This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52026DC0302
REPORT FROM THE COMMISSION Bulgaria, Germany, Estonia, Latvia, Slovenia Report prepared in accordance with Article 126(3) of the Treaty on the Functioning of the European Union
IZVJEŠĆE KOMISIJE Bugarska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
IZVJEŠĆE KOMISIJE Bugarska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
COM/2026/302 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.6.2026.
COM(2026) 302 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE
Bugarska, Njemačka, Estonija, Latvija, Slovenija
Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
1.Uvod
Člankom 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se postupak u slučaju prekomjernog deficita. Taj je postupak dodatno razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita 1 , koja je dio Pakta o stabilnosti i rastu.
U skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a svrha je ovog izvješća Komisije utvrditi države članice za koje se mora ispitati usklađenost s kriterijem deficita i/ili kriterijem duga te dati tu procjenu 2 .
Kriterij deficita ispunjen je ako stvarni deficit opće države u prethodnoj godini (2025.) i planirani deficit za tekuću godinu (2026.) ne premašuju referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Ako ijedan od njih premašuje taj postotak, Komisija ispituje smanjuje li se udio deficita znatno i kontinuirano te je li blizu referentne vrijednosti. Komisija ispituje i premašuje li deficit referentnu vrijednost iznimno i privremeno te je li i dalje blizu referentne vrijednosti. Komisija i Vijeće razmatraju relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita ako: (i) državni dug ne premašuje 60 % BDP-a ili (ii) dug premašuje 60 % BDP-a, ali je deficit blizu 3 % BDP-a i premašivanje je samo privremeno.
Kriterij duga ispunjen je ako bruto dug opće države na kraju prethodne godine (2025.) ne premašuje referentnu vrijednost od 60 % BDP-a. Ako premašuje tu referentnu vrijednost, Komisija ispituje smanjuje li se udio duga u dovoljnoj mjeri i približava li se referentnoj vrijednosti zadovoljavajućim tempom. Prema Uredbi (EZ) br. 1467/97 taj se zahtjev provodi tako da se prati poštuje li država članica čiji udio duga premašuje 60 % BDP-a maksimalne stope rasta neto rashoda 3 koje je preporučilo Vijeće 4 , pri čemu se na kontrolnom računu prate pozitivna i negativna odstupanja. 5 Ako dug opće države premašuje 60 % BDP-a, fiskalna pozicija nije „gotovo uravnotežen[a] ili nije u višku” 6 , a dugovanja na kontrolnom računu države članice premašuju 0,3 % BDP-a godišnje ili 0,6 % BDP-a kumulativno, Komisija treba pripremiti izvješće. U tom izvješću Komisija i Vijeće razmatraju relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija duga za sve predmetne države članice.
Izvješće je strukturirano kako slijedi. U odjeljku 2 . utvrđuju se države članice za koje se mora ispitati usklađenost s kriterijem deficita (Bugarska, Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija) i daje procjena prije razmatranja relevantnih čimbenika. U odjeljku 3 . utvrđuje se da se za nijednu državu članicu ne mora ispitati usklađenost s kriterijem duga. U odjeljku 4 . razmatraju se relevantni čimbenici. U završnom odjeljku navode se opći zaključci o usklađenosti s kriterijem deficita i kriterijem duga. Format ovog izvješća, koje obuhvaća sve predmetne države članice zajedno, kao i u prethodnim godinama, omogućuje usporedbu različitih slučajeva, a svaka se država članica razmatra i zasebno.
2.Kriterij deficita
Kad je riječ procjeni kriterija deficita, ovo se izvješće odnosi na one države članice (koje trenutačno nemaju prekomjerni deficit) za koje stvarni udio deficita u 2025. koji je dostavio Eurostat 7 ili planirani udio deficita za 2026. koji je dostavljen Eurostatu u proljetnoj fiskalnoj obavijesti 2026. 8 premašuje referentnu vrijednost od 3 % BDP-a ili za koje oba ta pokazatelja premašuju tu referentnu vrijednost. Ako Eurostatu nisu dostavljeni podaci o planiranom deficitu za 2026., izvor je godišnje izvješće o napretku države članice za 2026. 9 , što je bio slučaj sa Slovenijom. Bugarska nije prijavila planirani deficit za 2026. ni Eurostatu ni u svojem godišnjem izvješću o napretku za 2026. S obzirom na to da Komisijina proljetna prognoza 2026. 10 pokazuje da je deficit Bugarske 2026. znatno iznad referentne vrijednosti, u ovom se izvješću procjenjuje i taj predviđeni deficit za 2026.
Deficit opće države u Bugarskoj premašio je 2025. referentnu vrijednost od 3 % BDP-a, dok su Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija 2025. imale državni deficit ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a, ali planirani deficit za 2026. koji premašuje 3 % BDP-a (vidjeti tablicu 1.). Stoga se u ovom izvješću procjenjuje usklađenost s kriterijem deficita u Bugarskoj, Njemačkoj, Estoniji, Latviji i Sloveniji. U sljedećim se odlomcima za svaku od tih država članica analiziraju deficiti koji premašuju referentnu vrijednost s obzirom na to jesu li blizu referentne vrijednosti i je li premašivanje privremeno i iznimno. U tu se svrhu u procjeni uzima u obzir Komisijina proljetna prognoza 2026., s datumom zaključenja 4. svibnja 2026. (tablica 1.).
U Bugarskoj je državni deficit 2025. iznosio 3,5 % BDP-a. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit za 2026. od 4,1 % BDP-a. Procjenjuje se da su deficiti u 2025. i 2026. iznad i ne blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se i da će državni deficit Bugarske u 2027. i dalje premašivati referentnu vrijednost. Stoga se procjenjuje da premašivanje referentne vrijednosti deficita neće biti privremeno. Vijeće je 8. srpnja 2025. donijelo Preporuku 11 za Bugarsku na temelju članka 26. Uredbe 2024/1263 (nacionalna klauzula o odstupanju 12 ). Tom Preporukom Bugarskoj se dopušta privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda kako ih je utvrdilo Vijeće radi prilagodbe povećanju potrošnje za obranu 13 , i to za najviše 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2025. do 2028. u odnosu na referentnu godinu 2024. U Preporuci su dokumentirane iznimne okolnosti izvan kontrole države sa znatnim učinkom na javne financije kojima se financira povećanje potrošnje za obranu. Deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2025. u potpunosti se može objasniti povećanjem potrošnje za obranu od referentne godine 14 , ali to ne vrijedi za predviđeni deficit za 2026. koji premašuje referentnu vrijednost. Općenito, iako se smatra da je deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2025. izniman, procijenjeno je da deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2026. nije izniman.
Planirani deficit Njemačke za 2026. iznosi 4,2 % BDP-a. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit od 3,7 %. Stoga se procjenjuje da je planirani deficit u 2026. iznad, ali ne blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će državni deficit u Njemačkoj u 2027. i dalje premašivati referentnu vrijednost. Stoga se smatra da planirani deficit koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen. Vijeće je 10. listopada 2025. donijelo Preporuku 15 za Njemačku na temelju članka 26. Uredbe 2024/1263 (nacionalna klauzula o odstupanju). Tom Preporukom Njemačkoj se dopušta privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda kako ih je utvrdilo Vijeće radi prilagodbe povećanju potrošnje za obranu, i to za najviše 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2025. do 2028. u odnosu na referentnu godinu 2021. U Preporuci su dokumentirane iznimne okolnosti izvan kontrole države sa znatnim učinkom na javne financije kojima se financira povećanje potrošnje za obranu. Deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2026. u potpunosti se može objasniti povećanjem potrošnje za obranu od referentne godine 16 . S obzirom na to, procijenjeno je da je planirani deficit u 2026. koji premašuje referentnu vrijednost izniman.
Planirani deficit Estonije za 2026. dostavljen Eurostatu iznosi 4,5 % BDP-a, što je revidirano na 4,3 % BDP-a u njezinu godišnjem izvješću o napretku za 2026. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se udio deficita od 4,5 % BDP-a. Stoga se procjenjuje da je planirani deficit u 2026. iznad, ali ne blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će državni deficit u Estoniji u 2027. i dalje premašivati referentnu vrijednost. Stoga se smatra da planirani deficit koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen. Vijeće je 8. srpnja 2025. donijelo Preporuku 17 za Estoniju na temelju članka 26. Uredbe 2024/1263 (nacionalna klauzula o odstupanju). Tom Preporukom Estoniji se dopušta privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda radi prilagodbe povećanju potrošnje za obranu, i to za najviše 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2025. do 2028. u odnosu na referentnu godinu 2021. U Preporuci su dokumentirane iznimne okolnosti izvan kontrole države sa znatnim učinkom na javne financije kojima se financira povećanje potrošnje za obranu. Deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2026. u potpunosti se može objasniti povećanjem potrošnje za obranu (s gornjom granicom od 1,5 % BDP-a u skladu s maksimalnom fleksibilnošću na temelju nacionalne klauzule o odstupanju) od referentne godine 18 . S obzirom na to, procjenjuje se da je planirano premašivanje referentne vrijednosti u 2026. iznimno. Treba napomenuti da je predviđeno veliko povećanje deficita u Estoniji od 2025. do 2026. samo djelomično povezano s povećanjem potrošnje za obranu u 2026. Potrošnja za obranu u Estoniji većim je dijelom povećana prethodnih godina.
Planirani deficit Latvije za 2026. dostavljen Eurostatu iznosi 3,3 % BDP-a, što je revidirano na 3,0 % BDP-a u njezinu godišnjem izvješću o napretku za 2026. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit od 3,3 % BDP-a. Stoga se procjenjuje da je planirani deficit 2026. iznad, ali blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će državni deficit u Latviji u 2027. i dalje premašivati referentnu vrijednost. Stoga se smatra da planirani deficit koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen. Vijeće je 8. srpnja 2025. donijelo Preporuku 19 za Latviju na temelju članka 26. Uredbe 2024/1263 (nacionalna klauzula o odstupanju). Tom Preporukom Latviji se dopušta privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda kako ih je utvrdilo Vijeće radi prilagodbe povećanju potrošnje za obranu, i to za najviše 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2025. do 2028. u odnosu na referentnu godinu 2021. U Preporuci su dokumentirane iznimne okolnosti izvan kontrole države sa znatnim učinkom na javne financije kojima se financira povećanje potrošnje za obranu. Deficit koji premašuje referentnu vrijednost u 2026. u potpunosti se može objasniti povećanjem potrošnje za obranu (s gornjom granicom od 1,5 % BDP-a u skladu s maksimalnom fleksibilnošću na temelju nacionalne klauzule o odstupanju) od referentne godine 20 . S obzirom na to, procjenjuje se da je planirano premašivanje referentne vrijednosti u 2026. iznimno.
Planirani deficit Slovenije za 2026. iznosi 3,4 % BDP-a. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit od 3,3 %. Stoga se procjenjuje da je planirani deficit u 2026. iznad, ali blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će državni deficit u Sloveniji u 2027. i dalje premašivati referentnu vrijednost. Stoga se smatra da planirani deficit koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen. Vijeće je 8. srpnja 2025. donijelo Preporuku 21 za Sloveniju na temelju članka 26. Uredbe 2024/1263 (nacionalna klauzula o odstupanju). Tom Preporukom Sloveniji se dopušta privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda radi prilagodbe povećanju potrošnje za obranu, i to za najviše 1,5 % BDP-a u razdoblju od 2025. do 2028. u odnosu na referentnu godinu 2021. U Preporuci su dokumentirane iznimne okolnosti izvan kontrole države sa znatnim učinkom na javne financije kojima se financira povećanje potrošnje za obranu. Deficit u 2026. koji premašuje referentnu vrijednost u potpunosti se objašnjava povećanjem potrošnje za obranu od referentne godine 22 . S obzirom na to, procjenjuje se da je planirano premašivanje referentne vrijednosti u 2026. iznimno.
Ukratko, ova analiza je li deficit i dalje blizu referentne vrijednosti te je li premašivanje deficita iznimno i privremeno upućuje na to da Bugarska, Njemačka, Estonija, Latvija i Slovenija prije razmatranja relevantnih čimbenika ne ispunjavaju kriterij deficita.
Tablica 1– Saldo opće države
|
Postotak BDP-a |
Podaci koje je dostavio Eurostat |
Obavijest o postupku u slučaju prekomjernog deficita iz travnja 2026. |
Komisijina proljetna prognoza 2026. |
|
|
2025. |
2026. |
2026. |
2027. |
|
|
Države članice za koje je potrebno dodatno razmotriti usklađenost s kriterijem deficita |
||||
|
Bugarska |
–3,5 |
a |
–4,1 |
–4,3 |
|
Njemačka |
–2,7 |
–4,2 |
–3,7 |
–4,1 |
|
Estonija |
–2,0 |
–4,5 |
–4,5 |
–4,8 |
|
Latvija |
–2,5 |
–3,3 |
–3,3 |
–4,3 |
|
Slovenija |
–2,5 |
–3,4a |
–3,3 |
–3,5 |
|
Države članice za koje se u ovom izvješću ne razmatra usklađenost s kriterijem deficita |
||||
|
Češka |
–2,1 |
–2,6 |
–2,8 |
–2,9 |
|
Danska |
2,9 |
0,7 |
0,9 |
0,5 |
|
Irska |
1,8 |
1,0 |
1,4 |
1,2 |
|
Grčka |
1,7 |
–0,2 |
0,8 |
0,6 |
|
Španjolska |
–2,4 |
–2,1 |
–2,4 |
–2,0 |
|
Hrvatska |
–3,0 |
–2,9 |
–2,9 |
–2,7 |
|
Cipar |
3,4 |
1,8 |
2,1 |
2,5 |
|
Litva |
–1,8 |
–2,7 |
–2,2 |
–2,7 |
|
Luksemburg |
–2,0 |
–1,2 |
–1,2 |
–1,5 |
|
Nizozemska |
–1,6 |
–2,5 |
–2,5 |
–1,9 |
|
Portugal |
0,7 |
0,1 |
–0,1 |
–0,4 |
|
Švedska |
–1,3 |
–2,6 |
–2,8 |
–2,5 |
|
Izvor: Eurostat (podaci za 2025.), obavijest o postupku u slučaju prekomjernog deficita iz travnja 2026. i Komisijina proljetna prognoza 2026. (podaci za 2026. i 2027.). Napomena: Podebljani podaci znače da iznos deficita premašuje referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Sljedeće države članice su u postupku u slučaju prekomjernog deficita i stoga nisu obuhvaćene tablicom: od travnja 2020.: Rumunjska; od srpnja 2024.: Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka; od lipnja 2025.: Austrija i od siječnja 2026.: Finska. (a) Ako Eurostatu nisu dostavljeni podaci o planiranom deficitu za 2026. (u kontekstu obavijesti o postupku u slučaju prekomjernog deficita iz travnja 2026.), izvor je godišnje izvješće o napretku države članice za 2026. To je bio slučaj sa Slovenijom. Bugarska nije prijavila planirani deficit za 2026. ni Eurostatu ni u svojem godišnjem izvješću o napretku za 2026. |
||||
3.Kriterij duga
Kad je riječ o procjeni kriterija duga, u ovom izvješću razmatraju se one države članice (koje trenutačno nisu u prekomjernom deficitu) u kojima:
·stvarni udio bruto duga opće države u BDP-u, kako ga je dostavio Eurostat 23 , premašio je referentnu vrijednost od 60 % BDP-a krajem 2025.,
·i stvarni deficit u 2025., kako je također dostavio Eurostat, premašio je 0,5 % BDP-a, što odgovara proračunskom stanju za koje se ne može smatrati da je „gotovo uravnoteženo ili u višku”,
·i, na temelju izračuna Komisije 24 , kontrolni račun za 2025. pokazuje dugovanje koje premašuje prag od 0,3 % BDP-a godišnje i/ili prag od 0,6 % BDP-a kumulativno.
Odgovarajući podaci prikazani su u tablici 2. Krajem 2025. udio bruto duga opće države premašio je referentnu vrijednost u Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Sloveniji.
Grčka i Portugal imaju proračunski suficit. Stoga se u ovom izvješću za te dvije države ne razmatra dodatno kriterij duga jer se smatra da je ispunjen.
Na temelju izračuna Komisije, za Njemačku su na kontrolnom računu za 2025. evidentirana potraživanja, u godišnjem i kumulativnom smislu. Stoga se u ovom izvješću za Njemačku ne razmatra dodatno kriterij duga jer se smatra da je ispunjen.
Na temelju izračuna Komisije, za Španjolsku i Sloveniju su na kontrolnim računima za 2025. evidentirana odstupanja koja premašuju godišnji prag (njihova su dugovanja kumulativno ostala ispod praga). Međutim, na Sloveniju se primjenjuje nacionalna klauzula o odstupanju radi prilagodbe većoj potrošnji za obranu u razdoblju 2025. – 2028. 25 . Komisija je u međuvremenu, 22. svibnja 2026., preporučila Vijeću da aktivira nacionalnu klauzulu o odstupanju za Španjolsku nakon pozitivne ocjene zahtjeva Španjolske od 13. travnja 2026. radi prilagodbe povećanju rashoda za obranu u razdoblju 2025. – 2028. 26 . Uzimajući u obzir nacionalnu klauzulu o odstupanju za Sloveniju i uz pretpostavku da će Vijeće aktivirati nacionalnu klauzulu o odstupanju za Španjolsku, na proširenim kontrolnim računima 27 evidentirano je potraživanje (Španjolska) ili dugovanje u okviru praga od 0,6 % BDP-a (Slovenija). Stoga se u ovom izvješću za te dvije države članice ne razmatra dodatno kriterij duga jer se smatra da je ispunjen.
Ukratko, u ovom izvješću za nijednu državu članicu nije potrebno dodatno ispitati usklađenost s kriterijem duga.
Tablica 2 – Utvrđivanje država članica za daljnju procjenu kriterija duga
|
Postotak BDP-a |
Dug opće države na kraju 2025. |
Saldo opće države 2025. |
Evidentirana odstupanja1 rasta neto rashoda 2025. na kontrolnom računu2 |
||
|
Godišnje odstupanje |
Kumulativno odstupanje |
Kumulativno odstupanje (prošireni kontrolni račun3) |
|||
|
Države članice s udjelom duga koji premašuje 60 % BDP-a za koje se u ovom izvješću ne razmatra usklađenost s kriterijem duga |
|||||
|
Njemačka4 |
63,5 |
–2,7 |
–0,3 |
–0,3 |
–0,7 |
|
Grčka4 |
146,1 |
1,7 |
–0,3 |
–1,3 |
–1,5 |
|
Španjolska4 |
100,7 |
–2,4 |
0,4 |
0,1 |
–0,1 |
|
Portugal4 |
89,7 |
0,7 |
0,2 |
0,4 |
0,4 |
|
Slovenija4 |
65,7 |
–2,5 |
1,4 |
0,5 |
0,3 |
|
Države članice s udjelom duga manjim od 60 % BDP-a |
|||||
|
Bugarska4 |
29,9 |
–3,5 |
2,1 |
2,1 |
1,4 |
|
Češka4 |
44,3 |
–2,1 |
0,2 |
–1,4 |
–1,7 |
|
Danska4 |
27,9 |
2,9 |
1,0 |
–0,6 |
–1,6 |
|
Estonija4 |
24,1 |
–2,0 |
–2,0 |
–1,4 |
–2,9 |
|
Irska |
32,9 |
1,8 |
0,35 |
–0,15 |
nije dostupno6 |
|
Hrvatska4 |
56,3 |
–3,0 |
1,8 |
1,4 |
0,9 |
|
Cipar |
55,0 |
3,4 |
1,3 |
1,0 |
nije dostupno6 |
|
Latvija4 |
46,9 |
–2,5 |
–0,4 |
–1,9 |
–2,6 |
|
Litva4 |
39,5 |
–1,8 |
1,5 |
1,5 |
0,3 |
|
Luksemburg |
26,5 |
–2,0 |
1,3 |
0,6 |
nije dostupno6 |
|
Nizozemska |
44,4 |
–1,6 |
1,55 |
1,05 |
nije dostupno6 |
|
Švedska |
35,1 |
–1,3 |
–0,9 |
–1,1 |
nije dostupno6 |
|
Izvor: Eurostat i fiskalne statističke tablice s popratnim podacima relevantnima za procjenu proračunskih politika država članica, SWD(2026) 200 final, Bruxelles 3.6.2026. Napomena: Podebljani podaci znače da je ispunjen relevantni uvjet za ispitivanje usklađenosti s kriterijem duga u ovom izvješću kako je opisano u odjeljku 3. Sljedeće države članice su u postupku u slučaju prekomjernog deficita i stoga nisu obuhvaćene tablicom: od travnja 2020.: Rumunjska; od srpnja 2024.: Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka; od lipnja 2025.: Austrija i od siječnja 2026.: Finska. (1) Pozitivno odstupanje upućuje na rast neto rashoda koji premašuje kretanje iz preporuke Vijeća za državu članicu. (2) Za detaljno objašnjenje kontrolnog računa i proširenog kontrolnog računa vidjeti fiskalne statističke tablice (SWD(2026) 200 final). (3) Na proširenom kontrolnom računu isključena su odstupanja zbog povećanja rashoda za obranu na koje se primjenjuje fleksibilnost na temelju nacionalne klauzule o odstupanju. (4) Država članica koja koristi fleksibilnost na temelju nacionalne klauzule o odstupanju. Pretpostavlja se da će se ta fleksibilnost proširiti na Španjolsku, za koju je Komisija 22. svibnja 2026. preporučila Vijeću da aktivira nacionalnu klauzulu o odstupanju za obranu. (5) Za Irsku i Nizozemsku, odstupanja na temelju maksimalnih godišnjih i kumulativnih stopa rasta neto rashoda utvrđenih u preporukama Vijeća za državu članicu od 21. siječnja 2025., koja vrijede za 2025. (6) Nije primjenjivo na države članice za koje nacionalna klauzula o odstupanju nije aktivirana ili za koje Komisija nije preporučila njezinu aktivaciju. |
|||||
4.Relevantni čimbenici za procjenu usklađenosti s kriterijem deficita i kriterijem duga
U članku 126. stavku 3. UFEU-a propisano je da se u ovom izvješću za svaku državu članicu „vodi računa o tome je li državni deficit veći od državnih investicijskih izdataka i uzima u obzir sve ostale odgovarajuće čimbenike, uključujući srednjoročni gospodarski i proračunski položaj države članice”. Ti su čimbenici pojašnjeni u članku 2. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97, a odnose se na:
a)srednjoročno stanje duga, tj. „stupanj izazova povezanih s javnim dugom [...], razvoj stanja državnog duga i njegova financiranja te povezane čimbenike rizika, posebno strukturu dospijeća, denominaciju valute duga i nepredviđene obveze, uključujući sve implicitne obveze povezane sa starenjem stanovništva i privatnim dugom”;
b)„kretanja srednjoročnih proračunskih stanja, uključujući osobito veličinu stvarnog odstupanja od kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, u godišnjem i sveukupnom smislu kako je izmjereno kontrolnim računom”;
c)„kretanja srednjoročnog gospodarskog položaja, uključujući potencijalni rast, kretanje inflacije i ciklička kretanja u usporedbi s pretpostavkama na kojima se temelji kretanje neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće”;
d)„napredak u provedbi reformi i ulaganja, što posebno uključuje politike za sprečavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža i politike za provedbu zajedničke strategije rasta i zapošljavanja u Uniji, uključujući one koje se podupiru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost [...], te cjelokupnu kvalitetu javnih financija, posebno djelotvornost nacionalnih proračunskih okvira”; i
e)„povećanje državnih ulaganja u obranu, ako je primjenjivo, uzimajući u obzir i vrijeme evidentiranja rashoda za vojnu opremu.”; Nakon reforme okvira gospodarskog upravljanja među relevantne čimbenike dodano je povećanje državnih ulaganja u obranu.
Člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97 propisano je i da Komisija u ovom izvješću s dužnom pažnjom razmatra „sve druge čimbenike koje dotična država članica smatra relevantnima za sveobuhvatnu procjenu usklađenosti s kriterijima deficita i duga, a koje je država članica proslijedila Vijeću i Komisiji”.
Nadalje, u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1467/97 znatni izazovi povezani s javnim dugom jedan su od glavnih otegotnih čimbenika. Povoljna ciklička gospodarska, proračunska i financijska kretanja ne smatraju se olakotnim čimbenicima, dok se nepovoljna kretanja mogu smatrati olakotnim čimbenicima.
U skladu s duhom novog okvira upravljanja Komisija smatra da su odstupanja od maksimalnih preporučenih stopa rasta (točka (b)), posebno ako premašuju barem jedan od pragova (prag od 0,3 % BDP-a godišnje i prag od 0,6 % BDP-a kumulativno), posebno relevantan čimbenik.
Člankom 2. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 dodatno se predviđa da Vijeće i Komisija mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita (tj. na temelju članka 126. stavaka 5. i 6. UFEU-a) isključivo:
a)ako udio državnog duga u BDP-u ne premašuje referentnu vrijednost; ili
b)ako udio državnog duga u BDP-u premašuje referentnu vrijednost, ali je ispunjen dvostruki uvjet, tj. deficit je i dalje blizu referentne vrijednosti i samo privremeno premašuje referentnu vrijednost.
S druge strane, relevantni čimbenici uvijek bi se trebali uzeti u obzir u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija duga (tj. u skladu s člankom 126. stavcima 5. i 6. UFEU-a) za sve predmetne države članice.
Uzimajući u obzir države članice koje su obuhvaćene ispitivanjem kriterija deficita u ovom izvješću, udio duga u BDP-u u 2025., kako je prikazano u tablici 2., ne premašuje referentnu vrijednost u Bugarskoj, Estoniji i Latviji. Stoga Vijeće i Komisija za te države članice mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita.
Za Njemačku i Sloveniju, udio duga u BDP-u u 2025. premašuje referentnu vrijednost, a dvostruki uvjet koji mora biti ispunjen kako bi se uzeli u obzir relevantni čimbenici (blizina referentnoj vrijednosti i privremenost) nije ispunjen. Stoga Vijeće i Komisija za te države članice ne mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita.
Međutim, u skladu s ustaljenom praksom, relevantni čimbenici prikazani su u nastavku čak i za države članice za koje ih Vijeće i Komisija ne mogu uzeti u obzir u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita. U tom pogledu treba napomenuti da se u članku 2. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1467/97 navodi da se, ako Vijeće na temelju članka 126. stavka 6. UFEU-a odluči da u državi članici postoji prekomjerni deficit, u daljnjim fazama postupka u slučaju prekomjernog deficita 28 uzimaju u obzir relevantni čimbenici iz članka 126. stavka 3. UFEU-a za sve predmetne države članice.
Iako se u odjeljcima u nastavku koji se odnose na pojedine zemlje navode bitne informacije o srednjoročnom makroekonomskom stanju, uključujući doprinose rastu, i o srednjoročnom proračunskom stanju i stanju duga, više pojedinosti o makroekonomskim i fiskalnim izgledima dostupno je u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. 29
4.1.Bugarska
Za Bugarsku, Vijeće i Komisija mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita.
Srednjoročno makroekonomsko stanje. Realni BDP povećao se 2024. za 3,4 %, a 2025. se dodatno povećao za 3,1 %, uglavnom zbog velike domaće potražnje. Predviđa se da će gospodarski rast iznositi 2,5 % u 2026. i 2,2 % u 2027. te da će rast 2026. uglavnom biti potaknut kontinuiranim rastom komponenti domaće potražnje. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) povećala se s 2,6 % u 2024. na 3,5 % u 2025. te se predviđa da će iznositi 4,2 % u 2026. i 2,6 % u 2027., uglavnom zbog visokih cijena hrane (2025.) i energije (2026.) te postojane inflacije u sektoru usluga.
Srednjoročno proračunsko stanje, uključujući ulaganja. Deficit opće države u Bugarskoj povećao se s 3,0 % BDP-a u 2024. na 3,5 % BDP-a u 2025., što je uglavnom posljedica povećanja plaća u javnom sektoru, posebno u području obrane i sigurnosti, povećanja socijalnih izdataka, uključujući automatsku indeksaciju mirovina, i bespovratnih potpora za ulaganja u bugarski energetski holding. Državna ulaganja iznosila su 3,2 % BDP-a u 2024. (od čega je 2,8 % BDP-a financirala država) i povećala su se na 4,5 % u 2025. (od čega je 3,1 % BDP-a financirala država). Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike 30 , koji uključuje rashode financirane i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, bio je u 2025. ekspanzivan (2,3 % BDP-a). Rast primarnih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2025. ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 0,7 % BDP-a.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit opće države od 4,1 % BDP-a u 2026. i 4,3 % BDP-a u 2027. Povećanja u 2026. i 2027. uglavnom su posljedica kontinuiranih strukturnih povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada bez kompenzacijskih mjera. Predviđa se da će se državna ulaganja smanjiti na 4,4 % BDP-a u 2026. (od čega 2,1 % BDP-a financira država), a zatim na 4,0 % u 2027. (od čega 2,8 % BDP-a financira država). Prema Komisijinim procjenama predviđa se da će smjer fiskalne politike u 2026. biti ekspanzivan (1,0 % BDP-a) te da će rast primarnih rashoda koje financira država u 2026. imati ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 0,3 % BDP-a.
Prema izračunima Komisije 31 neto rashodi u Bugarskoj povećali su se 2025. za 12,3 %. Rast neto rashoda u 2025. iznad je preporučene maksimalne stope rasta 32 , što odgovara odstupanju od 2,1 % BDP-a na godišnjoj razini. Uzimajući u obzir fleksibilnost za veću potrošnju za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju 33 , kumulativno odstupanje neto rashoda smanjuje se na 1,4 % BDP-a.
Predviđa se da će se neto rashodi u Bugarskoj povećati za 5,5 % u 2026. te za 18,5 % kumulativno u 2025. i 2026. Predviđeni rast neto rashoda u 2026. veći je od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 0,2 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2025. i 2026. zajedno, predviđena kumulativna stopa rasta neto rashoda također je viša od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 2,2 % BDP-a u kumulativnom smislu. Uzimajući u obzir fleksibilnost za veću potrošnju za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju i razmatrajući 2025. i 2026. zajedno, predviđeno kumulativno odstupanje neto rashoda smanjuje se na 1,6 % BDP-a.
Kako je prethodno navedeno, Komisija odstupanja od maksimalnog preporučenog rasta neto rashoda (nakon uzimanja u obzir nacionalne klauzule o odstupanju) iznad praga smatra posebno relevantnim čimbenikom.
Izazovi povezani s dugom i srednjoročno stanje duga. Državni dug Bugarske povećao se s 23,8 % BDP-a krajem 2024. na 29,9 % BDP-a krajem 2025. Predviđa se da će se udio duga u BDP-u dodatno povećati na 32,3 % BDP-a krajem 2026. i na 35,5 % BDP-a krajem 2027.
Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 34 . Ne bude li promjene u politikama, predviđa se postojano povećanje udjela duga u osnovnom scenariju analize održivosti, a kretanje duga osjetljivo je na nepovoljne makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira utjecaj velikog broja mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, postoji srednja vjerojatnost da će udio duga 2030. biti veći nego 2025.
Za ukupnu procjenu održivosti duga potrebno je uzeti u obzir druge čimbenike. Čimbenici koji povećavaju rizik povezani su s (i) blagim povećanjem udjela državnog duga koji drže nerezidenti i (ii) udjelom neprihodonosnih kredita u bugarskom bankarskom sektoru koji je i dalje iznad prosjeka europodručja u kontekstu visoke razine kapitalizacije bankarskog sektora. Čimbenici koji smanjuju rizik povezani su s (i) malim udjelom kratkoročnog državnog duga i (ii) malim iznosom nepredviđenih obveza opće države.
Provedba reformi i ulaganja. Očekuje se da će strukturne reforme i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno utjecati na rast BDP-a u narednim godinama. U tijeku je provedba reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a konačne ključne etape i ciljne vrijednosti moraju se ispuniti kako bi se osigurala potpuna isplata dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to je potrebno poduzeti konačne ciljane mjere kako bi se osiguralo da se ključne etape i ciljne vrijednosti ispune u roku, odnosno do 31. kolovoza 2026.
Nacionalni proračunski okvir. Bugarska ima složen sustav nacionalnih fiskalnih pravila. Nekoliko pravila odnosi se na iste ukupne proračunske pokazatelje, ali izražena su prema različitim računovodstvenim standardima (na obračunskoj i gotovinskoj osnovi), što može dovesti do proturječnih zaključaka. Učinkovitost srednjoročnog proračunskog okvira u skladu je s prosjekom EU-a. Iako je Fiskalno vijeće Bugarske dosad imalo relativno ograničene ovlasti, njegova će se uloga proširiti nakon pristupanja Bugarske europodručju i prenošenja Direktive EU/2024/1265 o proračunskim okvirima u nacionalno zakonodavstvo. Naposljetku, u tijeku su reforme za poboljšanje planiranja, odabira i izrade proračuna javnih ulaganja koje financira država (vidjeti Prilog 2. Izvješću za Bugarsku za 2026.).
Povećanje državnih ulaganja u obranu. Prema podacima koje je prikupio Eurostat, državni rashodi za obranu koje financira država 35 u Bugarskoj iznosili su 2025. 1,9 % BDP-a. Od toga su državna ulaganja u obranu 2025. činila 0,5 % BDP-a, što je 0,4 postotna boda više nego 2024.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se da će državni rashodi za obranu u Bugarskoj iznositi 1,9 % BDP-a u 2026. i 2,2 % BDP-a u 2027. Predviđa se da će od toga državna ulaganja u obranu iznositi 0,4 % BDP-a u 2026., što je za 0,1 postotni bod manje nego 2025., i zatim se povećati za 0,3 postotna boda, na 0,7 %, u 2027.
Ostali čimbenici koje je iznijela država članica. Bugarska je 7. svibnja 2026. iznijela dodatne čimbenike koji prethodno nisu navedeni. Bugarska posebno ističe kašnjenje u donošenju proračuna za 2025. s obzirom na političku situaciju te prihode u 2025. koji su manji od očekivanih. Manji prihodi su posljedica negativnih vanjskih kretanja (iako su domaća kretanja i dalje podupirala fiskalnu uspješnost) te kašnjenja u provedbi planiranih mjera za poboljšanje naplate prihoda i smanjenje sive ekonomije.
4.2.Njemačka
Za Njemačku, Vijeće i Komisija ne mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita.
Srednjoročno makroekonomsko stanje. Realni BDP smanjio se za 0,5 % u 2024., a zatim se u 2025. povećao za 0,2 %, uglavnom zbog velikog pozitivnog doprinosa privatne potrošnje rastu, koji je neutralizirao veliki negativni doprinos neto izvoza rastu. Predviđa se da će gospodarski rast iznositi 0,6 % u 2026. i 0,9 % u 2027. te da će rast u 2026. uglavnom biti potaknut domaćom potražnjom jer se javna potrošnja (uključujući javna ulaganja) povećava, a privatna potrošnja raste unatoč trenutačnim geopolitičkim napetostima i inflacijskom šoku zbog očekivanja da će se povjerenje s vremenom ponovno povećati. Inflacija mjerena HIPC-om smanjila se s 2,5 % u 2024. na 2,3 % u 2025. te se predviđa da će iznositi 2,9 % u 2026. i 2,7 % u 2027., uglavnom zbog velikog povećanja cijena energije u 2026. koje je posljedica sukoba na Bliskom istoku i naknadne normalizacije u 2027.
Srednjoročno proračunsko stanje, uključujući ulaganja. Deficit opće države u Njemačkoj iznosio je 2024. i 2025. 2,7 % BDP-a. Državna ulaganja iznosila su 3,1 % BDP-a u 2024. (od čega je 2,9 % BDP-a financirala država) i blago su se povećala na 3,3 % u 2025. (od čega je 3,1 % BDP-a financirala država). Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike, koji uključuje rashode financirane i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, bio je u 2025. uglavnom neutralan. Rast primarnih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2025. uglavnom neutralan učinak na smjer fiskalne politike.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit opće države od 3,7 % BDP-a u 2026. i 4,1 % BDP-a u 2027. Povećanje u 2026. i 2027. uglavnom je posljedica povećanja potrošnje za infrastrukturu i obranu te mjera poreznih olakšica koje utječu na smanjenje prihoda. Predviđa se da će se državna ulaganja povećati na 3,5 % BDP-a u 2026. i na 3,7 % BDP-a u 2027., od čega 3,3 % BDP-a odnosno 3,6 % BDP-a financira država. Prema Komisijinim procjenama predviđa se da će smjer fiskalne politike u 2026. biti ekspanzivan (1,3 % BDP-a). Predviđa se da će rast primarnih rashoda koje financira država u 2026. imati ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 1,3 % BDP-a.
Prema izračunima Komisije 36 neto rashodi u Njemačkoj povećali su se 2025. za 3,8 %. Rast neto rashoda u 2025. manji je od preporučene maksimalne stope rasta 37 .
Predviđa se da će se neto rashodi u Njemačkoj povećati za 5,6 % u 2026. te za 9,7 % kumulativno u 2025. i 2026. Predviđeni rast neto rashoda u 2026. veći je od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 0,5 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2025. i 2026. zajedno, predviđena kumulativna stopa rasta neto rashoda također je viša od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 0,3 % BDP-a u kumulativnom smislu. Međutim, predviđeno odstupanje u granicama je fleksibilnosti nacionalne klauzule o odstupanju na temelju trenutačnih predviđanja potrošnje za obranu.
Izazovi povezani s dugom i srednjoročno stanje duga. Državni dug Njemačke povećao se sa 62,2 % BDP-a krajem 2024. na 63,5 % BDP-a krajem 2025. Predviđa se da će se udio duga u BDP-u dodatno povećati na 65,8 % BDP-a krajem 2026. i na 68,0 % BDP-a krajem 2027.
Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 38 . Ne bude li promjene u politikama, predviđa se postojano povećanje udjela duga u osnovnom scenariju analize održivosti, a kretanje duga osjetljivo je na nepovoljne makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira utjecaj velikog broja mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, vrlo je vjerojatno da će udio duga 2030. biti veći nego 2025.
Za ukupnu procjenu održivosti duga potrebno je uzeti u obzir druge čimbenike. S jedne strane, jedan je od čimbenika koji povećavaju rizik moguće dodatno zaduživanje (veće od onog iz osnovnog scenarija analize održivosti duga) nakon (i) reforme kočnice duga i (ii) uspostave posebnog fonda za infrastrukturu i klimatsku neutralnost. S druge strane, među čimbenicima koji smanjuju rizik su produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilni izvori financiranja s raznolikom i velikom bazom ulagatelja, nizak udio javnog duga u stranoj valuti i pozitivno neto stanje međunarodnih ulaganja Njemačke.
Kako je prethodno navedeno, znatni izazovi povezani s javnim dugom glavni su otegotni relevantni čimbenik.
Provedba reformi i ulaganja. U Preporuci Vijeća od 10. listopada 2025. o potvrđivanju srednjoročnog plana Njemačke utvrđuju se skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe i rokovi za njihovu provedbu. Uzimajući u obzir informacije koje je Njemačka dostavila u svojem godišnjem izvješću o napretku iz travnja 2026., Komisija smatra da provedba ključnih faza tih reformi i ulaganja, koji su trebali biti dovršeni do 30. travnja 2026., uglavnom dobro napreduje. Komisija smatra da je Njemačka općenito ispunila svoje obveze na zadovoljavajući način.
Osim toga, očekuje se da će strukturne reforme i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno utjecati na rast BDP-a u narednim godinama. U tijeku je provedba reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a konačne ključne etape i ciljne vrijednosti moraju se ispuniti kako bi se osigurala potpuna isplata dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to je potrebno poduzeti konačne ciljane mjere kako bi se osiguralo da se ključne etape i ciljne vrijednosti ispune u roku, odnosno do 31. kolovoza 2026.
Nacionalni proračunski okvir. Njemački fiskalni okvir temelji se na nizu fiskalnih pravila na različitim razinama vlasti. Učinkovitost njemačkih fiskalnih pravila 2024. bila je blizu prosjeka EU-a, mjereno na temelju podataka prikupljenih u bazi podataka Europske komisije o fiskalnom upravljanju. U 2025. uvedene su neke iznimke koje utječu na takozvanu kočnicu duga. U Njemačkoj su revizije potrošnje ustaljena praksa, ali bi ta zemlja mogla imati koristi od daljnje institucionalizacije postupaka revizije. Njemačka zaostaje za prosjekom EU-a kad je riječ o računovodstvu nastanka poslovnog događaja, kojim se može poboljšati transparentnost financijskog položaja i učinkovitosti javnih tijela te poduprijeti održivost i međugeneracijska pravednost. Njemačka neovisna fiskalna institucija (Savjetodavni odbor Vijeća za stabilnost) vrlo je mala i ima ograničene ovlasti.
Povećanje državnih ulaganja u obranu. Prema podacima koje je prikupio Eurostat, državni rashodi za obranu koje financira država u Njemačkoj iznosili su 2025. 1,5 % BDP-a. Od toga su državna ulaganja u obranu 2025. činila 0,3 % BDP-a, što je 0,1 postotni bod više nego 2024.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se da će državni rashodi za obranu u Njemačkoj iznositi 1,9 % BDP-a u 2026. i 2,2 % BDP-a u 2027. Predviđa se da će od toga državna ulaganja u obranu iznositi 0,4 % BDP-a u 2026., što je 0,1 postotni bod više nego 2025., i zatim se povećati na 0,5 % u 2027.
Ostali čimbenici koje je iznijela država članica. Njemačka je 11. svibnja 2026. iznijela dodatne čimbenike koji nisu u potpunosti obuhvaćeni prethodno navedenim. Njemačka je skrenula pozornost na donošenje reformi za poticanje rasta i izričito navela poboljšana pravila o amortizaciji ulaganja, kao i smanjenje birokracije, brže postupke planiranja i izdavanja dozvola te reforme ponude radne snage. Te su mjere uključene i u Komisijinu proljetnu prognozu 2026. Njemačka je navela i da predstoje reforme za smanjenje birokracije i poreza na rad te da je odobrena velika reforma javnog zdravstvenog osiguranja. Kad je riječ o fiskalnom učinku, može se smatrati da će taj paket mjera imati dvojak učinak. Mjere bi mogle potaknuti rast, što bi bilo fiskalno korisno. Međutim, poreznim mjerama ujedno će se smanjiti prihodi.
4.3.Estonija
Za Estoniju, Vijeće i Komisija mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita.
Srednjoročno makroekonomsko stanje. Realni BDP smanjio se 2024. za 0,1 %, a zatim se 2025. povećao za 0,6 % zbog domaće potražnje, posebno zbog ulaganja, državne potrošnje i akumulacije zaliha. Predviđa se da će gospodarski rast iznositi 1,6 % u 2026. i 1,7 % u 2027. Predviđa se da će rast 2026. uglavnom biti potaknut privatnom i javnom potrošnjom te javnim ulaganjima, dok će neto izvoz negativno utjecati na rast, osobito zbog toga što se vojna oprema uglavnom uvozi. Inflacija mjerena HIPC-om povećala se s 3,7 % BDP-a u 2024. na 4,8 % BDP-a u 2025. te se predviđa da će iznositi 4,4 % u 2026. i 2,9 % u 2027., uglavnom zbog viših cijena energije, hrane i usluga u 2026. te cijena usluga i hrane u 2027.
Srednjoročno proračunsko stanje, uključujući ulaganja. Deficit opće države u Estoniji povećao se s 1,1 % BDP-a u 2024. na 2,0 % u 2025., što je uglavnom posljedica snažnije dinamike rashoda, naročito javnih ulaganja u velike infrastrukturne projekte, kao što je projekt „Rail Baltica”. Državna ulaganja u 2024. iznosila su 6,2 % BDP-a (od čega je 5,4 % BDP-a financirala država), a 2025. povećala su se na 6,7 % (od čega je 5,7 % BDP-a financirala država). Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike, koji uključuje rashode financirane i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, bio je u 2025. kontrakcijski (0,5 % BDP-a). Rast primarnih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2025. kontrakcijski učinak od 1,2 % BDP-a na smjer fiskalne politike.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit opće države od 4,5 % BDP-a u 2026. i 4,8 % BDP-a u 2027. Povećanje u 2026. uglavnom je posljedica smanjenja prihoda, posebno zbog reforme poreza na osobni dohodak (prelazak na univerzalni sustav oslobođenja od poreza), te povećanja rashoda, uglavnom zbog potrošnje za obranu koja je dosegnula 5 % BDP-a, i investicijskih projekata kao što je projekt „Rail Baltica”. Predviđa se da će se državna ulaganja povećati na 7,9 % BDP-a u 2026. (od čega 7,0 % BDP-a financira država), a zatim smanjiti na 7,2 % u 2027. (od čega 6,9 % BDP-a financira država). Prema Komisijinim procjenama predviđa se da će smjer fiskalne politike u 2026. biti ekspanzivan (2,8 % BDP-a). Predviđa se da će povećanje primarnih rashoda koje financira država u 2026. imati ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 3,0 % BDP-a.
Prema izračunima Komisije 39 neto rashodi u Estoniji povećali su se za 2,0 % u 2025. i 5,7 % kumulativno u 2024. i 2025. Rast neto rashoda u 2025. niži je od preporučene maksimalne stope rasta 40 . Razmatraju li se 2024. i 2025. zajedno, kumulativna stopa rasta neto rashoda također je niža od preporučene maksimalne stope rasta.
Predviđa se da će se neto rashodi u Estoniji povećati za 12,0 % u 2026. te za 18,4 % kumulativno u 2024., 2025. i 2026. Predviđeni rast neto rashoda u 2026. veći je od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 2,8 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2024., 2025. i 2026. zajedno, predviđena kumulativna stopa rasta neto rashoda također je viša od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 1,5 % BDP-a u kumulativnom smislu. Međutim, predviđeno odstupanje u granicama je fleksibilnosti nacionalne klauzule o odstupanju na temelju trenutačnih predviđanja potrošnje za obranu.
Izazovi povezani s dugom i srednjoročno stanje duga. Državni dug povećao se s 23,5 % BDP-a krajem 2024. na 24,1 % BDP-a krajem 2025. Predviđa se da će se udio duga u BDP-u dodatno povećati na 26,9 % BDP-a krajem 2026. i na 30,5 % BDP-a krajem 2027.
Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 41 . Ne bude li promjene u politikama, predviđa se postojano povećanje udjela duga u osnovnom scenariju analize održivosti, a kretanje duga osjetljivo je na nepovoljne makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira utjecaj velikog broja mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, vrlo je vjerojatno da će udio duga 2030. biti veći nego 2025.
Za ukupnu procjenu održivosti duga potrebno je uzeti u obzir druge čimbenike. S jedne strane, veliki udio državnog duga koji drže nerezidenti može biti čimbenik koji povećava rizik. S druge strane, među čimbenicima koji smanjuju rizik su (i) manje nepredviđene obveze i (ii) činjenica da je još uvijek nizak ukupni državni dug u potpunosti denominiran u eurima.
Provedba reformi i ulaganja. Očekuje se da će strukturne reforme i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno utjecati na rast BDP-a u narednim godinama. U tijeku je provedba reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a konačne ključne etape i ciljne vrijednosti moraju se ispuniti kako bi se osigurala potpuna isplata dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to je potrebno poduzeti konačne ciljane mjere kako bi se osiguralo da se ključne etape i ciljne vrijednosti ispune u roku, odnosno do 31. kolovoza 2026.
Nacionalni proračunski okvir. Pri osnivanju estonskog Fiskalnog vijeća 2014. provedena je sveobuhvatna reforma nacionalnog fiskalnog okvira. Nacionalni fiskalni okvir se temelji na pravilu strukturnog salda. Izmijenjen je 2017. i 2024., pri čemu je posljednjom izmjenom dopušten veći strukturni deficit, do 1 % BDP-a, pod uvjetom da razina duga ne premašuje 30 % BDP-a i da su dugoročni rizici za fiskalnu održivost niski. Estonsko fiskalno vijeće potvrđuje makroekonomske i fiskalne prognoze te ocjenjuje i ex ante i ex post usklađenost s pravilom o strukturnom saldu opće države.
Povećanje državnih ulaganja u obranu. Prema podacima koje je prikupio Eurostat, državni rashodi za obranu koje financira država u Estoniji iznosili su 2025. 3,9 % BDP-a. Od toga su državna ulaganja u obranu 2025. činila 1,6 % BDP-a, jednako kao i 2024.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se da će državni rashodi za obranu u Estoniji iznositi 4,6 % BDP-a u 2026. i 4,9 % BDP-a u 2027. Predviđa se da će od toga državna ulaganja u obranu iznositi 1,9 % BDP-a u 2026., što je 0,3 postotna boda više nego 2025., i zatim se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, na 1,4 %, u 2027.
Ostali čimbenici koje je iznijela država članica. Ključni čimbenici koje je Estonija dostavila 11. svibnja 2026. već su uzeti u obzir u analizi iznesenoj u prethodnim odjeljcima.
4.4.Latvija
Za Latviju, Vijeće i Komisija mogu razmotriti relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita.
Srednjoročno makroekonomsko stanje. Realni BDP ostao je nepromijenjen u 2024. i povećao se za 2,1 % u 2025., uglavnom zbog naglog povećanja privatnih i javnih ulaganja, oporavka privatne potrošnje i poticajne javne potrošnje. Predviđa se da će gospodarski rast iznositi 1,4 % u 2026. i 1,6 % u 2027. Predviđa se da će rast 2026. uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Inflacija mjerena HIPC-om povećala se s 1,3 % u 2024. na 3,8 % u 2025. te se predviđa da će iznositi 3,6 % u 2026. i 2,2 % u 2027., uglavnom zbog velikog povećanja cijena energije u 2026. i cijena hrane i usluga u 2027.
Srednjoročno proračunsko stanje, uključujući ulaganja. Deficit opće države u Latviji povećao se s 1,8 % BDP-a u 2024. na 2,5 % u 2025., što je uglavnom posljedica negativnog fiskalnog učinka reforme poreza na osobni dohodak i smanjenja dohotka od imovine zbog nižih isplata dividendi poduzeća u državnom vlasništvu i manjih prihoda od kamata. Državna ulaganja iznosila su 6,3 % BDP-a u 2024. i 2025. (od čega je 5,5 % BDP-a odnosno 4,4 % BDP-a financirala država). Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike, koji uključuje rashode financirane i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, bio je u 2025. ekspanzivan (1,1 % BDP-a). Rast primarnih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2025. uglavnom neutralan učinak na smjer fiskalne politike.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit opće države od 3,3 % BDP-a u 2026. i od 4,3 % BDP-a u 2027. Povećanje u 2026. uglavnom je posljedica većih ulaganja (među ostalim u obranu), povećanja troškova kamata i kontinuiranog rasta socijalnih prijenosa, uglavnom zbog toga što indeksacija mirovina i naknada nadmašuje gospodarski rast te zbog sve većeg broja primatelja mirovina. Predviđa se da će se državna ulaganja povećati na 7,2 % BDP-a u 2026. (od čega 5,1 % BDP-a financira država), a zatim smanjiti na 6,7 % u 2027. (od čega 5,3 % BDP-a financira država). Prema Komisijinim procjenama predviđa se da će smjer fiskalne politike u 2026. biti ekspanzivan (1,5 % BDP-a). Predviđa se da će rast primarnih rashoda koje financira država u 2026. imati ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 1,1 % BDP-a.
Prema Komisijinim izračunima 42 neto rashodi u Latviji povećali su se za 5,0 % u 2025. i za 10,2 % kumulativno u 2024. i 2025. Rast neto rashoda u 2025. niži je od preporučene maksimalne stope rasta 43 . Razmatraju li se 2024. i 2025. zajedno, kumulativna stopa rasta neto rashoda također je niža od preporučene maksimalne stope rasta.
Predviđa se da će se neto rashodi u Latviji povećati za 6,7 % u 2026. te za 17,5 % kumulativno u 2024., 2025. i 2026. Predviđeni rast neto rashoda u 2026. veći je od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 1,2 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2024., 2025. i 2026. zajedno, predviđa se da će kumulativna stopa rasta neto rashoda biti manja od preporučene maksimalne stope rasta 44 .
Izazovi povezani s dugom i srednjoročno stanje duga. Državni dug Latvije povećao se s 46,2 % BDP-a krajem 2024. na 46,9 % BDP-a krajem 2025. Predviđa se da će se udio duga u BDP-u dodatno povećati na 48,8 % BDP-a krajem 2026. i na 53,8 % BDP-a krajem 2027.
Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 45 . Ne bude li promjene u politikama, predviđa se kontinuirano povećanje udjela duga u osnovnom scenariju analize održivosti, a kretanje duga osjetljivo je na nepovoljne makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira utjecaj velikog broja mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, vrlo je vjerojatno da će udio duga 2030. biti veći nego 2025.
Za ukupnu procjenu održivosti duga potrebno je uzeti u obzir druge čimbenike. S jedne strane, među čimbenicima koji povećavaju rizik su (i) relativno velik udio javnog duga koji drže nerezidenti i (ii) negativno neto stanje međunarodnih ulaganja, iako je već nekoliko godina zabilježeno očito pozitivnije kretanje. S druge strane, među čimbenicima koji smanjuju rizik su (i) mali udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu i (ii) činjenica da je dug u velikoj mjeri denominiran u eurima.
Provedba reformi i ulaganja. Očekuje se da će strukturne reforme i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno utjecati na rast BDP-a u narednim godinama. U tijeku je provedba reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a konačne ključne etape i ciljne vrijednosti moraju se ispuniti kako bi se osigurala potpuna isplata dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to je potrebno poduzeti konačne ciljane mjere kako bi se osiguralo da se ključne etape i ciljne vrijednosti ispune u roku, odnosno do 31. kolovoza 2026.
Nacionalni proračunski okvir. Sveobuhvatna reforma nacionalnog fiskalnog okvira Latvije provedena je 2013., kad je donesen Zakon o fiskalnoj disciplini, a 2014. započelo je s radom latvijsko Vijeće za fiskalnu disciplinu. Vijeće provjerava usklađenost s latvijskim fiskalnim pravilima, koja uključuju pravilo o strukturnom saldu i pravilo o rashodima. U 2024. izmijenjeno je pravilo o strukturnom saldu, čime su od 2025. dopušteni veći strukturni deficiti, u iznosu do 1 % BDP-a, te su uvedene dodatne izmjene kako bi se uzeli u obzir rashodi za obranu predviđeni nakon isteka nacionalne klauzule o odstupanju. Vijeće potvrđuje makroekonomske prognoze na kojima se temelji proračunski postupak te proaktivno obavješćuje o različitim aspektima fiskalne politike i održivosti javnih financija. Vijeće je etablirani neovisni kolegij i aktivno sudjeluje u raspravama na nacionalnoj razini.
Povećanje državnih ulaganja u obranu. Prema podacima koje je prikupio Eurostat, državni rashodi za obranu koje financira država u Latviji iznosili su 2025. 3,2 % BDP-a. Od toga su državna ulaganja u obranu 2025. činila 1,1 % BDP-a, što je 0,2 postotna boda više nego 2024.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se da će državni rashodi za obranu u Latviji iznositi 4,1 % BDP-a u 2026. i 5,5 % BDP-a u 2027. Predviđa se da će od toga državna ulaganja u obranu iznositi 1,8 % BDP-a u 2026., što je 0,7 postotnih bodova više nego 2025., i zatim se povećati za 0,4 postotna boda, na 2,2 %, u 2027.
Ostali čimbenici koje je iznijela država članica. Ključni čimbenici koje je Latvija iznijela 11. svibnja 2026. već su uzeti u obzir u analizi iznesenoj u prethodnim odjeljcima.
4.5.Slovenija
Za Sloveniju, Vijeće i Komisija ne mogu uzeti u obzir relevantne čimbenike u fazama postupka koje prethode odluci o postojanju prekomjernog deficita.
Srednjoročno makroekonomsko stanje. Realni BDP povećao se 2024. za 1,7 %. Realni BDP dodatno se povećao za 1,1 % u 2025., uglavnom zbog domaće potražnje. Predviđa se da će gospodarski rast iznositi 1,9 % u 2026. i 2,3 % u 2027. Predviđa se da će rast 2026. uglavnom biti potaknut privatnom i javnom potrošnjom. Inflacija mjerena HIPC-om povećala se s 2,0 % u 2024. na 2,5 % u 2025. te se predviđa da će iznositi 3,5 % u 2026. i 2,5 % u 2027., uglavnom zbog sve viših globalnih cijena energije i hrane.
Srednjoročno proračunsko stanje, uključujući ulaganja. Deficit opće države u Sloveniji povećao se s 0,9 % BDP-a u 2024. na 2,5 % u 2025., što je uglavnom posljedica rasta prihoda koji je slabiji od očekivanog te povećanja tekućih rashoda i rekordno visokih javnih ulaganja. Državna ulaganja iznosila su 5,1 % BDP-a u 2024. (od čega je 4,7 % BDP-a financirala država) i povećala su se na 5,6 % u 2025. (od čega je 5,0 % BDP-a financirala država). Prema Komisijinim procjenama smjer fiskalne politike, koji uključuje rashode financirane i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, bio je u 2025. ekspanzivan (1,6 % BDP-a). Rast primarnih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda) imao je u 2025. ekspanzivan učinak od 1,3 % BDP-a na smjer fiskalne politike.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se deficit opće države od 3,3 % 46 BDP-a u 2026. i od 3,5 % BDP-a u 2027. Povećanje u 2026. uglavnom je posljedica povećanja tekućih rashoda zbog intermedijarne potrošnje države, socijalnih naknada i plaća u javnom sektoru. Povećanje deficita u 2027. uglavnom je posljedica isteka roka za prijenos bespovratnih sredstava EU-a iz Mehanizma za oporavak i otpornost, uz istodobno zadržavanje visoke razine javnih ulaganja. Predviđa se da će se državna ulaganja blago smanjiti na 5,5 % BDP-a u 2026. (od čega 4,4 % BDP-a financira država), a zatim smanjiti na 5,1 % u 2027. (od čega 4,6 % BDP-a financira država). Prema Komisijinim procjenama predviđa se da će smjer fiskalne politike u 2026. biti ekspanzivan (1,3 % BDP-a). Predviđa se da će rast primarnih rashoda koje financira država u 2026. imati ekspanzivan učinak na smjer fiskalne politike od 0,7 % BDP-a.
Državni zbor donio je 11. svibnja 2026., nakon datuma zaključenja Komisijine proljetne prognoze 2026., dodatne mjere kojima će se povećati deficit, i to u području poreza na osobni dohodak, socijalnih doprinosa, poreza na proizvode i socijalnih prijenosa, za koje Komisija na temelju trenutačno dostupnih informacija procjenjuje da će u 2026. rezultirati ukupnim proračunskim rashodima od 0,5 % do 1,0 % BDP-a. Očekuje se da većina tih mjera neće biti privremena i da će povećati deficit u 2026. i nakon toga. U ovom se izvješću učinak tih dodatnih mjera razmatra samo ako se izričito navodi i samo u kvalitativnom smislu.
Prema izračunima Komisije 47 neto rashodi u Sloveniji povećali su se za 8,8 % u 2025. te za 13,2 % kumulativno u 2024. i 2025. Rast neto rashoda u 2025. iznad je preporučene maksimalne stope rasta 48 , što odgovara odstupanju od 1,4 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2024. i 2025. zajedno, kumulativna stopa rasta neto rashoda također je viša od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 0,5 % BDP-a u kumulativnom smislu. Uzimajući u obzir fleksibilnost za veću potrošnju za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju 49 i razmatrajući 2024. i 2025. zajedno, kumulativno odstupanje neto rashoda neznatno je više od 0,3 % BDP-a.
Predviđa se da će se neto rashodi u Sloveniji povećati za 7,2 % u 2026. te za 21,3 % kumulativno u 2024., 2025. i 2026. Predviđeni rast neto rashoda u 2026. veći je od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 1,2 % BDP-a na godišnjoj razini. Razmatraju li se 2024., 2025. i 2026. zajedno, predviđena kumulativna stopa rasta neto rashoda također je viša od preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od 1,7 % BDP-a u kumulativnom smislu. Uzimajući u obzir fleksibilnost za veću potrošnju za obranu na temelju nacionalne klauzule o odstupanju i razmatrajući 2024., 2025. i 2026. zajedno, predviđeno kumulativno odstupanje neto rashoda smanjuje se na 1,2 % BDP-a.
Kako je prethodno navedeno, Komisija odstupanja od maksimalnog preporučenog rasta neto rashoda (nakon uzimanja u obzir nacionalne klauzule o odstupanju) iznad praga smatra posebno relevantnim čimbenikom.
Izazovi povezani s dugom i srednjoročno stanje duga. Državni dug Slovenije smanjio se sa 66,4 % BDP-a krajem 2024. na 65,7 % BDP-a krajem 2025. Predviđa se da će se udio duga u BDP-u dodatno smanjiti na 64,9 % BDP-a krajem 2026. i zatim povećati na 65,1 % BDP-a krajem 2027.
Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 50 . Ne bude li promjene u politikama, predviđa se da će se udio duga u osnovnom scenariju analize održivosti blago smanjiti do 2027., a zatim ponovno povećati u srednjoročnom razdoblju, pri čemu će 2036. dosegnuti otprilike 75 % BDP-a. Kretanje duga osjetljivo je na nepovoljne makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira utjecaj velikog broja mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, postoji srednja vjerojatnost da će udio duga 2030. biti veći nego 2025.
Za ukupnu procjenu održivosti duga potrebno je uzeti u obzir druge čimbenike. S jedne strane, čimbenici koji povećavaju rizik povezani su s velikim udjelom državnog duga koji drže nerezidenti. S druge strane, među čimbenicima koji smanjuju rizik su (i) stabilizacija roka dospijeća duga na visokim razinama posljednjih godina i (ii) velika gotovinska rezerva.
Provedba reformi i ulaganja. Očekuje se da će strukturne reforme i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno utjecati na rast BDP-a u narednim godinama. U tijeku je provedba reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a konačne ključne etape i ciljne vrijednosti moraju se ispuniti kako bi se osigurala potpuna isplata dodijeljenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za to je potrebno poduzeti konačne ciljane mjere kako bi se osiguralo da se ključne etape i ciljne vrijednosti ispune u roku, odnosno do 31. kolovoza 2026.
Nacionalni proračunski okvir. Slovensko fiskalno vijeće jedna je od dviju neovisnih fiskalnih institucija u Sloveniji i bavi se praćenjem usklađenosti s fiskalnim pravilima i procjenom fiskalne prognoze vlade (vidjeti Prilog 2. Izvješću za Sloveniju za 2026.). Slovenija je 2025. donijela novi sveobuhvatan nacionalni okvir, uključujući Zakon o fiskalnim pravilima i izmjene Zakona o javnim financijama. Prema nacionalnim fiskalnim pravilima kretanje neto rashoda mora biti u skladu s nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom kako bi se poštovala referentna vrijednost od 3 % za udio deficita i referentna vrijednost od 60 % za udio duga i kako bi to kretanje ostalo ispod tih vrijednosti u srednjoročnom razdoblju. Srednjoročni fiskalno-strukturni plan ima središnju ulogu u revidiranom srednjoročnom proračunskom okviru.
Povećanje državnih ulaganja u obranu. Prema podacima koje je prikupio Eurostat, državni rashodi za obranu koje financira država u Sloveniji iznosili su 2025. 1,3 % BDP-a. Od toga su državna ulaganja u obranu 2025. činila 0,3 % BDP-a, što je 0,1 postotni bod manje nego 2024.
U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. predviđa se da će državni rashodi za obranu u Sloveniji iznositi 1,6 % BDP-a u 2026. i 1,8 % BDP-a u 2027. Predviđa se da će od toga državna ulaganja u obranu iznositi 0,3 % BDP-a u 2026., jednako kao i 2025., i zatim se povećati za 0,2 postotna boda, na 0,5 %, u 2027.
Ostali čimbenici koje je iznijela država članica. Slovenija je 12. svibnja 2026. iznijela dodatne čimbenike koji prethodno nisu navedeni. Slovenija je istaknula mjere za smanjenje troškova koje su donesene kako bi se stvorile dodatne fiskalne rezerve, s obzirom na to da strukturne reforme koje se provode imaju učinke povezane s višim troškovima u kratkoročnom razdoblju, ali pozitivne učinke na srednjoročnu i dugoročnu fiskalnu održivost. Te mjere, koje su do datuma zaključenja bile dovoljno detaljno obrazložene, uzete su u obzir u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. i stoga su uključene u prethodnu analizu. Slovenija je navela i da vlada na odlasku priprema dodatne mjere za smanjenje deficita kako bi se stvorile dodatne fiskalne rezerve: te mjere nisu uzete u obzir u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. jer do datuma zaključenja prognoze nisu bile vjerodostojno i dovoljno detaljno najavljene. Međutim, treba napomenuti da Slovenija nije spomenula dodatne mjere kojima će se povećati deficit koje je 11. svibnja donio Državni zbor ni njihov vjerojatni učinak. Slovenija navodi i da nekoliko statističkih izmjena utječe na statističke podatke o javnim financijama
51
. To je uzeto u obzir u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2026. i u izračunu prethodno navedenih odstupanja od preporučenog kretanja neto rashoda.
5.Zaključci
Na temelju prethodne analize i odgovarajućeg razmatranja relevantnih čimbenika doneseni su sljedeći zaključci o usklađenosti s kriterijem deficita za različite zemlje obuhvaćene izvješćem.
5.1.Bugarska
Državni deficit u Bugarskoj premašio je referentnu vrijednost od 3 % BDP-a u 2025. i, iako Bugarska nije dostavila planirani deficit za 2026., Komisija predviđa da će njezin deficit u 2026. iznositi 4,1 % BDP-a. Za oba deficita koja premašuju referentnu vrijednost procijenjeno je da su iznad, ali ne blizu referentne vrijednosti. Na temelju Komisijine prognoze procijenjeno je da nisu privremeni , pri čemu je za prekomjerni deficit u 2025. procijenjeno da je izniman, ali za onaj u 2026. da nije izniman.
Za Bugarsku se relevantni čimbenici mogu uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti s kriterijem deficita jer je državni dug 2025. bio ispod 60 % BDP-a. Relevantni čimbenici koji se u ovom izvješću razmatraju za Bugarsku općenito se ocjenjuju kao otegotni. Općenito, uzimajući u obzir sve odgovarajuće relevantne čimbenike, a posebno s obzirom na to da će se deficit 2026. povećati na znatno više od 3 % BDP-a, ocjenjuje se da kriterij deficita u Bugarskoj nije ispunjen.
Vijeće je 8. srpnja 2025. aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju kako bi se olakšalo povećanje rashoda za obranu u Bugarskoj u razdoblju 2025. – 2028. Rashodi za obranu povećali su se s 1,3 % BDP-a u 2024. na 1,9 % BDP-a u 2025., a na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će iznositi 1,9 % BDP-a i u 2026. Bez tog povećanja rashoda za obranu od referentne godine 2024. deficit u 2025. iznosio bi 2,9 % BDP-a, što je ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a. Međutim, deficit u 2026. bez povećanja rashoda za obranu, kako je predvidjela Komisija, iznosi 3,5 % BDP-a i stoga premašuje referentnu vrijednost.
Nakon uzimanja u obzir mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora u skladu s člankom 126. stavkom 4. UFEU-a Komisija će razmotriti treba li predložiti pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Bugarsku, odnosno preporučiti Vijeću da donese odluku na temelju članka 126. stavka 6. UFEU-a o utvrđivanju postojanja prekomjernog deficita te preporuku na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a radi smanjenja prekomjernog deficita.
5.2.Njemačka
Njemačka je 2025. imala državni deficit koji nije premašivao referentnu vrijednost, ali je za 2026. dostavila planirani deficit koji je iznad i ne blizu 3 % BDP-a. Isto tako, u Komisijinoj prognozi predviđa se deficit u 2026. koji je iznad i ne blizu 3 % BDP-a. Na temelju Komisijine prognoze procijenjeno je da planirani deficit Njemačke koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen , nego izniman.
Za Njemačku se relevantni čimbenici ne mogu uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti s kriterijem deficita jer je državni dug 2025. bio veći od 60 % BDP-a, a dvostruki uvjet (tj. da deficit ostane blizu referentne vrijednosti i da je premašivanje referentne vrijednosti privremeno) nije ispunjen. Stoga je ocijenjeno da kriterij deficita u Njemačkoj nije ispunjen.
Vijeće je 10. listopada 2025. aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju kako bi se olakšalo povećanje rashoda za obranu u Njemačkoj u razdoblju 2025. – 2028. Rashodi za obranu povećali su se s 1,1 % BDP-a u 2021. na 1,5 % BDP-a u 2025., a na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će u 2026. iznositi 1,9 % BDP-a. Bez tog povećanja rashoda za obranu od 2021. deficit u 2026. koji predviđa Komisija iznosio bi 2,9 % BDP-a i stoga ne bi premašivao referentnu vrijednost 52 . Stoga je nedonošenje zaključka o postojanju prekomjernog deficita u Njemačkoj u ovoj fazi u skladu s člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1467/97.
Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija smatra da nema osnove za pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Njemačku. Fiskalna kretanja u Njemačkoj ponovno će se procijeniti u jesen 2026.
5.3.Estonija
Estonija je 2025. imala državni deficit koji nije premašivao referentnu vrijednost, ali je za 2026. dostavila planirani deficit koji je iznad i ne blizu 3 % BDP-a. Isto tako, u Komisijinoj prognozi predviđa se deficit u 2026. koji je iznad i ne blizu 3 % BDP-a. Na temelju Komisijine prognoze procijenjeno je da planirani deficit Estonije koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen , nego izniman .
Za Estoniju se relevantni čimbenici mogu uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti s kriterijem deficita jer je njezin državni dug 2025. bio ispod 60 % BDP-a. Relevantni čimbenici koji se u ovom izvješću razmatraju za Estoniju općenito su ocijenjeni kao mješoviti. Uzimajući u obzir sve odgovarajuće relevantne čimbenike, općenito je ocijenjeno da kriterij deficita u Estoniji nije ispunjen.
Vijeće je 8. srpnja 2025. aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju kako bi se olakšalo povećanje rashoda za obranu u Estoniji u razdoblju 2025. – 2028. Rashodi za obranu povećali su se s 2,0 % BDP-a u 2021. na 3,9 % BDP-a u 2025., a na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa se da će u 2026. iznositi 4,6 % BDP-a. Bez tog povećanja rashoda za obranu od referentne godine 2021., ograničenog na 1,5 % BDP-a u skladu s maksimalnom fleksibilnosti na temelju nacionalne klauzule o odstupanju, deficit u 2026., kako je predvidjela Komisija, iznosio bi 3,0 % BDP-a i stoga ne bi premašivao referentnu vrijednost 53 . Stoga je nedonošenje zaključka o postojanju prekomjernog deficita u Estoniji u ovoj fazi u skladu s člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1467/97.
Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija smatra da nema osnove za pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Estoniju. Fiskalna kretanja u Estoniji ponovno će se procijeniti u jesen 2026.
5.4.Latvija
Latvija je 2025. imala državni deficit koji nije premašivao referentnu vrijednost, ali je za 2026. dostavila planirani deficit koji je iznad, ali blizu 3 % BDP-a. Isto tako, u Komisijinoj prognozi predviđa se da će deficit u 2026. biti iznad, ali blizu 3 % BDP-a. Na temelju Komisijine prognoze procijenjeno je da planirani deficit Latvije koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen , nego izniman .
Za Latviju se relevantni čimbenici mogu uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti s kriterijem deficita jer je njezin državni dug 2025. bio ispod 60 % BDP-a. Relevantni čimbenici koji se u ovom izvješću razmatraju za Latviju općenito su ocijenjeni kao olakotni.
Relevantni čimbenici koji se razmatraju za Latviju ocijenjeni su kao dovoljno olakotni da se može zaključiti da je kriterij deficita općenito ispunjen. Fiskalna kretanja u Latviji ponovno će se procijeniti u jesen 2026.
5.5.Slovenija
Slovenija je 2025. imala državni deficit koji nije premašivao referentnu vrijednost, ali je za 2026. dostavila planirani deficit koji je iznad, ali blizu 3 % BDP-a. Isto tako, u Komisijinoj prognozi predviđa se da će deficit u 2026. biti iznad, ali blizu 3 % BDP-a. Na temelju Komisijine prognoze procijenjeno je da planirani deficit Slovenije koji premašuje referentnu vrijednost nije privremen , nego izniman.
Za Sloveniju se relevantni čimbenici ne mogu uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti s kriterijem deficita jer je njezin državni dug 2025. bio veći od 60 % BDP-a, a dvostruki uvjet (tj. da deficit ostane blizu referentne vrijednosti i da je premašivanje referentne vrijednosti privremeno) nije ispunjen. Stoga je ocijenjeno da kriterij deficita u Sloveniji nije ispunjen.
Vijeće je 8. srpnja 2025. aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju kako bi se olakšalo povećanje rashoda za obranu u Sloveniji u razdoblju 2025. – 2028. Rashodi za obranu u Sloveniji povećali su se s 1,1 % BDP-a u 2021. na 1,3 % BDP-a u 2025. te se na temelju Komisijine proljetne prognoze 2026. predviđa da će u 2026. iznositi 1,6 % BDP-a. Bez tog povećanja rashoda za obranu od referentne godine 2021. deficit u 2026. koji predviđa Komisija iznosio bi 2,8 % BDP-a.
Slovenija je donijela niz mjera nakon zaključenja Komisijine proljetne prognoze 2026., koje stoga nisu uzete u obzir u prethodno razmatranim podacima. Točnije, Državni zbor donio je 11. svibnja mjere zbog kojih je povećan deficit, i to u području poreza na osobni dohodak, poreza na potrošnju, socijalnih doprinosa i mirovina (u iznosu od 0,5 do 1 % BDP-a). Prema saznanjima Komisije u pripremi je i niz mjera štednje. Stoga se u ovoj fazi fiskalni izgledi za 2026. ne mogu sa sigurnošću utvrditi, među ostalim s obzirom na predviđeni deficit veći od 3 % BDP-a i mjeru u kojoj je takvo premašivanje povezano s povećanjem rashoda za obranu.
Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija smatra da u ovoj fazi nema osnove za pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Sloveniju. Fiskalna kretanja u Sloveniji ponovno će se procijeniti u jesen 2026. Ako se ne poduzmu dostatne korektivne mjere na vjerodostojan i pravodoban način, to bi moglo dovesti do pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita za Sloveniju u jesen.
_________________