EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.1.2026.

COM(2026) 8 final

2026/0005(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 14. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru 14. ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije u vezi s predviđenim donošenjem nekoliko odluka.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”)

Sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) nastoje se ostvariti ciljevi navedeni u preambuli tog sporazuma. Sporazum je stupio na snagu 1. siječnja 1995.

Europska unija (EU) stranka je Sporazuma 1 . Svih 27 država članica EU-a također su stranke Sporazuma. WTO može donositi odluke u skladu s postupcima utvrđenima u Sporazumu o WTO-u.

2.2.Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije

Ministarska konferencija najviše je tijelo za donošenje odluka WTO-a, koje se sastaje najmanje jedanput svake dvije godine. Odluke se u skladu s pravom i u praksi donose konsenzusom.

Sljedeći sastanak Ministarske konferencije održat će se u Yaoundéu (Kamerun) od 26. do 29. ožujka 2026. To će biti 14. ministarska konferencija WTO-a.

2.3.Predviđeni akti Ministarske konferencije WTO-a

14. ministarska konferencija može donositi odluke o:

1.reformi rješavanja sporova;

2.subvencijama za ribarstvo;

3.sigurnosti opskrbe hranom;

4.domaćoj potpori u poljoprivredi;

5.držanju javnih zaliha prehrambenih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom;

6.izvoznim ograničenjima u poljoprivredi;

7.izvoznoj konkurenciji u poljoprivredi;

8.pristupu tržištu u poljoprivredi;

9.posebnom zaštitnom mehanizmu u poljoprivredi;

10.pamuku;

11.posebnom i različitom tretmanu;

12.prijedlogu o izlasku iz kategorije najmanje razvijenih zemalja – mjere potpore u određenim sporazumima i odlukama WTO-a;

13.Sporazumu o elektroničkoj trgovini;

14.Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj;

15.zahtjevu za odobrenje izuzeća WTO-a;

16.osnivanju dodatnog odbora za nove tehnologije.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Cilj je ovog prijedloga omogućiti EU-u da se pridruži mogućem konsenzusu u WTO-u o donošenju predviđenih akata Ministarske konferencije.

Iako još nije jasno hoće li i u kojoj mjeri članice WTO-a uspjeti postići konsenzus o predviđenim aktima, u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a 2 Vijeće mora unaprijed utvrditi stajalište koje će EU zauzeti na 14. ministarskoj konferenciji.

Treba napomenuti da stajalište EU-a da se podrži produljenje moratorija na carine na elektroničke prijenose i produljenje moratorija na pritužbe vrsta predviđenih člankom XXIII. stavkom 1. točkama (b) i (c) Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (pritužbe povezane s nekršenjem i drugim situacijama) neće biti uključeno u ovaj prijedlog jer je Odlukom Vijeća (EU) 2015/2236 od 27. studenog 2015. EU-u omogućeno da produljenje moratorija podrži na neodređeno vrijeme. Ovaj se prijedlog odnosi na sljedeća pitanja o kojima se mogu donijeti odluke:

·reforma rješavanja sporova: na 13. ministarskoj konferenciji u Abu Dhabiju ministarskom odlukom WTO-a (WT/MIN(24)/37) prepoznat je napredak postignut u neformalnom procesu reforme rješavanja sporova, a od dužnosnika je zatraženo da ubrzaju rasprave kako bi se postigao cilj da do 2024. svim članicama bude dostupan sustav rješavanja sporova koji u potpunosti i dobro funkcionira, kako je već utvrđeno na 12. ministarskoj konferenciji. To se nije dogodilo „do 2024.”, a vrlo su mali izgledi da će se postići u okviru 14. ministarske konferencije. Međutim, Uniji je potpuno funkcionalan sustav rješavanja sporova u WTO-u i dalje prioritet. Stoga bi se Unija trebala zalagati za smislenu reformu sustava rješavanja sporova kako bi se uzeli u obzir interesi država članica, a istodobno očuvale njegove temeljne značajke kojima se podupire multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima. Postigne li se takav dogovor, Unija bi ga trebala podržati,

·subvencije za ribarstvo: Ministarskom odlukom WTO-a od 17. lipnja 2022. (WT/MIN(22)/33) donesen je Sporazum o subvencijama za ribarstvo i istodobno se pozvalo na postizanje sveobuhvatnog sporazuma o subvencijama za ribarstvo. Sporazum o subvencijama za ribarstvo stupio je na snagu 15. rujna 2025., a ako se sveobuhvatna pravila ne donesu u roku od četiri godine od njegova stupanja na snagu i Glavno vijeće ne odluči drukčije, taj sporazum odmah prestaje važiti. WTO se zalaže za postizanje multilateralnog sporazuma o dodatnim odredbama kojima bi se postigla sveobuhvatna pravila. Budu li pregovori o dodatnim uredbama uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·sigurnost opskrbe hranom: WTO treba poduzeti mjere za rješavanje postojećih problema u području sigurnosti opskrbe hranom, koje pogoršavaju posljedice ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i globalni izazovi u području klime i okoliša. Očekuje se da će se o sigurnosti hrane raspravljati na 14. ministarskoj konferenciji. Nadalje, ministri i ministrice na 12. ministarskoj konferenciji podržali su Izjavu o hitnom odgovoru na nesigurnost opskrbe hranom (WT/MIN(22)/28, WT/L/1139) kojom se Odboru za poljoprivredu nalaže da donese poseban program rada kako bi se ispitali načini na koje bi se Odluka o mjerama u vezi s mogućim negativnim učincima programa reformi na najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznice hrane (Odluka iz Marakeša) mogla učiniti djelotvornijom i operativnijom. Istodobno je državama članicama naloženo da razmotre potrebe najmanje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koje su neto uvoznice hrane kako bi se povećala njihova otpornost na akutnu nestabilnost opskrbe hranom, primjerice razmatranjem najboljeg načina za korištenje fleksibilnih mogućnosti za jačanje njihove poljoprivredne proizvodnje i poboljšanje njihove domaće sigurnosti opskrbe hranom u izvanrednim situacijama. Članice su se dogovorile da će do kraja studenog 2023. zaključiti program rada i donijeti zajedničke preporuke. Članice su u travnju 2024. usvojile izvješće o programu rada (G/AG/38) sa skupom preporuka i zaključaka. Dovede li taj rad do nekog ishoda, EU bi ga trebao podržati,

·domaća potpora u poljoprivredi: pregovori o domaćoj potpori koja narušava trgovinsku razmjenu predviđeni su člankom 20. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi i dio su mandata u okviru Razvojnog plana iz Dohe, kako je utvrđeno u Ministarskoj deklaraciji iz Dohe od 14. studenog 2001. (WT/MIN(01)/DEC/1). Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·držanje javnih zaliha prehrambenih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom: cilj je pregovora postići dogovor o „trajnom rješenju” za ostvarenje cilja utvrđenog Ministarskom odlukom s Balija od 7. prosinca 2013. o držanju javnih zaliha prehrambenih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom (WT/MIN(13)/38-WT/L/913), kako je protumačena u naknadno donesenoj Odluci Glavnog vijeća od 27. studenog 2014. (WT/L/939). Taj je cilj ponovljen u Ministarskoj odluci iz Nairobija od 19. prosinca 2015. (WT/MIN(15)/44-WT/L/979). Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·izvozna ograničenja u poljoprivredi: na 12. ministarskoj konferenciji održanoj u Ženevi članice WTO-a podržale su povijesnu Ministarsku odluku o izuzimanju hrane nabavljene u okviru Svjetskog programa za hranu iz zabrane ili ograničenja izvoza (WT/MIN(22)/29, WT/L/1140). Mnoge članice podržavaju daljnje jačanje transparentnosti i predvidljivosti zabrana i ograničenja izvoza, kao i poboljšanje relevantnih pravila. Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·izvozna konkurencija u poljoprivredi: Ministarskom odlukom iz Nairobija od 19. prosinca 2015. (WT/MIN(15)/45) ukinute su izvozne subvencije i utvrđena pravila o drugim mjerama s istovrsnim učinkom. U pregovorima u tom području naglasak je trenutačno na poboljšanju transparentnosti i dodatnim pravilima o izvoznoj konkurenciji. Donošenje izvješća o trogodišnjem preispitivanju i odluke o zahtjevima i formatima za izvješćivanje o izvoznoj konkurenciji koja je donesena u prosincu 2024. (G/AG/39) smatraju se pozitivnim korakom koji doprinosi praćenju potencijalnih zaobilaženja pravila. Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·pristup tržištu u poljoprivredi: pregovori o tržišnom pristupu za znatna progresivna smanjenja zaštite predviđeni su člankom 20. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi i dio su mandata u okviru Razvojnog plana iz Dohe, kako je utvrđeno u Ministarskoj deklaraciji iz Dohe od 14. studenog 2001. (WT/MIN(01)/DEC/1). Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·posebni zaštitni mehanizam u poljoprivredi: pregovori o posebnom zaštitnom mehanizmu u poljoprivredi nastavljeni su u skladu s prijedlozima i Ministarskom odlukom iz Nairobija (WT/MIN(15)/43–WT/L/978). Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod,

·pamuk: pregovori o pamuku nastavljeni su unutar okvira utvrđenog u stavcima 5., 6. i 7. Ministarske odluke s Balija o pamuku (WT/MIN(13)/41–WT/L/916) te u stavku 14. Ministarske odluke iz Nairobija o pamuku (WT/MIN(15)/46–WT/L/981). Budu li pregovori uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod, 

·poseban i različit tretman: pregovori o odredbama o posebnom i različitom tretmanu, među ostalim u kontekstu rasprava o nekim prijedlozima skupine G-90 (Afrička skupina, Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država, Skupina najmanje razvijenih zemalja) u područjima kao što su subvencije, investicijske mjere u vezi s trgovinom (TRIMS) i prijenos tehnologije u okviru trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), mogli bi dovesti do ministarskog ishoda na 14. ministarskoj konferenciji, primjerice objašnjenja postojećih odredaba ili odobravanja dodatnog posebnog i različitog tretmana najmanje razvijenim zemljama i određenim zemljama u razvoju, a EU bi trebao podržati takav ishod. Međutim, zbog razlika u stajalištima u pregovorima, EU smatra da je moguće da te teme postanu dio programa rada nakon 14. ministarske konferencije, a mogući su i drugi ishodi koji ne bi podrazumijevali promjenu sporazumâ WTO-a, 

·prijedlog o izlasku iz kategorije najmanje razvijenih zemalja – mjere potpore u određenim sporazumima i odlukama WTO-a: u tijeku su pregovori o prijedlozima Skupine najmanje razvijenih zemalja o mjerama potpore za lakši izlazak članica WTO-a iz kategorije najmanje razvijenih zemalja: za odgovarajuće razdoblje produljiti odredbe o posebnom i različitom tretmanu u određenim sporazumima i odlukama WTO-a, osobito u sporazumima o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva i poljoprivredi. Ako bude potreban ministarski ishod, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod. Takvim bi se ishodom određene odredbe o najmanje razvijenim zemljama mogle na strogo ograničeno razdoblje proširiti na zemlje koje su nedavno izašle iz kategorije najmanje razvijenih zemalja,

·Sporazum o elektroničkoj trgovini: pregovori o Sporazumu o elektroničkoj trgovini započeli su u siječnju 2019. pokretanjem zajedničke inicijative WTO-a za elektroničku trgovinu („zajednička izjava o elektroničkoj trgovini”). Pregovorima se nastojalo utvrditi osnovna međunarodna trgovinska pravila kojima bi se uredila digitalna trgovina te promicale i olakšale digitalne transakcije. Nakon pet godina pregovora potpisnici zajedničke izjave o elektroničkoj trgovini 26. srpnja 2024. dogovorili su stabilan tekst Sporazuma. Sporazum sadržava trgovinska pravila za: (1) olakšavanje prekogranične digitalne trgovine (npr. trgovanje bez papira, elektronički ugovori, elektronička autentifikacija i elektronički potpisi), (2) povećanje povjerenja u okruženje za digitalnu trgovinu (npr. pravila o neželjenom elektroničkom oglašavanju, zaštiti potrošača na internetu, kibernetičkoj sigurnosti ili pristupu otvorenom internetu) i (3) promicanje pouzdane međunarodne digitalne trgovine (npr. elektronička plaćanja ili telekomunikacijske usluge). Sporazumom se i trajno zabranjuju carine na elektroničke prijenose, što je jedan od ključnih komercijalnih prioriteta industrije EU-a. Sporazum o elektroničkoj trgovini trebao bi postati dio pravnog okvira WTO-a kao plurilateralni sporazum koji će se uključiti u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u i Unija bi to trebala podržati. Odlukom Vijeća (EU) 2025/915 od 12. svibnja 2025. utvrđeno je stajalište koje treba zauzeti u ime Unije o tom pitanju u Glavnom Vijeću 3 . No nekoliko je zemalja odbacilo prijedlog podnesen Glavnom vijeću u veljači 2025. Ponovno će se razmotriti na sastanku Glavnog vijeća u prosincu 2025. Unija bi se trebala moći pridružiti konsenzusu o tom pitanju na 14. ministarskoj konferenciji ako to bude potrebno,

·Sporazum o olakšavanju ulaganja u razvoj: pregovori o Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj službeno su započeli u rujnu 2020., a dovršeni su u srpnju 2023. U inicijativi sudjeluje 128 članica, od kojih su većina zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje. Odnosi se na pravila o transparentnosti, pojednostavnjenje administrativnih postupaka i usklađenost domaćih propisa koja će se primjenjivati na sve sektore gospodarstva i na sve mjere povezane s aktivnostima ulaganja. Na 13. ministarskoj konferenciji Unija je bila spremna pridružiti se konsenzusu o uključivanju Sporazuma o olakšavanju ulaganja u razvoj u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u 4 . Međutim, odluci o uključivanju protivile su se na 13. ministarskoj konferenciji Indija, Južna Afrika i Turska. Odluci o uključivanju protivilo se i na sastancima Glavnog vijeća nakon 13. ministarske konferencije. EU bi trebao podržati ponovljeni zahtjev za uključivanje u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u te bi se trebao pridružiti konsenzusu o toj odluci na 14. ministarskoj konferenciji ili, prema potrebi, na sljedećim sastancima Glavnog vijeća prije iduće Ministarske konferencije WTO-a na istu temu,

·zahtjev za odobrenje izuzeća WTO-a: izuzeće doneseno na temelju Odluke WT/L/970, koje je WTO odobrilo 30. studenog 2015., Sjedinjenim Američkim Državama omogućilo je da uvedu bescarinski tretman za prihvatljive proizvode podrijetlom iz zemalja korisnica supsaharske Afrike određenih u skladu sa Zakonom o gospodarskom rastu u Africi. To je izuzeće isteklo 30. rujna 2025., a WTO-o nije upućen službeni zahtjev za njegovo produljenje. Ako se podnese novi zahtjev za izuzeće, Unija bi ga trebala podržati, što je u skladu s prethodnom podrškom takvim zahtjevima, kako je navedeno u Odluci Vijeća (EU) 2015/1942,

·osnivanje dodatnog odbora za nove tehnologije: sve brža digitalna transformacija i rapidna pojava novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, lanac blokova, internet stvari i kvantno računalstvo otvaraju nova pitanja koja utječu na politiku međunarodne trgovine i koja vrijedi ciljano analizirati. Ako se na 14. ministarskoj konferenciji postigne konsenzus o osnivanju dodatnog odbora koji bi bio zadužen za ispitivanje učinka novih tehnologija na globalnu trgovinu, Unija bi se trebala pridružiti tom konsenzusu.

Budući da se trenutačno vode pregovori o svim spomenutim elementima, Komisija očekuje da će Vijeće odluku o stajalištu EU-a o ishodu pregovora donijeti kad se situacija u pogledu relevantnih tekstova dovoljno razjasni na sastanku Ministarske konferencije.

Inicijativa je potpuno u skladu s postojećim odredbama politike. Slične su odluke bile pripremljene za prijašnje ministarske konferencije WTO-a, uključujući zadnju 13. ministarsku konferenciju WTO-a održanu 2024.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 5 .

4.1.2.Primjena na ovaj predmet

Ministarska konferencija WTO-a tijelo je osnovano na temelju sporazuma, odnosno Sporazuma o WTO-u, koje je u skladu s člankom IV. stavkom 1. Sporazuma o WTO-u ovlašteno donositi odluke o svim pitanjima obuhvaćenima multilateralnim trgovinskim sporazumima, pa tako i o odlukama koje proizvode pravne učinke.

U skladu s člankom IV. stavkom 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije njezine zadaće obavlja Glavno vijeće.

Prethodno spomenuti predviđeni akti mogu utjecati na prava i obveze Unije, te su stoga akti koji proizvode pravne učinke, na temelju pravila međunarodnog prava.

Predviđenim aktima ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni cilj i sadržaj predviđenih akata odnose se na zajedničku trgovinsku politiku.

Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 207. UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2026/0005 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 14. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Unija je Odlukom Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. 6 sklopila Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”), koji je stupio na snagu 1. siječnja 1995.

(2)U skladu s člankom IV. stavkom 1. i člankom IX. stavkom 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije („WTO”) može donositi odluke konsenzusom.

(3)Ministarska konferencija WTO-a na svojem 14. sastanku koji će se održati od 26. do 29. ožujka 2026. može donijeti odluke o reformi rješavanja sporova, subvencijama za ribarstvo, sigurnosti opskrbe hranom, domaćoj potpori u poljoprivredi, držanju javnih zaliha prehrambenih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom, izvoznim ograničenjima u poljoprivredi, pristupu tržištu u poljoprivredi, posebnom zaštitnom mehanizmu u poljoprivredi, pamuku, posebnom i različitom tretmanu, prijedlogu o izlasku iz kategorije najmanje razvijenih zemalja (Prilog 2.), Sporazumu o elektroničkoj trgovini, Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj, zahtjevu za odobrenje izuzeća i osnivanju dodatnog odbora.

(4)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Ministarske konferencije WTO-a jer će te odluke biti obvezujuće za Uniju.

(5)Na 13. ministarskoj konferenciji u Abu Dhabiju ministarskom odlukom WTO-a (WT/MIN(24)/37) prepoznat je napredak postignut u neformalnom procesu reforme rješavanja sporova, a od dužnosnika je zatraženo da ubrzaju rasprave kako bi se postigao cilj da do 2024. svim članicama bude dostupan sustav rješavanja sporova koji u potpunosti i dobro funkcionira, kako je već utvrđeno na 12. ministarskoj konferenciji. To se nije dogodilo „do 2024.”, a vrlo su mali izgledi da će se postići u okviru 14. ministarske konferencije. Međutim, Uniji je potpuno funkcionalan sustav rješavanja sporova u WTO-u i dalje prioritet. Stoga bi se Unija trebala zalagati za smislenu reformu sustava rješavanja sporova kako bi se uzeli u obzir interesi država članica, a istodobno očuvale njegove temeljne značajke kojima se podupire multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima. Postigne li se takav dogovor, Unija bi ga trebala podržati.

(6)Ministarskom odlukom WTO-a od 17. lipnja 2022. (WT/MIN(22)/33) donesen je Sporazum o subvencijama za ribarstvo i istodobno se pozvalo na postizanje sveobuhvatnog sporazuma o subvencijama za ribarstvo. Sporazum o subvencijama za ribarstvo stupio je na snagu 15. rujna 2025. 7 , a ako se sveobuhvatna pravila ne donesu u roku od četiri godine od njegova stupanja na snagu i Glavno vijeće ne odluči drukčije, taj sporazum odmah prestaje važiti. WTO se zalaže za postizanje multilateralnog sporazuma o dodatnim odredbama kojima bi se postigla sveobuhvatna pravila. Budu li pregovori o dodatnim uredbama uspješni, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod.

(7)WTO treba poduzeti mjere za odgovor na trenutačne izazove u području sigurnosti opskrbe hranom, koji su pogoršani posljedicama ničim izazvane i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu, u kontekstu globalnih izazova u području okoliša, klimatskih promjena i povezanih prirodnih katastrofa, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja. Očekuje se da će se o sigurnosti hrane raspravljati na 14. ministarskoj konferenciji. Nadalje, ministri i ministrice na 12. ministarskoj konferenciji podržali su Izjavu o hitnom odgovoru na nesigurnost opskrbe hranom (WT/MIN(22)/28, WT/L/1139) kojom se Odboru za poljoprivredu nalaže da donese poseban program rada kako bi se ispitali načini na koje bi se Odluka o mjerama u vezi s moguće negativnim učincima programa reformi na najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznice hrane (Odluka iz Marakeša) mogla učiniti djelotvornijom i operativnijom. Istodobno je državama članicama naloženo da razmotre potrebe najmanje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju koje su neto uvoznice hrane kako bi se povećala njihova otpornost na akutnu nestabilnost opskrbe hranom, primjerice razmatranjem najboljeg načina za korištenje fleksibilnih mogućnosti za jačanje njihove poljoprivredne proizvodnje i poboljšanje njihove domaće sigurnosti opskrbe hranom u izvanrednim situacijama. Članice su u travnju 2024. usvojile izvješće o programu rada (G/AG/38) sa skupom preporuka i zaključaka. Dovede li taj rad do nekog ishoda, EU bi ga trebao podržati.

(8)Pregovori o domaćoj potpori koja narušava trgovinsku razmjenu predviđeni su člankom 20. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi i dio su mandata u okviru Razvojnog plana iz Dohe, kako je utvrđeno u Ministarskoj deklaraciji iz Dohe od 14. studenog 2001. (WT/MIN(01)/DEC/1). Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(9)Pregovorima o držanju javnih zaliha radi sigurnosti opskrbe hranom nastoji se postići dogovor o „trajnom rješenju” za ostvarenje cilja utvrđenog Ministarskom odlukom s Balija od 7. prosinca 2013. o držanju javnih zaliha radi sigurnosti opskrbe hranom (WT/MIN(13)/38-WT/L/913), kako je protumačena u naknadno donesenoj Odluci Glavnog vijeća od 27. studenog 2014. (WT/L/939). Taj je cilj ponovljen u Ministarskoj odluci iz Nairobija od 19. prosinca 2015. (WT/MIN(15)/44-WT/L/979). Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(10)Na 12. ministarskoj konferenciji održanoj u Ženevi članice WTO-a podržale su povijesnu Ministarsku odluku o izuzimanju hrane nabavljene u okviru Svjetskog programa za hranu iz zabrane ili ograničenja izvoza (WT/MIN(22)/29, WT/L/1140). Pregovori o izvoznim ograničenjima u poljoprivredi pokazali su da velik broj članica WTO-a podržava daljnje jačanje transparentnosti i predvidljivosti zabrana i ograničenja izvoza, kao i poboljšanje relevantnih pravila. Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(11)Ministarskom odlukom iz Nairobija od 19. prosinca 2015. (WT/MIN(15)/45) ukinute su izvozne subvencije i utvrđena su pravila o mjerama s istovrsnim učinkom. U pregovorima u tom području naglasak je na poboljšanju transparentnosti i dodatnim pravilima o izvoznojkonkurenciji. Donošenje izvješća o trogodišnjem preispitivanju i odluke o zahtjevima i formatima za izvješćivanje o izvoznoj konkurenciji u prosincu 2024. (G/AG/39) smatraju se pozitivnim korakom koji doprinosi praćenju potencijalnih zaobilaženja pravila. Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(12)Pregovori o tržišnom pristupu za znatna progresivna smanjenja zaštite predviđeni su člankom 20. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi i dio su mandata u okviru Razvojnog plana iz Dohe, kako je utvrđeno u Ministarskoj deklaraciji iz Dohe od 14. studenog 2001. (WT/MIN(01)/DEC/1). Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(13)Pregovori o posebnom zaštitnom mehanizmu u poljoprivredi nastavljeni su u skladu s Ministarskom odlukom iz Nairobija (WT/MIN(15)/43–WT/L/978). Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod.

(14)Rasprave o pamuku nastavljene su unutar okvira utvrđenog u stavcima 5., 6. i 7. Ministarske odluke s Balija o pamuku (WT/MIN(13)/41–WT/L/916) te u stavku 14. Ministarske odluke iz Nairobija o pamuku (WT/MIN(15)/46–WT/L/981). Budu li pregovori uspješni, Unija bi trebala podržati dogovoreni ishod u tom području.

(15)Pregovori o odredbama o posebnom i različitom tretmanu, među ostalim u kontekstu rasprava o nekim prijedlozima skupine G-90 (Afrička skupina, Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država, Skupina najmanje razvijenih zemalja) u područjima kao što su subvencije, investicijske mjere u vezi s trgovinom (TRIMS) i prijenos tehnologije u okviru trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), mogli bi dovesti do ministarskog ishoda na 14. ministarskoj konferenciji, primjerice objašnjenja postojećih odredaba ili odobravanja dodatnog posebnog i različitog tretmana najmanje razvijenim zemljama i određenim zemljama u razvoju, a EU bi trebao podržati takav ishod.

(16)U tijeku su pregovori o prijedlozima Skupine najmanje razvijenih zemalja o mjerama potpore za lakši prelazak članica WTO-a iz kategorije najmanje razvijenih zemalja: za odgovarajuće razdoblje produljiti odredbe o posebnom i različitom tretmanu u određenim sporazumima i odlukama WTO-a, osobito u sporazumima o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva i poljoprivredi. Ako bude potreban ministarski ishod, EU bi trebao podržati dogovoreni ishod. Takvim bi se ishodom određene odredbe o najmanje razvijenim zemljama mogle na strogo ograničeno razdoblje proširiti na zemlje koje su nedavno izašle iz kategorije najmanje razvijenih zemalja.

(17)Pregovori o Sporazumu o elektroničkoj trgovini službeno su započeli u siječnju 2019. Pregovore je u ime Unije vodila Komisija. Uključene članice WTO-a dogovorile su 26. srpnja 2024. stabilan tekst Sporazuma o elektroničkoj trgovini. Unija je na relevantnim sastancima Glavnog vijeća podržala uključivanje tog sporazuma u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u. Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 14. ministarskoj konferenciji WTO-a trebalo bi obuhvaćati i podršku uključivanju tog sporazuma u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u.

(18)Pregovori o Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj službeno su započeli u rujnu 2020., a dovršeni su u srpnju 2023. U inicijativi sudjeluje 128 članica, od kojih su većina zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje. Odnosi se na pravila o transparentnosti, pojednostavnjenje administrativnih postupaka i usklađenost domaćih propisa koja će se primjenjivati na sve sektore gospodarstva i na sve mjere povezane s aktivnostima ulaganja. Sporazum je predložen kao plurilateralni sporazum koji treba uključiti u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u. Unija je na 13. ministarskoj konferenciji i sljedećim sastancima Glavnog vijeća podržala to uključivanje, no na 13. ministarskoj konferenciji protivile su mu se Indija, Južna Afrika i Turska. Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 14. ministarskoj konferenciji WTO-a trebalo bi biti da se podrži uključivanje tog sporazuma u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u.

(19)U skladu s člankom IV. stavkom 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije njezine zadaće obavlja Glavno vijeće. Ako 14. ministarska konferencija ne donese odluku o uključivanju Sporazuma o elektroničkoj trgovini ili Sporazuma o olakšavanju ulaganja u razvoj u Prilog 4. Sporazumu o WTO-u, Unija bi to uključivanje trebala podržati na relevantnim sastancima Glavnog vijeća. Kad je riječ o Sporazumu o elektroničkoj trgovini, stajalište Unije u pogledu sastanaka Glavnog vijeća utvrđeno je Odlukom Vijeća (EU) 2025/915 od 12. svibnja 2025. 8 Stoga je primjereno da se za potrebe Sporazuma o olakšavanju ulaganja u razvoj ova Odluka odnosi i na sastanke Glavnog vijeća nakon 14. ministarske konferencije i prije iduće Ministarske konferencije WTO-a na istu temu.

(20)Izuzeće doneseno na temelju Odluke WT/L/970, koje je WTO odobrilo 30. studenog 2015., Sjedinjenim Američkim Državama omogućilo je da uvedu bescarinski tretman za prihvatljive proizvode podrijetlom iz zemalja korisnica supsaharske Afrike određenih u skladu sa Zakonom o gospodarskom rastu u Africi. To je izuzeće isteklo 30. rujna 2025., a WTO-o nije upućen službeni zahtjev za njegovo produljenje. Ako se podnese novi zahtjev za izuzeće, Unija bi ga trebala podržati, što je u skladu s prethodnom podrškom takvim zahtjevima, kako je navedeno u Odluci Vijeća (EU) 2015/1942.

(21)Sve brža digitalna transformacija i rapidna pojava novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, lanac blokova, internet stvari i kvantno računalstvo otvaraju nova pitanja koja utječu na politiku međunarodne trgovine i koja vrijedi ciljano analizirati. Ako se na 14. ministarskoj konferenciji postigne konsenzus o osnivanju dodatnog odbora koji bi bio zadužen za ispitivanje učinka novih tehnologija na globalnu trgovinu, Unija bi se trebala pridružiti tom konsenzusu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 14. zasjedanju Ministarske konferencije WTO-a jest sljedeće:

pridružiti se konsenzusu koji postignu članice WTO-a s ciljem donošenja odluka o reformi rješavanja sporova, subvencijama za ribarstvo, sigurnosti opskrbe hranom, domaćoj potpori u poljoprivredi, držanju javnih zaliha prehrambenih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom, izvoznim ograničenjima u poljoprivredi, izvoznoj konkurenciji u poljoprivredi, pristupu tržištu u poljoprivredi, posebnom zaštitnom mehanizmu u poljoprivredi, pamuku, posebnom i različitom tretmanu, prijedlogu o izlasku iz kategorije najmanje razvijenih zemalja – „mjere potpore” u određenim sporazumima i odlukama WTO-a („Prilog 2.”), Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj, Sporazumu o elektroničkoj trgovini, zahtjevu za odobrenje izuzeća WTO-a i osnivanju dodatnog odbora.

Kad je riječ o Sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj, ova se Odluka prema potrebi odnosi i na stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na svim sljedećim sastancima Glavnog vijeća prije iduće Ministarske konferencije WTO-a na istu temu.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.), SL L 336, 23.12.1994., str. 1.

(2)    Ako bi se, protivno trenutačnim očekivanjima, konsenzus formalizirao međunarodnim sporazumom o izmjeni Sporazuma o WTO-u ili plurilateralnim međunarodnim sporazumom među određenim članicama WTO-a, Komisija bi iznijela potrebne prijedloge u skladu s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a nakon donošenja tekstova i nakon što ih 14. ministarska konferencija ili predmetne države članice WTO-a otvore za prihvaćanje na 14. ministarskoj konferenciji.

(3)    Odluka Vijeća (EU) 2025/915 od 12. svibnja 2025. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu uključivanja Sporazuma o elektroničkoj trgovini u Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (SL L, 15.5.2025.)

(4)    Odluka Vijeća (EU) 2024/444 od 29. siječnja 2024. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije na 13. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije u pogledu uključivanja Sporazuma o olakšavanju ulaganja u razvoj u Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (SL L, 1.2.2024.)

(5)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, t. 61.–64.

(6)    SL L 336, 23.12.1994., str. 1.

(7)    SL L, 2025/1962, 25.9.2025., http://data.europa.eu/eli/notice/2025/1962/oj  

(8)    Odluka Vijeća (EU) 2025/915 od 12. svibnja 2025. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu uključivanja Sporazuma o elektroničkoj trgovini u Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (SL L, 15.5.2025.)