne usluge za izdavanje karata na internetu na kojima se može provjeriti dostupnost jednog ili više prikazanih željezničkih proizvoda i kupiti željezničke proizvode koje je odabrao krajnji korisnik;

(6)„preprodaja” znači usluga povezana s jednim ili više željezničkih proizvoda koju pruža prodavatelj kako je definiran u članku 3. točki 42. Provedbene uredbe (EU) 2026/253;

(7)„distribucija” znači usluga povezana s jednim ili više željezničkih proizvoda koju pruža distributer kako je definiran u članku 3. točki 38. Provedbene uredbe (EU) 2026/253;

(8)„komercijalni ugovor” znači pisani ugovor između pružatelja željezničkih usluga i pružatelja usluga izdavanja karata na internetu o prikazivanju, preusmjeravanju pretrage, preprodaji ili distribuciji željezničkih proizvoda;

(9)„omjer pregleda i rezervacija” znači omjer između broja zahtjeva povezanih s prodajom karata („pregleda”) podnesenih pružatelju željezničkih usluga putem usluge izdavanja karata na internetu i broja stvarnih prodaja („rezervacija”) izvršenih tijekom određenog razdoblja;

(10)„željeznički proizvod” znači željeznički proizvod kako je definiran u članku 3. točki 4. Uredbe (EU) 2026/253;

(11)„rezervacija” znači rezervacija kako je definirana u članku 3. točki 8. Uredbe (EU) 2021/782;

(12)„vertikalno integrirana” znači organizacijska, financijska i administrativna integracija dotičnih subjekata pod uvjetima koji omogućuju jednom od njih da izravno ili neizravno kontrolira drugoga u smislu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 42 ;

(13)„objedinjena karta” znači objedinjena karta kako je definirana u članku 3. točki (9.a) Uredbe (EU) 2021/782;

(14)„sadržaj” znači svi željeznički proizvodi, kao i povezani popusti i funkcionalnosti, uključujući podatke u stvarnom vremenu, koji se odnose na usluge željezničkog prijevoza putnika pružatelja željezničkih usluga i koji su prikazani na vlastitom internetskom sučelju pružatelja željezničkih usluga ili na bilo kojem drugom digitalnom kanalu u dogovoru s pružateljem željezničkih usluga;

(15)„internetsko sučelje” znači internetsko sučelje kako je definirano u članku 3. točki (m). Uredbe (EU) 2022/2065.

Članak 4.

Obveza pružanja sadržaja pružateljima usluga izdavanja karata na internetu (obveza dijeljenja)

1.Pružatelj željezničkih usluga sklapa komercijalni ugovor s pružateljem usluga izdavanja karata na internetu koji to zatraži u svrhu pružanja sadržaja za prikaz, preusmjeravanje pretrage, preprodaje ili distribucije svojih željezničkih proizvoda.

Ugovor iz prvog podstavka ne obuhvaća karte koje njihovim nositeljima omogućuju putovanje s više vrsta prijevoza, pod uvjetom da su karte za relevantnu željezničku uslugu stavljene na raspolaganje i da se mogu kupiti kao samostalni željeznički proizvod.

Pružatelj željezničkih usluga započinje pregovore za sklapanje ugovora iz prvog podstavka u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva pružatelja usluga izdavanja karata na internetu. Osim ako se stranke dogovore drukčije, ugovor se sklapa u roku od osam mjeseci od primitka zahtjeva. 

2.Podložno odluci na temelju članka 11. stavka 5., stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako pružatelj usluga izdavanja karata na internetu koji je podnio zahtjev odbije ispuniti uvjete koje zahtijeva pružatelj željezničkih usluga u skladu s člankom 6. stavkom 2.

Članak 5.

Obveza internetskog udomljavanja željezničkih proizvoda za neophodne pružatelje usluga izdavanja karata na internetu (obveza internetskog udomljavanja)

1.Pružatelj usluga izdavanja karata na internetu smatra se „neophodnim pružateljem usluga izdavanja željezničkih karata na internetu” ako je vertikalno integriran sa željezničkim prijevoznikom za kojeg je u skladu s člankom 7. utvrđeno da ima značajnu tržišnu prisutnost u nekoj državi članici.

2.Neophodni pružatelj usluga izdavanja željezničkih karata na internetu sklapa komercijalni ugovor s pružateljem usluga željezničkog prijevoza koji je to zatražio u svrhu prikaza, preusmjeravanja pretrage, preprodaje ili distribucije željezničkih proizvoda tog pružatelja usluga željezničkog prijevoza putnika koji se obavljaju, ili imaju polazište ili odredište, u državi članici u kojoj željeznički prijevoznik koji je vertikalno integriran s pružateljem usluga izdavanja karata na internetu ima značajnu prisutnost na tržištu željezničkih usluga u smislu članka 7.

Neophodni pružatelj usluga izdavanja željezničkih karata na internetu započinje pregovore za sklapanje ugovora iz prvog podstavka u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva pružatelja željezničkih usluga. Osim ako se stranke dogovore drukčije, ugovor se sklapa u roku od osam mjeseci od primitka zahtjeva.

3.Podložno odluci na temelju članka 11. stavka 5., stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se ako pružatelj željezničkih usluga koji je podnio zahtjev odbije ispuniti uvjete koje zahtijeva neophodni pružatelj usluga izdavanja željezničkih karata na internetu u skladu s člankom 6. stavkom 4.

4.Neovisno o bilo kojem zahtjevu, a najkasnije do [Ured za publikacije: unijeti datum 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe], neophodna usluga izdavanja željezničkih karata na internetu prikazuje i uključuje u relevantne rezultate pretraživanja sve dostupne željezničke usluge koje se pružaju ili imaju polazište ili odredište u državi članici u kojoj željeznički prijevoznik koji je vertikalno integriran s pružateljem usluga izdavanja karata na internetu ima značajnu prisutnost na tržištu željezničkih usluga u smislu članka 7. ove Uredbe. Raspored dostupnih usluga dostavlja se na temelju informacija dostupnih putem nacionalnih pristupnih točaka uspostavljenih Delegiranom uredbom (EU) 2017/1926.

Članak 6.

Pošteni i nediskriminirajući uvjeti

1.Pružatelji željezničkih usluga koji sklapaju komercijalne ugovore u skladu s člankom 4. stavkom 1.:

(a)u komercijalni ugovor ne uključuju nepoštene uvjete niti zahtijevaju prihvaćanje dodatnih uvjeta koji nisu nužni za prikaz, preusmjeravanje pretrage, preprodaju ili distribuciju njihovih željezničkih proizvoda;

(b)na zahtjev stavljaju sav sadržaj povezan sa svojim željezničkim proizvodima na raspolaganje pružatelju usluga izdavanja karata na internetu, uključujući onaj koji je podložan dostupnosti i rezervacijama ili dinamično određenim cijenama u smislu članka 3. točke 45. Provedbene uredbe (EU) 2026/253;

(c)pružatelju usluga izdavanja karata na internetu na zahtjev dostavljaju sve podatke u stvarnom vremenu za povezane usluge željezničkog prijevoza putnika koje ti pružatelji željezničkih usluga stavljaju na raspolaganje potrošačima putem bilo kojeg od svojih internetskih sučelja, digitalnih kanala za izdavanje karata ili komunikacijskih kanala;

(d)osiguravaju da su svi podaci, uključujući sadržaj, pruženi u kontekstu provedbe komercijalnog ugovora točni, potpuni i ažurirani;

(e)pružatelju usluga izdavanja karata na internetu omogućuju kombiniranje svih željezničkih proizvoda, uključujući proizvode različitih pružatelja željezničkih usluga, pod uvjetom da se primjenjuju minimalna vremena presjedanja utvrđena u skladu s člankom 15. Provedbene uredbe (EU) 2026/253;

(f)pružatelju usluga izdavanja karata na internetu omogućuju, kad kombinira željezničke proizvode, da tu kombinaciju proda kao objedinjenu kartu;

(g)osiguravaju, ako je dogovoreno da se naknada primjenjuje, da je takva naknada poštena, razumna i nediskriminirajuća;

(h)osiguravaju da su zahtjevi za omjere pregleda i rezervacija pošteni, razumni i nediskriminirajući, a posebno da su, prema potrebi, ti zahtjevi barem jednaki onima dogovorenima s njihovim vlastitim, vertikalno integriranim pružateljem usluga izdavanja karata na internetu;

(i)ne ponašaju se ni na koji način koji dovodi u pitanje stvarno ispunjavanje obveza utvrđenih u točkama od (a) do (h), bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne ili tehničke ili bilo koje druge prirode.

2.Pružatelji željezničkih usluga mogu od pružatelja usluga izdavanja karata na internetu koji sklapaju komercijalne ugovore u skladu s člankom 4. stavkom 1. zahtijevati da prihvate razumne uvjete, uključujući sljedeće:

(a)prijenos podataka povezanih s upitima i transakcijama u sklopu usluge izdavanja karata na internetu;

(b)usklađenost s minimalnim tehničkim sposobnostima u skladu s člancima 4., 6., 7., 9., 10., 11., 13., 14., 15. i 18. Provedbene uredbe (EU) 2026/253 i njezinim Prilogom;

(c)dokazivanje financijske stabilnosti i solventnosti, uključujući usklađenost s primjenjivim računovodstvenim propisima, te dokazivanje dostatnih financijskih sredstava za ispunjavanje obveza iz komercijalnog ugovora;

(d)dostavljanje planova kontinuiteta poslovanja;

(e)provedbu i održavanje mjera kibernetičke sigurnosti za zaštitu od neovlaštenog pristupa, povreda podataka i drugih kibernetičkih prijetnji;

(f)zahtijevanje jamstava da se uz njihove željezničke proizvode neće prikazivati štetni ili nedolični promidžbeni sadržaji;

(g)pravodobnost razmjene podataka i plaćanja.

Razumne jednokratne troškove za povezivanje s odgovarajućim operativnim sustavima pružatelja željezničkih usluga snosi usluga izdavanja karata na internetu koja je podnijela zahtjev.

3.Neophodni pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu koji sklapaju komercijalne ugovore u skladu s člankom 5. moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)u komercijalni ugovor ne uključuju nepoštene uvjete niti zahtijevaju prihvaćanje dodatnih uvjeta koji nisu nužni za prikaz, preusmjeravanje pretrage, preprodaju ili distribuciju željezničkih proizvoda;

(b)osiguravaju da su svi podaci, uključujući sadržaj, dostavljeni u kontekstu provedbe komercijalnog ugovora točni, potpuni i ažurirani;

(c)osiguravaju, ako je dogovoreno da se naknada primjenjuje, da je takva naknada poštena, razumna i nediskriminirajuća;

(d)pristaju na zahtjeve za omjere pregleda i rezervacija koji su pošteni, razumni i nediskriminirajući;

(e)prema potrebi, osiguravaju zaštitu i primjereno postupanje sa:

i.osobnim podacima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679;

ii.osjetljivim poslovnim podacima;

(f)ne ponašaju se ni na koji način koji dovodi u pitanje učinkovito ispunjavanje obveza utvrđenih u točkama od (a) do (e), bez obzira na to je li to ponašanje ugovorne, komercijalne ili tehničke ili bilo koje druge prirode.

4.Neophodni pružatelji usluga izdavanja željezničkih karata na internetu mogu od pružatelja željezničkih usluga koji sklapaju komercijalne ugovore u skladu s člankom 4. stavkom 5. zahtijevati da prihvate razumne uvjete, uključujući sljedeće:

(a)usklađenost s minimalnim tehničkim sposobnostima u skladu s člancima 7., 10., 11. i 14. Provedbene uredbe (EU) 2026/253 i njezinim Prilogom;

(b)provedbu i održavanje mjera kibernetičke sigurnosti za zaštitu od neovlaštenog pristupa, povreda podataka i drugih kibernetičkih prijetnji;

(c)prema potrebi, osiguravaju zaštitu i primjereno postupanje sa:

i.osobnim podacima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679;

ii. osjetljivim poslovnim podacima;

(d)pravodobnost razmjene podataka i plaćanja.

5.Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljne odredbe za usklađeno tumačenje poštenih i nediskriminirajućih uvjeta u komercijalnim ugovorima između pružatelja željezničkih usluga i pružatelja usluga izdavanja karata na internetu sklopljenima u skladu s člancima 4. i 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 13. stavka 2.

Članak 7.

Željeznički prijevoznici sa značajnom tržišnom prisutnošću

1.Željeznički prijevoznik određuje se kao prijevoznik sa značajnom prisutnošću na tržištu željezničkih usluga u određenoj državi članici u kojoj pruža 50 % ili više usluga željezničkog prijevoza putnika u toj državi članici, izraženo u putničkim kilometrima.

2.Tržišna prisutnost iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se na temelju podataka koje države članice dostavljaju Komisiji u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1100 43 .

3.Komisija provedbenim aktima donosi odluku kojom se određuje da željeznički prijevoznik ima značajnu prisutnost na tržištu željezničkih usluga u skladu sa stavkom 1. ovog članka u roku od šest mjeseci od primitka podataka iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 13. stavka 2. Komisija bez nepotrebne odgode na posebnim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis željezničkih prijevoznika sa značajnom prisutnošću na tržištu željezničkih usluga.

4.Ako su se okolnosti koje su dovele do određivanja željezničkog prijevoznika promijenile tako da je željeznički prijevoznik imao udio putnika na tržištu željezničkog prijevoza manji od 50 % u državi članici na koju se određivanje odnosi tijekom neprekinutog razdoblja od jedne godine, željeznički prijevoznik može zatražiti od Komisije da ukine njegov status željezničkog prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću u toj državi članici i izbriše ga s popisa iz stavka 3. ovog članka. Komisija ocjenjuje taj zahtjev na temelju najnovijih dostupnih podataka iz stavka 2. ovog članka i, ako je zahtjev ocijenjen osnovanim, donosi provedbeni akt kojim se ukida njegov status željezničkog prijevoznika sa značajnom tržišnom prisutnošću i briše ga s popisa. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 13. stavka 2. 

Članak 8.

Razdoblje rezervacija

Pružatelji željezničkih usluga stavljaju karte za željezničku uslugu na raspolaganje za prodaju najmanje pet mjeseci prije pružanja te željezničke usluge, pod uvjetom da je uključena u vozni red kako je definiran u članku 5. točki 14. [Uredbe o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta]. Ovaj zahtjev ne ograničava mogućnost pružatelja željezničkih usluga da mijenja svoje cijene ili dodaje nove usluge voznom redu tijekom vremena. Karte za dodatne usluge stavljaju se na raspolaganje bez odgode nakon uključivanja u vozni red.

Članak 9.

Nacionalna tijela za provedbu

1.Države članice imenuju regulatorno tijelo iz članka 55. Direktive 2012/34/EU kao nacionalno tijelo za provedbu u skladu s ovom Uredbom. 

Države članice na koje se ne primjenjuje članak 55. Direktive 2012/34/EU kao nacionalno tijelo za provedbu imenuju tijelo za provedbu koje su imenovale za Uredbu [RMB]. 

2.Nacionalno tijelo za provedbu države članice u kojoj pružatelj željezničkih usluga ima poslovni nastan ovlašteno je za provedbu ove Uredbe u odnosu na tog pružatelja željezničkih usluga.

3.Nacionalno tijelo za provedbu države članice u kojoj pružatelj izdavanja željezničkih karata na internetu ima poslovni nastan ovlašteno je za provedbu ove Uredbe u odnosu na tog pružatelja izdavanja željezničkih karata na internetu.

4.Ako pružatelj usluga izdavanja željezničkih karata na internetu nema poslovni nastan u Uniji, nacionalna tijela za provedbu svih država članica ovlaštena su provoditi ovu Uredbu u odnosu na tog pružatelja usluga izdavanja željezničkih karata na internetu.

Članak 10.

Zadaće i kompetencije nacionalnih tijela za provedbu

1.Države članice osiguravaju da su zadaće i odgovornosti nacionalnog tijela za provedbu jasno definirane i da obuhvaćaju barem sljedeće:

(a)praćenje usklađenosti s ovom Uredbom i poduzimanje mjera za osiguravanje njezine pravilne provedbe;

(b)rješavanje pritužbi o navodnim povredama ove Uredbe;

(c)djelovanje na vlastitu inicijativu kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom;

(d)izricanje sankcija utvrđenih u skladu s člankom 12. ako nacionalno tijelo za provedbu utvrdi da je došlo do povrede odredaba ove Uredbe;

(e)suradnju s nacionalnim tijelima za provedbu drugih država članica i s Komisijom kako bi se osigurala dosljedna provedba ove Uredbe. 

2.Za potrebe stavka 1. pružatelji željezničkih usluga, pružatelji izdavanja karata na internetu i svi drugi subjekti, prema potrebi, relevantnom nadležnom nacionalnom tijelu za provedbu na zahtjev dostavljaju relevantne dokumente i informacije bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva. U složenim slučajevima nacionalno tijelo za provedbu može, na zahtjev, produljiti taj rok na najviše tri mjeseca od primitka zahtjeva.

3.Odluka nacionalnog tijela za provedbu obvezujuća je za sve stranke navedene u toj odluci. Ta odluka ne podliježe nadzoru drugog upravnog tijela. Nacionalno tijelo za provedbu može provesti svoje odluke uz odgovarajuće sankcije.

4.Države članice osiguravaju da odluke koje donese nacionalno tijelo za provedbu podliježu sudskom preispitivanju. Tužba kojom se dovodi u pitanje odluka nacionalnog tijela za provedbu može imati suspenzivni učinak na tu odluku samo ako neposredan učinak odluke može uzrokovati nepovratnu ili očito pretjeranu štetu stranci koja podnosi tužbu.

5.Države članice osiguravaju objavljivanje odluka koje su donijela nacionalna tijela za provedbu.

6.Nacionalna tijela za provedbu surađuju s nacionalnim tijelima za provedbu drugih država članica i s Komisijom kako bi osigurala dosljednu provedbu ove Uredbe, uzajamnu pomoć u zadaćama praćenja tržišta, provedbu, postupak određivanja i rješavanje pritužbi, među ostalim razmjenom relevantnih informacija, uz poštovanje povjerljivosti poslovno osjetljivih podataka. Nacionalna tijela za provedbu surađuju u okviru mreže regulatornih tijela iz članka 57. stavka 1. Direktive 2012/34/EU putem zajedničkih savjetovanja i istraga, donošenjem mišljenja ili preporuka ili drugim relevantnim aktivnostima. Ako je nacionalno tijelo za provedbu imenovano u skladu s člankom 9. stavkom 1. drugim podstavkom ove Uredbe, to se tijelo poziva da se pridruži mreži za potrebe ove Uredbe. 

7.Do [30. lipnja 2030.] i svake dvije godine nakon toga nacionalna tijela za provedbu objavljuju izvješća sa statističkim podacima o svojim aktivnostima na temelju ove Uredbe, među ostalim o primijenjenim sankcijama. Ta su izvješća javno dostupna na njihovim internetskim stranicama.

Članak 11.

Pritužbe

1.Pružatelji usluga izdavanja karata na internetu imaju pravo nacionalnom tijelu za provedbu države članice u kojoj imaju poslovni nastan podnijeti pritužbu zbog navodne povrede ove Uredbe.

2.Pružatelji željezničkih usluga imaju pravo podnijeti pritužbe zbog navodne povrede ove Uredbe nacionalnom tijelu za provedbu države članice u kojoj imaju poslovni nastan.

3.Pružatelj usluga izdavanja karata na internetu koji nema poslovni nastan u Uniji ima pravo podnijeti pritužbu zbog navodne povrede ove Uredbe nadležnom nacionalnom tijelu za provedbu države članice u kojoj stranka koja navodno čini povredu ima poslovni nastan ili na čijem su državnom području pružene predmetne željezničke usluge ili dio tih usluga.

4.Nacionalno tijelo za provedbu koje primi pritužbu u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka ocjenjuje pritužbu. Prema potrebi nacionalno tijelo bez odgode prosljeđuje tu pritužbu nadležnom nacionalnom tijelu za provedbu u skladu s člankom 9.

5.Nadležno nacionalno tijelo za provedbu rješava pritužbe u razumnom roku. Ako se pritužba odnosi na nesklapanje komercijalnog ugovora iz članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 2. u roku od osam mjeseci, nacionalno tijelo za provedbu donosi odluku u roku od šest mjeseci od primitka pritužbe u kojoj se navode uvjeti ugovora koji treba sklopiti.

6.Nacionalna tijela za provedbu odbijaju postupiti po pritužbi ako je druga pritužba o istom predmetu između istih stranaka već podnesena drugom nacionalnom tijelu za provedbu ili je podnesen zahtjev za djelotvoran pravni lijek pred nacionalnim sudom države članice.

7.Nacionalno tijelo za provedbu države članice u kojoj pružatelj usluga izdavanja karata na internetu ima poslovni nastan i nacionalno tijelo za provedbu države članice u kojoj se odvija predmetna željeznička usluga ili njezin dio surađuju u skladu s člankom 10. stavkom 6.

8.Nacionalna tijela za provedbu dostavljaju informacije o pritužbi nacionalnim tijelima za provedbu država članica:

(a)u kojima pružatelj usluga izdavanja karata na internetu na kojeg se pritužba odnosi ima poslovni nastan;

(b)u kojima željeznički prijevoznik na kojeg se pritužba odnosi ima poslovni nastan;

(c)na čijem su se državnom području pružale usluge prijevoza.

Nacionalno tijelo za provedbu koje rješava pritužbu također može zatražiti relevantne informacije od nacionalnih tijela za provedbu iz prvog podstavka i uzima te informacije u obzir prije donošenja odluke.

Članak 12.

Sankcije

1.Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Te sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće.

2.Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama do [datum početka primjene Uredbe] te Komisiju bez odgode obavješćuju o svim izmjenama tih pravila i mjera.

Članak 13.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za jedinstveno europsko željezničko područje (SERAC) osnovan člankom 62. stavkom 1. Direktive 2012/34/EU. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 14.

Izvješće

Komisija do [Ured za publikacije: umetnuti datum pet godina nakon datuma početka primjene Uredbe] provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o svojim glavnim nalazima vezano uz njezinu provedbu.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☑ novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 44  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 ograničeno trajanje

na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

☑ neograničeno trajanje

Početna provedba od 2028. do 2030.,

redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

☑ Izravno upravljanje Komisije

☑ preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

☑Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (na tri decimale)

U milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

☑Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3,1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

☑Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4,1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova od 1. do 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

☑može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

☑ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

☑Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

U protivnom navedite zahtjeve relevantne za digitalizaciju u tablici u nastavku.

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, COM/2019/640 final, https://commission.europa.eu/publications/communication-european-green-deal_en?prefLang=hr.

(2)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), SL L 243, 9.7.2021., str. 1.

(3)    Vijeće EU-a, Klimatski cilj za 2040.: Vijeće dalo konačno odobrenje, priopćenje za javnost, 5. ožujka 2026., https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2026/03/05/2040-climate-target-council-gives-final-green-light/.

(4)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”, COM(2021) 400 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52021DC0400&qid=1623311742827.

(5)    Služba Europskog parlamenta za istraživanja, Briefing - Improving Use of Rail Infrastructure Capacity, PE 754.599,    
https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2023/754599/EPRS_BRI%282023%29754599_EN.pdf.

(6)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Deveto izvješće o praćenju razvoja željezničkog tržišta na temelju članka 15. stavka 4. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća, COM(2025) 439 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0439.

(7)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Akcijski plan za poticanje željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti i prekograničnog željezničkog prijevoza putnika, COM(2021) 810 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52021DC0810.

(8)    Ursula von der Leyen, Izbor za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., https://commission.europa.eu/document/download/e6cd4328-673c-4e7a-8683-f63ffb2cf648_hr?filename=Political%20guidelines%202024-2029_HR.pdf.

(9)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Povezivanje Europe željeznicama velikih brzina COM(2025) 903 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0903.

(10)    Eurostat, Željeznički prijevoz putnika povećao se za 5,8 % u 2024., novinski članak, 31. listopada 2025., https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20251031-1?etrans=hr.

(11)    Ursula von der Leyen, Izbor za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., https://commission.europa.eu/document/download/e6cd4328-673c-4e7a-8683-f63ffb2cf648_hr?filename=Political%20guidelines%202024-2029_HR.pdf.

(12)    Enrico Letta, Much More Than a Market – Speed, Security, Solidarity – Empowering the Single Market to Deliver a Sustainable Future and Prosperity for All EU Citizens, https://www.consilium.europa.eu/media/ny3j24sm/much-more-than-a-market-report-by-enrico-letta.pdf.

(13)    Mario Draghi, Draghijevo izvješće o konkurentnosti EU-a,     https://commission.europa.eu/topics/competitiveness/draghi-report_en?prefLang=hr&etrans=hr.

(14)    Glavna uprava za komunikaciju, brza anketa Eurobarometra FL551: Usluga multimodalne digitalne mobilnosti, https://data.europa.eu/data/datasets/s3178_fl551_eng?locale=hr.

(15)    Presuda od 13. veljače 1979., Hoffmann-La Roche protiv Komisije, 85/76, EU:C:1979:36, točka 41.; presuda od 3. srpnja 1991., Akzo protiv Komisije, C-62/86, ECLI:EU:C:1991:286, točka 60.; i presuda od 12. prosinca 1991., Hilti protiv Komisije, T-30/89, EU:T:1991:70.

(16)    Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora (preinaka), SL L 343, 14.12.2012., str. 32.

(17)    Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka), SL L 138, 26.5.2016., str. 44.

(18)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/253 оd 6. veljače 2026. o tehničkoj specifikaciji za telematski podsustav željezničkog sustava u Europskoj uniji radi interoperabilnosti razmjene podataka u željezničkom prijevozu (TSI za telematiku) i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 454/2011 (TSI za telematske aplikacije za putnički promet) i (EU) br. 1305/2014 (TSI za telematske aplikacije za teretni promet), SL L, 2026/253, 10.2.2026.

(19)    Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza, SL L 207, 6.8.2010., str. 1.

(20)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1926 od 31. svibnja 2017. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja informacija o multimodalnim putovanjima na razini Eu-a, SL L 272, 21.10.2017., str. 1.

(21)    Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

(22)    SL L 277, 27.10.2022, str. 1.

(23)    Uredba (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima), SL L 265, 12.10.2022., str. 1.  

(24)    Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima), SL L, 2023/2854, 22.12.2023. 

(25)    SL L 149, 11.6.2005, str. 22.

(26)    Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (preinačena), SL L 172, 17.5.2021., str. 1. 

(27)    Vidjeti https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13133-Multimodal-Digital-Mobility- Services/public-consultation_hr.

(28)    Vidjeti https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3178?etrans=hr

(29)    SL C , , str. .

(30)    SL C , , str. .

(31)    Presude Suda od 13. veljače 1979., Hoffmann-La Roche protiv Komisije, 85/76, EU:C:1979:36, točka 41. i od 3. srpnja 1991., Akzo protiv Komisije, C-62/86, EU:C:1991:286, točka 60.; i presuda prvostupanjskog suda od 12. prosinca 1991., Hilti protiv Komisije, T-30/89, EU:T:1991:70.

(32)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1926 od 31. svibnja 2017. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja informacija o multimodalnim putovanjima na razini EU-a (SL L 272, 21.10.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2017/1926/oj).

(33)    Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza, SL L 207, 6.8.2010., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2010/40/oj).

(34)    Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2016/797/oj).

(35)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/253 оd 6. veljače 2026. o tehničkoj specifikaciji za telematski podsustav željezničkog sustava Europske unije radi interoperabilnosti razmjene podataka u željezničkom prijevozu (TSI za telematiku) i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 454/2011 (TSI za telematske aplikacije za putnički promet) i (EU) br. 1305/2014 (TSI za telematske aplikacije za teretni promet)    
(SL L 2026/253, 10.2.2026, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/253/oj).

(36)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(37)    Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022, str. 1, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj).

(38)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj ).

(39)    Uredba (EU) XX o multimodalnim rezervacijama.

(40)    Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2012/34/oj).

(41)    Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/782/oj).

(42)    Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/139/oj).

(43)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1100 оd 7. srpnja 2015. o obvezama izvješćivanja država članica u okviru nadzora željezničkog tržišta (SL L 181, 9.7.2015., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/1100/oj).

(44)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(45)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 2299/89 o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija SL L 220, 29.7.1989., str. 1.

(46)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49)    Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(50)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove prikupljanja.