EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.12.2025.

COM(2025) 943 final

2025/0383(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, br. 648/2012, br. 600/2014, br. 909/2014, 2015/2365, 2019/1156, 2021/23, 2022/858, 2023/1114, br. 1060/2009, 2016/1011, 2017/2402, 2023/2631 i 2024/3005 u pogledu daljnjeg razvoja integracije tržišta kapitala i nadzora u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2025) 943 final} - {SWD(2025) 943 final} - {SWD(2025) 944 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Opći je cilj ove inicijative integrirati tržišta kapitala EU-a i poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta financijskih usluga EU-a u korist ulagatelja, poduzeća i šireg gospodarstva EU-a. To doprinosi glavnom cilju unije štednje i ulaganja da se ulagateljima i poduzećima omogući pristup širem rasponu financijskih mogućnosti te da se štednja mobilizira za produktivna ulaganja.

Inicijativa će tom općem cilju doprinijeti ostvarivanjem posebnih ciljeva navedenih u nastavku.

Preispitivanje određenih zakonodavnih spisa prilika je za pojednostavnjenje u smislu smanjenja administrativnog opterećenja. Paketom se nastoje pojednostavniti regulatorni zahtjevi i povećati troškovna učinkovitost prekograničnih aktivnosti. Pojednostavnjenje se provodi na više načina: premještanjem određenih odredaba iz direktiva u uredbe, smanjenjem mogućnosti prekomjerne regulacije na nacionalnoj razini, preciznijim definiranjem ovlasti druge razine, pojednostavnjenjem skupih i neučinkovitih nadzornih sustava koji se međusobno preklapaju te općenito uklanjanjem prepreka za tržišne subjekte i ulagatelje u europskim i nacionalnim okvirima.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U području inovacija postoje dvije glavne prepreke povezane s provedbom rješenja koja se temelje na DLT-u u Europi. Prvo, Uredba o pilot-režimu za DLT stavlja veliko regulatorno opterećenje na mala i start-up poduzeća, prije svega zbog pozivanja na opsežne zahtjeve iz Uredbe o namiri i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i Direktive o tržištu financijskih instrumenata, koji možda nisu prikladni za postupno povećanje poslovanja i posebne značajke DLT-a. Njome se uvode i stroga ograničenja opsega i razmjera aktivnosti sudionika u pilot-režimu. To se postiže, na primjer, uvođenjem ukupnih ograničenja aktivnosti infrastrukture koja funkcionira u skladu s Uredbom i ograničavanjem vrste i veličine izdanja imovine koja se može posredovati u skladu s Uredbom. Nadalje, sudionici na tržištu nisu upoznati s jasnim dugoročnim izgledima pilot-režima za DLT s obzirom na njegovu eksperimentalnu prirodu i vremenska ograničenja utvrđena u Uredbi. Drugo, osim nedostataka prilagođenog europskog okvira za DLT, standardni regulatorni okviri (koji nisu povezani s pilot-režimom za DLT), osobito propisi o uslugama nakon trgovanja, trenutačno ne pružaju pravnu sigurnost onima koji žele upotrebljavati DLT izvan tog pilot-režima. Te nesigurnosti povećavaju rizike i troškove usklađivanja za sudionike na tržištu koji su spremni istražiti inovativne poslovne modele.

•Savjetovanja s dionicima

·„Poziv na očitovanje o uniji štednje i ulaganja: Poticanje integracije i rasta te učinkovitijeg nadzora na tržištima kapitala EU-a” Europske komisije, proveden od 8. svibnja do 5. lipnja 2025.,

·ciljano savjetovanje Europske komisije „Integracija tržišta kapitala EU-a”, provedeno od 15. travnja do 10. lipnja 2025.

Sve skupine dionika općenito su se složile da su potrebni integriranija tržišta kapitala i bolja konvergencija nadzora. To je pratio zajednički poziv na pojednostavnjenje, proporcionalnost i pravnu sigurnost. Dionici su općenito zaključili da bi integriraniji i učinkovitiji financijski ekosustav povećao konkurentnost Europe, poboljšao pristup financiranju i proširio mogućnosti ulaganja. Međutim, istaknuli su da reforme moraju biti uravnotežene, transparentne i uključive te donijeti konkretne koristi za građane i realno gospodarstvo. Razina potpore centralizaciji nadzora na razini EU-a znatno se razlikuje među dionicima. Poslovna udruženja i poduzeća uglavnom su davala prednost postupnom napretku u okviru postojeće institucionalne strukture, dok su se nevladine organizacije i neki pripadnici javnosti zalagali za veći nadzor na razini EU-a kako bi se zajamčila dosljednost i odgovornost.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

·Uredbe (EU) br. 1095/2010 („Uredba o ESMA-i; članak 1.);

·Uredbe (EU) br. 648/2012 (EMIR; članak 2.);

·Uredbe (EU) br. 600/2014 (MiFIR; članak 3.);

·Uredbe (EU) br. 909/2014 (CSDR; članak 4.);

·Uredbe (EU) 2015/2365 (SFTR; članak 5.);

·Uredbe (EU) 2019/1156 (CBDR; članak 6.);

·Uredbe (EU) 2021/23 (CCPRRR; članak 7.);

·Uredbe (EU) 2022/858 (DLTPR; članak 8.);

·Uredbe (EU) 2023/1114 (MiCA; članak 9.);

·Uredbe (EZ) br. 1060/2009 (Uredba o agencijama za kreditni rejting; članak 10.);

·Uredbe (EU) 2016/1011 (Uredba o referentnim vrijednostima; članak 11.);

·Uredbe (EU) 2017/2402 (Uredba o sekuritizaciji; članak 12.);

·Uredbe (EU) 2023/2631 (Uredba o europskim zelenim obveznicama; članak 13.); i

·Uredbe (EU) 2024/3005 (Uredba o okolišnim, socijalnim i upravljačkim rejtinzima; članak 14.).

Članak 1. – Izmjene Uredbe o ESMA-i

Cilj je predloženih izmjena Uredbe (EU) br. 1095/2010 (Uredba o ESMA-i) ojačati ovlasti, upravljanje i financiranje ESMA-e kako bi se zajamčio dosljedniji, transparentniji i odgovorniji nadzor u cijelom EU-u. To će dovesti do boljih uvjeta za integraciju tržišta te povećati učinkovitost i povjerenje ulagatelja u jedinstveno tržište.

Kad je riječ o zadaćama i ovlastima, u okviru predloženih izmjena primjenjuje se dvostruki pristup: (i) prijedlog za prijenos nadzornih ovlasti nad značajnim subjektima tržišne infrastrukture i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom na ESMA-u i (ii) izmjene radi povećanja upotrebe i djelotvornosti instrumenata za konvergenciju nadzora. Te se promjene temelje na preispitivanju ESMA-inih mehanizama upravljanja i financiranja kako bi donošenje odluka na razini EU-a bilo jednostavno, neovisno i učinkovito te kako bi bili dostupni odgovarajući resursi za provedbu novih ciljeva. 

Opće zadaće i ovlasti

Izmjenama članaka 1., 4. i 8. nastoji se pojasniti područje primjene Uredbe i dati ažurirane definicije kako bi se uzele u obzir nove odgovornosti izravnog nadzora. Na temelju izmjena ESMA-ine se ovlasti usklađuju s ciljevima promicanja inovacija, nadzora koji se temelji na podacima i djelotvorne provedbe. 

U novom članku 8.a o obvezi suradnje ističe se važnost suradnje između ESMA-e i drugih tijela. Cilj je promicati bolju suradnju, razmjenu informacija i uzajamnu potporu te stvoriti okvir za strukturiranu, ali fleksibilnu suradnju između ESMA-e i drugih nadležnih ili relevantnih tijela. Konkretnije, ESMA bi mogla neometano, djelotvorno i proporcionalno obavljati svoje zadaće izravnog nadzora i pritom zaštititi svoju neovisnost. Predlaže se da ESMA uspostavi fleksibilne praktične dogovore o suradnji, prilagođene određenim sektorima i zadaćama te usklađene s načelima učinkovitosti, proporcionalnosti i uzajamnog povjerenja. Oni mogu uključivati zajedničke nadzorne timove, zajedničke inspekcije ili operativnu koordinaciju i trebali bi se moći postupno prilagođavati tijekom vremena. U okviru tih dogovora o suradnji prednost bi trebalo dati djelotvornom i resursno učinkovitom nadzoru, kontinuitetu i dosljednosti rezultata nadzora te poštovanju zakonskih odgovornosti i resursa drugih tijela. Novi članak 8.a omogućit će ESMA-i i drugim tijelima da djelotvornije surađuju i da iskoriste svoje stručno znanje i resurse za rješavanje složenih problema u financijskom sustavu EU-a. To će povećati integriranost, stabilnost i prosperitet europskog financijskog tržišta.

Kako bi se postigao učinkovit nadzor, izmjenama članka 9.a proširuje se ESMA-ina ovlast za izdavanje „dopisa o nepoduzimanju mjera” kako bi se uzele u obzir posebne okolnosti u kojima primjena zakonodavnog akta otvara važna pitanja za sudionike na tržištu. Cilj je sudionicima na tržištu pružiti jasnoću i smjernice te smanjiti rizik od nedosljedne primjene prava EU-a. 

Izmjenama članaka 10. i 15. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranog ili provedbenog akta o izmjeni čak i ako ESMA ne dostavi nacrt. Time se uklanja postojeći nedostatak u postupovnom okviru za donošenje tehničkih standarda. U okviru predloženih izmjena utvrđuje se i postupak za privremenu suspenziju regulatornih ili provedbenih standarda (ili njihovih dijelova) pod posebnim uvjetima. Cilj je povećati fleksibilnost i prilagodljivost regulatornih ovlasti ESMA-e, što bi Komisiji trebalo omogućiti da poboljša donošenje pravila i sposobnost reagiranja na nova tržišna kretanja te osigura neometano funkcioniranje financijskih tržišta. 

U okviru izmjena članka 8. stavka 2., članka 17. i članka 19. stavka 4. pojašnjava se da u skladu s presudom u predmetu Corneli 13 ESMA mora primjenjivati pravo Unije. To uključuje nacionalne zakone kojima se provode direktive EU-a, koje bi trebalo tumačiti u skladu s tim direktivama.

U članku 17.aa ESMA-i se dodjeljuje nova ovlast u području konvergencije nadzora u skladu s kojom od nadležnog tijela može zahtijevati da zatraži njezino mišljenje u slučajevima u kojima su istorazinskom ocjenom ili istragom utvrđeni ozbiljni propusti u području nadzora. Nadalje, ESMA će moći zahtijevati poduzimanje brzih i učinkovitih korektivnih mjera kako bi se uklonili nadzorni nedostaci. Cilj je te nove zaštitne mjere ESMA-i omogućiti da djeluje u slučajevima u kojima bi se proizvodima ili subjektima odobrio pristup tržištu EU-a bez odgovarajućeg nadzora ili u kojima bi nadzorna arbitraža mogla ugroziti sustav putovnica.

Člankom 19.a uvode se platforme za suradnju među nadležnim tijelima koje će poboljšati suradnju i nadzor prekograničnih aktivnosti. Temelj su za to dobra iskustva sa sličnim platformama obuhvaćenima Direktivom Solventnost II. Te će platforme olakšati razmjenu informacija, omogućiti predlaganje rješenja i promicati kulturu suradnje. ESMA će imati ovlasti za rješavanje eventualnih sporova.

U člancima 28.a i 28.b predviđa se uspostava mehanizma za uzajamno priznavanje administrativnih novčanih kazni i pomoć pri njihovoj naplati u prekograničnom kontekstu. Cilj je olakšati provedbu pravila na jedinstvenom tržištu u odnosu na trenutačnu situaciju u kojoj je naplata novčanih kazni u drugoj jurisdikciji vrlo složena ili čak nemoguća.

Nadzorne ovlasti

Kako bi se omogućio djelotvoran i dosljedan nadzor u svim sektorima, predlaže se umetanje novog poglavlja II.a, kojim bi se ESMA-ine postupovne ovlasti, kako su trenutačno utvrđene u sektorskom zakonodavstvu, objedinile u jedinstveni međusektorski okvir. Taj okvir pojednostavnjuje pravila o zahtjevima za informacije, istragama, izravnim nadzorima, nadzornim mjerama i sankcijama te štiti pravo na obranu, poslovnu tajnu i sudsku zaštitu. Uredbom se uspostavlja dosljedan i ujednačen skup postupovnih ovlasti, čime se povećava pravna sigurnost, promiče konvergencija i učinkovitost nadzora te pomaže ESMA-i da odgovorno izvršava svoje odgovornosti izravnog nadzora. Te ovlasti ne dovode u pitanje posebne ili drukčije ovlasti utvrđene u drugim aktima EU-a. 

Financiranje

Kako bi se nadzorne aktivnosti ESMA-e financirale na pravedan i transparentan način, u Uredbi se predlaže usklađivanje načela kojima se uređuju naknade koje se naplaćuju sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom ESMA-e (članak 39.n). Uredbom se načela koja su trenutačno raspršena u sektorskom zakonodavstvu objedinjuju kako bi se uspostavio jedinstveni okvir za izračun naknada, područje primjene i transparentnost. Predložene izmjene promiču pravnu sigurnost i transparentnost za postojeće i nove subjekte, što im omogućuje bolje predviđanje i planiranje naknada za nadzor. Predložene izmjene u konačnici pomažu ESMA-i da djelotvorno nadzire i regulira financijski sektor. 

Izmijenjena je i Uredba (EU) 2015/2365 radi usklađivanja s izmjenama naknada koje ESMA naplaćuje sudionicima financijskih tržišta.

Upravljanje

U okviru ovog Prijedloga predviđa se djelotvornija upravljačka struktura ESMA-e. Postojeći Upravni odbor zamjenjuje se Izvršnim odborom s neovisnim stalnim članovima (članci 44.a i 46.a) i prilagođava se sastav Odbora supervizora (članak 40.). U Prijedlogu se pojašnjavaju odgovornosti tih dvaju odbora (članci 43. i 46.a). Izvršni odbor sastojat će se od predsjednika i pet stalnih članova s različitim iskustvom u području nadzora, koji zajedno imaju odgovarajuće znanje o sektorima pod nadzorom ESMA-e. Ti će se članovi imenovati u postupku u kojem sudjeluju Komisija, Europski parlament i Vijeće. Na njih će se primjenjivati stroga pravila o sukobu interesa, a mandat će im biti ograničen na pet godina s mogućnošću produljenja za dvije godine. U članku 46.a utvrđuju se zadaće Izvršnog odbora, koji će uglavnom biti odgovoran za odluke koje se odnose na izravni nadzor sudionika financijskih tržišta. Izvršni odbor imat će i ovlasti za donošenje odluka, među ostalim o pojedinačnim nadležnim tijelima u određenim neregulatornim pitanjima, kao što su rješavanje sporova, pitanja povezana s kršenjem prava EU-a i neovisna preispitivanja. To će doprinijeti djelotvornijem donošenju odluka koje omogućuju ravnotežu između nacionalnih posebnosti i zajedničkih interesa EU-a. Izvršni odbor preuzima odgovornosti Upravnog odbora koje se odnose na pripremu programa rada i proračuna ESMA-e, a Upravni odbor prestaje s radom. Sva postojeća upućivanja na Upravni odbor zamijenit će se upućivanjima na Izvršni odbor. Članovi Izvršnog odbora, uključujući predsjednika, imat će po jedan glas, a predsjednikov glas bit će odlučujući.

Odbor supervizora i dalje je ESMA-ino glavno tijelo zaduženo za donošenje općih smjernica i odluka o regulatornim pitanjima i konvergenciji nadzora. Predložene izmjene članka 40. odnose se na izmjenu sastava Odbora supervizora kako bi se uključili stalni članovi Izvršnog odbora. Odbor supervizora moći će uložiti prigovor na glavne nadzorne odluke Izvršnog odbora u roku od 10 dana, a u hitnim slučajevima u roku od 48 sati. Izvršni odbor može zatražiti mišljenja Odbora supervizora o nadzornim pitanjima i mora ga dvaput godišnje izvijestiti o svojim nadzornim aktivnostima. Kao članovi Odbora supervizora s pravom glasa, članovi Izvršnog odbora doprinijet će mu svojim stručnim znanjem i glasati o općim pitanjima konvergencije nadzora. 

Članak 2. – Izmjene Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta

Nadzor značajnih središnjih drugih ugovornih strana

Uvode se novi članci od 22.a do 22.c kako bi se ESMA-i omogućio izravan nadzor nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama, kako bi se utvrdile sve pojedinosti o postupcima na temelju kojih ESMA utvrđuje da je određena središnja druga ugovorna strana značajna, kako bi se utvrdile ovlasti koje se ESMA-i dodjeljuju nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama i kako bi se uvela odredba o naknadama za nadzor koje ESMA naplaćuje središnjim drugim ugovornim stranama koje nadzire. Članak 12. mijenja se kako bi se ESMA-i dodijelila ovlast za izricanje sankcija. Uvodi se i novi Prilog V., u kojem se navodi popis povreda za koje ESMA može izreći novčane kazne. Članak 2. mijenja se kako bi se prilagodila definicija „nadležnog tijela” i uvele nove definicije pojmova „značajna središnja druga ugovorna strana”, „nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane” i „nacionalno nadležno tijelo”. Osim toga, članak 22. mijenja se kako bi se državama članicama omogućilo da ESMA-u imenuju nadležnim tijelom i za manje značajne središnje druge ugovorne strane. Radi dosljednosti tih definicija u svim povezanim dijelovima Uredbe i kako bi se uzela u obzir ESMA-ina nadzorna ovlast nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama, izmijenjena je i Uredba (EU) 2021/23.

Članci 14., 17., 18. i 20. prilagođeni su kako bi se ukinuli kolegiji za značajne središnje druge ugovorne strane, a razni postupci prilagodili novoj ulozi ESMA-e, na primjer uklanjanjem potrebe za mišljenjima ESMA-e ako su uključene značajne središnje druge ugovorne strane, te kako bi se uzelo u obzir ukidanje Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane.

Osim toga, članak 23. mijenja se kako bi se dodale odredbe o ESMA-inoj suradnji s „relevantnim tijelima za značajne središnje druge ugovorne strane”. Ta je promjena popraćena uvođenjem nove definicije pojma „relevantna tijela za značajne središnje druge ugovorne strane” u članak 2. i uvođenjem novog članka 22.d, u kojem se navodi detaljan popis relevantnih tijela za te središnje druge ugovorne strane. Osim toga, mijenjaju se članci 17.c, 20., 23. i 24. kako bi se taj novi pojam uzeo u obzir u povezanim postupcima i tokovima informacija.

Članak 89. mijenja se kako bi se uskladile prijelazne odredbe za središnje druge ugovorne strane kojima je već izdano odobrenje za rad prije stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni.

Nadzor manje značajnih središnjih drugih ugovornih strana

Članak 2. mijenja se kako bi se uvela definicija „manje značajne središnje druge ugovorne strane”. Članak 18. mijenja se kako bi ESMA postala jedini predsjednik kolegija za manje značajne središnje druge ugovorne strane. Osim toga, članci 24.a, 24.d i 25.c mijenjaju se, a članci 24.e i 90. brišu kako bi se uzele u obzir promjene u unutarnjem upravljanju ESMA-e, posebno uvođenje novog Izvršnog odbora ESMA-e i ukidanje Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane.

Otvoreni pristup i postupci interoperabilnosti

Članci 7., 8. i 54. mijenjaju se kako bi se ESMA-i dodijelila ovlast za rješavanje zahtjeva za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani i zahtjeva za pristup mjestu trgovanja te za odobravanje zahtjeva za ugovore o međudjelovanju.

Članak 3. – Izmjene Uredbe o tržištima financijskih instrumenata

Mjesta trgovanja trenutačno se nadziru na nacionalnoj osnovi. Ključni stup ovog Prijedloga odnosi se na prijenos nadzornih nadležnosti za značajna mjesta trgovanja i paneuropske tržišne operatere (i mjesta trgovanja kojima ti operateri upravljaju) na ESMA-u. Mjesto trgovanja smatrat će se značajnim ako je važno za gospodarstvo EU-a ili ako osim značajne veličine ima i značajnu prekograničnu dimenziju. Prijedlogom se ESMA-i dodjeljuju potrebne ovlasti za izvršavanje nadzornih zadaća, no određene ovlasti za nadzor tržišta ostaju na nacionalnoj razini i dodjeljuju se nacionalnim tijelima za praćenje.

S obzirom na važnost blizine lokalnim tržišnim ekosustavima nacionalna tijela za praćenje zadržala bi odgovornosti na lokalnoj razini kako bi se osigurao tržišni integritet značajnih mjesta trgovanja ili mjesta trgovanja kojima upravlja paneuropski tržišni operater. Međutim, te bi odgovornosti bile ograničene na nadzor urednog trgovanja i praćenje zlouporabe tržišta i ne bi se proširile na obveze koje se izravno propisuju mjestima trgovanja.

Usklađivanje pravila koja se primjenjuju na mjesta trgovanja

U Direktivi 2014/65/EU (Direktiva o tržištu financijskih instrumenata II) utvrđuju se pravila za izdavanje odobrenja za rad i upravljanje mjestom trgovanja. Međutim, budući da su ta pravila utvrđena u direktivi, došlo je do različitog prenošenja i tumačenja prava EU-a. Zbog toga su i mnoge države članice donijele dodatne mjere u područjima koja nisu strogo usklađena na temelju Direktive, kao što su bonitetni zahtjevi za uređena tržišta. Istinski „jedinstvena pravila” za mjesta trgovanja preduvjet su za učinkovit nadzor na razini EU-a. Prijedlogom se stoga u Uredbu (EU) br. 600/2014 (Uredba o tržištima financijskih instrumenata) umeće nova glava I.a kako bi se dodatno uskladila pravila za mjesta trgovanja i uklonila nacionalna pravila koja ometaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Mnogo mjera izravno je preneseno iz Direktive o tržištu financijskih instrumenata II, ali u novoj glavi I.a utvrđuje se i primjenjivi okvir u područjima koja su prije podlijegala nacionalnom diskrecijskom pravu.

Osim toga, u predloženoj novoj glavi I.a pojašnjavaju se vrste prekograničnih aktivnosti koje uređeno tržište može obavljati na temelju pojedinačne dozvole. Drugim riječima, pojašnjava se i da bi uređena tržišta trebala moći uspostaviti mehanizme koji omogućuju pristup njihovu mjestu trgovanja iz drugih država članica (putem „zaslona za trgovanje”), kako je već predviđeno Direktivom o tržištu financijskih instrumenata II, ali i pružati usluge povezane s (i) uvrštenjem vrijednosnih papira za trgovanje na njihovu mjestu trgovanja i (ii) primanjem novih članova iz drugih država članica. Pojašnjava se i da uređena tržišta to mogu učiniti osnivanjem podružnice ili, ako nemaju podružnicu, na temelju slobode pružanja usluga na cijelom jedinstvenom tržištu EU-a. Multilateralne trgovinske platforme i organizirane trgovinske platforme imaju ista prava.

Naposljetku, Prijedlogom se nastoji olakšati raspodjela resursa i funkcija unutar grupe. U glavi I.a stoga se pojašnjava da se dodjela sredstava subjektu unutar iste grupe ili oslanjanje na to da će taj subjekt obavljati određene funkcije ne bi trebali smatrati izdvajanjem poslovnih procesa za potrebe Uredbe o tržištima financijskih instrumenata. Pojašnjava se i da geografska lokacija subjekta kojem se dodjeljuju sredstva ili od kojeg se očekuje obavljanje određenih funkcija ne bi trebala biti relevantna za ocjenu nadležnog tijela u pogledu usklađenosti mjesta trgovanja s njegovim organizacijskim zahtjevima.

Uvođenje statusa „paneuropskog tržišnog operatera”

Prijedlogom se uvodi novi status „paneuropskog tržišnog operatera”, koji omogućuje upravljanje s više mjesta trgovanja u više država članica na temelju jedinstvene dozvole. Ako paneuropski tržišni operater preuzme postojeća mjesta trgovanja, u Prijedlogu se predviđa da se nakon izdavanja novog odobrenja za rad paneuropskog tržišnog operatera pojedinačna odobrenja na temelju kojih su ta mjesta poslovala smatraju nevažećima. U novoj glavi I.a detaljno se utvrđuju postupak odobravanja i zahtjevi koji se primjenjuju na paneuropske tržišne operatere. U Prijedlogu se pojašnjava i da bi se paneuropski tržišni operater trebao pobrinuti za to da mjesta trgovanja kojima upravlja ispunjavaju zahtjeve koji se primjenjuju na uređena tržišta, multilateralne trgovinske platforme ili organizirane trgovinske platforme, ovisno o slučaju. Naposljetku, kad je riječ o pravnim područjima koja još nisu usklađena (npr. porezno pravo) ili još nisu u potpunosti usklađena (npr. pravila o transparentnosti) s pravom EU-a, u Prijedlogu se pojašnjava da bi paneuropski tržišni operater na svako mjesto trgovanja trebao primjenjivati pravo države članice u kojoj se smatra da je to mjesto trgovanja smješteno ili se njime upravlja te da bi relevantno nacionalno tijelo za praćenje trebalo biti tijelo države članice u kojoj se smatra da je mjesto kojim upravlja paneuropski tržišni operater smješteno ili se njime upravlja. Osim toga, pojašnjava se da bi se, ako paneuropski tržišni operater preuzme upravljanje mjestom trgovanja koje je već dobilo odobrenje za rad, trebalo smatrati da se to mjesto trgovanja nalazi ili da se njime upravlja u državi članici u kojoj je prvotno dobilo odobrenje za rad.

Otvoreni pristup

U skladu s ovim Prijedlogom pravila na temelju kojih mjesto trgovanja ima pristup uslugama središnje druge ugovorne strane (članak 35. Uredbe o tržištima financijskih instrumenata) i na temelju kojih središnja druga ugovorna strana ima pristup izvorima podataka o trgovanju mjesta trgovanja (članak 36. Uredbe o tržištima financijskih instrumenata) pojednostavnila bi se kako se taj pristup ne bi neopravdano odgađao i kako bi se odbijao samo ako postoje znatni sistemski rizici ili rizici za uredno funkcioniranje tržišta. Osim toga, tržišna praksa poznata kao „povlašteno poravnanje” bila bi zabranjena ako dvije strane odluče obavljati poravnanje preko različitih središnjih drugih ugovornih strana kojima je već odobren pristup određenom mjestu trgovanja i koje su već uspostavile ugovore o međudjelovanju.

Poboljšanje konsolidiranih podataka o trgovanju

U skladu s postojećom Uredbom o tržištima financijskih instrumenata konsolidirani podaci o trgovanju dionicama i fondovima čijim se udjelima trguje na burzi ne sadržavaju informacije o mjestu trgovanja koje nudi najbolje ponude za kupnju i prodaju ni o dubini knjige trgovanja. S obzirom na njihovu važnost za korisnike konsolidiranih podataka o trgovanju te informacije u skladu s ovim Prijedlogom postaju obvezne. Prijedlogom se povećava i transparentnost ponuda sistematskih internalizatora za naloge malih ulagatelja.

Članak 4. – Izmjene Uredbe o namiri i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira

Modernizacija regulatornog okvira za usluge CSD-ova

Članak 2. Uredbe o namiri i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira mijenja se kako bi se omogućilo pružanje usluga CSD-a korištenjem DLT-a. Konkretno, izmijenjene su postojeće definicije pojmova „nematerijalizirani”, „novčana sredstva” i „računi vrijednosnih papira” te su dodane definicije pojmova „tehnologija distribuiranog zapisa” i „token e-novca”. Slično tomu, članak 30., koji se odnosi na izdvajanje poslovnih procesa, mijenja se kako bi se obuhvatilo pružanje usluga CSD-a korištenjem DLT-a te se uvodi novi članak (članak 45.a) o rizicima povezanima s korištenjem DLT-a bez sporazuma o izdvajanju. Naposljetku, okvir utvrđen u glavi IV. za namiru novčane strane transakcije vrijednosnim papirima mijenja se kako bi se pod posebnim uvjetima omogućila namira određenim tokenima e-novca koji su odobreni u skladu s Uredbom o tržištima kriptoimovine.

Nadzor značajnih CSD-ova 

Članak 11. Uredbe o namiri i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira mijenja se kako bi se ESMA-i dodijelila izravna ovlast za nadzor nad značajnim CSD-ovima te se dodaje novi članak 11.a kako bi se utvrdili uvjeti i postupci za utvrđivanje koji su CSD-ovi u EU-u „značajni”. Budući da će ESMA postati izravno nadzorno tijelo značajnih CSD-ova, članak 2. mijenja se kako bi se prilagodila definicija „nadležnog tijela” i dodala nova definicija „nacionalnog nadležnog tijela”. Članak 10. mijenja se kako bi se uzela u obzir nova uloga ESMA-e kao nadzornog tijela. Mijenja se i glava V. o sankcijama kako bi se uzela u obzir nova uloga ESMA-e, a u novom Prilogu II. navode se povrede za koje ESMA može izreći sankcije.

Članak 24.a mijenja se kako bi se ukinuli kolegiji za značajne CSD-ove, a članci 15., 16., 17., 19., 20., 21., 21.a, 22.b, 27.b, 60. i 62. mijenjaju se kako bi se razni postupci prilagodili novoj ulozi ESMA-e. To uključuje, na primjer, ukidanje potrebe za mišljenjem ESMA-e ako su uključeni značajni CSD-ovi. U članku 10. navode se i dodatne pojedinosti o ESMA-inim ovlastima nadgledanja i nadzora nad značajnim CSD-ovima.

S obzirom na ESMA-ine nove ovlasti nad značajnim CSD-ovima novim člankom 25.a utvrđuje se okvir za naknade za nadzor koje ESMA može naplaćivati.

Integracija usluga CSD-ova

Članak 14. mijenja se kako bi se utvrdile detaljnije odredbe o suradnji između ESMA-e, relevantnih tijela i nacionalnih nadležnih tijela.

Članak 2. mijenja se kako bi se uvela definicija pojma „centar CSD-ova”, a novim člankom 48.a utvrđuje se postupak kojim ESMA određuje koji se CSD-ovi u EU-u smatraju centrima CSD-ova. Kako bi se olakšao pristup svim financijskim instrumentima izdanima u CSD-ovima u EU-u, člankom 48.a uvodi se zahtjev da centri CSD-ova moraju uspostaviti međusobne veze s drugim centrima CSD-ova, a da CSD-ovi koji nisu centri moraju uspostaviti veze s centrom CSD-ova.

Radi dodatne integracije CSD-ova u EU-u članak 40. mijenja se kako bi se CSD-ovi u EU-u koji namiruju novčanu stranu svojih transakcija u valuti dostupnoj na integriranoj platformi EU-a morali izravno povezati s tom platformom i omogućiti svojim sudionicima namiru novčane strane na računima otvorenima na toj platformi.

Članak 54. mijenja se kako bi se ublažili zahtjevi koji se primjenjuju kad CSD želi odrediti kreditnu instituciju za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, posebno ako se novčana strana transakcije namiruje u valutama koje nisu valute EU-a.

Dodaje se članak 19.a kako bi se uveo pojednostavnjeni postupak za izdvajanje osnovnih usluga unutar grupe CSD-ova.

Poboljšanje sustava putovnice za CSD-ove 

Kako bi se uklonile preostale prepreke sustavu putovnice za usluge CSD-a u EU-u, članak 23. mijenja se na način da se zahtijeva samo ex post obavijest kad CSD u EU-u počne nuditi svoje usluge izdavateljima s poslovnim nastanom u državi članici koja nije država članica u kojoj je CSD dobio odobrenje za rad.

Ovim se Prijedlogom mijenja i pilot-režim za DLT (Uredba (EU) 2022/858) kako bi se povećali fleksibilnost, proporcionalnost, opseg i razmjer režima te kako bi se otklonila nesigurnost u pogledu njegove trajnosti uklanjanjem rokova za odobrenja izdana u okviru pilot-režima.

Proširenje i povećanje fleksibilnosti područja primjene prihvatljivih instrumenata i opsega aktivnosti

Članak 2. mijenja se kako bi se uveli novi pojmovi. Među ostalim, infrastruktura za trgovanje u pilot-režimu sada se naziva mjestom trgovanja DLT (TV DLT) u skladu s mogućnošću da se u okviru pilot-režima upravlja i multilateralnim trgovinskim sustavom i organiziranom trgovinskom platformom. Članak 3. mijenja se kako bi trenutačna ograničenja pilot-režima bila fleksibilnija i u pogledu vrste prihvatljivih financijskih instrumenata i u pogledu opsega aktivnosti koje se mogu obavljati u okviru tih instrumenata. Kad je riječ o opsegu aktivnosti, u Prijedlogu bi se zadržala ukupna maksimalna zbirna tržišna vrijednost svih financijskih instrumenata DLT koji mogu biti uvršteni za trgovanje ili evidentirani u tržišnoj infrastrukturi DLT, ali bi se ta vrijednost povećala na 100 milijardi EUR. Naposljetku, uklonio bi se prag za određeni proizvod.

Uspostava pojednostavnjenog režima za manje tržišne infrastrukture DLT

Članak 3. dodatno se mijenja i dodaje se novi članak 7.a kako bi se uveo pojednostavnjeni režim za operatere manjih infrastruktura DLT koji pružaju usluge CSD-a sve dok ne prelaze prag od najviše 10 milijardi EUR ukupne tržišne vrijednosti evidentiranih financijskih instrumenata DLT. Pojednostavnjeni režim uključivao bi pravila prilagođena opsegu aktivnosti koje obavljaju manji subjekti. Ovisno o aktivnostima koje planiraju obavljati, od podnositelja zahtjeva za pojednostavnjeni režim zahtijevalo bi se da imaju temeljno odobrenje kako bi bili prihvatljivi, kao što su dozvola za pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, za CSD ili za investicijsko društvo. Subjekti koji posluju u okviru pojednostavnjenog režima podlijegali bi određenom podskupu odredaba Uredbe (EU) br. 909/2014 zahvaljujući kojima bi pristup regulaciji pružanja usluga CSD-a u malom opsegu bio proporcionalniji i više utemeljen na načelima.

Proširenje opsega prihvatljivih subjekata

Članak 4. mijenja se kako bi se proširio opseg subjekata koji mogu upravljati TV-om DLT i sustavom za trgovanje i namiru DLT (TSS DLT) kako bi se uz investicijska društva i CSD-ove uključili i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je dopušteno upravljati tržišnom infrastrukturom DLT podlijegali bi zahtjevima utvrđenima u pravilima EU-a o trgovanju i aktivnostima nakon trgovanja (Uredba (EU) br. 600/2014, Direktiva 2014/65/EU i Uredba (EU) br. 909/2014) uz primjenu ciljanih i opravdanih izuzeća koja se primjenjuju i na druge operatere tržišnih infrastruktura DLT.

Dodatna izuzeća u pogledu podnositelja zahtjeva koji upravljaju TV-om DLT i sustavima za namiru DLT (SS DLT)

Uvode se novi članci 4.a i 5.a kako bi se operaterima tržišnih infrastruktura DLT ponudila mogućnost da pod određenim strogim uvjetima ishode izuzeća od velikog broja odredaba Direktive 2014/65/EU, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 909/2014 ako se utvrdi da su te odredbe nespojive ili izrazito neproporcionalne s korištenjem DLT-a. Prije odobravanja izuzeća od konkretnih odredaba nadležna tijela moraju zatražiti neobvezujuće mišljenje ESMA-e.

Posebna pravila za operatere SS-a DLT koji namiruju plaćanja novcem komercijalne banke i tokenima e-novca

Članak 5. mijenja se kako bi se operaterima SS-a DLT omogućilo da za namiru plaćanja novcem komercijalne banke imenuju kreditne institucije koje ispunjavaju bonitetne i kapitalne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 909/2014, ali će se za potrebe namire moći baviti i drugim aktivnostima osim pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa. Kad je riječ o namiri plaćanja tokenima e-novca, pojašnjeno je da bi većinu pomoćnih bankovnih usluga koje uključuju tokene e-novca trebale pružati iste vrste kreditnih institucija kao i one koje mogu namiriti plaćanja novcem komercijalne banke.

Pružanje pojedinačnih usluga CSD-a, sustavi namire i interoperabilnost tržišnih infrastruktura DLT 

Uvode se novi članci od 10.a do 10.f kako bi se, prvo, omogućila posebna regulacija dviju osnovnih usluga CSD-a, odnosno bilježničke usluge i usluge središnjeg vođenja računa, i, drugo, uveo novi model namire koji se oslanja na voditelje računa DLT koji imaju pristup novcu središnje banke. Tim se člancima ujedno jamči sveobuhvatan nadzor tih novih načina pružanja osnovnih usluga CSD-a. I bilježničke usluge DLT i usluge središnjeg vođenja računa DLT mogu pružati investicijsko društvo, uređeno tržište, kreditna institucija, CSD ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji dobiju posebno odobrenje za pružanje te usluge nakon što dokažu usklađenost s primjenjivim odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014. Financijski instrumenti DLT stoga će se moći izdavati i evidentirati izvan CSD-a, no namira tih instrumenata morat će se provoditi pomoću infrastrukture uređenog tržišta. Osim toga, namira financijskih instrumenata DLT moći će se odvijati između voditelja računa DLT koji imaju pristup novčanim računima središnje banke. Ti voditelji računa DLT morat će biti dio sustava namire, koji se sastoji od skupa pravila i postupaka za namiru financijskih instrumenata DLT dogovorenih među sudionicima, a koje ESMA mora prethodno procijeniti i odobriti. Sustav namire i voditelji računa DLT koji u njemu sudjeluju morat će ispuniti niz zahtjeva koji jamče pouzdane ishode namire i redovito izvješćivati ESMA-u.

Naposljetku, novim člankom 10.g od subjekata aktivnih u lancu vrijednosti nakon trgovanja u okviru pilot-režima i šire zahtijeva se da uspostave tehničke standarde koji omogućuju interoperabilnost tržišnih infrastruktura DLT, uz obvezu podnošenja izvješća o radu ESMA-i. Uzimajući u obzir trud koji je uložila industrija, ESMA je dužna Komisiji dostaviti tehničke savjete o podupiranju interoperabilnosti među tržišnim infrastrukturama DLT.

2025/0383 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, br. 648/2012, br. 600/2014, br. 909/2014, 2015/2365, 2019/1156, 2021/23, 2022/858, 2023/1114, br. 1060/2009, 2016/1011, 2017/2402, 2023/2631 i 2024/3005 u pogledu daljnjeg razvoja integracije tržišta kapitala i nadzora u Uniji

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 14 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Strategija za uniju štednje i ulaganja dio je Komisijine strategije za stvaranje vizije Unije kao gospodarske sile. U tu je svrhu potrebno ukloniti tržišne neučinkovitosti koje proizlaze iz fragmentacije i stvoriti istinski integrirana europska tržišta kapitala koja su dostupna svim građanima i poduzećima u cijeloj Uniji kako bi se uspostavilo jedinstveno tržište financijskih usluga. Važno je i osloboditi potencijal financijskih tržišta Unije pružanjem pristupa učinkovitijem financiranju koje se temelji na tržištu kapitala i olakšavanjem prekograničnih tokova kapitala, što bi pak trebalo podupirati gospodarstvo Unije, poticati otvaranje radnih mjesta i povećati konkurentnost.

(2)Neometano tržište kapitala u cijeloj Uniji potrebno je poticati i bolje integrirati, što se može učiniti jačanjem nadzornog okvira i rješavanjem problema regulatorne fragmentacije. Naime, iako bi integracija tržišta kapitala u Uniji u konačnici trebala biti tržišno usmjeren proces, određene prepreke koje proizlaze prvenstveno iz zakonodavnog okvira Unije mogu ometati napredak. Unija bi stoga u prvi plan trebala staviti uklanjanje prepreka u sektorima trgovanja, aktivnosti nakon trgovanja i upravljanja imovinom te prepreka koje ometaju primjenu novih tehnologija. Budući da se integracija tržišta intenzivirala, važno je u skladu s tim razvijati i nadzorni okvir Unije.

(3)U kontekstu političkog cilja pojednostavnjenja zakonodavstva o financijskim uslugama i povećanja djelotvornosti i učinkovitosti provedbe politika Unije Komisija je nakon savjetovanja s europskim nadzornim tijelima, AMLA-om, Vijećem i Europskim parlamentom 1. listopada 2025. poslala dopis u kojem je oduzela prioritet ovlastima koje nisu ključne za djelotvorno funkcioniranje zakonodavstva prve razine. Kad je riječ o takvim ovlastima za koje bi Komisija bila pravno obvezna djelovati (‚ima obvezu + datum’), izmjena temeljnog akta dodatno bi povećala pravnu jasnoću za dionike.

(4)Razvoj dubljeg i integriranijeg tržišta kapitala Unije, kako je predviđeno u Komunikaciji o uniji štednje i ulaganja, zahtijeva dosljedan i učinkovit nadzor u svim državama članicama. Različite nacionalne nadzorne prakse stvaraju pravnu nesigurnost, povećavaju trošak prekogranične aktivnosti i dovode do rascjepkanosti jedinstvenog tržišta financijskih usluga, što otežava integraciju tržišta i učinkovitu raspodjelu kapitala. S obzirom na to potrebno je ojačati konvergenciju nadzora, a prema potrebi i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) povjeriti dodatne zadaće i ovlasti kako bi se pobrinulo za ujednačenu primjenu prava Unije i djelotvoran nadzor subjekata od znatne prekogranične važnosti.

(5)U tu bi svrhu ESMA-i trebalo dodijeliti dodatne nadležnosti, a njezin okvir upravljanja i financiranja ojačati radi promicanja transparentnog, odgovornog i učinkovitog donošenja odluka na razini Unije te bi se trebalo pobrinuti da ESMA ima dovoljno resursa za ispunjavanje svojih proširenih odgovornosti. Prijenos izravnih nadzornih ovlasti na ESMA-u povezan sa značajnim subjektima u području tržišne infrastrukture i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom uz poboljšanje alata za konvergenciju nadzora trebao bi doprinijeti većoj integriranosti, konkurentnosti i otpornosti tržišta kapitala koje donosi bolje rezultate za ulagatelje, poduzeća i šire gospodarstvo.

(6)U skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 15 ESMA treba djelovati u okviru ovlasti koje su joj dodijeljene nizom zakonodavnih akata Unije, uključujući više direktiva i uredbi koje su u njima navedene. Radi potpune primjene financijskog zakonodavstva Unije ESMA bi nacionalno zakonodavstvo kojim se direktive prenose u skladu s pravom Unije trebala primjenjivati na način kojim se poštuje nadređenost prava Unije.

(7)Osim toga, u članku 1. stavku 2. te uredbe predviđeno je i da ESMA djeluje unutar ovlasti koje su joj dodijeljene u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim joj se dodjeljuju zadaće. Valja se pobrinuti za to da se opseg ESMA-inih odgovornosti i zadaća automatski proširuje na sve kasnije akte Unije kojima joj se dodjeljuju ovlasti ili funkcije.

(8)Kako bi se uzelo u obzir postupno proširenje ESMA-inih izravnih nadzornih, istražnih, izvršnih i drugih odgovornosti u različitim sektorima financijskog sustava, potrebno je uvesti definiciju sudionika financijskih tržišta koji su pod njezinim nadzorom. Ta bi definicija trebala obuhvaćati sve sudionike financijskih tržišta za koje su ESMA-i dodijeljene ovlasti. Trebala bi omogućiti dosljednost i jasnoću u primjeni ESMA-inih nadzornih ovlasti bez obzira na pravni instrument iz kojeg one proizlaze te olakšati uspostavu zajedničkih postupovnih i organizacijskih aranžmana za nadzor i provedbu.

(9)Kako bi mogla učinkovito izvršavati svoje odgovornosti izravnog nadzora, ESMA bi trebala uspostaviti strukturirane, ali fleksibilne dogovore o suradnji s drugim tijelima. Ta bi suradnja trebala obuhvaćati niz situacija koje odgovaraju razvoju njezine uloge. Ti bi dogovori prije svega trebali obuhvatiti slučajeve u kojima su nacionalna nadležna tijela i dalje odgovorna za određene subjekte ili aktivnosti, ali više neće biti zadužena za nadzor određenih subjekata nakon što ESMA preuzme izravne nadzorne ovlasti, za što su potrebna prijelazna rješenja kojima će se osigurati kontinuitet i uredan prijenos odgovornosti. Drugo, ti dogovori o suradnji trebali bi obuhvaćati slučajeve u kojima uz ESMA-ine izravne nadzorne ovlasti druga tijela Unije ili nacionalna tijela, iako ne djeluju ili nisu djelovala kao nadležna tijela, imaju relevantno stručno znanje ili prava savjetovanja u skladu s pravom Unije, kao što je Europska središnja banka u odnosu na središnje druge ugovorne strane. Treće, ti dogovori o suradnji trebali bi obuhvaćati slučajeve u kojima se zadaće ne prenose na ESMA-u, kao što je nadzor tržišta za mjesta trgovanja. Kako bi se uzele u obzir te različite situacije, a posebno kako bi prelazak bio neometan, Nadzorno tijelo trebalo bi biti dovoljno fleksibilno da može uspostavljati dogovore o suradnji prilagođene predmetnom sektoru, prirodi zadaća i potrebnom stupnju uključenosti. Ti dogovori mogu sezati od bliske strukturne suradnje, uključujući osnivanje zajedničkih nadzornih timova ili provođenje zajedničkih inspekcija, do labavijih oblika operativne koordinacije, a postupno i do autonomnijih nadzornih mjera koje će donositi Nadzorno tijelo kako se njegov kapacitet bude razvijao. U okviru tih dogovora o suradnji trebalo bi omogućiti i njihove postupne prilagodbe tijekom vremena, a prema potrebi i uspostavu lokalne prisutnosti Nadzornog tijela u državama članicama. Osim toga, trebalo bi promicati djelotvoran i resursno učinkovit nadzor, omogućiti kontinuitet i dosljednost rezultata nadzora te uzimati u obzir zakonsku odgovornost i resurse drugih tijela. Suradnja bi se trebala temeljiti na načelima učinkovitosti, proporcionalnosti, uzajamnog povjerenja i dobre vjere, a trebala bi promicati učinkovitu upotrebu resursa uz istodobnu zaštitu ESMA-ine neovisnosti i odgovornosti za obavljanje njezinih zadaća. U skladu s postupnom izgradnjom svojih nadzornih kapaciteta te radi potpunog i učinkovitog preuzimanja svojih nadzornih zadaća ESMA bi trebala redovito preispitivati dogovore o suradnji.

(10)U određenim okolnostima privremena izuzeća ili drugi prijelazni dogovori na temelju zakonodavstva Unije o financijskim uslugama mogu isteći prije stupanja na snagu ili potpune provedbe novih ili izmijenjenih odredaba kojima se uvodi trajno izuzeće, zamjenski okvir ili novi regulatorni tretman. Osim toga, mogu se pojaviti značajna tržišna kretanja zbog kojih je usklađenost s posebnim zahtjevima na temelju postojećeg prava Unije privremeno nerazmjerna, operativno neizvediva ili nepotrebno opterećujuća s obzirom na prevladavajuće tržišne uvjete i temeljne regulatorne ciljeve. Radi pravne sigurnosti i regulatornog kontinuiteta te izbjegavanja nepotrebnih poremećaja na tržištu, primjereno je predvidjeti da se dopis o nepoduzimanju mjera, kako je utvrđeno u članku 9.a Uredbe (EU) br. 1095/2010, može primjenjivati i u slučajevima (i) u kojima tijekom postupnog uvođenja novih zahtjeva nastane regulatorna praznina ili (ii) u kojima izvanredni tržišni uvjeti uzrokuju nerazmjerna opterećenja u pogledu usklađenosti za sudionike na tržištu.

(11)Kako bi se poduprla suradnja među tijelima i olakšale nove platforme za suradnju, Nadzorno tijelo trebalo bi razviti odgovarajuću tehnološku platformu koja bi olakšala prikupljanje, pohranu, obradu i pristup podacima i informacijama. Ta podatkovna platforma trebala bi doprinijeti visokokvalitetnom upravljanju podacima u skladu s načelima FAIR (vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi podaci) te uključivati i nadzornu tehnologiju i druge alate za poboljšanje sposobnosti relevantnih tijela za analizu i praćenje.

(12)Agencija bi u svojstvu izvršitelja obrade osobnih podataka trebala provesti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi zajamčila sigurnost, dostupnost, održavanje i razvoj softvera i informatičke infrastrukture platforme i te obrade osobnih podataka u kontekstu olakšavanja pristupa informacijama na platformi i njihove razmjene u skladu s pravom Unije kojim se utvrđuju obveze prikupljanja i razmjene tih podataka te u skladu sa zakonima o zaštiti podataka. Ako ESMA ima obvezu obrađivati osobne podatke u skladu s drugim aktima Unije, trebala bi ispuniti svoje obveze voditelja obrade u pogledu tih informacija.

(13)S obzirom na ESMA-ine ovlasti i nadležnost nad brojnim subjektima te u svrhu učinkovitog i dosljednog izvršavanja njezinih nadzornih ovlasti u svim sektorima, primjereno je u Uredbi (EU) br. 1095/2010 racionalizirati i konsolidirati postupovni okvir za primjenu nadzornih instrumenata koji su Nadzornom tijelu potrebni za izvršavanje njegovih zadaća. Te ovlasti, koje su trenutačno raspršene po različitim sektorskim aktima Unije, u mjeri u kojoj je to moguće trebalo bi zamijeniti jedinstvenim horizontalnim okvirom koji se primjenjuje na sve subjekte pod izravnim nadzorom Nadzornog tijela. U okviru njega trebalo bi osmisliti koherentan skup postupovnih pravila kojima se uređuju ESMA-ini zahtjevi za informacije, istrage i izravni nadzor te izricanje nadzornih mjera, novčanih kazni i periodičnih penala. Ti zahtjevi za informacije i pristup informacijama, među ostalim tijekom istraga i izravnog nadzora, mogu obuhvaćati osobne podatke u mjeri u kojoj je to relevantno i potrebno za obavljanje zadaća Nadzornog tijela, a svaka obrada takvih podataka trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka, osobito s načelima nužnosti, proporcionalnosti i ograničavanja svrhe. Osim toga, taj horizontalni okvir trebao bi zajamčiti potpuno poštovanje prava na obranu i poslovnu tajnu te pružiti odgovarajuću sudsku zaštitu, uključujući preispitivanje ESMA-inih odluka koje provodi Sud Europske unije. Donošenjem takvog postupovnog okvira na dosljedan i ujednačen način te ukidanjem postupovnih odredaba specifičnih za sektor Unija bi trebala povećati pravnu sigurnost, promicati konvergenciju i učinkovitost nadzora te podupirati učinkovito i odgovorno izvršavanje ESMA-inih odgovornosti izravnog nadzora. Kako bi se izbjeglo regulatorno preklapanje ili nedosljednost, zajamčilo da Nadzorno tijelo djelotvorno izvršava svoje ovlasti, očuvala usklađenost pravne stečevine Unije i poštovalo načelo u skladu s kojim posebna pravila imaju prednost pred općim pravilima, ako sektorsko zakonodavstvo sadržava posebne odredbe prilagođene postupovnim ovlastima Nadzornog tijela u određenim sektorima ili područjima, te bi se odredbe i dalje trebale primjenjivati i prema potrebi imati prednost pred općim ovlastima utvrđenima u toj uredbi.

(14)Učinkovit nadzor i suradnja među nadležnim tijelima u kontekstu prekograničnog pružanja financijskih usluga ključni su za zaštitu ulagatelja i izgradnju povjerenja u financijski sustav Unije. U tu bi svrhu ESMA trebala raspolagati poboljšanim alatima za konvergenciju nadzora, uključujući mehanizme za smanjenje nadzornih propusta i instrumente za olakšavanje suradnje i rješavanje sporova među nadležnim tijelima kako bi se omogućio kvalitetni nadzor sudionika financijskih tržišta.

(15)Kako bi se otklonili dokazani nadzorni propusti u odobravanju financijskih proizvoda, usluga ili subjekata koji posluju u cijeloj Uniji, ESMA-i je potrebno omogućiti da prije izdavanja odobrenja zatraži mišljenje od nadležnog tijela ako se istorazinskom ocjenom ili istragom otkriju nadzorni propusti koji bi mogli ugroziti integritet financijskih tržišta, financijsku stabilnost ili zaštitu ulagatelja. Postupak istorazinske ocjene ili istrage, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010, pruža čvrst i transparentan okvir za utvrđivanje nadzornih propusta i poduzimanje korektivnih mjera. Mišljenje ESMA-e trebalo bi omogućiti dodatnu razinu kontrole i nadzora kako bi se zajamčilo da financijski proizvodi i usluge te subjekti koji posluju u Uniji ispunjavaju najviše standarde nadzora. Kako bi se spriječio ulazak proizvoda, usluga ili subjekata na tržište EU-a bez odgovarajućeg nadzora, ESMA-i je potrebno omogućiti da u svojem mišljenju traži da nadležna tijela poduzmu korektivne mjere za uklanjanje svih nedostataka u nadzoru koje je utvrdila.

(16)Kako bi se olakšala redovita i strukturirana razmjena informacija, predložila rješenja i poboljšala suradnja radi rješavanja zajedničkih problema i rizika te podržao opći cilj dosljednog i djelotvornog nadzora, potrebno je predvidjeti platforme za suradnju među nadležnim tijelima. Te bi platforme trebale biti fleksibilne i omogućiti ESMA-i da pokrene postupak ili odgovori na zahtjeve nadležnih tijela te ne bi trebale dovoditi u pitanje postojeće nadzorne ovlasti i odgovornosti tih nadležnih tijela. Osim toga, trebale bi promicati transparentnost, odgovornost i kulturu usklađenosti među sudionicima financijskih tržišta, pri čemu ESMA izvršava svoje ovlasti za rješavanje sporova i osiguravanje usklađenosti s pravom Unije.

(17)Budući da ne postoji mehanizam za uzajamno priznavanje upravnih odluka, nacionalna nadležna tijela imaju znatne poteškoće pri naplati administrativnih novčanih kazni u prekograničnom kontekstu. Kako bi se omogućila djelotvorna provedba pravila i pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u području financijskih usluga, potrebno je uspostaviti mehanizam za uzajamno priznavanje odluka kojima se izriče administrativna novčana kazna i za pomoć u izvršavanju zahtjeva za naplatu te novčane kazne, koji bi se trebao temeljiti na načelu uzajamnog povjerenja. U tu bi svrhu razlozi za odbijanje izvršenja zahtjeva za naplatu administrativne novčane kazne trebali biti ograničeni na nužni minimum.

(18)Kako bi pristup financiranju nadzornih aktivnosti ESMA-e bio dosljedan i transparentan, potrebno je uskladiti i konsolidirati načela kojima se uređuje ubiranje naknada od subjekata u nadležnosti ESMA-e, a koja su trenutačno zasebno utvrđena u sektorskom zakonodavstvu kojim se ESMA-i dodjeljuju izravne nadzorne ovlasti. Utvrđivanjem zajedničkih načela o opsegu, izračunu i transparentnosti takvih naknada trebali bi se promicati jednaki uvjeti među subjektima u svim sektorima, omogućiti proporcionalna primjena troškova nadzora i pružiti pravna sigurnost postojećim subjektima koji su u nadležnosti ESMA-e i onima koji će to postati. Te bi naknade trebale obuhvaćati sve ESMA-ine troškove nastale pri obavljanju nadzornih zadaća, uključujući, među ostalim, troškove rada na konvergenciji nadzora u relevantnom sektoru, razvoj, rad i održavanje informatičkih alata i sustava potrebnih za izravni nadzor te amortizirane troškove takvih sustava i povezane infrastrukture. ESMA bi trebala imati primjerena financijska sredstva. Zbog toga je potrebno propisati da bi ESMA-u trebalo financirati s 50 % sredstava Unije i 50 % doprinosa država članica u skladu s ponderiranjem glasova utvrđenim u članku 3. stavku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama za nove zadaće koje su u ovoj Uredbi predviđene za ESMA-u, a ne financiraju se iz naknada.

(19)ESMA-inu upravljačku strukturu trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi njezinim budućim novim nadležnostima. Kako bi mogla funkcionirati djelotvorno i nepristrano, upravljanje ESMA-om treba ojačati, a u tu svrhu potrebno je osnovati neovisni Izvršni odbor sa stalnim članovima, koji bi trebao povećati njezinu sposobnost donošenja brzih odluka usmjerenih na Uniju, osobito kad je riječ o nadzoru sudionika financijskih tržišta. Izvršni odbor, koji se sastoji od predsjednika i pet neovisnih stalnih članova s različitim iskustvom u području nadzora i stručnim znanjem u sektorima pod nadzorom ESMA-e, trebao bi biti odgovoran za odluke o pitanjima nadzora upućene sudionicima financijskih tržišta. Trebao bi biti odgovoran i za odluke upućene jednom nadležnom tijelu ili ograničenom broju nadležnih tijela, uključujući rješavanje sporova, povrede prava Unije i istorazinsko ocjenjivanje. Te se odluke dodjeljuju Izvršnom odboru kako bi se povećala agilnost i reaktivnost donošenja odluka te kako bi se u tim odlukama uzimao u obzir zajednički europski interes. Izvršni odbor trebao bi preuzeti i nadležnost sadašnjeg Upravnog odbora u pogledu pripreme programa rada i proračuna ESMA-e. Time bi se trebalo osigurati donošenje djelotvornih i nepristranih odluka usmjerenih na EU. Kako bi se postigla transparentnost i demokratska kontrola, stalne članove Izvršnog odbora trebalo bi imenovati Vijeće na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji sastavlja Komisija i prijedloga Odbora supervizora, nakon odobrenja Europskog parlamenta.

(20)Radi jasne podjele odgovornosti i djelotvornog sustava provjere i ravnoteže Odbor supervizora i dalje bi trebao biti glavno ESMA-ino tijelo za regulatorne odluke i konvergenciju nadzora. Radi jačanja dimenzije Unije u postupku donošenja odluka u okviru Odbora supervizora taj bi odbor trebao uključivati stalne članove Izvršnog odbora kao članove s pravom glasa pri donošenju nadzornih odluka. Kako bi se ostvario uravnotežen pristup i uzimale u obzir nacionalne perspektive, Odbor supervizora trebao bi imati ovlast podnošenja prigovora na važne nadzorne odluke koje donosi Izvršni odbor u roku od 10 dana (ili 48 sati u hitnim slučajevima), dok bi Izvršni odbor trebao imati obvezu da dvaput godišnje izvješćuje Odbor supervizora o svojim nadzornim aktivnostima te bi trebao moći zatražiti mišljenja o nadzornim pitanjima.

(21)Potrebno je pojednostavniti i uskladiti klauzulu o preispitivanju iz Uredbe (EU) br. 1095/2010 s postojećim zahtjevima u pogledu evaluacije za agencije, kako je utvrđeno u Zajedničkoj izjavi i Zajedničkom pristupu o decentraliziranim agencijama EU-a iz srpnja 2012., u kojima se evaluacije predviđaju svakih pet godina umjesto svake tri. Ciljana preispitivanja predviđena u toj uredbi, koja počinju pet godina nakon datuma stupanja na snagu, zamjenjuju evaluacije i Komisiji omogućuju da odgovarajuće aspekte ESMA-ina funkcioniranja ocijeni nakon isteka određenog razdoblja. Taj je pristup u skladu s ciljem smanjenja regulatornog opterećenja i promicanja usmjerenijeg i djelotvornijeg regulatornog okvira, što omogućuje donošenje utemeljenih odluka o potencijalnim pojednostavnjenjima i poboljšanjima.

(22)Središnjim drugim ugovornim stranama u Uniji trenutačno odobrenja za rad izdaju i nadziru ih nadležna tijela država članica u kojima imaju poslovni nastan, u suradnji s ESMA-om i kolegijima za središnje druge ugovorne strane. Unatoč napretku koji je dosad postignut u usklađivanju nadzornih aktivnosti za središnje druge ugovorne strane u Uniji, ta nacionalna tijela u Uniji i dalje primjenjuju različite nadzorne prakse, što stvara nejednake uvjete među središnjim drugim ugovornim stranama u Uniji. To povećava složenost Unijina okvira za središnje druge ugovorne strane i stvara dodatno opterećenje i troškove za središnje druge ugovorne strane u Uniji, među ostalim u odnosu na središnje druge ugovorne strane druge razine rizika koje izravno nadzire ESMA. Kako se u okviru unije štednje i ulaganja u Uniji budu razvijala dublja i likvidnija tržišta kapitala, ti bi nejednaki uvjeti mogli povećati rizik od nadzorne arbitraže i potaknuti je, što bi pak moglo dovesti do problema s financijskom stabilnošću. Stoga bi radi ujednačene primjene bonitetnih i organizacijskih zahtjeva te zahtjeva u pogledu poslovnog ponašanja za središnje druge ugovorne strane u Uniji ESMA trebala nadzirati središnje druge ugovorne strane koje se smatraju značajnima, a osobito one sa znatnom aktivnošću poravnanja, one sa znatnom prekograničnom dimenzijom i one koje su dio grupe koja obuhvaća druge tržišne infrastrukture pod nadzorom ESMA-e, na temelju svojeg stručnog znanja i iskustva u primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 16 . Središnje druge ugovorne strane sa slabom aktivnošću poravnanja koje su više orijentirane na domaća tržišta, a smatraju se manje značajnima, trebale bi i dalje biti pod nadzorom lokalnih tijela koja su bolje upoznata s domaćim tržištima 17 .

(23)Kako bi se odredilo koje bi se središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 trebale smatrati značajnima i stoga podlijegati nadzoru ESMA-e, potrebno je utvrditi jasne i objektivne kriterije koji bi trebali biti u skladu s aktivnostima i rizicima središnjih drugih ugovornih strana o kojima je riječ. Radi pojednostavnjenja i izbjegavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja ne bi trebalo ponovno izdati odobrenje postojećoj središnjoj drugoj ugovornoj strani za koju se u kasnijoj fazi utvrdi da je značajna.

(24)Nacionalna nadležna tijela koja nadziru manje značajne središnje druge ugovorne strane trebala bi učinkovitije surađivati s ESMA-om radi osiguranja dosljednog pristupa nadzoru, a time i jednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane. Ako to žele, državama članicama trebalo bi omogućiti da ESMA-u imenuju nadležnim tijelom za manje značajne središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u njihovim jurisdikcijama. Osim toga, ako središnja druga ugovorna strana koja se prethodno smatrala značajnom više ne ispunjava uvjete za to, nacionalnom nadležnom tijelu trebalo bi odobriti dostatno prijelazno razdoblje za pripremu prije formalnog preuzimanja nadzornih odgovornosti za tu središnju drugu ugovornu stranu. Alternativno, nacionalno nadležno tijelo trebalo bi moći ESMA-i prepustiti nadzor nad tom prethodno značajnom središnjom drugom ugovornom stranom. Osim toga, radi dosljednosti i jednakih uvjeta za značajne i manje značajne središnje druge ugovorne strane ESMA bi trebala biti i tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za ugovore o međudjelovanju i predsjedanje kolegijima za manje značajne središnje druge ugovorne strane. Novi nadzorni sustavi za središnje druge ugovorne strane u Uniji, a posebno uloga ESMA-e kao nadležnog tijela za značajne središnje druge ugovorne strane, trebali bi biti obuhvaćeni Uredbom (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća 18 .

(25)ESMA bi trebala blisko surađivati s tijelima odgovornima za nadzor središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad u Uniji i tijelima koja imaju iskustva u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana te iskoristiti njihovo iskustvo i znanje. U tu bi svrhu trebala postići sveobuhvatne dogovore o suradnji s tim tijelima, uključujući nacionalno nadležno tijelo u državi članici u kojoj dotična središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, Europsku središnju banku, druge središnje banke koje izdaju najvažnije valute Unije s kojima središnja druga ugovorna strana radi, nadležna tijela odgovorna za nadzor mjesta trgovanja i središnje depozitorije vrijednosnih papira kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge te nadležno tijelo odgovorno za nadzor najaktivnijih članova sustava poravnanja. U tim bi se dogovorima trebali utvrditi posebni modaliteti i operativni aranžmani za kontinuirani nadzor i iznimne okolnosti, kao što su izvanredne situacije.

(26)Nove nadzorne odgovornosti dodijeljene ESMA-i i promjene u njezinoj unutarnjoj organizacijskoj strukturi, uključujući ukidanje Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, čije bi zadaće trebalo dodijeliti novoosnovanom Izvršnom odboru, trebale bi biti obuhvaćene Uredbom (EU) br. 648/2012. Zbog jedinstvenog statusa središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja odredbe o postupcima koji se na njih primjenjuju ne bi trebalo prenijeti u Uredbu (EU) br. 1095/2010, već bi trebale ostati u Uredbi (EU) br. 648/2012. Osim toga, uzimajući u obzir te promjene, kako bi se dodatno pojednostavnila buduća organizacijska struktura i radni dogovori te uklonilo nepotrebno opterećenje, od značajnih središnjih drugih ugovornih strana ne bi trebalo zahtijevati da imaju kolegij. Slično tomu, s obzirom na ESMA-ine nove nadzorne odgovornosti koje se odnose na značajne središnje druge ugovorne strane trebalo bi ukloniti zahtjeve za njezina mišljenja u odnosu na te središnje druge ugovorne strane. Nadzorni sustavi za manje značajne središnje druge ugovorne strane trebali bi u velikoj mjeri ostati nepromijenjeni jer su one više orijentirane na domaće tržište i trebale bi iskoristiti znanje i stručnost nacionalnih tijela o lokalnim prilikama.

(27)Uredbom (EU) 2024/791 Europskog parlamenta i Vijeća 19 izmijenjena je Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 20 kako bi se uklonile prepreke uvođenju konsolidiranih podataka o trgovanju obveznicama, dionicama i fondovima čijim se udjelima trguje na burzi („ETF-ovi”) te OTC izvedenicama. Za određenu dionicu ili fond čijim se udjelima trguje na burzi u bilo kojem vremenskom žigu pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju dužan je diseminirati europsku najbolju kupovnu i prodajnu cijenu i količinu dostupnu po tim cijenama u cijeloj Uniji. Međutim, konsolidirani podaci o trgovanju ne bi otkrili identitet mjesta trgovanja po europskoj najboljoj kupovnoj i prodajnoj cijeni jer se količine dostupne po toj cijeni ne bi pripisivale pojedinačnim mjestima trgovanja niti bi ti podaci uključivali podatke o ponudi za kupnju i prodaju koji se ne odnose na europsku najbolju kupovnu i prodajnu cijenu i prateće količine. Time se znatno ograničava dodana vrijednost konsolidiranih podataka, što korisnicima uskraćuje mogućnost da lociraju količine dostupne po europskoj najboljoj kupovnoj i prodajnoj cijeni, kao i dodana vrijednost reprezentativnog pregleda raspona likvidnosti dostupne za trgovanje. Stoga, kako bi se dodatno povećala njihova privlačnost, konsolidirani podaci za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi trebali bi omogućiti detaljniji pregled tržišta, koji obuhvaća pet najboljih kupovnih i prodajnih cijena, s količinama dostupnima po tim cijenama, uz navođenje pojedinačnog mjesta trgovanja na kojem su te količine dostupne.

(28)Zaključna cijena dana trgovanja bitna je za tržišta vlasničkih instrumenata jer je riječ o ključnoj referentnoj cijeni koja se obično upotrebljava za vrednovanje fondova, fondova čijim se udjelima trguje na burzi i referentnih vrijednosti. Najčešće proizlazi iz završne dražbe koja se održava na mjestu trgovanja na kojem su vrijednosni papiri prvi put uvršteni za trgovanje („primarna burza”). Udio količine vlasničkih instrumenata kojima se trgovalo na završnoj dražbi s vremenom se znatno povećao. Međutim, tržišno natjecanje u segmentu završnih dražbi i dalje je ograničeno, a najveći udio trgovanja na zaključnim dražbama i dalje čine završne dražbe na primarnim burzama. Osim toga, ta situacija dovodi u pitanje otpornost jer incidenti, uključujući prekide rada, na primarnim burzama mogu izravno utjecati na sposobnost sudionika na tržištu da vrednuju svoju imovinu. Kako bi se potaknulo tržišno natjecanje u segmentu zaključnih cijena i kako bi se sudionici na tržištu mogli osloniti na zaključnu cijenu koja je alternativa zaključnoj dražbovnoj cijeni na primarnoj burzi, potrebno je od pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi zahtijevati da diseminira zaključnu cijenu ponderiranu količinom koja proizlazi iz svih završnih dražbi na mjestima trgovanja koja dostavljaju podatke. ESMA bi trebala izdati preporuke za određivanje metodologije koju bi konsolidirani sustav objave trebao primjenjivati za određivanje zaključne cijene ponderirane količinom.

(29)Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 21 sadržava usklađena pravila o izdavanju odobrenja za rad i upravljanju mjestima trgovanja. Međutim, prenošenje te direktive dovelo je do međusobno različitih nacionalnih zahtjeva. Osim toga, u područjima za koja u njoj nije bilo zahtjeva države članice dopunile su prenesene odredbe nacionalnim zahtjevima. Taj je pristup doveo do nejednakih uvjeta, fragmentacije jedinstvenog tržišta te povećanja opterećenja i troškova za operatere mjesta trgovanja koja se nalaze u više država članica, a u konačnici i za izdavatelje i krajnje ulagatelje kojima ti operateri pružaju usluge. Stoga je potreban ujednačeniji okvir kako bi se uspostavili jednaki uvjeti, izbjegla potencijalna regulatorna arbitraža i potpomogao razvoj prekograničnih aktivnosti. Zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad i upravljanje uređenim tržištima te za upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom („MTP”) ili organiziranom trgovinskom platformom („OTP”) koje provodi investicijsko društvo ili tržišni operater stoga je potrebno prenijeti iz Direktive 2014/65/EU u Uredbu (EU) br. 600/2014 i dodatno dopuniti, prvenstveno kako bi se uvela usklađena pravila u područjima na koja se ranije primjenjivalo nacionalno zakonodavstvo.

(30)U okviru organizacijskih zahtjeva iz članka 19. stavka 3. i članka 47. Direktive 2014/65/EU ne uzima se u obzir je li tržišni operater ili investicijsko društvo koje upravlja mjestom trgovanja dio grupe. Naime, svaki dogovor unutar grupe koji se odnosi na raspodjelu resursa ili funkcija među subjektima u toj grupi tretira se na isti način, kao dogovor o izdvajanju poslovnih procesa sklopljen sa subjektima izvan grupe. Taj pristup ne uzima u obzir pojavu prekograničnih grupa mjesta trgovanja, čime se ograničava mogućnost tih grupa da iskoriste sinergije unutar grupe i ekonomije razmjera, a to pak stvara prepreke u prekograničnoj raspodjeli resursa i funkcija unutar grupe. Osim toga, raspodjela resursa unutar grupe, u kojoj svi subjekti podliježu istim unutarnjim kontrolama i postupcima, podrazumijeva nižu razinu rizika u usporedbi s izdvajanjem vanjskim suradnicima. Međutim, u trenutačnom pristupu razlika između rizika povezanih s raspodjelom resursa unutar grupe i izdvajanjem poslovnih procesa ne ističe se dovoljno. Stoga bi organizacijske zahtjeve za mjesta trgovanja trebalo pojednostavniti za mjesta trgovanja koja su dio grupe i namjeravaju se osloniti na resurse ili obavljanje funkcije drugog subjekta koji je dio iste grupe i nalazi se u Uniji. Ako su ispunjeni određeni uvjeti za postizanje učinkovitog nadzora, takvi dogovori unutar grupe ne bi se trebali smatrati izdvajanjem poslovnih procesa u smislu Uredbe (EU) br. 600/2014. Međutim, mjesto trgovanja koje se oslanja na resurse ili obavljanje funkcije drugog subjekta koji je dio iste grupe trebalo bi i dalje u potpunosti biti odgovorno za ispunjavanje svojih obveza na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014. S obzirom na povećanje nadzornih rizika, dogovor unutar grupe koji uključuje subjekt koji se nalazi izvan Unije i dalje bi se trebao smatrati izdvajanjem poslovnih procesa.

(31)U članku 53. stavku 6. Direktive 2014/65/EU utvrđuje se pravo uređenog tržišta koje ima odobrenje za rad u jednoj državi članici da na državnom području drugih država članica uspostavi odgovarajuće mehanizme koji će članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s poslovnim nastanom u tim drugim državama članicama olakšati pristup tom tržištu i trgovanje na njemu. Direktivom 2014/65/EU nisu izričito uređena druga prava iz sustava putovnice za uređena tržišta, uključujući mogućnost osnivanja podružnica u drugim državama članicama. Nepostojanje izričite odredbe o tome dovelo je do različitih tumačenja pitanja može li uređeno tržište osnovati podružnicu u drugoj državi članici i koje djelatnosti uređeno tržište može obavljati u okviru sustava putovnice. Funkcioniranje sustava putovnice za uređena tržišta važno je pojasniti, a u tu svrhu treba jasnije navesti da uređena tržišta mogu neometano obavljati djelatnost za koju su dobila odobrenje za rad u cijeloj Uniji na temelju slobode pružanja usluga ili prava poslovnog nastana. Osim odgovarajućih mehanizama za olakšavanje pristupa i trgovanja na tom uređenom tržištu članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, to uključuje uvrštenje članova ili sudionika na tom uređenom tržištu i uvrštenje financijskih instrumenata za trgovanje na tom uređenom tržištu. Kako bi se postigli jednaki uvjeti za sva mjesta trgovanja, isti sustav putovnice trebao bi se primjenjivati na tržišne operatere i investicijska društva koji upravljaju MTP-om ili OTP-om.

(32)U Direktivi 2014/65/EU trenutačno se navodi da se na svako uređeno tržište u Uniji primjenjuje pojedinačno odobrenje za rad. Iz toga proizlazi da tržišni operateri koji žele upravljati uređenim tržištima u državama članicama to mogu učiniti samo ako za svako pojedinačno uređeno tržište kojim namjeravaju upravljati zatraže odobrenje za rad od nadležnog tijela matične države članice koje je odgovorno i za kontinuirani nadzor tog tržišta. Zbog toga je više država članica uvelo nacionalne zakone u kojima se kao uvjet za izdavanje odobrenja za rad uređenom tržištu zahtijeva da je tržišni operater pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici u kojoj uređeno tržište traži odobrenje za rad. Zbog toga grupe koje upravljaju uređenim tržištima u više država članica ne mogu pojednostavniti svoju organizacijsku strukturu i nadzorne odnose jer moraju brinuti za više nadziranih subjekata u državama članicama. Time se znatno povećavaju troškovi i složenost upravljanja uređenim tržištima u državama članicama. Kako bi se uklonile prepreke i smanjili operativni troškovi za prekogranične grupe, potrebno je ukinuti mogućnost da države članice zahtijevaju osnivanje zasebnog pravnog subjekta na svojem državnom području kao uvjet za izdavanje odobrenja za rad uređenom tržištu. Osim toga, kako bi se dodatno olakšalo prekogranično upravljanje uređenim tržištima, uvodi se novi okvir kojim se pravnim osobama koje žele upravljati s više mjesta trgovanja u više država članica omogućuje da to učine na temelju jedinstvenog odobrenja za rad paneuropskog tržišnog operatera koje izdaje ESMA. Taj novi okvir ne bi trebao zamijeniti postojeći sustav izdavanja odobrenja za rad i poslovanje uređenih tržišta. Umjesto toga, ta bi se odobrenja trebala na dobrovoljnoj osnovi primjenjivati na one subjekte koji žele poslovati na temelju jedinstvenog odobrenja.

(33)U odobrenju za rad paneuropskog tržišnog operatera trebalo bi navesti sva mjesta trgovanja na kojima taj operater može raditi. Paneuropski tržišni operater koji želi upravljati dodatnim mjestima trgovanja trebao bi zatražiti proširenje svojeg izvornog odobrenja. Kako bi se nadzorni sustavi paneuropskog tržišnog operatera učinkovito pojednostavili, od paneuropskog tržišnog operatera ne bi trebalo zahtijevati da traži pojedinačno odobrenje za rad za mjesta trgovanja kojima upravlja u državama članicama u kojima se ta mjesta trgovanja nalaze ili u kojima se njima upravlja. Slično tomu, ako paneuropski tržišni operater postane operater postojećeg mjesta trgovanja, trebalo bi se smatrati da je odobrenje izdano tom konkretnom uređenom tržištu ili, u slučaju MTP-ova ili OTP-ova, tržišnom operateru ili investicijskom društvu za potrebe upravljanja tim mjestom trgovanja opozvano nakon što stupi na snagu odobrenje dodijeljeno paneuropskom tržišnom operateru ili prošireno odobrenje koje sadržava izmijenjeni popis mjesta trgovanja kojima taj paneuropski tržišni operater upravlja.

(34)U skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, državno područje na kojem se nalazi mjesto trgovanja ili na kojem se njime upravlja često se koristi kao kriterij za određivanje nacionalnog prava koje bi se trebalo primjenjivati na pitanja koja nisu izravno uređena pravom Unije te za utvrđivanje nadležnog tijela. To uključuje Direktivu 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se utvrđuju zahtjevi u pogledu objavljivanja periodičnih i kontinuiranih informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri već uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici, i Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, u skladu s kojom su nacionalna nadležna tijela dužna pobrinuti se za primjenu odredaba o zlouporabi tržišta na svojem državnom području u pogledu svih mjera provedenih u vezi s instrumentima koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u koji posluje na njihovu državnom području. Paneuropski tržišni operater na temelju slobode pružanja usluga ili osnivanja podružnice poslovat će na mjestima trgovanja u više država članica na temelju jedinstvene dozvole koja se izdaje samom paneuropskom tržišnom operateru, a ne mjestima trgovanja kojima on upravlja. U nedostatku pojedinačnog odobrenja za svako mjesto trgovanja kojim upravlja paneuropski tržišni operater i s obzirom na to da će svim mjestima upravljati preko jednog pravnog subjekta koji posluje prekogranično, a ima poslovni nastan u jednoj državi članici, paneuropski tržišni operater za svako mjesto trgovanja kojim upravlja mora odrediti državu članicu na čijem će se državnom području smatrati da je to mjesto trgovanja smješteno ili da se tamo njime upravlja. Ta bi odluka trebala ovisiti o tome kako paneuropski tržišni operater odluči staviti svoje mjesto trgovanja na tržište poduzećima koja traže uvrštenje za trgovanje na tom mjestu trgovanja odnosno članovima ili sudionicima koji su uvršteni na to mjesto trgovanja. Nacionalno pravo te države članice trebalo bi se primjenjivati na sva pitanja povezana s trgovanjem koja nisu uređena izravno primjenjivim pravom Unije, ako ta primjena ovisi o situaciji ili poslovanju mjesta trgovanja. Kako bi se zajamčila pravna predvidljivost, u slučajevima u kojima paneuropski tržišni operater postane operater mjesta trgovanja koje je već dobilo odobrenje za rad, za takvo mjesto trgovanja mora se smatrati da se nalazi ili da se njime upravlja u državi članici u kojoj je prvotno dobilo odobrenje za rad.

(35)ESMA je ocijenila aktivnosti trgovanja kamatnim izvedenicama. Ta je ocjena pokazala da su terminski ugovori o kamatnoj stopi i ugovori o razmjeni za promjenjivu kamatnu stopu u jednoj valuti općenito nelikvidni. Kako bi se zahtjevi u pogledu transparentnosti primjenjivali samo na najstandardiziranije i najlikvidnije kamatne izvedenice, iz njih je potrebno isključiti terminske ugovore o kamatnoj stopi i ugovore o razmjeni za promjenjivu kamatnu stopu u jednoj valuti.

(36)U članku 14. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da sistematski internalizatori koji trguju količinama do dvostruke uobičajene veličine tržišta (uključujući tu veličinu) redovito i kontinuirano objavljuju obvezujuće ponude tijekom uobičajenog vremena trgovanja za te dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate i druge slične financijske instrumente kojima se trguje na mjestu trgovanja za koje su sistematski internalizatori i za koje postoji likvidno tržište. U članku 15. Uredbe (EU) br. 600/2014 od sistematskih internalizatora zahtijeva se da izvršavaju naloge koje prime od svojih klijenata u vezi s tim instrumentima po kotiranim cijenama u trenutku primitka naloga. U skladu s tim člankom sistematski internalizatori mogu izvršiti naloge klijenata i prema boljoj cijeni ako je ta cijena u okviru objavljenog raspona blizu tržišnih uvjeta. Kako bi se ojačalo formiranje cijena za naloge malih ulagatelja, potrebno je osigurati da, ako sistematski internalizator izvršava nalog malog ulagatelja, koji je posebno označen kao takav, po cijeni koja je bolja od kotirane cijene, taj sistematski internalizator odmah, a u svakom slučaju prije izvršenja, ažurira kotiranu cijenu kako bi bila u skladu s tim poboljšanjem cijene. Osim toga, sistematski internalizatori trebali bi imati obvezu da u konsolidirani sustav objave za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi prenose podatke koje objavljuju u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 600/2014 kako bi se omogućilo da se u konsolidiranom sustavu objave, uz najbolje ponude za kupnju i prodaju za kontinuirane knjige naloga, objavi i pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju u Uniji koje su objavili sistematski internalizatori uz, ako se nudi, oznaku pojedinačnog sistematskog internalizatora. Tih pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju trebalo bi odgovarati pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju među svim ponudama za određenu dionicu ili fond čijim se udjelima trguje na burzi i koje su u Uniji objavili sistematski internalizatori.

(37)U članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 od investicijskih društava koja za vlastiti račun ili za račun klijenata zaključuju transakcije OTC izvedenicama iz članka 8.a stavka 2. te uredbe zahtijeva se da objave obujam i cijenu tih transakcija te vrijeme njihova zaključenja putem ovlaštenog sustava objavljivanja („APA”). Kako bi se smanjilo opterećenje za investicijska društva i izbjeglo objavljivanje obmanjujućih informacija, od investicijskih društava ne bi trebalo zahtijevati da preko APA-a objavljuju transakcije OTC izvedenicama koje zaključe na mjestu trgovanja u trećoj zemlji, pod uvjetom da mjesto trgovanja u trećoj zemlji (i) upravlja multilateralnim sustavom, (ii) mora imati odobrenje za rad te podliježe kontinuiranom nadzoru i provedbi u skladu s pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje te (iii) podliježe odredbama o transparentnosti nakon trgovanja na temelju kojih se transakcije zaključene na tom mjestu trgovanja objavljuju što prije nakon izvršenja transakcije ili, u jasno definiranim situacijama, nakon razdoblja odgode. Kako bi se zajamčili pravna sigurnost i visok stupanj konvergencije nadzora u Uniji, ESMA bi trebala objavljivati i redovito ažurirati popis mjesta trgovanja u trećim zemljama za koja se smatra da ispunjavaju sve kriterije. Od investicijskih društava koja zaključuju transakcije OTC izvedenicama na mjestima trgovanja u trećim zemljama koja ne ispunjavaju sve kriterije trebalo bi zahtijevati da te transakcije objave u Uniji preko APA-a.

(38)U člancima 57. i 58. Direktive 2014/65/EU utvrđuju se pravila o trgovanju robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama emisijskih jedinica. Neka od tih pravila primjenjuju se na mjesta trgovanja. Budući da se pravila o upravljanju mjestom trgovanja prenose iz Direktive 2014/65/EU u Uredbu (EU) br. 600/2014, primjereno je izmijeniti Uredbu (EU) br. 600/2014 kako bi se ta pravila uključila u nju.

(39)U člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014 utvrđeni su uvjeti pod kojima mjesta trgovanja mogu pristupiti uslugama središnje druge ugovorne strane i pod kojima središnje druge ugovorne strane mogu pristupiti izvorima podataka o trgovanju mjesta trgovanja. Pokazalo se da su ti kriteriji neprikladno formulirani i stoga omogućuju neopravdano odbijanje ili kašnjenje u odobravanju pristupa. Osim toga, sustavna uključenost nacionalnih nadležnih tijela te postupke čini pretjerano složenima i opterećujućima. Stoga je primjereno preispitati te uvjete za pristup kako bi do odbijanja došlo samo u malom broju slučajeva, u skladu s posebnim i opravdanim uvjetima, kako bi se izbjegla kašnjenja u odobravanju pristupa i kako bi se ESMA uključivala samo u slučaju sukoba između stranaka. Osim toga, mjesta trgovanja trenutačno mogu spriječiti dva sudionika na tržištu koji izvršavaju transakciju na njihovu mjestu trgovanja da slobodno odaberu različite središnje druge ugovorne strane, čak i ako su sklopile ugovore o međudjelovanju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 te su stoga tehnički sposobne za učinkovito poravnanje tih transakcija. Takve tržišne prakse onemogućuju potpuno iskorištavanje sinergija koje se mogu ostvariti zahvaljujući ugovorima o međudjelovanju i povećavaju troškove trgovanja i poravnanja za sudionike na tržištu. Kako bi se olakšalo poravnanje u okviru međudjelovanja, mjestima trgovanja potrebno je zabraniti da onemogućuju pristup svojim izvorima podataka o trgovanju za transakcije koje uključuju dvije druge ugovorne strane koje su odlučile poravnati transakciju izvršenu na njihovu mjestu trgovanja preko dvije različite središnje druge ugovorne strane koje su sklopile ugovore o međudjelovanju.

(40)U skladu s glavom VI. Direktive 2014/65/EU nacionalna nadležna tijela trenutačno su odgovorna za nadzor mjesta trgovanja u Uniji. Europsko vijeće 20. ožujka 2025. 22 donijelo je zaključke u kojima je pozvalo na poboljšanje učinkovitosti nadzora Unijinih tržišta kapitala i smanjenje njihove fragmentacije. Osim toga, M. Draghi i E. Letta u svojim izvješćima 23 pozvali su na integriraniji nadzor na razini Unije. Kako bi se smanjila fragmentacija i povećala dosljednost rezultata nadzora radi lakše uspostave unije štednje i ulaganja, primjereno je ESMA-i dodijeliti izravne nadzorne ovlasti za značajna mjesta trgovanja sa značajnom prekograničnom dimenzijom. ESMA bi trebala imati i izravne nadzorne ovlasti nad paneuropskim tržišnim operaterima. Za određivanje onoga što bi se trebalo podrazumijevati pod „značajnim mjestima trgovanja” potrebno je utvrditi posebne uvjete. Kako unutar iste grupe ne bi bilo više nadzornih tijela, potrebno se pobrinuti i za to da, nakon što bilo koji subjekt unutar iste grupe ispuni uvjete da bude značajno mjesto trgovanja, svi subjekti koji upravljaju mjestima trgovanja unutar te grupe podliježu nadzoru ESMA-e. Slično tomu, u grupi u kojoj barem jedna središnja druga ugovorna strana ili CSD podliježe nadzoru ESMA-e, tom bi nadzoru trebali podlijegati i svi subjekti koji upravljaju mjestima trgovanja u toj grupi.

(41)Radi djelotvornog nadzora nad paneuropskim tržišnim operaterima i značajnim mjestima trgovanja ESMA bi trebala imati potrebne nadzorne ovlasti, među ostalim za provođenje istraga i izravni nadzor, izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala kako bi se zaustavila povreda Uredbe (EU) br. 600/2014 te za traženje potrebnih informacija. Kako bi ESMA na odgovarajući način obavljala svoje nadzorne dužnosti nad paneuropskim tržišnim operaterima i značajnim mjestima trgovanja, važno je da te dužnosti obavlja u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima za praćenje. Kako bi se izbjegla neučinkovitost koja proizlazi iz dvostrukog nadzora, uključivanje nacionalnih tijela za praćenje trebalo bi ograničiti na ovlasti i zadaće koje su im izričito dodijeljene Uredbom (EU) br. 600/2014 i Direktivom 2014/65/EU.

(42)S obzirom na zemljopisnu blizinu nacionalnih nadzornih tijela i lokalnih ekosustava, kad je riječ o značajnim mjestima trgovanja i paneuropskim tržišnim operaterima, odgovornost za nadzor tržišta i nadzor izdavatelja i dalje moraju snositi tijela koja su nadležna na nacionalnoj razini. Stoga, iako bi ESMA trebala biti zadužena za provedbu pravila iz Uredbe (EU) br. 600/2014 koja se odnose na značajna mjesta trgovanja i paneuropske tržišne operatere, a prema potrebi i pravila iz Direktive 2014/65/EU, među ostalim u svrhu procjene učinkovitih sustava i kontrola za sprečavanje i otkrivanje zlouporabe tržišta ili procjene parametara za zaustavljanje trgovanja, nacionalna tijela za praćenje trebala bi zadržati određene ovlasti koje bi im omogućile obavljanje zadaća nadzora tržišta ili izvršavanje dužnosti potrebnih za očuvanje integriteta tržišta. Te bi ovlasti trebale uključivati zaprimanje podataka o transakcijama, mogućnost traženja podataka iz knjige naloga ili donošenje hitnih mjera za uvođenje privremenog zaustavljanja trgovanja u izvanrednim situacijama ili suspenziju financijskih instrumenata u okviru trgovanja. Pri izvršavanju svojih ovlasti nacionalna tijela za praćenje trebala bi blisko surađivati s ESMA-om.

(43)Radi jednakog postupanja u kontekstu supervizijskog nadzora operatera mjesta trgovanja ESMA bi trebala postati nadležno tijelo za sva relevantna mjesta trgovanja, uključujući ona kojima upravljaju investicijska društva. Iz toga proizlazi da bi joj trebalo povjeriti izdavanje odobrenja za rad i nadzor investicijskih društava koja žele imati isključivo odobrenje za upravljanje relevantnim MTP-ovima ili OTP-ovima. Investicijska društva koja istodobno upravljaju MTP-ovima ili OTP-ovima, a podliježu nadzoru ESMA-e i obavljaju druge investicijske aktivnosti ili pružaju druge investicijske usluge, trebala bi i dalje biti pod nadzorom nacionalnih tijela za te druge investicijske usluge i aktivnosti. Kako bi ta investicijska društva pri traženju odobrenja za rad imala jednu točku pristupanja i kontaktirala s jednim nadzornim tijelom, potrebno je uvesti poseban okvir za njihovo odobrenje za rad. Ako ta investicijska društva žele da im se prvo izda odobrenje za pružanje drugih investicijskih usluga zajedno s upravljanjem MTP-ovima ili OTP-ovima, izdavanje odobrenja za rad trebalo bi povjeriti nacionalnom nadležnom tijelu države članice u kojoj investicijska društva koja podnose zahtjev imaju sjedište s obzirom na to da njihovo odobrenje za rad obuhvaća i usluge koje nisu pod nadzorom ESMA-e. Međutim, u tim slučajevima, kako bi ESMA mogla obavljati svoje dužnosti nadležnog tijela za relevantna mjesta trgovanja, trebala bi nacionalnom nadležnom tijelu dostaviti obvezujuće mišljenje o odobrenju za rad mjesta trgovanja. Ako ESMA donese negativno mišljenje, dotično nacionalno nadležno tijelo ne bi trebalo izdati odobrenje za rad investicijskim društvima koja podnose zahtjev za upravljanje MTP-ovima ili OTP-ovima. Isti pristup trebalo bi primijeniti ako investicijsko društvo koje je prvotno dobilo odobrenje za pružanje drugih investicijskih usluga želi proširiti svoje odobrenje za rad na upravljanje MTP-ovima ili OTP-ovima koji podliježu nadzoru ESMA-e. Ako ESMA donese negativno mišljenje, nacionalno nadležno tijelo ne bi trebalo izdati prošireno odobrenje za rad. Naposljetku, ako investicijsko društvo kojem je ESMA izdala odobrenje za rad za isključivo upravljanje MTP-ovima ili OTP-ovima želi proširiti svoje odobrenje za rad na druge investicijske usluge, nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj investicijsko društvo ima sjedište trebalo bi ESMA-i izdati obvezujuće mišljenje o pružanju dodatnih investicijskih usluga. Ako je to mišljenje negativno, ESMA ne bi trebala proširiti odobrenje za rad.

(44)Kako bi mjesta trgovanja podlijegala najprikladnijem nadzornom modelu, važno je uspostaviti postupak kojim se mjesta trgovanja koja se smatraju značajnima stavljaju pod nadzor ESMA-e te omogućiti da se mjesta trgovanja koja više ne ispunjavaju uvjete da budu „značajna” vrate pod nadzor nacionalnih tijela. U tom kontekstu ESMA bi trebala utvrditi koja mjesta trgovanja ispunjavaju uvjete da bi ih se smatralo značajnima te redovito pratiti ispunjavaju li te uvjete tijekom vremena. Kako bi se promjena nadzornog modela odvijala neometano i kako ne bi uzrokovala prekomjerno opterećenje za mjesta trgovanja, važno je utvrditi odgovarajući vremenski okvir i plan prijenosa nadzornih ovlasti, koji će zajednički osmisliti ESMA i dotično nacionalno nadzorno tijelo. Kako bi se sudionicima na tržištu pružila jasnoća, ESMA bi trebala sastaviti i redovito ažurirati popis svih značajnih mjesta trgovanja pod njezinim nadzorom i objaviti ga na svojim internetskim stranicama.

(45)Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 24 utvrđuju se standardizirani zahtjevi za namiru financijskih instrumenata i pravila za organizaciju i poslovanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ovi) radi promicanja sigurne, učinkovite i neometane namire.

(46)Komisija je 2025. od dionika prikupila stajališta o preprekama integraciji i modernizaciji infrastruktura za aktivnosti nakon trgovanja općenito, a posebno o preprekama pružanju prekograničnih usluga u području aktivnosti nakon trgovanja. Povratne informacije pokazale su da dionici podupiru i smatraju relevantnim cilj Uredbe (EU) br. 909/2014 koji se odnosi na promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire financijskih instrumenata, ali i potrebu za prilagodbom te uredbe tehnološkim inovacijama uz zaštitu poštenog tržišnog natjecanja među pružateljima usluga namire.

(47)Korišteni pojmovi i pravila utvrđena u Uredbi (EU) br. 909/2014 ne bi trebali ometati korištenje određene tehnologije, uključujući tehnologiju distribuiranog zapisa (DLT). Kako bi se uzele u obzir inovacije i primjena novih tehnologija u pružanju usluga CSD-ova, posebno ako se te usluge pružaju pomoću DLT-a, Uredbu (EU) br. 909/2014 trebalo bi izmijeniti ažuriranjem svih definicija, pojmova i zahtjeva tako da se mogu primijeniti na situacije u kojima CSD pruža svoje usluge korištenjem DLT-a. Jednako se važno pobrinuti da se određena tokenizirana imovina, uključujući tokene e-novca, može koristiti kao sredstvo plaćanja pri namiri transakcija vrijednosnim papirima ili za plaćanje kazni za neuspjele namire.

(48)Uredbom (EU) br. 909/2014 trebalo bi uzeti u obzir razvoj DLT-a u pružanju usluga CSD-ova kako bi subjekti kojima je izdano odobrenje za rad u okviru pilot-režima predviđenog Uredbom (EU) 2022/858 25 mogli biti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 909/2014 nakon što prevladaju taj režim. Uredbom (EU) br. 909/2014 ujedno bi CSD-ovima s poslovnim nastanom u Uniji, koji od samog početka namjeravaju pružati usluge CSD-ova povezane s vrijednosnim papirima koji se temelje na DLT-u i čija bi vrijednost premašila pragove utvrđene u Uredbi (EU) 2022/858, trebalo omogućiti da zatraže odobrenje izravno na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.

(49)S obzirom na znatan obujam i vrijednost transakcija vrijednosnim papirima koje namiruju internalizatori namire, važno je poboljšati praćenje potencijalnih pravnih i operativnih rizika povezanih s tom aktivnošću. Kako bi se olakšalo to praćenje rizika, trebalo bi povećati granularnost zahtjeva za izvješćivanje o obujmu i vrijednosti za internalizatore namire te u izvješća uključiti informacije o neuspjelim namirama. Osim toga, kako bi sudionici na tržištu mogli usporediti cijene usluga namire koje pružaju internalizatori namire s cijenama tih usluga koje pružaju CSD-ovi, internalizatori namire trebali bi objaviti cijene i naknade koje naplaćuju klijentima.

(50)CSD-ovi u Uniji imaju odobrenje za rad i nadziru ih nadležna tijela država članica u kojima imaju poslovni nastan u suradnji s kolegijem supervizora ako ti CSD-ovi nude usluge od znatne važnosti u dvije ili više država članica domaćina. Unatoč dosadašnjem napretku među tim nacionalnim tijelima i dalje postoje različite nadzorne prakse koje se odnose na CSD-ove, što stvara nejednake uvjete među CSD-ovima u Uniji i povećava troškove i opterećenje za CSD-ove i grupe CSD-ova koji posluju i žele poslovati prekogranično. Razvojem dubljih i likvidnijih tržišta kapitala u Uniji u okviru unije štednje i ulaganja ti nejednaki uvjeti povećavaju rizik od nadzorne arbitraže, što bi moglo dovesti do problema s financijskom stabilnošću. Radi ujednačene primjene bonitetnih i organizacijskih zahtjeva te zahtjeva u pogledu poslovnog ponašanja za CSD-ove u Uniji ESMA bi trebala nadzirati CSD-ove koji se smatraju značajnima, a osobito one sa znatnom aktivnošću namire, one sa znatnom prekograničnom dimenzijom i one koji su dio grupe koja obuhvaća druge tržišne infrastrukture pod nadzorom ESMA-e, na temelju svojeg stručnog znanja i iskustva u primjeni Uredbe (EU) br. 909/2014.

(51)Kako bi se odredilo koje bi CSD-ove kojima je odobrenje za rad izdano na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 ESMA trebala nadzirati, potrebno je utvrditi jasne i objektivne kriterije za njihovu identifikaciju, uključujući one koji se temelje na veličini i prekograničnoj aktivnosti. U svrhu pojednostavnjenja i izbjegavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja ESMA ne bi trebala ponovno izdavati odobrenje za rad CSD-u nakon što je postao značajan.

(52)S obzirom na važnu ulogu CSD-ova na tržištima vrijednosnih papira, njihovu povezanost s drugim infrastrukturama financijskog tržišta i činjenicu da se većina transakcija namire u okviru CSD-ova u Uniji odvija novcem središnje banke ESMA bi trebala postići dogovore o dubinskoj i sveobuhvatnoj suradnji s drugim tijelima, osobito s ESB-om i drugim središnjim bankama koje izdaju najvažnije valute Unije u kojima se obavlja namira u CSD-ovima. U tim bi dogovorima o suradnji trebalo predvidjeti aktivno uključivanje tih drugih tijela u svakodnevni nadzor značajnih CSD-ova te postupke za redovne događaje, kao što su izravni nadzori, i ad hoc događaje, kao što su izvanredne situacije.

(53)Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010, a osobito promjene u unutarnjoj organizacijskoj strukturi ESMA-e i prijenos nadzornih odgovornosti, trebale bi se odraziti u Uredbi (EU) br. 909/2014. Osim toga, uzimajući u obzir prijenos nadzornih odgovornosti i uključenost nacionalnih nadležnih tijela u upravljačku strukturu ESMA-e te kako bi se izbjeglo udvostručavanje zadaća između ESMA-e i kolegija supervizora, od značajnih CSD-ova više ne bi trebalo zahtijevati da imaju kolegij.

(54)Za razliku od značajnih CSD-ova, manje značajni CSD-ovi nemaju znatne prekogranične aktivnosti. Oni bi stoga i dalje trebali biti pod nadzorom svojih nacionalnih nadležnih tijela. Nadzorni sustavi za manje značajne CSD-ove trebali bi u velikoj mjeri ostati nepromijenjeni. Međutim, za dosljedan nadzorni pristup koji se odnosi na te CSD-ove potrebno je uspostaviti čvršću suradnju tih nacionalnih nadležnih tijela i ESMA-e. Ako to žele, državama članicama trebalo bi omogućiti da ESMA-u imenuju nadležnim tijelom za manje značajne CSD-ove s poslovnim nastanom u njihovim jurisdikcijama. Osim toga, ako CSD koji se prethodno smatrao značajnim više ne ispunjava uvjete za to, nacionalnom nadležnom tijelu trebalo bi odobriti dostatno prijelazno razdoblje za pripremu prije formalnog preuzimanja nadzornih odgovornosti za taj CSD. Alternativno, nacionalno nadležno tijelo trebalo bi moći ESMA-i prepustiti nadzor nad tim prethodno značajnim CSD-om. Osim toga, radi dosljednosti i jednakih uvjeta za značajne i manje značajne CSD-ove ESMA bi trebala biti i tijelo odgovorno za izdavanje odobrenja za ugovore o međudjelovanju kao što su oni koji se, u kontekstu usluga koje pružaju CSD-ovi, odnose na interoperabilne veze. U tu bi svrhu ESMA trebala biti odgovorna i za predsjedanje kolegijima za manje značajne CSD-ove.

(55)Kako bi se razmjena informacija modernizirala, a postupci ubrzali, ESMA bi trebala uspostaviti i održavati elektroničku središnju bazu podataka u obliku platforme. Sva relevantna nadležna tijela iz Uredbe (EU) br. 909/2014 trebala bi imati pristup toj platformi za informacije koje su relevantne za njihove zadaće i odgovornosti. Subjekti koji podliježu zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 909/2014 trebali bi imati pristup informacijama i dokumentaciji koje su dostavili te svoj dokumentaciji koja im je upućena. Kako bi razmjena informacija i dokumentacije u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 bila brza i učinkovita, za tu razmjenu u što većoj mjeri trebala bi se koristiti središnja baza podataka.

(56)Kako bi grupe CSD-ova mogle imati koristi od svoje konsolidacije, Uredbom (EU) br. 909/2014 trebalo bi omogućiti CSD-ovima koji su dio grupe da izdvoje svoje osnovne usluge CSD-ovima koji su dio iste grupe. Osim toga, situacije u kojima CSD želi pružati svoje osnovne usluge korištenjem rješenja DLT koje je razvio ne bi se trebale smatrati izdvajanjem poslovnih procesa, već proširenjem njegova odobrenja za rad.

(57)Zahtjev za osiguravanje integriteta izdavanja vrijednosnih papira jednako se primjenjuje na konvencionalne CSD-ove i na CSD-ove koji koriste DLT. Kad je riječ o CSD-ovima koji koriste DLT, pri osmišljavanju pravila trebalo bi uzeti u obzir posebne načine funkcioniranja DLT-a kako bi čvorovi mogli provesti odgovarajuće mjere usklađivanja kojima se provjerava je li broj vrijednosnih papira koji čine izdanje ili dio izdanja vrijednosnih papira podnesenog CSD-u jednak zbroju vrijednosnih papira evidentiranih na računima vrijednosnih papira sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD.

(58)CSD-ovi bi trebali moći iskoristiti funkcionalnost koju nudi zajednička infrastruktura namire, a riječ je o namiri vrijednosnih papira novcem središnje banke, osobito ako ta zajednička infrastruktura namire ima alate za optimizaciju likvidnosti i pospješuje sigurnu i učinkovitu namiru, među ostalim preko granica. Kako bi njihovi sudionici imali mogućnost namire transakcija vrijednosnim papirima na toj zajedničkoj infrastrukturi namire, CSD-ovi koji nude namiru u valutama dostupnima na toj zajedničkoj infrastrukturi namire morali bi se izravno povezivati s njom. U okviru zahtjeva za povezivanje sa zajedničkom infrastrukturom namire trebalo bi uzeti u obzir tehnološki razvoj u području namire u novcu središnje banke.

(59)Uredbom (EU) 1114/2023 Europskog parlamenta i Vijeća 26 utvrđuje se okvir za sigurno izdavanje tokena e-novca u Uniji. Radi potpore inovacijama u namiri vrijednosnih papira CSD-ovi u Uniji trebali bi moći namiriti plaćanja transakcija vrijednosnim papirima tokenima e-novca u skladu s odgovarajućim zaštitnim mjerama. Ta bi mogućnost trebala biti dostupna i CSD-ovima koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa i onima koji to nemaju. CSD-ovi koji nemaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa trebali bi moći namiriti plaćanja tokenima e-novca u bilo kojoj valuti putem računa otvorenih u CSD-ovima koji imaju odobrenje za pružanje tih usluga ili putem računa otvorenih u kreditnoj instituciji, u skladu s pragom koji je EBA odredila za namiru plaćanja novcem komercijalne banke.

(60)Uredbom (EU) br. 909/2014 utvrđuju se pravila za uspostavu i održavanje aranžmana o vezi uspostavljenih između CSD-ova. Kako bi se potaknulo pružanje prekograničnih usluga, trebalo bi olakšati pristup drugom CSD-u u Uniji putem standardne veze i pojednostavniti povezani postupak. Osim toga, kako bi se potaknula daljnja integracija Unijinih tržišta kapitala, od CSD-ova bi trebalo zahtijevati da uspostave minimalni broj bilateralnih veza. Za potrebe proporcionalnosti broj veza koje bi CSD trebao uspostaviti trebao bi ovisiti o tome je li CSD značajan.

(61)Ovom Uredbom o izmjeni uvode se ciljane izmjene Uredbe (EU) 2019/1156 radi uklanjanja prepreka prekograničnom trgovanju AIF-ima i UCITS-ima, usklađivanja pravila o promidžbenim sadržajima i jačanja ESMA-inih ovlasti za poticanje zajedničke kulture nadzora i bolju koordinaciju aktivnosti nacionalnih nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina. 

(62)AIF-ima i UCITS-ima ne trguje uvijek izravno UAIF, upravitelj EuVECA-e ili EuSEF-a ili društvo za upravljanje UCITS-ima, nego jedan ili više distributera u ime tih upravitelja ili u svoje ime. Postupci u kojima distributer djeluje u ime UAIF-a, upravitelja EuVECA-e ili EuSEF-a ili društva za upravljanje UCITS-ima trebali bi se smatrati postupcima delegiranja na koje se primjenjuju odredbe o delegiranju iz Direktive 2011/61/EU, Uredbe (EU) br. 345/2013, Uredbe (EU) br. 346/2013 i Direktive 2009/65/EZ. Radi pravne jasnoće Uredba (EU) 2019/1156 mijenja se kako bi se pojasnilo da su, ako je funkcija trgovanja delegirana trećoj strani koja djeluje u ime UAIF-a, upravitelja EuVECA-e ili EuSEF-a i društva za upravljanje UCITS-ima, potonji i dalje odgovorni za osiguravanje usklađenosti pripremljenih promidžbenih sadržaja upućenih ulagateljima sa zahtjevima iz te uredbe. S druge strane, ako distributer djeluje u svoje ime i trguje AIF-om ili UCITS-om u skladu s Direktivom 2014/65/EU ili putem investicijskih proizvoda koji se temelje na životnom osiguranju u skladu s Direktivom (EU) 2016/97, ne primjenjuju se odredbe o delegiranju iz Direktive 2011/61/EU i Direktive 2009/65/EZ. Uredba (EU) 2019/1156 stoga se mijenja kako bi se pojasnilo da su se u slučajevima u kojima funkciju trgovanja obavlja jedan ili više distributera koji djeluju u svoje ime ti distributeri (a ne UAIF ili društvo za upravljanje UCITS-ima) dužni pobrinuti za to da su promidžbeni sadržaji koje pripremaju i upućuju ulagateljima u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(63)Kako bi se smanjila nepotrebna kašnjenja i različite nadzorne prakse te olakšalo neometano trgovanje AIF-ima i UCITS-ima na jedinstvenom tržištu, primjereno je da se Uredbom (EU) 2019/1156 nadležnim tijelima države članice domaćina zabrani da zahtijevaju obavješćivanje o promidžbenim sadržajima kao preduvjet za trgovanje AIF-ima i UCITS-ima na njihovu državnom području. Ako imaju opravdane razloge vjerovati da promidžbeni sadržaji nisu u skladu s Uredbom (EU) 2019/1156 ili relevantnim delegiranim aktima Komisije, nadležna tijela države članice domaćina zadržavaju pravo da od nadležnih tijela matične države članice UAIF-a, upravitelja EuVECA-e, upravitelja EuSEF-a ili UCITS-a zatraže da poduzmu sve odgovarajuće mjere za sprečavanje ili kažnjavanje daljnjih nepravilnosti kako bi se zaštitili ulagatelji u državi članici domaćinu i poboljšala suradnja i učinkovitost nadzora. Ako nisu zadovoljna mjerama koje su poduzela nadležna tijela matične države članice, nadležna tijela država članica domaćina mogu uputiti predmet ESMA-i na daljnje postupanje.

(64)Kako bi se zajamčila visoka razina transparentnosti naknada ili pristojbi koje nadležna tijela domaćini naplaćuju za obavljanje svojih dužnosti povezanih s AIF-ima i UCITS-ima kojima se trguje na njihovu državnom području te kako bi se olakšao povrat tih naknada ili pristojbi, ESMA bi trebala objavljivati ažurirane informacije o iznosu naknada ili pristojbi koje naplaćuje svako nadležno tijelo države članice domaćina, njihovoj učestalosti i načinima njihova plaćanja. Kako bi naknade ili pristojbe koje naplaćuju nadležna tijela bile dosljedne, ESMA bi svake dvije godine trebala analizirati jesu li one u skladu s ukupnim troškovima koji se odnose na obavljanje funkcija nadležnih tijela i na temelju toga podnijeti izvješće Komisiji.

(65)Kako bi se olakšalo trgovanje AIF-ima i UCITS-ima u Uniji te optimizirale interakcije i razmjena informacija između matičnih država članica i država članica domaćina, ESMA bi trebala uspostaviti jedinstvenu kontaktnu točku za prekogranično trgovanje AIF-ima i UCITS-ima, koja bi nadležnim tijelima omogućila jednostavan prijenos i razmjenu informacija i dokumentacije o obavijestima o trgovanju. Stoga je ključno da ESMA razvije podatkovnu platformu za obavijesti i povlačenje obavijesti o trgovanju koja bi bila dostupna svim nadležnim tijelima. UCITS-i i UAIF-i trebali bi nadležnim tijelima svoje matične države članice dostaviti sve informacije i dokumentaciju potrebne za trgovanje AIF-ima i UCITS-ima u Uniji, uključujući sve njihove izmjene, a ona će ih zatim preko te podatkovne platforme proslijediti ESMA-i. Sva relevantna nadležna tijela države članice domaćina trebala bi imati neposredan i izravan pristup, preko podatkovne platforme, informacijama i dokumentaciji povezanima s UCITS-ima i AIF-ima kojima se trguje na njihovu državnom području. Podatkovna platforma pojednostavnit će i ubrzati postupak izdavanja putovnice za UCITS-e i UAIF-e, što će omogućiti neposredan pristup jedinstvenom tržištu nakon što im se dodijeli odobrenje za rad te povećati transparentnost i suradnju među nadležnim tijelima. Kako bi se financirali rashodi koji se odnose na novi postupak izdavanja putovnice, uključujući odgovarajući udio troškova održavanja podatkovne platforme koja se upotrebljava u tu svrhu, ESMA bi UCITS-ima i UAIF-ima trebala naplaćivati naknadu za korištenje sustava putovnice na temelju postupka izdavanja odobrenja za rad. Struktura naknada trebala bi biti razmjerna broju država članica domaćina u kojima se trguje udjelima UCITS-a ili AIF-a.

(66)Kako bi se omogućila dosljedna provedba i veća usklađenost zahtjeva za trgovanje i postupaka obavješćivanja u svim državama članicama, odredbe Direktive 2011/61/EU i Direktive 2009/65/EZ u pogledu trgovanja AIF-ima u EU-u kojima upravljaju UAIF-i u EU-u s profesionalnim ulagateljima i trgovanja UCITS-ima u Uniji prenesene su u Uredbu (EU) 2019/1156. 

(67)UAIF-i u EU-u koji trguju AIF-ima u EU-u s profesionalnim ulagateljima i UCITS-i koji trguju svojim udjelima u Uniji već imaju odobrenje za rad i podliježu strogim regulatornim zaštitnim mjerama i bonitetnim zahtjevima. Međutim, prekogranično trgovanje UCITS-ima i AIF-ima i dalje je otežano zbog dugotrajnih postupaka obavješćivanja i različitih nacionalnih zahtjeva i administrativnih praksi, uključujući obveze koje se odnose na prijevode, imenovanje lokalnih zastupnika i različite nacionalne rokove. Te razlike ometaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta jer se UCITS-i i AIF-i koji posluju u više država članica moraju snaći u brojnim različitim nacionalnim pravilima i postupcima. Stoga je potrebno pojednostavniti postupke obavješćivanja i povlačenja obavijesti o trgovanju, skratiti vrijeme obrade i ukloniti nacionalne zahtjeve koji stvaraju prepreke prekograničnom trgovanju investicijskim fondovima. U tu se svrhu Uredba (EU) 2019/1156 mijenja kako bi se UCITS-ima i UAIF-ima omogućilo da u trenutku izdavanja odobrenja za rad pojednostavnjenim postupkom obavijeste svoju matičnu državu članicu o namjeri da trguju udjelima ili dionicama UCITS-a ili AIF-a u drugim državama članicama. Nakon što matična država članica u okviru zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad primi potrebne informacije i dokumentaciju, trebala bi ih proslijediti ESMA-inoj podatkovnoj platformi. Te bi informacije trebale biti automatski dostupne državama članicama domaćinima, a UCITS-i i AIF-i od trenutka njihova prijenosa na podatkovnu platformu trebali bi imati neograničen pristup tržištima tih država članica.

(68)Pojednostavnjeni postupak kojim se UCITS-ima i UAIF-ima omogućuje da o namjeri prekidanja aktivnosti trgovanja u državi članici domaćinu obavijeste svoje matično nadležno tijelo, koje će zatim preko podatkovne platforme obavijestiti relevantne države članice domaćine i ESMA-u, trebao bi se odnositi i na povlačenje obavijesti o postupcima trgovanja. 

(69)Iako je zahtjev za fizičku prisutnost kao preduvjet za trgovanje UCITS-ima i AIF-ima u državi članici domaćinu zabranjen, države članice često putem tržišne prakse ili na drugi način zahtijevaju imenovanje lokalnog zastupnika za obavljanje određenih zadaća na lokalnoj razini. Takve prakse narušavaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta i dovode do nepotrebnih troškova i složenosti postupaka za fondove kojima se trguje u Uniji. Stoga je potrebno pojasniti da države članice domaćini putem tržišne prakse ili na drugi način ne bi trebale UCITS-ima i AIF-ima kojima se trguje na njihovu državnom području odrediti bilo kakav oblik obveze lokalne fizičke prisutnosti, čak i ako takva prisutnost formalno nije preduvjet za trgovanje, ali stvara dodatna opterećenja ili stavlja te fondove u nepovoljan položaj u odnosu na domaće fondove.

(70)Radi veće usklađenosti u izvršavanju nadzornih ovlasti nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina odredbe Direktive 2011/61/EU i Direktive 2009/65/EZ o nadzornim ovlastima nad UCITS-ima i AIF-ima kojima se trguje u Uniji trebalo bi prenijeti u Uredbu (EU) 2019/1156. Kako bi se promicala učinkovita suradnja između nadležnih tijela matične države članice i nadležnih tijela države članice domaćina te kako bi se zajamčilo da se sva potencijalna neslaganja riješe učinkovito i bez stvaranja prepreka trgovanju UCITS-ima i AIF-ima unutar Unije, potrebno je pojasniti da bi nadležna tijela država članica domaćina trebala uputiti ESMA-i sva sporna pitanja s nadležnim tijelima matične države članice UCITS-a ili UAIF-a ili predmete u kojima država članica domaćin smatra da bi trgovanje UCITS-om ili AIF-om trebalo zabraniti na njezinu državnom području. U takvim slučajevima ESMA bi to pitanje trebala riješiti u skladu sa svojim ovlastima za rješavanje prekograničnih pitanja. 

(71)Kako bi se omogućilo djelotvorno funkcioniranje jedinstvenog tržišta investicijskih fondova i uklonile nadzorne prepreke koje ometaju prekogranično ostvarivanje prava iz sustava putovnice, ESMA bi trebala imati ovlasti za otkrivanje i rješavanje slučajeva različitih, dvostrukih, suvišnih ili manjkavih nadzornih praksi koje ometaju prekogranično trgovanje UCITS-ima i AIF-ima ili slučajeva u kojima prekogranično trgovanje UCITS-ima ili AIF-ima nije u skladu s pravom Unije. U tim bi slučajevima ESMA trebala provesti postupak eskalacije, počevši od suradnje s nadležnim tijelima i dionicima, poticanja veće suradnje među njima i, prema potrebi, primjenjivanja svojih ovlasti za konvergenciju i intervenciju kako bi se pravodobno i učinkovito otklonila neopravdana ograničenja prekograničnih aktivnosti ili slučajevi neusklađenosti s pravom EU-a. Iz istih razloga, ako se ti problemi nastave unatoč tom postupku eskalacije, ESMA bi prema potrebi trebala izvršiti svoje ovlasti pokretanja postupaka zbog povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010, suspendiranja prava trgovanja UCITS-ima ili AIF-ima na prekograničnoj osnovi u skladu s člankom 17.aaa Uredbe (EU) br. 1095/2010, organiziranja obvezujućeg posredovanja u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ili organiziranja platformi za suradnju u skladu s člankom 19.a Uredbe (EU) br. 1095/2010 kako bi se ti problemi učinkovito riješili.

(72)Radi dosljednog nadzora i djelotvorne suradnje među nadležnim tijelima država članica ta bi nadležna tijela trebala moći ESMA-i uputiti eventualna sporna pitanja o procjenama, mjerama ili propustima u područjima u kojima se zahtijeva koordinacija u skladu s Uredbom (EU) 2019/1156 kako bi ESMA mogla intervenirati i primijeniti ovlasti koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010. 

(73)Uredbu (EU) 2021/23 potrebno je izmijeniti kako bi se uzeli u obzir nova uloga ESMA-e kao nadzornog tijela značajnih središnjih drugih ugovornih strana i ukidanje kolegija za te središnje druge ugovorne strane.

(74)Uredba (EU) 2022/858 donesena je kako bi se potaknula primjena tehnologije distribuiranog zapisa (DLT), a u tu svrhu uspostavljen je pilot-režim EU-a koji sudionicima na tržištu omogućuje eksperimentiranje s korištenjem DLT-a za trgovanje financijskim instrumentima i njihovu namiru. Tri godine nakon njezina početka primjene i bez obzira na sve veći interes tržišta za korištenje DLT-a za financijske usluge, primjena Uredbe i dalje je umjerena, a broj odobrenih podnositelja zahtjeva ograničen. U skladu s ciljem utvrđenim u prioritetima za postizanje unije štednje i ulaganja, tj. poboljšanje interoperabilnosti, međusobne povezanosti i učinkovitosti infrastruktura EU-a za trgovanje i aktivnosti nakon trgovanja, čini se opravdanim preispitati postojeći regulatorni okvir Uredbe (EU) 2022/858 kako bi se Uredbom o pilot-režimu za DLT-u bolje mogla pratiti regulirana društva koja žele koristiti DLT za trgovanje i aktivnosti nakon trgovanja. Kako bi se postigao taj cilj, preispitivanje se općenito sastoji od dva skupa izmjena: prvo, onih kojima se nastoji povećati fleksibilnost i proporcionalnost okvira i, drugo, onih kojima se nastoji proširiti njegov opseg i područje primjene. 

(75)DLT se, među ostalim, koristi za izdavanje, evidentiranje i prijenos financijskih instrumenata. U skladu s tim, ako korisnici na odgovarajući način upravljaju operativnim rizikom, financijski instrumenti kojima se upravlja putem DLT-a ne postaju sami po sebi rizičniji od instrumenata kojima se upravlja na temelju drugih, funkcionalno analognih tehnologija. Stoga bi opseg prihvatljive imovine i financijskih instrumenata koji su uvršteni za trgovanje na tržišnoj infrastrukturi DLT ili koje treba evidentirati na toj tržišnoj infrastrukturi na temelju ove Uredbe trebalo proširiti kako bi se obuhvatili svi financijski instrumenti bez obzira na njihovu vrstu, u skladu s odgovarajućom primjenom pravila o zaštiti ulagatelja.

(76)Uredbom (EU) 2022/858 utvrđuju se razna ograničenja opsega aktivnosti koje se provode u okviru pilot-režima, uključujući ograničenja veličine izdanja i tržišne kapitalizacije imovine prihvatljive za pilot-režim za DLT (ograničenja specifična za imovinu) te zbirno ograničenje kojim se ukupna vrijednost financijskih instrumenata posredovanih tržišnom infrastrukturom DLT ograničava na 6 milijardi EUR. Ti su pragovi za aktivnosti određenim velikim sudionicima na tržištu otežali korištenje okvira pilot-režima za njihovu aktivnost i razvoj poslovnih modela velikih razmjera. Stoga bi trebalo ukinuti sva ograničenja specifična za imovinu, a zbirno ograničenje trebalo bi povećati na 100 milijardi EUR. Kako bi se ublažili rizici od povećanja aktivnosti, te bi promjene trebala pratiti ciljana povećanja bonitetnih zahtjeva za sudionike u pilot-režimu koji pružaju usluge CSD-ova i žele iskoristiti povećanje pragova. S druge strane, kako bi mala inovativna poduzeća lakše koristila pilot-režim za DLT za svoje aktivnosti, trebalo bi uspostaviti pojednostavnjeni režim u okviru kojeg su obveze razmjerne riziku i veličini tih poduzeća. Pojednostavnjeni režim trebao bi biti otvoren operaterima TSS-a DLT ili SS-a DLT ako ukupna tržišna vrijednost svih financijskih instrumenata DLT koje servisiraju ne premašuje 10 milijardi EUR u trenutku uvrštenja za trgovanje ili početnog evidentiranja novog financijskog instrumenta DLT.

(77)Uredbom (EU) 2022/858 vrste prihvatljivih subjekata koji mogu sudjelovati u pilot-režimu ograničavaju se na mjesta trgovanja koja imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65 ili CSD-ove. Taj pristup isključuje regulirane financijske subjekte koji imaju interes i iskustvo u organizaciji trgovanja i prijenosa digitalne imovine za sudjelovanje u pilot-režimu, tj. pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji upravljaju platformama za trgovanje. Tim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom trebalo bi dopustiti da pod određenim uvjetima i ovisno o svojoj usklađenosti s relevantnim zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2014/65, Uredbi (EU) br. 600/2014 i Uredbi (EU) br. 909/2014, ovisno o slučaju, pribave posebno odobrenje za upravljanje mjestom trgovanja DLT (TV DLT) ili sustavom za trgovanje i namiru DLT (TSS DLT). U skladu s tim, pravila utvrđena za subjekte koji upravljaju tržišnom infrastrukturom DLT trebala bi se primjenjivati na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.

(78)Uredbom (EU) 2022/858 sudionicima se daje mogućnost da zatraže izuzeća od posebnih odredaba sektorskog zakonodavstva. Međutim, samo podnositelji zahtjeva za sudjelovanje u pilot-režimu mogu utvrditi da određene odredbe sektorskog zakonodavstva nisu u skladu s DLT-om dok razvijaju svoje poslovne modele i podnose zahtjev za odobrenje za upravljanje tržišnom infrastrukturom DLT ili nakon dobivanja odobrenja. Kako bi pilot-režim fleksibilno podupirao inovacije, nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da pod određenim uvjetima odobravaju zahtjeve za izuzeće od odredaba koje pripadaju određenim dijelovima sektorskog zakonodavstva. Takvi zahtjevi trebali bi se temeljiti na jasnom obrazloženju operatera TV-a DLT ili SS-a DLT da je zatraženo izuzeće nespojivo ili nerazmjerno s korištenjem DLT-a, a prema potrebi trebali bi biti popraćeni kompenzacijskim mjerama kojima se može postići cilj odredbe za koju se traži izuzeće. Radi konvergencije nadzora među nadležnim tijelima koja odobravaju izuzeća ESMA bi trebala biti aktivno uključena u odobravanje zahtjeva izdavanjem neobvezujućih mišljenja o zahtjevima i ocjenama nadležnih tijela.

(79)Pronalaženje pouzdanih rješenja za namiru novčane strane novcem komercijalne banke moglo bi biti teže na novom tržištu tržišnih infrastruktura DLT. Kako bi se operaterima SS-a DLT ili TSS-a DLT olakšalo pronalaženje učinkovitih rješenja za obradu plaćanja novcem komercijalne banke u okviru njihovih sustava namire, trebalo bi im omogućiti da odrede kreditne institucije čije bankarske djelatnosti nisu ograničene na CSD-ove, već su na drugi način usklađene s glavom IV. Uredbe (EU) br. 909/2014. Nadalje, kako bi se povećala pravna sigurnost za postojeće projekte razvijene u okviru pilot-režima, namira novcem komercijalne banke koju izvršava investicijsko društvo koje upravlja TSS-om DLT trebala bi biti izrijekom priznata, pod uvjetom da to investicijsko društvo u dovoljnoj mjeri prati rizike koji proizlaze iz njegova modela namire. 

(80)Budući da su se tokeni e-novca pojavili kao jedno od najčešće korištenih sredstava namire na temelju DLT-a, u okviru pilot-režima trebalo bi pružiti dodatnu pravnu jasnoću za korištenje tokena e-novca. Kako bi se potvrdilo da se Uredbom (EU) 2023/1114, donesenom nakon Uredbe (EU) 2022/858, uređuju usluge skrbništva nad tokenima e-novca, trebalo bi utvrditi da novčane račune tokena e-novca za namiru u tu svrhu može osigurati skup primjereno reguliranih financijskih institucija, uključujući pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Međutim, trebalo bi utvrditi da većinu pomoćnih usluga bankovnog tipa povezanih s tokenima e-novca, osim novčanih računa i obrade plaćanja, mogu pružati samo kreditne institucije.  Nadalje, kako bi se poticala upotreba tokena e-novca denominiranih u valutama Unije i zaštitilo tržište od valutnog rizika, namira plaćanja za imovinu denominiranu u valutama Unije trebala bi se provoditi u tokenima e-novca koji se odnose na valute EU-a. Radi potpore razvoju stabilnih kriptovaluta denominiranih u eurima tržišne infrastrukture DLT trebalo bi poticati da nude namiru u tokenima e-novca denominiranima u eurima, čak i ako je financijski instrument koji se namiruje denominiran u valuti koja nije valuta EU-a.

(81)Treba se pobrinuti za to da se na mala poduzeća koja žele uvoditi inovacije primjenjuju zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 909/2014 koji su razmjerni njihovoj veličini i riziku. Zbog toga bi se, kad je riječ o pružanju usluga CSD-ova, na operatere SS-a DLT ili TSS-a DLT obuhvaćene pojednostavnjenim režimom trebale primjenjivati samo one odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014 koje su ključne za sigurno i pouzdano pružanje usluga CSD-ova, a da se pritom ne uvodi opterećujući standard usklađenosti. Iz istog razloga, ali i kako bi delegirane uredbe donesene na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 bile razmjerne riziku i veličini malih poduzeća koja posluju u okviru pojednostavnjenog režima, ESMA-i bi trebalo naložiti da te delegirane uredbe izmijeni u skladu s potrebama pojednostavnjenog režima. Kako bi zahtjevi koji se primjenjuju na sudionike u pilot-režimu postajali stroži s povećanjem opsega i rizika poduzeća, tržišne infrastrukture DLT koje žele prijeći s pojednostavnjenog na redovni sustav trebale bi ispunjavati sve zahtjeve Uredbe (EU) br. 909/2014, kako su prilagođeni i kako se od njih odstupa u Uredbi (EU) 2022/858. S obzirom na novost pojednostavnjenog režima za aktivnosti sustava za namiru (SS DLT) ili sustava za trgovanje i namiru DLT (TSS DLT) uvedenog ovom Uredbom te radi konvergencije nadzora nadležnih tijela ESMA bi trebala biti ovlaštena za izdavanje smjernica o provedbi tog pojednostavnjenog režima.

(82)Distribuirani zapisi djeluju kao platforma na kojoj financijski posrednici mogu sinkronizirano pružati financijske usluge. Kako bi sudionici na tržištu mogli iskoristiti činjenicu da distribuirani zapisi imaju značajke platforme, pilot-režim bi prihvatljivim financijskim subjektima trebao omogućiti dobivanje posebnog odobrenja za pružanje pojedinačne usluge CSD-a na području Unije. To znači da bi pravnoj osobi koja ima odobrenje za rad kao investicijsko društvo, uređeno tržište, kreditna institucija, CSD ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebalo dopustiti obavljanje bilježničke usluge DLT ili usluge središnjeg vođenja računa DLT u okviru pilot-režima. Kako bi se te usluge pružale u skladu sa standardima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 909/2014, uzimajući u obzir posebnosti DLT-a, na bilježnike DLT i voditelje računa DLT trebale bi se primjenjivati odredbe te uredbe kojima se uređuje primjena bilježničkih usluga i usluga središnjeg vođenja računa te dodatni zahtjevi za tržišne infrastrukture DLT utvrđeni u Uredbi (EU) 2022/858.

(83)Financijski instrumenti DLT koje izdaju i čuvaju bilježnik DLT i voditelji računa DLT izvan CSD-a trebali bi se namirivati samo putem SS-a DLT, TSS-a DLT ili CSD-a koji posluje isključivo na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.  Osim toga, s obzirom na eksperimentalnu prirodu tog modela za distribuirano pružanje usluga CSD-a tržišnu vrijednost financijskih instrumenata DLT koje izdaju i čuvaju bilježnici DLT i voditelji računa DLT trebalo bi ograničiti tako da se operaterima SS-a DLT, TSS-a DLT ili CSD-a koji posluje isključivo u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 dopusti da provode namiru do tržišne vrijednosti tih instrumenata od 10 milijardi EUR, koju bi za prenosive vrijednosne papire koje izdaju MSP-ovi trebalo povećati na 30 milijardi EUR.

(84) Kako bi se uzele u obzir distribuiranost uloga i odgovornosti koju u okviru pilot-režima omogućuje uvođenje funkcije bilježnika DLT i voditelja računa DLT, trebalo bi pojasniti da ako za određeni financijski instrument DLT bilježnik DLT ili voditelj računa DLT pruža osnovne usluge CSD-a zajedno sa SS-om DLT, TSS-om DLT ili CSD-om koji posluje isključivo na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, SS DLT, TSS ili CSD koji posluje isključivo na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 ne bi trebao biti odgovoran za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u Uredbi (EU) br. 909/2014 koje ispunjava bilježnik DLT ili voditelj računa DLT.

(85)Kako bi se zajamčila transparentnost zajedničkog pružanja usluga CSD-a na tržištu, ESMA bi informacije o svakoj usluzi bilježnika DLT i središnjeg vođenja računa DLT kojima upravlja određeni SS DLT, TSS DLT ili CSD koji posluje isključivo na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 trebala unijeti u registar CSD-a koji vodi na temelju članka 21. Uredbe (EU) br. 909/2014. 

(86)Osim toga, budući da distribuirani zapisi korisnicima omogućuju lakšu sinkronizaciju i automatizaciju operacija, pilot-režim trebao bi sudionicima na tržištu omogućiti da eksperimentiraju s novim poslovnim modelom koji ne uključuje samo jednog operatora sustava namire, već se oslanja na regulirane subjekte koji pojedinačno i zajednički imaju obvezu da uspostavom sustava namire osiguraju pouzdanost njezinih ishoda. S obzirom na njihovu eksperimentalnu prirodu na te bi se poslovne modele trebali primjenjivati isti pragovi koji se primjenjuju na tržišne infrastrukture DLT koje namiruju financijske instrumente DLT koje izdaju i čuvaju bilježnici DLT i voditelji računa DLT. Osim toga, kako bi se dodatno ublažili rizici koji proizlaze iz tog novog poslovnog modela, prihvatljivi sudionici u sustavima namire trebali bi biti samo voditelji računa DLT, a namira bi se trebala provoditi preko novčanih računa središnje banke kojima upravljaju ti voditelji računa DLT te na osnovi „isporuke po plaćanju”. Osim toga, kako bi sustav namire dobro funkcionirao, njegovi sudionici trebali bi se pobrinuti za sigurnu, učinkovitu i neometanu namiru, zaštitu imovine klijenata i dobro upravljanje rizicima operacija. Konkretno, za pouzdano upravljanje kreditnim i likvidnosnim rizicima koji proizlaze iz pružanja bankovnih usluga klijentima voditelji računa DLT koji sudjeluju u sustavu trebali bi kontinuirano ispunjavati skup bonitetnih zahtjeva. Kako bi ih ispunili, sustav namire trebala bi odobriti i nadzirati ESMA u suradnji s nadležnim tijelima voditelja računa DLT koji sudjeluju u sustavu.

(87)Kako bi se olakšao razvoj usluga CSD-a DLT u svim državama članicama, bilježnicima DLT i voditeljima računa DLT trebalo bi dopustiti pružanje usluga CSD-a u cijeloj Uniji, a da se od njih ne zahtijeva fizička prisutnost na državnom području države članice domaćina sve dok nadležnom tijelu svoje matične države članice dostavljaju popis država članica u kojima namjeravaju pružati usluge CSD-a; od tog se tijela zatim traži da, prije nego što bilježnik DLT ili voditelj računa DLT može početi pružati usluge CSD-a u tim državama članicama domaćinima, taj popis podijeli s nadležnim tijelima relevantnih država članica domaćina i ESMA-om.

(88)Kako tržišne infrastrukture DLT ne bi fragmentirale Unijinu infrastrukturu za trgovanje i aktivnosti nakon trgovanja te kako bi bile dio integriranih tržišnih infrastruktura tržišta kapitala DLT koje sudjeluju u pilot-režimu, kao i druge zainteresirane strane, trebale bi osnovati sektorsku skupinu u svrhu donošenja standarda koji olakšavaju namiru financijskih instrumenata DLT među tržišnim infrastrukturama DLT. Na temelju rada te sektorske skupine ESMA bi Komisiji trebala pružati tehničke savjete o podupiranju interoperabilnosti tržišnih infrastruktura DLT.

(89)Trebalo bi uspostaviti kolegije supervizora radi učinkovitog nadzora novih poslovnih modela za usluge CSD-a omogućene u okviru pilot-režima te potrebne suradnje i razmjene informacija među svim nadzornim tijelima koja mogu biti uključena u te poslovne modele. Prvo, kolegije supervizora trebalo bi osnovati u skladu s člankom 24.a Uredbe (EU) br. 909/2014 ako SS DLT ili TSS DLT koji posluje u okviru redovnog režima pruža usluge CSD-a i ispunjava uvjete utvrđene u tom članku. Kako bi bila uključena sva relevantna tijela, nadležnim tijelima bilježnika DLT ili voditelja računa DLT koji je uključen u pružanje usluga CSD-a i EBA-i, ako se za namiru plaćanja koriste tokeni e-novca, trebalo bi omogućiti da se pridruže kolegiju supervizora. Drugo, ESMA bi ujedno trebala osnovati i predsjedati kolegijem supervizora za sustave namire, koji se sastoji od ESMA-e, nadležnih tijela voditelja računa DLT koji sudjeluju u sustavu namire i središnje banke u Uniji za valutu koja se koristi ili će se koristiti za namiru novčanih plaćanja u sustavu namire. Nadležna tijela bilježnika DLT koji sudjeluju u sustavu namire trebala bi moći na zahtjev sudjelovati u kolegiju.

(90)Radi otklanjanja svih nejasnoća o dugoročnoj održivosti pilot-režima, rokovi trajanja dozvola izdanih u skladu s Uredbom (EU) 2022/858 više se ne bi trebali primjenjivati.

(91)Dobro integrirana tržišta kriptoimovine ovise o koordiniranim nadzornim okvirima za učinkovito funkcioniranje, a centraliziraniji nadzor može poticati dublju integraciju tržišta. Centralizacija nadzornih ovlasti i kapaciteta na razini Unije, među ostalim prijenosom odgovornosti izravnog nadzora u području pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ključan je element za daljnji razvoj dinamike između integracije tržišta i usklađivanja nadzora koji se međusobno potiču.

(92)Budući da su pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom novo područje financijskih aktivnosti, čiji je nadzor započeo nedavno, i s obzirom na to da je dosljednost nadzora važna od samog početka, taj centralizirani nadzor trebala bi provoditi ESMA kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve. Usluge povezane s kriptoimovinom ujedno su područje u kojem dominiraju povećane prekogranične aktivnosti koje se obavljaju elektroničkim sredstvima i primjenom nove tehnologije. Rizike bi stoga trebalo pratiti i rješavati na sveobuhvatan i dosljedan način. Centralizirani nadzor trebao bi omogućiti dosljednu primjenu standarda i pravila, ublažiti nedostatke u nadzoru u različitim jurisdikcijama i ukloniti nerazmjeran učinak koji bi potencijalni neuspjeh pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom mogao imati na Unijin ekosustav kriptoimovine. Centralizirani nadzor trebao bi značiti da opasnost od fragmentacije nadzora neće postati stvarna.

(93)U borbi protiv zlouporabe tržišta kriptoimovine uvrštene za trgovanje ili one za koju je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje centralizirani nadzor tržišta koji provodi ESMA i istražne ovlasti za prekogranične predmete trebali bi doprinijeti postizanju ekonomije razmjera, riješiti problem rascjepkanog pristupa podacima, smanjiti oslanjanje na međunarodnu suradnju i u konačnici ESMA-i dati bolji uvid u složene strategije koje se provode u različitim jurisdikcijama.

(94)U tom bi pogledu ESMA trebala biti odgovorna za izdavanje odobrenja za rad i nadzor nad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom te za kontinuirano praćenje zlouporabe tržišta u sektoru kriptoimovine.

(95)Određeni subjekti na koje se primjenjuju zakonodavni akti Unije o financijskim uslugama već smiju pružati sve ili neke usluge povezane s kriptoimovinom a da ne moraju ishoditi odobrenje za rad kao pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju Uredbe (EU) 2023/1114. Nadležna tijela koja su im izdala odobrenje za rad na temelju drugih akata Unije i dalje bi trebala nadzirati aktivnosti tih subjekata povezane s kriptoimovinom. Međutim, ako pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom postane glavna djelatnost tih subjekata, s njima bi trebalo postupati kao s pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, a nadzor svih njihovih djelatnosti trebalo bi prenijeti na ESMA-u. Kako bi ispunila tu dužnost, ESMA bi trebala sklopiti sporazume o suradnji s nadležnim tijelima koja su tim subjektima izdala odobrenje za rad na temelju drugih zakonodavnih akata Unije o financijskim uslugama. Na temelju sporazuma o suradnji ta nadležna tijela pružaju potporu i pomoć ESMA-i pri nadzoru aktivnosti koje nisu obuhvaćene Uredbom (EU) 2023/1114.

(96)Budući da u Uniji već postoji centralizirani sustav nadzora banaka u obliku jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji jamči integraciju i dosljednost nadzora aktivnosti kreditnih institucija, nadzorne ovlasti ne bi trebalo prenositi ako je subjekt koji pruža usluge povezane s kriptoimovinom kreditna institucija.

(97)Kako bi nadzirala pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, ESMA bi trebala imati ovlasti da suspendira ili zabrani pružanje usluge povezane s kriptoimovinom, oduzme odobrenje za rad pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, istražuje kršenje pravila o zlouporabi tržišta, zahtijeva informacije, provodi izravne nadzore i istrage, poduzima nadzorne mjere i izriče novčane kazne. Pri utvrđivanju vrste i razine administrativne kazne ili druge administrativne mjere ESMA bi trebala uzeti u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući ozbiljnost i trajanje povrede te je li ona počinjena namjerno. Kako bi mogla obavljati svoje nadzorne zadaće, ESMA bi trebala surađivati s drugim nadležnim tijelima, koja bi joj trebala pomagati, uključujući nadležna tijela odgovorna za nadzor [Direktiva (EU) 2015/849].

(98)ESMA bi pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom trebala naplaćivati naknade kako bi pokrila svoje troškove nadzora, uključujući režijske troškove, i troškove provedbe nadzora tržišta radi sprečavanja njegove zlouporabe. Naknada bi trebala biti razmjerna veličini pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Kako bi se izbjegli poremećaji u radu postojećih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, potrebno je utvrditi prijelazne odredbe za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) 2023/1114 i za podnositelje zahtjeva za odobrenje za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji trenutačno ocjenjuju nacionalna nadležna tijela. Radi pravne sigurnosti primjereno je i utvrditi jasne prijelazne mjere za slanje spisa i radnih dokumenata nadležnih tijela ESMA-i.

(99)Kako bi se izbjegli poremećaji u radu postojećih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, odobrenje nadležnog tijela za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom nakon prijenosa nadzornih ovlasti s nadležnih tijela na ESMA-u trebalo bi i dalje biti valjano u cijeloj Uniji.

(100)Kako bi se ispunili ciljevi Uredbe (EU) br. 1095/2010, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s donošenjem pravila o postupcima za izvršavanje ESMA-ine ovlasti za obračunavanje naknada, izricanje novčanih kazni i nagodbu, uključujući prava na obranu, objavljivanje i učinke nagodbe. Osim toga, radi djelotvornosti Uredbe (EU) br. 648/2012 Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem naknada koje ESMA-i treba platiti za nadzor značajnih središnjih drugih ugovornih strana, uslugama za koje se te naknade plaćaju, izračunom iznosa i načinom plaćanja tih naknada te u vezi s izmjenom popisa povreda za koje ESMA može izreći nadzorne mjere značajnim središnjim drugim ugovornim stranama. Nadalje, radi učinkovitosti i dosljedne primjene Uredbe (EU) br. 600/2014 Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem naknada koje plaćaju operateri mjesta trgovanja koji podliježu nadzoru ESMA-e, u vezi s uvjetima i metodologijama koje se upotrebljavaju za utvrđivanje treba li se mjesto trgovanja smatrati značajnim te u vezi s uvjetima pod kojima bi mjesto trgovanja ili središnja druga ugovorna strana trebali odobriti pristup svojim uslugama. Osim toga, radi djelotvornosti Uredbe (EU) br. 909/2014 Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s određivanjem vrste naknada koje se ESMA-i plaćaju za nadzor značajnih CSD-ova, uslugama za koje se te naknade plaćaju, izračunom iznosa tih naknada i načinom njihova plaćanja, izmjenom popisa povreda za koje ESMA može izreći nadzorne mjere, dodatnom specifikacijom zahtjeva koji se primjenjuju na sudjelovanje u CSD-u i izmjenom uvjeta pod kojima je CSD dužan uspostaviti bilateralne veze. Osim toga, kako bi se pragovi aktivnosti utvrđeni u Uredbi (EU) 2022/858 mogli izmijeniti u skladu s tržišnim kretanjima i saznanjima o politikama iz pilot-režima uspostavljenog tim aktom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s prilagodbom tih pragova, među ostalim, tržišnim uvjetima i mogućim rizicima za financijsku stabilnost. Nadalje, kako bi se zajamčila djelotvornost Uredbe (EU) 2023/1114, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dodatnim utvrđivanjem vrste i izračuna iznosa naknada za nadzor koje ESMA može naplatiti pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom. Naposljetku, radi pravilne primjene odredaba prenesenih iz Direktive 2014/65/EU u Uredbu (EU) br. 600/2014 primjereno je da se delegirani i provedbeni akti doneseni na temelju ovlasti utvrđenih u Direktivi 2014/65/EU koje treba prenijeti u Uredbu (EU) br. 600/2014 nastave primjenjivati. Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu tih delegiranih i provedbenih akata u skladu s postupcima utvrđenima u članku 10. stavku 4.a ili članku 15. stavku 4.a Uredbe (EU) br. 1095/1010. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 27 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(101)Radi dosljedne primjene relevantnih odredaba Uredbe (EU) br. 600/2014 Komisija bi trebala biti ovlaštena da u skladu s člankom 290. UFEU-a i člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010 donosi regulatorne tehničke standarde koje je ESMA izradila u vezi s izdavanjem odobrenja za rad uređenim tržištima i paneuropskim tržišnim operaterima te upravljanjem mjestima trgovanja. Nadalje, kako bi se zajamčila dosljedna usklađenost standarda, Komisija bi trebala biti ovlaštena da u skladu s člankom 290. UFEU-a i člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 28 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 donosi regulatorne tehničke standarde koje su EBA i ESMA izradile u vezi s postupcima za izračun kriterija za utvrđivanje značaja CSD-a i skupa podataka koje CSD-ovi u EU-u trebaju dostaviti ESMA-i radi takvog izračuna, mjerama koje CSD-ovi i sudionici na tržištu trebaju uvesti kako bi spriječili neuspjele namire i povećali učinkovitost namire na Unijinim tržištima kapitala, uvjetima pod kojima se dogovor o izdvajanju poslovnih procesa smatra izdvajanjem osnovnih usluga CSD-a, mjerama koje CSD-ovi trebaju provesti kako bi ublažili posebne rizike koji proizlaze iz pružanja usluga CSD-a korištenjem DLT-a te mjerama upravljanja rizicima i bonitetnim zahtjevima u pogledu namire novcem komercijalne banke i tokenima e-novca. Osim toga, radi dosljedne usklađenosti naknada koje ESMA naplaćuje UCITS-ima i UAIF-ima u vezi s postupkom izdavanja putovnice i održavanjem podatkovne platforme Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s mjerama kojima se određuju vrsta, iznos, učestalost i načini plaćanja tih naknada. Nadalje, radi dosljedne usklađenosti promidžbenih sadržaja koji se stavljaju na raspolaganje ulagateljima Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se odredili sadržaj i format promidžbenih sadržaja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Naposljetku, kako bi se utvrdilo koji bi se zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 909/2014 trebali primjenjivati na pružatelje bilježničke usluge DLT i usluge vođenja središnjeg računa DLT te kako bi se ti zahtjevi prilagodili korištenju tehnologije distribuiranog zapisa i posebnostima poslovnih modela koji uključuju bilježnike DLT i voditelje računa DLT, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda radi dopune odredaba glave III. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(102)Kako bi se uspostavili jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EU) br. 909/2014, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je ESMA izradila u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za objavu naknada i cijena koju provode CSD-ovi i internalizatori namire. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(103)Uredbe (EU) br. 1095/2010, br. 648/2012, br. 600/2014, br. 909/2014, 2015/2365, 2019/1156, 2021/23, 2022/858, 2023/1114, br. 1060/2009, 2016/1011, 2017/2402, 2023/2631 i 2024/3005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(104)ESMA-i je potrebno omogućiti dovoljno vremena da se pripremi za svoju novu nadzornu ulogu, što podrazumijeva promjene u upravljanju tim tijelom. Izmjene uredaba (EU) br. 1095/2010, 2015/2365, 2019/1156, 2021/23, 2022/858, 2023/1114, (EU) br. 1060/2009, 2016/1011, 2017/2402, 2023/2631 i 2024/3005 trebale bi se stoga početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, kako bi Izvršni odbor mogao biti operativan i djelotvorno preuzeti zadaće koje su mu dodijeljene, postupak odabira i imenovanja članova Izvršnog odbora trebao bi se početi primjenjivati od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(105)Radi dosljednosti s izmjenama Uredbe (EU) br. 1095/2010 izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012 trebale bi se početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, kako bi ESMA mogla početi ocjenjivati je li određena središnja druga ugovorna strana značajna prije nego što se počnu primjenjivati obveze u pogledu značajnih središnjih drugih ugovornih strana, odredbe koje se odnose na to ocjenjivanje trebale bi se početi primjenjivati od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Kako bi se ESMA-i omogućilo da postupno uvede nove nadzorne odgovornosti i uspostavi potrebne kapacitete i okvire za suradnju, izmjene Uredbe (EU) br. 909/2014 koje se odnose na nadzor značajnih CSD-ova trebale bi se početi primjenjivati 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, kako bi se ESMA-i omogućilo da počne ocjenjivati je li određeni CSD značajan prije nego što se počnu primjenjivati obveze u pogledu značajnih CSD-ova, odredbe koje se odnose na to ocjenjivanje trebale bi se primjenjivati od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(106)Radi pravne sigurnosti i izbjegavanja poremećaja u uspostavi konsolidiranog sustava objave za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi koju provodi prvi CTP koji ima odobrenje za rad u skladu s člankom 27.db Uredbe (EU) br. 600/2014, izmjene te uredbe koje se odnose na konsolidirane podatke za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi trebale bi se primjenjivati od [Ured za publikacije: unijeti datum = dan nakon isteka prvog razdoblja od pet godina iz članka 27.da Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu CTP-a za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi]. Radi dosljednosti s izmjenama Uredbe (EU) br. 1095/2010 izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014 koje se odnose na ovlasti ESMA-e trebale bi se početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Kako bi se ostavilo dovoljno vremena za pripremu prijenosa nadležnosti i dužnosti za relevantna mjesta trgovanja s nacionalnih nadležnih tijela na ESMA-u, ESMA bi trebala postati nadležno tijelo za subjekte o kojima je riječ 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(107)Ovom se Uredbom uvode obvezujući zahtjevi za prekogranične digitalne javne usluge u smislu Uredbe (EU) 2024/903. Stoga je provedena procjena interoperabilnosti. Poglavlje o digitalnim dimenzijama izvještaja o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga predstavlja izvješće koje iz toga proizlazi. To će se nakon donošenja Akta objaviti i na portalu interoperabilna Europa.

(108)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 29 te je on dao mišljenje [XX],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) br. 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 3.b:

„3.b Nadzorno tijelo izvršava ovlasti nad određenim sudionicima financijskih tržišta u skladu s ovom Uredbom i drugim aktima Unije. Ako su dodijeljene ovom Uredbom i drugim aktima Unije, te ovlasti uključuju registraciju, odobrenje, priznavanje, kontinuirani nadzor i istragu tih subjekata, što uključuje ovlast za provođenje izravnog nadzora, kao i provedbu u odnosu na te subjekte.”;

(b)stavak 5. mijenja se kako slijedi:

(1)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)    poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući posebno pouzdanu, efektivnu i dosljednu razinu regulative, nadzora i izvršenja;

(2)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)    jačanju međunarodne koordinacije nadzora i razmjene informacija;”;

(3)dodaje se sljedeća točka (h):

„(h)    podupiranju integracije tržišta u Uniji i inovacija u financijskom sektoru.”;

(2)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)umeću se sljedeći stavci 4.a i 4.b:

„4.a    Na zahtjev Vijeća predsjednik sudjeluje na sjednici Vijeća o rezultatima rada Nadzornog tijela. Predsjednik daje izjavu pred Vijećem i odgovara na sva pitanja koja mu postave članovi Vijeća, kad god se to zatraži.

4.b Ako predsjednik zastupa Nadzorno tijelo pred Vijećem ili Europskim parlamentom u skladu sa stavcima 4. i 4.a, predsjednika može pratiti jedan ili više članova Izvršnog odbora.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament i Vijeće o aktivnostima Nadzornog tijela kad se to zatraži, a najkasnije 15 dana prije davanja izjave iz stavaka 4. i 4.a.”;

(3)članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 3. podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.    nadležna ili nadzorna tijela kako su definirana, imenovana ili navedena u propisima iz članka 1. stavka 2.;”;

(b)dodaju se sljedeće točke 4., 5. i 6.:

„(4)    „sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela” znači bilo koji sudionik financijskih tržišta za kojeg su Nadzornom tijelu dodijeljene nadzorne, istražne, provedbene ili bilo koje druge ovlasti na temelju ove Uredbe i drugih akata Unije;

(5)    „tijelo podnositelj zahtjeva” znači nadležno tijelo države članice koje je donijelo odluku o izricanju administrativne novčane kazne fizičkoj ili pravnoj osobi zbog kršenja do kojeg je došlo u njegovoj jurisdikciji te koje traži pomoć nadležnog tijela druge države članice kako bi naplatilo tu novčanu kaznu u skladu s člancima 28.a i 28.b;

(6)    „tijelo primatelj zahtjeva” znači nadležno tijelo od kojeg tijelo podnositelj zahtjeva traži pomoć kako bi naplatilo administrativnu novčanu kaznu u njegovoj jurisdikciji u skladu s člancima 28.a i 28.b.”;

(4)u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„(2) Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 46.a;”;

(5)naslov Priloga II. zamjenjuje se sljedećim:

„OPĆE ZADAĆE I OVLASTI NADZORNOG TIJELA”

(6)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(1)točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:

„(aa)    izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad sudionicima financijskih tržišta u Uniji i izvršenju pravila za njihove aktivnosti, u kojem treba navesti najbolje primjere iz prakse i visokokvalitetne metodologije i postupke te u kojem se među ostalim u obzir uzimaju poslovne prakse i poslovni modeli te veličina sudionika financijskih tržišta i samih financijskih tržišta;”;

(2)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno tako što doprinosi zajedničkoj kulturi u području nadzora i provedbe, osigurava dosljednu, učinkovitu i djelotvornu primjenu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., sprečava regulatornu arbitražu, promiče i prati nadzornu neovisnost, posreduje u neslaganjima među nadležnim tijelima i rješava ta neslaganja, osigurava djelotvoran i dosljedan nadzor nad sudionicima financijskih tržišta te provedbu pravila kojima se uređuju njihove aktivnosti, osigurava usklađeno funkcioniranje kolegija supervizora ili drugih oblika suradnje u području nadzora i poduzima mjere, među ostalim, u izvanrednim situacijama;”;

(3)točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)    organizira i provodi stručne preglede nadležnih tijela i u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje primjere iz prakse kako bi se poboljšala usklađenost rezultata nadzora i izvršenja;”;

(4)točka (ia) zamjenjuje se sljedećim:

„(ia)    doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije o financijskim podacima i osigurava učinkovitu razmjenu informacija u Uniji;”

(5)umeće se sljedeća točka (iaa):

„(iaa)    u suradnji s nadležnim tijelima, ESFS-om i, prema potrebi, drugim europskim tijelima, agencijama ili institucijama izrađuje tehnologiju za nadzor ili druge alate za poboljšanje kapaciteta za analizu i praćenje;”;

(6)dodaju se sljedeće točke (l), (m) i (n):

„(l)    obavlja svoje nadzorne zadaće i izvršava ovlasti koje se odnose na sudionike financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom i drugim pravom Unije;

(m)    provodi bonitetni nadzor nad središnjim drugim ugovornim stranama i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira pri izvršavanju svojih ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i Uredbe (EU) br. 909/2014* te u vezi s tim surađuje s Europskom središnjom bankom i drugim relevantnim središnjim bankama koje izdaju valute Unije;

(n)    procjenjuje otpornost financijskog sustava Unije i rizike koji proizlaze iz prekograničnih aktivnosti sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela, uključujući rizike koji proizlaze iz međusobne povezanosti, međusobnih veza ili koncentracijskih rizika, pri obavljanju nadzornih zadaća u skladu s ovom Uredbom ili drugim aktima Unije.”;

______ 

*Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/909/oj ).

(b)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(1)uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Da bi ostvarilo zadaće iz stavka 1., Nadzorno tijelo ima ovlasti navedene u ovoj Uredbi i primjenjuje cjelokupno relevantno pravo Unije i, ako se to pravo Unije sastoji od direktiva, nacionalno zakonodavstvo kojim se te direktive prenose, tumačeno na način koji je u skladu s njim, a posebno za:”;

(2)točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)    donošenje pojedinačnih odluka upućenih sudionicima financijskih tržišta u posebnim slučajevima navedenima u članku 17. stavku 6., članku 17.aaa, članku 18. stavku 4. i članku 19. stavku 4.;’;

(3)točka (ga) briše se;

(4)dodaju se sljedeće točke (k) i (l):

„(k)    donošenje pojedinačnih odluka upućenih sudionicima financijskih tržišta pri izvršavanju zadaća izravnog nadzora i donošenje nadzornih, istražnih i provedbenih mjera iz poglavlja II.a ove Uredbe i drugih akata Unije;”;

(l)    provođenje procjena i davanje tehničkih savjeta na zahtjev.”;

(7)umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a
Dužnost suradnje

1.Nadzorno tijelo svoje zadaće obavlja u suradnji s relevantnim nadležnim tijelima i drugim nacionalnim tijelima, institucijama Unije ili tijelima Unije koji su relevantni u skladu s propisima iz članka 1. stavka 2. (dalje u tekstu: „relevantna tijela”). Nadzorno tijelo odgovorno je za djelotvorno i dosljedno funkcioniranje dogovora o suradnji s relevantnim tijelima te razvija i održava potrebne kapacitete za neovisno obavljanje svojih zadaća.

2.Nadzorno tijelo i relevantna tijela dužni su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije kako bi djelotvorno obavljali svoje zadaće. Nadzorno tijelo može se pri izvršavanju svojih zadaća osloniti na stručnost i znanje relevantnih tijela, uključujući njihovo iskustvo u području nadzora i razumijevanje gospodarskih, organizacijskih i kulturnih posebnosti. Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje odgovornost Nadzornog tijela za zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i propisima iz članka 1. stavka 2., relevantna tijela odgovorna su za pružanje pomoći Nadzornom tijelu, pod uvjetima utvrđenima u dogovorima iz ovog članka. To može uključivati potporu u pripremi i provedbi akata koji se odnose na zadaće iz članka 8. stavka 1. točke (l), uključujući pomoć s aktivnostima provjere ili obavljanjem posebnih operativnih zadaća. Relevantna tijela pri pružanju potpore i obavljanju zadaća na temelju tih dogovora slijede upute Nadzornog tijela.

3.Za potrebe obavljanja zadaća u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (l) i ne dovodeći u pitanje posebne dogovore predviđene drugim aktima Unije, Nadzorno tijelo u okviru svoje opće odgovornosti i nakon savjetovanja s relevantnim tijelima uspostavlja praktične dogovore o suradnji.

4.Nadzorno tijelo snosi sve troškove relevantnih tijela povezane sa suradnjom predviđenom ovim člankom, osim ako je dogovoreno drukčije.

5.U praktičnim dogovorima o suradnji utvrđuju se načini pružanja potpore, postupci i procesi, uključujući rokove, za suradnju Nadzornog tijela i relevantnih tijela, a ti dogovori temelje se na sljedećim načelima:

(a)mogu se prilagoditi relevantnom sektoru te prirodi nadzornih zadaća i intenzitetu suradnje, uključujući organizaciju i funkcioniranje suradnje te sudjelovanje u njoj;

(b)omogućuju prijelazna rješenja kako bi se omogućio kontinuitet i neometan prijenos odgovornosti s relevantnih tijela na Nadzorno tijelo i s Nadzornog tijela na relevantna tijela;

(c)potiču učinkovito korištenje vremena i resursa te uzimaju u obzir posljedice po resurse i troškovnu učinkovitost;

(d)razmjerni su te uzimaju u obzir svoje zakonske odgovornosti i resurse relevantnih tijela;

(e)uspostavljaju se i slijede ne dovodeći u pitanje sposobnost Nadzornog tijela da djelotvorno, samostalno i dosljedno obavlja zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i drugim aktima Unije;

(f)jamče neometan i siguran protok informacija, uključujući mjere za zaštitu povjerljivosti i postupanje s informacijama trećih strana;

(g)u njima se utvrđuju operativni ili organizacijski mehanizmi povezani sa zadaćama izravnog nadzora Nadzornog tijela, uključujući dogovore, kao što su zajednički timovi, suradnja u istragama, izravni nadzor ili provedbene aktivnosti;

(h)u njima se prema potrebi može predvidjeti uspostavljanje lokalne prisutnosti Nadzornog tijela u državama članicama;

(i)u njima se mogu utvrditi načini izračuna i nadoknade troškova relevantnih tijela, uzimajući u obzir razlike među sektorima te prirodu aktivnosti koja se nadzire ili zadaća koje se obavljaju.

6.Praktične dogovore o suradnji odobrava Izvršni odbor. Izvršni odbor ujedno se brine za njihovu provedbu, a relevantna tijela u slučajevima u kojima ESMA obavlja zadaće izravnog nadzora slijede upute Izvršnog odbora u obavljanju zadaća utvrđenih u dogovorima.

7.Praktični dogovori o suradnji uspostavljeni na temelju ovog članka podliježu periodičnom preispitivanju koje provodi Nadzorno tijelo uz savjetovanje s relevantnim tijelima u svrhu kontinuirane učinkovitosti, proporcionalnosti i dosljednosti tih dogovora s aktualnom nadzornom funkcijom Nadzornog tijela i pravom Unije.”;

(8)članak 9.a mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(1)uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo poduzima mjere iz stavka 2. samo u hitnim i nepredviđenim okolnostima kad smatra da bi primjena jednog od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo kojeg delegiranog ili provedbenog akta koji se na njemu temelji mogla stvoriti bitne probleme zbog nekog od sljedećih razloga:”;

(2)dodaju se sljedeće točke (d) i (e):

„(d)    ako bi privremeno izuzeće ili prijelazna odredba, mjera ili dogovor utvrđeni u jednom od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. istekli prije početka primjene novih ili izmijenjenih odredaba kojima se utvrđuje trajno izuzeće ili novi regulatorni okvir;

(e)    ako zbog značajnih tržišnih kretanja dolazi do nerazmjernog opterećenja pri usklađivanju s određenim zahtjevom utvrđenim u jednom od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2.”;

(b)u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučajevima iz stavka 1. točaka (a), (b), (d) i (e) Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema, prema prosudbi Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako na temelju informacija koje dobije, osobito od nadležnih tijela, smatra da bilo koji od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo koji delegirani ili provedbeni akt koji se na njemu temelji stvara bitne probleme koji se odnose na povjerenje u tržište, zaštitu korisnika ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela, Nadzorno tijelo nadležnim tijelima i Komisiji bez nepotrebne odgode šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje. Nadzorno tijelo može Komisiji dostaviti mišljenje o svim mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta, te o žurnosti problema. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.”;

(9)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili ako u tim zakonodavnim aktima nije naveden rok, Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom vremenskom okviru. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju ako neće poštovati novi rok.”;

(b)u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima iz stavka 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.”;

(c)dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Ako Komisija smatra da su potrebne izmjene regulatornog tehničkog standarda, Nadzornom tijelu šalje dopis u kojem objašnjava razloge i sadržaj svih potrebnih izmjena. Dopis mora sadržavati rok za podnošenje nacrta regulatornog tehničkog standarda. Nadzorno tijelo podnosi revidirani nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji, koja ga donosi u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u dopisu Komisije, Komisija može donijeti izmjene regulatornog tehničkog standarda bez nacrta Nadzornog tijela delegiranim aktom u skladu s člankom 290. UFEU-a.

6. Ako je potrebno otkloniti neposrednu prijetnju zaštiti ulagatelja, urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta, stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili poštenom tržišnom natjecanju između poduzeća sa sjedištem u Uniji i poduzeća sa sjedištem u trećim zemljama, Komisija može suspendirati regulatorni tehnički standard na vlastitu inicijativu, bez nacrta Nadzornog tijela, delegiranim aktom u skladu s člankom 290. UFEU-a. Komisija se pri pripremi tog delegiranog akta može savjetovati s Nadzornim tijelom ili zatražiti njegov doprinos.

Komisija može hitnim postupkom donijeti regulatorne tehničke standarde iz ovog stavka. U tom slučaju obavješćuje Europski parlament i Vijeće o donesenim regulatornim tehničkim standardima te navodi razloge za primjenu hitnog postupka. Ti se standardi objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu bez odgode. Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na donesene regulatorne tehničke standarde u roku od mjesec dana od datuma obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je donijela Komisija, a ako to učine, Komisija te regulatorne tehničke standarde stavlja izvan snage odmah nakon obavijesti o odluci o podnošenju prigovora.

Suspenzija odredaba regulatornog tehničkog standarda privremena je i ograničena na razdoblje od najviše 12 mjeseci, uz mogućnost jednog produljenja. Nadzorno tijelo preispituje delegirani akt iz ovog stavka i Komisiji podnosi izvješće o primjeni suspenzije najmanje dva mjeseca prije isteka suspenzije, uključujući procjenu toga je li suspenzija i dalje potrebna.”;

(10)članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili ako u tim zakonodavnim aktima nije naveden rok, Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.”;

(b)u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima iz stavka 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.”;

(c)dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Ako Komisija smatra da su potrebne izmjene provedbenog tehničkog standarda, Nadzornom tijelu šalje dopis u kojem objašnjava razloge i sadržaj svih potrebnih izmjena. Dopis mora sadržavati rok za podnošenje nacrta provedbenog tehničkog standarda. Nadzorno tijelo podnosi revidirani nacrt provedbenih tehničkih standarda Komisiji, koja ga donosi u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda u rokovima navedenima u dopisu Komisije, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard bez nacrta Nadzornog tijela, i to provedbenim aktom u skladu s člankom 291. UFEU-a.

6. Ako je potrebno otkloniti neposrednu prijetnju zaštiti ulagatelja, urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta, stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili poštenom tržišnom natjecanju između poduzeća sa sjedištem u Uniji i poduzeća sa sjedištem u trećim zemljama, Komisija može suspendirati provedbeni tehnički standard na vlastitu inicijativu, bez nacrta Nadzornog tijela, i to provedbenim aktom u skladu s člankom 291. UFEU-a. Komisija se u pripremi takvog provedbenog akta može savjetovati s Nadzornim tijelom ili zatražiti njegov doprinos.

Suspenzija odredaba provedbenog tehničkog standarda privremena je i ograničena na razdoblje od najviše 12 mjeseci, uz mogućnost jednog produljenja. Nadzorno tijelo preispituje provedbeni akt iz ovog stavka i Komisiji podnosi izvješće o primjeni suspenzije najmanje dva mjeseca prije isteka suspenzije, među ostalim procjenu toga je li suspenzija i dalje potrebna.”;

(11)članak 16.b briše se;

(12)članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kad se to temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo opisuje način na koji namjerava postupiti u tom predmetu i istražuje navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da je došlo do kršenja ili neprimjene prava Unije, a dotično nadležno tijelo još nije poduzelo odgovarajuće mjere u vezi s navodnim kršenjem ili neprimjenom.”;

(b)u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se na temelju istrage zaključi da nadležno tijelo ne postupa u skladu s pravom Unije, Nadzorno tijelo najkasnije četiri mjeseca od početka istrage upućuje preporuku dotičnom nadležnom tijelu i navodi mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije. Nadzorno tijelo što prije obavješćuje Komisiju o svojoj preporuci.”;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti tu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo, ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjuju na sudionike financijskog tržišta, uključujući zahtjeve nacionalnog prava kojima se prenose direktive i koji se tumače na način koji je u skladu s njima, donosi pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.”;

(d)dodaje se sljedeći stavak 9.:

„9. Za potrebe izvršavanja dužnosti Komisije i na njezin zahtjev nadležna tijela i Nadzorno tijelo dostavljaju joj sve potrebne informacije i dokumente koje posjeduju.”;

(13)umeće se sljedeći članak 17.aa:

„Članak 17.aa

Propust u nadzoru za odobrenje financijskih proizvoda, usluga ili subjekata

1.Ako se u stručnom pregledu ili istrazi na temelju članka 22. stavka 4. otkrije da nadležno tijelo možda ne provodi djelotvoran nadzor sudionika na tržištu u sektoru koji je predmet stručnog pregleda ili istrage i da bi takav propust u nadzoru mogao ugroziti cjelovitost financijskih tržišta, financijsku stabilnost ili zaštitu ulagatelja, Nadzorno tijelo nadležnom tijelu može naložiti da traži njegovo mišljenje prije izdavanja odobrenja za financijske proizvode, usluge, aktivnosti ili subjekte u tom sektoru.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35., nadležno tijelo Nadzornom tijelu dostavlja informacije potrebne za donošenje odluke o tome kako se akti iz članka 1. stavka 2. i, ako se to pravo Unije sastoji od direktiva, nacionalno zakonodavstvo kojim se te direktive prenose, tumačeno na način koji je u skladu s njim, primjenjuju u skladu s pravom Unije. Ako su mu potrebne dodatne informacije, Nadzorno tijelo može ih i izravno zatražiti od drugih nadležnih tijela nakon što o tome obavijesti dotično nadležno tijelo. Adresat tog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

2.Prije nego što dotičnom nadležnom tijelu naloži da zatraži njegovo mišljenje prije izdavanja odobrenja za financijske proizvode, usluge, aktivnosti ili subjekte te ako to smatra potrebnim i proporcionalnim, Nadzorno tijelo surađuje s tim nadležnim tijelom kako bi se uklonili utvrđeni nedostaci u nadzoru i postiglo sporazumno rješenje. Nadzorno tijelo može predložiti korektivne mjere koje nadležno tijelo treba poduzeti u vezi s postojećim financijskim proizvodima, uslugama, aktivnostima ili subjektima na koje su utjecali utvrđeni nedostaci u nadzoru.

Ako pokušaji pronalaska takvog uzajamno prihvatljivog rješenja ne uspiju, Nadzorno tijelo nadležnom tijelu nalaže da prije izdavanja odobrenja za financijske proizvode, usluge, aktivnosti ili subjekte zatraži njegovo mišljenje. Nadzorno tijelo dostavlja sveobuhvatno objašnjenje svoje odluke, uključujući detaljnu analizu utvrđenih propusta u nadzoru i obrazloženje naloga za traženje mišljenja. Nadzorno tijelo može i objaviti to objašnjenje te evidentira nalog za traženje mišljenja u registru koji vodi Nadzorno tijelo, u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i, ako se to pravo Unije sastoji od direktiva, nacionalnim zakonodavstvom kojim se te direktive prenose, tumačenim na način koji je u skladu s njim.

3.Ako postoji nalog za traženje mišljenja Nadzornog tijela prije izdavanja odobrenja za financijske proizvode, usluge, aktivnosti ili subjekte, nadležno tijelo podnosi detaljan prijedlog za odobrenje financijskog proizvoda, usluge, aktivnosti ili subjekta za koje je potrebno mišljenje Nadzornog tijela, uključujući detaljno obrazloženje prijedloga i svu relevantnu popratnu dokumentaciju.

Nadzorno tijelo u roku od 15 radnih dana donosi mišljenje, koje uključuje detaljno objašnjenje svih prigovora ili pitanja Nadzornog tijela u vezi s prijedlogom. Ako Nadzorno tijelo ne donese mišljenje u tom roku, nadležno tijelo može donijeti prijedlog bez mišljenja. Nadležno tijelo u roku od 15 radnih dana od primitka mišljenja izvješćuje Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi primijenilo mišljenje. Ako nadležno tijelo ne poduzme potrebne mjere za primjenu mišljenja, Nadzorno tijelo donosi odluku u skladu sa stavkom 4.

4.Odluka Nadzornog tijela donesena na temelju stavka 2. drugog podstavka može uključivati korektivne mjere koje treba provesti nadležno tijelo, što može uključivati mjere povezane s postojećim financijskim proizvodima, uslugama, aktivnostima ili subjektima na koje su utjecali utvrđeni nedostaci u nadzoru. Ako se korektivne mjere ne provedu u roku koji je odredilo Nadzorno tijelo, Nadzorno tijelo donosi odluku kojom od nadležnog tijela zahtijeva da opozove ili izmijeni odluku koju je donijelo ili da primijeni ovlasti koje ima u skladu s relevantnim pravom Unije. Nadzorno tijelo o odluci obavješćuje relevantna nadležna tijela država članica domaćina u kojima se pružaju financijski proizvodi ili usluge ili obavljaju aktivnosti na koje se ta odluka odnosi. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotično nadležno tijelo i nadležnim tijelima država članica domaćina omogućuje da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi suspendirala pružanje tih proizvoda, usluga ili aktivnosti na svojem državnom području.”;

(14)umeće se sljedeći članak 17.aaa:

„Članak 17.aaa

Suspenzija prava na pružanje usluga na prekograničnoj osnovi

1.Ako Nadzorno tijelo na temelju opravdanih razloga smatra da je subjekt koji ima odobrenje za rad u skladu s pravom Unije i koji pruža usluge ili obavlja aktivnosti na koje se to odobrenje odnosi na prekograničnoj osnovi počinio ozbiljnu povredu obveza utvrđenih u ovoj Uredbi ili bilo kojem aktu Unije iz članka 1. stavka 2. ili obveza utvrđenih u odredbama donesenima na temelju prava Unije iz članka 1. stavka 2. koja bi mogla ugroziti cjelovitost financijskih tržišta, financijsku stabilnost ili zaštitu ulagatelja, svoja otkrića prosljeđuje nadležnom tijelu koje je tom subjektu izdalo odobrenje za rad. Nadležno tijelo Nadzornom tijelu dostavlja jasne, točne i potpune informacije koje dokazuju nepostojanje navodne povrede ili, ako se nadležno tijelo slaže s nalazima Nadzornog tijela, informacije koje opisuju mjere koje je to nadležno tijelo već donijelo kako bi zaustavilo povredu. Te se informacije dostavljaju u razumnom roku koji određuje Nadzorno tijelo.

2.Ako Nadzorno tijelo unatoč informacijama koje je nadležno tijelo dostavilo u skladu sa stavkom 1. i dalje na temelju opravdanih razloga smatra da se povreda nastavlja, ono u roku od 10 radnih dana od primitka informacija iz stavka 1. ili od isteka roka iz tog stavka donosi odluku kojom od tog nadležnog tijela zahtijeva da relevantnom subjektu naloži da suspendira pružanje usluga ili obavljanje aktivnosti na prekograničnoj osnovi.

3.Ako relevantno nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom iz stavka 2. u roku od dva radna dana, Nadzorno tijelo u roku od pet radnih dana donosi odluku kojom od relevantnog subjekta zahtijeva da suspendira pružanje usluga ili obavljanje aktivnosti na prekograničnoj osnovi. Nadzorno tijelo o toj odluci istodobno obavješćuje nadležno tijelo iz stavka 1. i sva druga nadležna tijela država članica u kojima je subjekt pružao usluge ili obavljao aktivnosti. Ta nadležna tijela poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se odluka Nadzornog tijela primjenjuje na njihovim državnim područjima.

4.Ako je relevantni subjekt primijenio sve potrebne korektivne mjere kako bi zaustavio povredu, Nadzornom tijelu i svojem nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu djelotvornosti tih mjera.

5.Nadzorno tijelo se u roku od 15 radnih dana od primitka informacija iz stavka 4. savjetuje s nadležnim tijelom koje je subjektu izdalo odobrenje za rad i procjenjuje djelotvornost korektivnih mjera, obavješćuje relevantni subjekt i sva relevantna nadležna tijela o tome jesu li korektivne mjere dovoljne te, ako jesu, opoziva svoju prethodnu odluku upućenu relevantnom subjektu. Nakon što primi tu obavijest od Nadzornog tijela, relevantni subjekt može nastaviti pružati prekogranične usluge i obavljati prekogranične aktivnosti u Uniji.

6.Kako bi izvršilo zadaće koje su mu dodijeljene na temelju ovog članka, Nadzorno tijelo bilo kojem sudioniku financijskih tržišta, nacionalnom nadležnom tijelu ili drugoj relevantnoj osobi može uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije.

7.Odredbe iz ovog članka ne primjenjuju se na slučajeve u kojima je Nadzorno tijelo nadležno tijelo za subjekt.”;

(15)članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U vezi sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i situacijom iz članka 28.b stavka 6. te ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kad se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b)na vlastitu inicijativu, kad je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako dotična nadležna tijela ne uspiju postići dogovor u fazi mirenja iz stavka 2., Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije poduzmu određenu mjeru ili se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Odlukom Nadzornog tijela može se od nadležnih tijela zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijela ili da primijene ovlasti koje imaju u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja sudionika financijskih tržišta sa zahtjevima koji su na njega izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe i, ako se to pravo Unije sastoji od direktiva, nacionalnog zakonodavstva kojim se te direktive prenose, tumačenog na način koji je u skladu s njim, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu tom sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere radi postupanja u skladu s njegovim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.”;

(16)umeće se sljedeći članak 19.a:

„Članak 19.a

Platforme za suradnju

1.U slučaju opravdane bojazni o negativnim učincima na ulagatelje ili financijsku stabilnost ili u slučaju opravdanih razloga za sumnju u usklađenost s pravom Unije ili postojanje neujednačenih ili manjkavih nadzornih praksi povezanih sa slobodom pružanja usluga, obavljanja aktivnosti sudionika financijskih tržišta ili slobodom poslovnog nastana predviđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog ili više relevantnih nadležnih tijela može uspostaviti i koordinirati platformu za suradnju radi jačanja razmjene informacija, predlaganja rješenja i poboljšanja suradnje među relevantnim nadležnim tijelima.

Ako je platforma za suradnju uspostavljena na zahtjev nadležnog tijela, to nadležno tijelo obavješćuje Nadzorno tijelo i druga relevantna nadležna tijela o svojim opravdanim bojaznima iz stavka 1.

2.Uspostava platforme za suradnju u skladu sa stavkom 1. ne dovodi u pitanje nadzorni mandat nadležnih tijela predviđen zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3.Ne dovodeći u pitanje članak 35., relevantna nadležna tijela na zahtjev Nadzornog tijela ili bilo kojeg nadležnog tijela pravodobno pružaju sve potrebne informacije kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje platforme za suradnju.

4.U slučaju neslaganja unutar platforme o postupku ili sadržaju djelovanja ili nedjelovanju u vezi sa sudionikom na tržištu i ako postoje ozbiljne bojazni o učincima situacije iz stavka 1., Nadzorno tijelo od nadležnog tijela može zatražiti da provede izravni nadzor u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Nadležno tijelo bez odgode pokreće izravni nadzor te poziva Nadzorno tijelo i druga relevantna nadležna tijela da u njemu sudjeluju.

5.Ako se dva ili više relevantnih nadležnih tijela unutar platforme za suradnju ne slažu oko sadržaja djelovanja ili nedjelovanja u vezi sa sudionikom na tržištu ili oko razmjene informacija u skladu s ovim člankom, Nadzorno tijelo može djelovati u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene na temelju članka 19. stavka 1.”;

(17)u članku 21. stavku 2. briše se drugi podstavak;

(18)u članku 22. stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Izvršni odbor može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.”;

(19)članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležna tijela mogu, uz suglasnost tijela kojem se delegiraju odgovornosti, delegirati zadaće i odgovornosti Nadzornom tijelu ili drugim nadležnim tijelima pod uvjetima navedenima u ovom članku.”;

(b)umeću se sljedeći stavci od 1.a do 1.e:

„1.a Nadležno tijelo može delegirati određene nadzorne zadaće ili odgovornosti Nadzornom tijelu ako je to potrebno za njihovo pravilno obavljanje.

1.b Nadležno tijelo savjetuje se s Nadzornim tijelom prije nego što mu delegira nadzornu zadaću ili odgovornost. To savjetovanje odnosi se na:

(a)opseg zadaće ili odgovornosti koja se delegira;

(b)rokove za obavljanje zadaće ili odgovornosti koja se delegira;

(c)razmjenu potrebnih informacija s nadležnim tijelom.

1.c Nadzorno tijelo sve delegirane zadaće ili odgovornosti obavlja u skladu s odredbama utvrđenima u poglavlju II.a, drugim relevantnim aktima Unije i svim uvjetima dogovorenima s nadležnim tijelom.

1.d Nadležno tijelo Nadzornom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća ili odgovornosti.

1.e Nadležno tijelo preispituje delegiranje iz stavka 1.a u primjerenim vremenskim razmacima. Delegiranje nadzornih zadaća ili odgovornosti može se povući u bilo kojem trenutku.”;

(20)umeću se sljedeći članci 28.a i 28.b:

„Članak 28.a

Uzajamna pomoć nadležnih tijela

1.Nadležna tijela jedna drugima pomažu pri naplati administrativnih novčanih kazni izrečenih za kršenje bilo koje odredbe akata iz članka 1. stavka 2. ako se ta administrativna novčana kazna mora naplatiti u jurisdikciji države članice koja nije država članica u kojoj je izrečena.

2.Ako je odluka o izricanju administrativne novčane kazne dotičnoj fizičkoj ili pravnoj osobi u državi članici tijela podnositelja zahtjeva postala pravomoćna i izvršiva, a novčana kazna nije plaćena, tijelo primatelj zahtjeva na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva pomaže pri naplati odgovarajućih iznosa u svojoj jurisdikciji.

3.Zahtjev iz stavka 2. šalje se tijelu primatelju zahtjeva pomoću digitalnog obrasca koji sadržava sve sljedeće elemente:

(a)ime, adresu i ostale podatke za kontakt tijela primatelja zahtjeva;

(b)ime, poznatu adresu adresata odluke o izricanju administrativne novčane kazne i sve druge relevantne informacije za identifikaciju adresata;

(c)sažetak relevantnih činjenica i okolnosti koje su dovele do donošenja odluke o izricanju administrativne novčane kazne;

(d)sažetak odluke o izricanju administrativne novčane kazne i primjerak te odluke;

(e)informacije o izvršivosti odluke i datum na koji je odluka postala pravomoćna i izvršiva;

(f)iznos novčane kazne koju treba platiti;

(g)rok u kojem bi trebalo provesti izvršenje, kao što su zakonski rokovi ili rokovi zastare;

(h)informacije koje pokazuju da je tijelo podnositelj zahtjeva uložilo razuman trud kako bi izvršilo odluku u svojoj jurisdikciji, među ostalim da je utvrdilo da dotična fizička ili pravna osoba ne posjeduje dostatnu imovinu koja bi omogućila izvršenje administrativne novčane kazne;

(i)informacije u skladu s kojima dotična fizička ili pravna osoba u državi članici tijela primatelja zahtjeva posjeduje dostatnu imovinu koja bi omogućila izvršenje administrativne novčane kazne.

4.Tijelo podnositelj zahtjeva šalje digitalni obrazac tijelu primatelju zahtjeva na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika države članice tijela primatelja zahtjeva, osim ako se tijelo primatelj zahtjeva i tijelo podnositelj zahtjeva dogovore da se digitalni obrazac može poslati na drugom jeziku.

Ako je to propisano nacionalnim pravom države članice tijela primatelja zahtjeva, tijelo podnositelj zahtjeva prevodi odluku o izricanju novčane kazne na službeni jezik ili na jedan od službenih jezika države članice tijela primatelja zahtjeva, osim ako se tijelo primatelj zahtjeva i tijelo podnositelj zahtjeva dogovore da se taj prijevod može dostaviti na drugom jeziku.

Članak 28.b

Opća načela koja se primjenjuju na izvršenje odluka o izricanju administrativne novčane kazne

1.Zahtjev za pomoć pri naplati administrativnih novčanih kazni poslan u skladu s člankom 28.a stavcima 3. i 4. jedina je pravna osnova za provedbene mjere koje poduzima tijelo primatelj zahtjeva te nisu potrebne dodatne formalnosti, dopune ni zamjene. Tijelo primatelj zahtjeva odmah po primitku poduzima sve potrebne mjere za njegovo izvršenje u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u njegovu nacionalnom pravu, osim ako se tijelo primatelj zahtjeva pozove na stavak 4. Tijelo primatelj zahtjeva s dužnom pažnjom obavješćuje tijelo podnositelja zahtjeva o svim mjerama koje je poduzelo u vezi sa zahtjevom za naplatu.

2.Iznos naplaćen izvršenjem odluke o izricanju administrativne novčane kazne pripada državi članici tijela podnositelja zahtjeva u njezinoj valuti, osim ako se država članica tijela podnositelja zahtjeva i država članica tijela primatelja zahtjeva dogovore drukčije. Ako je to potrebno radi naplate, tijelo primatelj zahtjeva pretvara administrativnu novčanu kaznu u valutu svoje države članice na temelju referentnog deviznog tečaja za euro koji je objavila Europska središnja banka i koji se primjenjuje na dan izricanja administrativne novčane kazne.

3.Tijelo primatelj zahtjeva može naplatiti pune troškove koji su nastali zbog poduzetih mjera kako je navedeno u stavku 1. iz novčane kazne koju je naplatilo u ime tijela podnositelja zahtjeva, uključujući troškove prevođenja, rada i administracije, neovisno o ishodu postupka naplate.

4.Tijelo primatelj zahtjeva može odbiti izvršiti odluku tijela podnositelja zahtjeva o izricanju administrativne novčane kazne samo ako je utvrdilo bilo što od sljedećeg:

(a)zahtjev ne ispunjava sve uvjete iz članka 28.a stavaka 3. i 4.;

(b)odluka više nije izvršiva u skladu s pravom države članice tijela primatelja zahtjeva zbog zastare;

(c)izvršenje odluke bilo bi suprotno načelu ne bis in idem;

(d)postoje opravdani razlozi zbog kojih bi izvršenje zahtjeva bilo u očitoj suprotnosti s javnim poretkom države članice u kojoj se traži izvršenje.

5.Člankom 28.b i stavcima od 1. do 4. ovog članka ne isključuje se primjena Okvirne odluke Vijeća 2005/214/PUP ( 30 ), bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora između država članica ako ti sporazumi ili dogovori doprinose dodatnom pojednostavnjenju ili olakšavanju postupaka za izvršavanje administrativnih novčanih kazni obuhvaćenih područjem primjene članka 28.a.

6.Nadzorno tijelo potiče i olakšava uzajamnu pomoć nadležnih tijela pri izvršenju administrativnih novčanih kazni izrečenih izvan njihove jurisdikcije u skladu s člankom 28.a i ovim člankom.

Ako tijelo primatelj zahtjeva odbije pomoći tijelu podnositelju zahtjeva u skladu s člankom 28.a i ako nije utvrđen nijedan od razloga iz stavka 4. ovog članka, primjenjuje se članak 17.

Ako tijelo primatelj zahtjeva odbije pomoći tijelu podnositelju zahtjeva pozivajući se na jedan od razloga iz stavka 4. točaka od (a) do (c) ovog članka, Nadzorno tijelo može, prema potrebi, pomoći nadležnim tijelima kako bi postigla dogovor u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

7.Nadzorno tijelo priprema elektronički format digitalnog obrasca iz članka 28.a stavka 3.”;

(21)članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Zajednička kultura u području nadzora i provedbe”;

(b)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(1)prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo ima aktivnu ulogu u izgradnji zajedničke kulture Unije u području nadzora i izvršenja te dosljednih praksi nadzora i izvršenja, kao i u osiguravanju ujednačenih postupaka i dosljednih pristupa u cijeloj Uniji.”;

(2)točka (ab) zamjenjuje se sljedećim:

„(ab) osniva koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b s ciljem promicanja konvergencije nadzora i izvršenja te utvrđivanja najboljih primjera iz prakse;”;

(3)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) doprinosi razvoju visokokvalitetnih i ujednačenih standarda nadzora i izvršenja, uključujući standarde izvješćivanja, te međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s člankom 1. stavkom 3.;”;

(c)u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Nadzorno tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad sudionicima financijskih tržišta i izvršenju pravila za njihove aktivnosti u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržišta, uključujući promjene uzrokovane tehnološkim inovacijama, sudionika financijskih tržišta i samih financijskih tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolji primjeri iz prakse, kao i visokokvalitetne metodologije i procesi. Ako nadležno tijelo odluči da neće postupiti u skladu s Unijinim priručnikom o nadzoru ili njegovim bitnim elementima, o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i navodi razloge zbog kojih to neće učiniti.”;

(d)dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Nadzorno tijelo Komisiji prosljeđuje pitanja za koja je potrebno tumačenje prava Unije. Nadzorno tijelo objavljuje sve Komisijine odgovore.”;

(22)članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za potrebe ovog članka Nadzorno tijelo osniva ad hoc odbore za stručne preglede, koje čine članovi osoblja Nadzornog tijela i članovi nadležnih tijela. Odborima za stručne preglede predsjeda član osoblja Nadzornog tijela. Predsjednik na temelju javnog poziva na sudjelovanje predlaže predsjednika i članove odbora za stručne preglede, a taj prijedlog odobrava Izvršni odbor. Smatra se da je prijedlog odobren osim ako Izvršni odbor u roku od 10 radnih dana od prijedloga predsjednika donese odluku o odbijanju prijedloga.”;

(b)u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima stručnog pregleda. To izvješće o stručnom pregledu sastavlja odbor za stručne preglede, a donosi ga Izvršni odbor. Pri izradi tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s Izvršnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o stručnom pregledu i osigurali jednaki uvjeti. Izvršni odbor posebno ocjenjuje je li metodologija primijenjena na isti način. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima na temelju stručnog pregleda. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. i u obliku mišljenja u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a) i člankom 17.aa.”;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Nadzorno tijelo sastavlja izvješće o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvješća o stručnom pregledu. Izvješće o daljnjim mjerama sastavlja odbor za stručne preglede, a donosi ga Izvršni odbor. Pri izradi nacrta tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s Izvršnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o daljnjim mjerama. Izvješće o daljnjim mjerama sadržava, među ostalim, procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje poduzimaju nadležna tijela koja podliježu stručnom pregledu kao odgovor na daljnje mjere iz izvješća o stručnom pregledu.”;

(d)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Za potrebe ovog članka Izvršni odbor donosi plan rada za provedbu stručnih pregleda za predstojeće dvije godine, u kojem se među ostalim uzimaju u obzir iskustva stečena u prošlim stručnim pregledima i raspravama koordinacijskih skupina iz članka 45.b. Plan rada za provedbu stručnih pregleda zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Taj se plan objavljuje. U slučaju hitnosti ili nepredviđenih događaja Nadzorno tijelo može odlučiti provesti dodatne stručne preglede.”;

(23)članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može uspostaviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima trećih zemalja te međunarodnim organizacijama radi poticanja međunarodne suradnje u području nadzora, među ostalim na temelju razmjene informacija i/ili osoblja.

Prije nego što započne pregovore o eventualnom administrativnom sporazumu iz prvog podstavka, Nadzorno tijelo pisanim putem obavješćuje Komisiju o namjeri da to učini, a među ostalim i o predviđenom području primjene i ciljevima tog sporazuma.

U skladu s uvjetima utvrđenima u administrativnim sporazumima iz prvog podstavka, koji uključuju odredbe o čuvanju poslovne tajne i usklađeni su s primjenjivim zakonodavstvom o zaštiti podataka, Nadzorno tijelo može posebno razmjenjivati informacije i dokumente kako bi doprinijelo utvrđivanju, praćenju i ublažavanju prekograničnih rizika, među ostalim rizika za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta.

Administrativnim sporazumima iz prethodnih stavaka ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili multilateralne sporazume s tim trećim zemljama.”;

(b)stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(1)u prvom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i administrativnim sporazumima sklopljenima na temelju stavka 1. ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje, ako je to moguće, s relevantnim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni.”;

(2)u prvom podstavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje takvih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući izravne nadzore prema potrebi i kako je predviđeno u drugim aktima Unije.”;

(3)zadnji odlomak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo obavješćuje Komisiju ako relevantno tijelo treće zemlje odbije sklopiti takve administrativne sporazume ili odbije djelotvornu suradnju.”;

(24)u članku 35. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na zahtjev Nadzornog tijela nadležna tijela država članica bez nepotrebne odgode dostavljaju Nadzornom tijelu sve potrebne informacije za obavljanje dužnosti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i drugim aktima Unije, pod uvjetom da imaju zakonski pristup relevantnim informacijama. Ako nadležno tijelo odbije dostaviti zatražene informacije, mora dokazati da zakonski ne može podijeliti informacije s Nadzornim tijelom.”;

(25)umeće se sljedeći članak 35.c:

„Članak 35.c

Podatkovna platforma

1.Nadzorno tijelo uspostavlja i održava podatkovnu platformu kako bi olakšalo prikupljanje, pohranu i obradu informacija te pristup njima kako je predviđeno ovom Uredbom ili drugim aktima Unije kojima se propisuje upotreba te platforme.

2.Podatkovna platforma uključuje tehnologiju za nadzor i druge relevantne alate za unapređenje kapaciteta za analizu i praćenje te olakšavanje suradnje među tijelima.

3.Nadzorno tijelo brine se za to da je platforma osmišljena i da funkcionira na najučinkovitiji način, kao i za to da se na njoj, ako je to moguće, izbjegava dvostruko prikupljanje podataka te jamči točnost i interoperabilnost podataka.

4.Nadzorno tijelo jamči da su prikupljanje, pohrana i obrada svih podataka na platformi te pristup njima u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti utvrđenima u članku 70. ove Uredbe i svim drugim primjenjivim aktima Unije.

5.Nadzorno tijelo osobito je odgovorno za sigurnost, dostupnost, održavanje i razvoj softvera te informatičke infrastrukture platforme.

6.Ako se na podatkovnoj platformi obrađuju osobni podaci, Nadzorno tijelo obrađuje ih samo u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi olakšalo prikupljanje, pohranu i obradu informacija dostavljenih u skladu s primjenjivim aktima Unije iz stavka 1. te pristup tim informacijama.”;

(26)članak 39. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 17.aa, 17.aaa, 18., 19. i 19.a Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6. ovog članka.”;

(b)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člancima 17., 17.aa, 17.aaa, 18., 19. ili 19.a objavljuju se. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili dotičnog sudionika financijskih tržišta i glavni sadržaj odluke, osim ako je takva objava u suprotnosti s legitimnim interesima tih sudionika financijskih tržišta ili sa zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(27)umeće se sljedeće poglavlje II.a:

„POGLAVLJE II.a

OVLASTI NADZORNOG TIJELA NAD SUDIONICIMA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA POD NADZOROM NADZORNOG TIJELA

Članak 39.a

Područje primjene

1.Ovo se poglavlje primjenjuje na sve sudionike financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela, osim ako je u ovom poglavlju navedeno drukčije. Međutim, ne primjenjuje se na središnje druge ugovorne strane priznate na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 648/2012.

2.Ako su odredbe ovog poglavlja u suprotnosti s odredbom drugog akta Unije kojim se uređuju posebni aspekti postupovnih ovlasti Nadzornog tijela u određenom sektoru ili području, ta odredba drugog akta Unije ima prednost i primjenjuje se na taj određeni sektor ili područje. Ovlasti dodijeljene Nadzornom tijelu, njegovim dužnosnicima ili drugim osobama koje je Nadzorno tijelo ovlastilo ne smiju se koristiti za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne.

Članak 39.b

Zahtjevi za informacije

1.Nadzorno tijelo za potrebe izvršavanja svojih zadaća može od sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela, osoba uključenih u aktivnosti sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osoba na koje one utječu, povezanih trećih strana, trećih strana kojima su sudionici financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela izdvojili poslovne procese ili aktivnosti te osoba koje su na drugi način usko i bitno povezane sa sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili njihovim aktivnostima i svih drugih osoba kako je predviđeno drugim aktima Unije zatražiti da dostave sve informacije potrebne za obavljanje njegovih zadaća na temelju ove Uredbe i drugih akata Unije.

2.Nadzorno tijelo pri slanju običnog zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. upućuje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev, navodi svrhu zahtjeva, navodi koje se informacije traže i određuje rok u kojem se informacije trebaju dostaviti te navodi moguće novčane kazne u slučaju netočnih ili obmanjujućih odgovora.

3.Ako zahtijeva informacije iz stavka 1. na temelju odluke, Nadzorno tijelo:

(a)upućuje na ovaj članak kao pravnu osnovu zahtjeva;

(b)navodi svrhu zahtjeva;

(c)navodi tražene informacije;

(d)određuje rok u kojem se informacije trebaju dostaviti;

(e)navodi moguće periodične penale za dostavljanje nepotpunih informacija;

(f)navodi moguće novčane kazne u slučaju netočnih ili obmanjujućih odgovora;

(g)obavješćuje adresate o pravu na žalbu na temelju ove Uredbe.

4.Osobe navedene u stavku 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih na temelju zakona, statuta ili mandata ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije.

5.Nadzorno tijelo bez odgode šalje primjerak odluke iz stavka 3. relevantnom nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacije imaju prebivalište ili poslovni nastan.

Članak 39.c

Istrage

1.Nadzorno tijelo za potrebe izvršavanja svojih zadaća može provoditi sve potrebne istrage osoba iz članka 39.b stavka 1. Prije nego što pokrene istragu na temelju ovog članka, Nadzorno tijelo donosi odluku o provedbi istrage. U odluci se navode predmet i svrha istrage, datum njezina početka, periodični penali predviđeni ovom Uredbom i drugim aktima Unije ako se dotične osobe odbiju podvrgnuti istrazi, pravni lijekovi dostupni u skladu s ovom Uredbom te pravo na preispitivanje odluke pred Sudom Europske unije.

2.Nadzorno tijelo ovlašteno je:

(a)pregledavati evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale relevantne za obavljanje svojih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b)izraditi ili dobivati ovjerene preslike ili izvode iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c)pozvati i tražiti od osoba iz članka 39.b stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i zabilježiti odgovore;

(d)ispitati sve ostale fizičke ili pravne osobe koje pristanu na ispitivanje radi prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e)tražiti evidenciju o telefonskim razgovorima ili prometu podataka.

3.Nadzorno tijelo može ovlastiti svoje dužnosnike i druge osobe za provođenje istraga iz stavka 1. Oni svoje ovlasti izvršavaju na temelju pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodični penali predviđeni člankom 39.g ako se tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 39.b stavka 1. ne dostave ili se dostave u nepotpunom obliku te novčane kazne predviđene ovom Uredbom i drugim aktima Unije ako odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 39.b stavka 1. budu netočni ili obmanjujući.

4.Nadzorno tijelo pravodobno prije istrage obavješćuje relevantno nadležno tijelo države članice u kojoj treba provesti istragu. Dužnosnici dotičnih nadležnih tijela na zahtjev Nadzornog tijela pomažu mu u obavljanju njegovih zadaća. Na zahtjev dotičnog nadležnog tijela istragama mogu prisustvovati i njegovi dužnosnici.

5.Ako je u skladu s nacionalnim pravilima za zahtjev za evidenciju o telefonskim razgovorima ili prometu podataka iz točke (e) stavka 1. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6.Ako se zatraži ovlaštenje iz stavka 5., nacionalno pravosudno tijelo provjerava je li odluka Nadzornog tijela vjerodostojna i ocjenjuje jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili pretjerane u odnosu na predmet istrage. Pri procjeni proporcionalnosti prisilnih mjera nacionalno pravosudno tijelo može od Nadzornog tijela zatražiti detaljna pojašnjenja, posebno u odnosu na razloge zbog kojih Nadzorno tijelo sumnja na povredu ove Uredbe ili drugih akata Unije u njegovoj nadležnosti, ozbiljnost povrede na koju se sumnja i način na koji je u povredi sudjelovala osoba protiv koje su uvedene prisilne mjere. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za istragom i ne zahtijeva informacije iz spisa Nadzornog tijela. Zakonitost odluke Nadzornog tijela preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u ovoj Uredbi.

Članak 39.d

Izravni nadzor

1.Nadzorno tijelo za potrebe izvršavanja svojih zadaća može provoditi izravni nadzor u prostorima osoba iz članka 39.b stavka 1. Prije nego što pokrene izravni nadzor, Nadzorno tijelo donosi odluku o provedbi izravnog nadzora. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka, periodični penali predviđeni ovom Uredbom i drugim aktima Unije za osobe koje se odbiju podvrgnuti nadzoru, pravni lijekovi dostupni u skladu s ovom Uredbom te pravo na preispitivanje odluke pred Sudom. Ako je to potrebno radi ispravne provedbe i učinkovitosti nadzora, Nadzorno tijelo može provesti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti osobama koje su podvrgnute nadzoru.

2.Dužnosnici Nadzornog tijela i druge osobe koje je Nadzorno tijelo ovlastilo za izravni nadzor mogu ući u poslovne prostorije i na zemljišta pravnih osoba na koje se odnosi odluka o istrazi iz stavka 1. i imaju sve ovlasti iz članka 39.c. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora i knjiga ili evidencije tijekom nadzora u mjeri u kojoj je to potrebno za nadzor.

3.Dužnosnici Nadzornog tijela i druge osobe koje je Nadzorno tijelo ovlastilo za izravni nadzor izvršavaju svoje ovlasti po dostavi pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora te periodični penali predviđeni člankom 39.g ako se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru.

4.Nadzorno tijelo pravodobno prije nadzora obavješćuje relevantno nadležno tijelo države članice u kojoj treba provesti istragu i sudionike financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela o odluci o provedbi izravnog nadzora.

5.Relevantno nadležno tijelo države članice u kojoj treba provesti nadzor na zahtjev Nadzornog tijela aktivno mu pomaže. Nadležno tijelo dotične države članice u tu svrhu ima ovlasti utvrđene u stavku 2. Nadležno tijelo dotične države članice također može, na zahtjev, prisustvovati izravnom nadzoru.

6.Nadzorno tijelo od relevantnog nadležnog tijela države članice može zatražiti i da u njegovo ime provede određene istražne radnje i izravni nadzor, kako je predviđeno ovim člankom i člankom 39.c. U tu svrhu nadležno tijelo države članice ima ovlasti koje su jednake ovlastima Nadzornog tijela iz ovog članka i članka 39.c.

7.Ako Nadzorno tijelo utvrdi da se osoba koja je podvrgnuta nadzoru protivi nadzoru naloženom na temelju ovog članka, nadležno tijelo dotične države članice pruža potrebnu pomoć Nadzornom tijelu i, prema potrebi, traži pomoć policije ili jednakovrijednog tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi mu se omogućilo da provede izravni nadzor.

8.Ako je u skladu s nacionalnim pravilima za izravni nadzor iz stavka 1. ili pomoć iz stavka 7. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za to ovlaštenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

9.Ako se zatraži odobrenje iz stavka 8., nacionalno pravosudno tijelo provjerava je li odluka Nadzornog tijela vjerodostojna i ocjenjuje jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili pretjerane u odnosu na predmet nadzora. Pri procjeni proporcionalnosti prisilnih mjera nacionalno pravosudno tijelo može od Nadzornog tijela zatražiti detaljna pojašnjenja, posebno u odnosu na razloge zbog kojih Nadzorno tijelo sumnja na povredu ove Uredbe ili drugih akata Unije u njegovoj nadležnosti, ozbiljnost povrede na koju se sumnja i način na koji je u povredi sudjelovala osoba protiv koje su uvedene prisilne mjere. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za nadzorom i ne zahtijeva informacije iz spisa Nadzornog tijela. Zakonitost odluke Nadzornog tijela preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u ovoj Uredbi.

Članak 39.e

Postupovna pravila za nadzorne mjere i novčane kazne

1.Ako utvrdi da postoje ozbiljne naznake o postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati jednu ili više povreda ove Uredbe ili drugih akata Unije u njegovoj nadležnosti, Nadzorno tijelo pokreće istragu u skladu s člankom 39.c i interno imenuje neovisnog istražnog službenika koji provodi istragu o tom predmetu. Istražni službenik ne smije biti osoba koja sudjeluje ili je sudjelovala u izravnom ili neizravnom nadzoru dotičnog sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela, a svoje funkcije dužan je obavljati neovisno od Izvršnog odbora.

2.Istražni službenik istražuje navodne povrede uzimajući u obzir očitovanja osoba protiv kojih se vodi istraga i Izvršnom odboru dostavlja cijeli spis sa svojim nalazima. Istražni službenik ovlašten je u svrhu obavljanja svojih zadaća zahtijevati informacije u skladu s člankom 39.b i provoditi istrage i izravni nadzor u skladu s člancima 39.c i 39.d. Pri izvršavanju tih ovlasti istražni službenik postupa u skladu s člankom 39.a.

Istražni službenik tijekom istrage ima pristup svim dokumentima i informacijama koje Nadzorno tijelo prikuplja tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

3.Nakon završetka istrage i prije dostavljanja spisa s nalazima Izvršnom odboru istražni službenik daje osobama protiv kojih se vodi istraga priliku za očitovanje o pitanjima koja su predmet istrage. Istražni službenik temelji svoje nalaze samo na činjenicama o kojima su se osobe protiv kojih se vodi istraga imale priliku očitovati.

Tijekom istraga na temelju ovog članka u potpunosti se poštuje pravo dotičnih osoba na obranu.

4.Po dostavi spisa sa svojim nalazima Izvršnom odboru istražni službenik o tome obavješćuje osobe protiv kojih se vodi istraga. Osobe protiv kojih se vodi istraga imaju pravo na pristup spisu, uz uvjet da se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

5.Na temelju spisa s nalazima istražnog službenika i na zahtjev uključenih osoba, nakon što sasluša osobe protiv kojih se vodi istraga, Izvršni odbor odlučuje jesu li te osobe počinile jednu ili više povreda koje su predmet istrage te, ako jesu, poduzima nadzornu mjeru i izriče novčanu kaznu, oboje u skladu s ovom Uredbom i relevantnim aktima Unije.

6.Istražni službenik ne sudjeluje u raspravama Izvršnog odbora niti na drugi način intervenira u postupak odlučivanja Izvršnog odbora.

7.Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 75.a donosi daljnji poslovnik za izvršenje ovlasti za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o rokovima i naplati novčanih kazni ili periodičnih penala te detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje kazni.

8.Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ili drugim aktima Unije utvrdi ozbiljne naznake za postojanje činjenica koje upućuju na počinjenje kaznenog djela, Nadzorno tijelo te predmete upućuje odgovarajućim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Pored toga, Nadzorno tijelo suzdržava se od izricanja novčanih kazni ili periodičnih penala ako je u kaznenom postupku u skladu s nacionalnim pravom izrečena ranija pravomoćna presuda u slučaju koji proizlazi iz identičnog činjeničnog stanja ili iz činjenica koje su u osnovi iste.

Članak 39.f

Novčane kazne

1.Ako u skladu s člankom 39.e stavkom 5. utvrdi da je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela namjerno ili nepažnjom počinio povredu ove Uredbe ili drugog relevantnog akta Unije u nadležnosti Nadzornog tijela, Izvršni odbor donosi odluku o izricanju novčane kazne u skladu sa stavkom 2.

Smatra se da je povreda počinjena namjerno ako Nadzorno tijelo na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela djelovao s namjerom počinjenja povrede.

2.Osim ako je drukčije predviđeno drugim aktima Unije koji se primjenjuju na određeni sektor ili područje, novčana kazna ne premašuje:

(a)u slučaju pravne osobe, 1 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti u skladu s referentnim deviznim tečajem za euro koji je objavila Europska središnja banka i koji se primjenjuje na dan izricanja novčane kazne;

(b)ili 10 % godišnjeg prometa sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela protiv kojeg se vodi istraga u prethodnoj poslovnoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći;

(c)u slučaju fizičke osobe, 500 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti u skladu s referentnim deviznim tečajem za euro koji je objavila Europska središnja banka i koji se primjenjuje na dan izricanja novčane kazne.

3.Pri određivanju iznosa novčane kazne u skladu sa stavkom 1. Nadzorno tijelo uzima u obzir kriterije iz članka 39.g stavka 2.

4.Neovisno o stavku 3., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos novčane kazne mora biti barem jednak toj koristi.

Članak 39.g

Periodični penali

1.Izvršni odbor može odlukom izreći periodične penale kako bi primorao:

(a)sudionike financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela da prekinu povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 39.h stavkom 1. točkom (d);

(b)osobu iz članka 39.b stavka 1. da dostavi potpune informacije koje se zahtijevaju odlukom u skladu s člankom 39.b;

(c)osobu iz članka 39.b stavka 1. da se podvrgne istrazi, predoči cjelovitu evidenciju, podatke, postupke ili druge potrebne materijale ili da dopuni i ispravi druge informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute na temelju odluke u skladu s člankom 39.c;

(d)osobu iz članka 39.b stavka 1. da se podvrgne izravnom nadzoru koji je naložen odlukom u skladu s člankom 39.d.

2.Periodični penali moraju biti djelotvorni, razmjerni i odvraćajući. Periodični penali izriču se na dnevnoj osnovi sve dok sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili dotična osoba ne postupi u skladu s relevantnom odlukom iz stavka 1.

3.Neovisno o stavku 2., iznos periodičnih penala je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Izračunava se od datuma navedenog u odluci kojom se izriču periodični penali.

4.Periodični penali mogu se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci Izvršnog odbora.

Članak 39.h

Nadzorne mjere

1.Ako u skladu s člankom 39.e stavkom 4. utvrdi da je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela počinio povredu ove Uredbe ili drugih relevantnih akata Unije u njegovoj nadležnosti, uključujući akte navedene u prilogu drugim relevantnim aktima Unije u njegovoj nadležnosti, Nadzorno tijelo donosi odluku o poduzimanju jedne ili više sljedećih mjera, kako je primjereno za relevantni sektor ili područje na temelju ove Uredbe ili, ako je predviđeno, u okviru svojih ovlasti na temelju primjenjivog zakonodavstva Unije:

(a)oduzima registraciju, priznanje ili odobrenje za rad sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom, ovisno o sektoru u kojem sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela posluje;

(b)sudioniku financijskih tržišta pod svojim nadzorom zabranjuje obavljanje aktivnosti na temelju ove Uredbe ili drugih relevantnih akata Unije u cijeloj Uniji do okončanja povrede;

(c)zahtijeva privremeni ili trajni prestanak djelovanja ili ponašanja koje smatra suprotnim odredbama ove Uredbe i drugih relevantnih akata Unije;

(d)suspendira registraciju, priznanje ili odobrenje za rad sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom;

(e)od sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom zahtijeva da prekine povredu;

(f)izriče novčane kazne u skladu s člankom 39.f;

(g)izriče periodične penale u skladu s člankom 39.g;

(h)izdaje javnu obavijest;

(i)zahtijeva uklanjanje fizičke osobe iz upravnog odbora sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom;

(j)zahtijeva zamrzavanje imovine, oduzimanje imovine ili oboje;

(k)zahtijeva da revizori ili stručnjaci izvrše provjere ili provedu istražne radnje;

(l)donosi bilo koju mjeru kako bi se pobrinulo da sudionik financijskih tržišta pod njegovim nadzorom nastavi ispunjavati zakonske zahtjeve.

2.Nadzorno tijelo oduzima registraciju, odobrenje za rad ili priznanje sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom u bilo kojoj od sljedećih okolnosti, osim ako je drukčije navedeno u drugim aktima Unije koji imaju prednost:

(a)ako se sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela izričito odrekao registracije, odobrenja za rad ili priznanja ili se nije koristio registracijom, odobrenjem za rad ili priznanjem u roku od 36 mjeseci nakon izdavanja registracije, odobrenja za rad ili priznanja;

(b)ako je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ishodio registraciju, odobrenje za rad ili priznanje na temelju lažnih izjava ili na drugi nepropisan način;

(c)ako sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela više ne ispunjava uvjete pod kojima je registriran, dobio odobrenje za rad ili priznat.

Ako Nadzorno tijelo oduzme registraciju, odobrenje za rad ili priznanje sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom, u svojoj odluci navodi cjelovito obrazloženje oduzimanja.

Oduzimanje odmah stupa na snagu.

Za potrebe stavka 1. mjera mora biti djelotvorna, razmjerna i odvraćajuća, a Nadzorno tijelo uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, pri čemu vodi računa o sljedećim kriterijima:

(a)trajanju i učestalosti povrede;

(b)je li povredom prouzročeno ili olakšano počinjenje financijskog kaznenog djela, odnosno može li se ono na neki drugi način pripisati toj povredi;

(c)je li povreda počinjena namjerno ili iz nepažnje;

(d)stupnju odgovornosti za povredu;

(e)financijsku snagu osobe odgovorne za povredu u skladu s ukupnim prometom odgovorne pravne osobe ili godišnjim dohotkom i neto imovinom odgovorne fizičke osobe;

(f)učinak povrede na interese ulagatelja;

(g)značaju dobiti koju je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela odgovoran za povredu ostvario i gubitaka koje je izbjegao ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h)razini suradnje s Nadzornim tijelom sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom odgovornog za povredu, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koji je ta osoba izbjegla;

(i)prethodne povrede ove Uredbe ili drugih relevantnih akata Unije koje je počinio sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela odgovoran za povredu;

(j)eventualnim mjerama koje je sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela odgovoran za povredu poduzeo nakon povrede kako bi spriječio njezino ponavljanje.

3.Ako Nadzorno tijelo ima opravdane razloge za sumnju da sudionik financijskih tržišta pod njegovim nadzorom sudjeluje ili će uskoro sudjelovati u ponašanju koje bi moglo predstavljati povredu na temelju ove Uredbe ili drugih relevantnih akata Unije u njegovoj nadležnosti, ono može odlukom donijeti bilo koju od mjera iz stavka 1. točaka (b), (h), (j), (k) i (l), primjereno prilagođenu za upotrebu u situacijama u kojima postoji samo sumnja na povrede koje još nisu počinjene.

4.Nadzorno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje sudionika financijskih tržišta pod svojim nadzorom odgovornog za povredu o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavcima od 1. do 4. te ih priopćuje relevantnim nadležnim tijelima države članice i Komisiji. Objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od datuma donošenja odluke iz stavaka od 1. do 4.

Objava iz prvog podstavka obuhvaća sljedeće:

(a)izjavu koja potvrđuje pravo sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela odgovornog za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b)ako je to relevantno, izjavu kojom se potvrđuje da je podnesena žalba i da ta žalba nema odgodni učinak;

(c)izjavu koja potvrđuje da Odbor za žalbe Nadzornog tijela može suspendirati primjenu odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. ove Uredbe.

Članak 39.i

Administrativne sankcije i mjere protiv fizičkih osoba

1.Ovaj se članak primjenjuje na fizičke osobe:

(a)koje su članovi upravljačkog tijela, viši rukovoditelji ili obavljaju ključne funkcije u sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela u skladu s relevantnim zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.;

(b)koje imaju značajan utjecaj na donošenje odluka ili profil rizičnosti takvih sudionika financijskih tržišta; ili

(c)koje na drugi način sudjeluju u uređenim aktivnostima pod nadzorom Nadzornog tijela.

2.Nadzorno tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 39.h izriče administrativne sankcije ili druge mjere osobi iz stavka 1. ako se utvrdi:

(a)da ta osoba nije poštovala pravila struke, uključujući ona koja se odnose na integritet, stručnost i dužnu pažnju; ili

(b)da je ta osoba sudjelovala u ponašanju kojim se narušava dobro i razborito upravljanje subjektom pod nadzorom.

3.Sankcije i mjere iz stavka 2. mogu obuhvaćati:

(a)administrativne novčane kazne u skladu s člankom 39.f;

(b)privremenu ili trajnu zabranu obavljanja upravljačkih funkcija u sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela u skladu s relevantnim zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.;

(c)suspenziju ili oduzimanje odobrenja za obavljanje uređenih aktivnosti;

(d)javne izjave u kojima se navode odgovorna osoba i priroda kršenja ako Nadzorno tijelo smatra da je takva objava potrebna kako bi se zaštitila stabilnost financijskih tržišta ili zajamčila djelotvorna provedba ove Uredbe ili drugih akata Unije iz članka 1. stavka 2., pod uvjetom da je objava ograničena na ono što je nužno za postizanje tih ciljeva i propisno opravdano.

Članak 39.j

Saslušanje relevantnih osoba

1.Prije nego što donese odluku u skladu s člancima 39.k, 39.h i 39.i, Izvršni odbor sudioniku financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osobi protiv koje se vodi postupak daje priliku za saslušanje o nalazima Nadzornog tijela. Izvršni odbor svoje odluke temelji samo na nalazima o kojima se sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osoba protiv koje se vodi postupak mogla očitovati.

2.Prvi se podstavak ne primjenjuje ako je potrebno hitno djelovati kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. Izvršni odbor u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dužan je sudioniku financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili dotičnoj osobi dati priliku da ih se sasluša što prije nakon donošenja te odluke.

3.U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osoba protiv kojih se vodi postupak. Imaju pravo na pristup spisu Nadzornog tijela, uz uvjet da se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Nadzornog tijela.

Članak 39.k

Objavljivanje, priroda, izvršenje i raspodjela novčanih kazni i periodičnih penala

1.Nadzorno tijelo objavljuje sve novčane kazne i periodične penale izrečene u skladu s člancima 39.f, 39.g i 39.i, osim ako bi ta objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća.

2.Novčane kazne i periodični penali izrečeni u skladu s člancima 39.f, 39.g i 39.i administrativne su prirode.

3.Odluke o novčanim kaznama i periodičnim penalima izrečene u skladu s člancima 39.f, 39.g i 39.i izvršive su.

Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici na čijem se državnom području izvršenje provodi. Nalog za izvršenje odluke o izricanju novčanih kazni ili periodičnih penala prilaže se toj odluci bez potrebe za drugim formalnostima osim provjere vjerodostojnosti odluke, koju provodi tijelo koje u tu svrhu imenuje svaka država članica i o kojem obavješćuje Nadzorno tijelo i Sud.

Nakon što se dovrši ta formalnost, tijelo koje je imenovala država članica može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom i predmet izravno proslijediti za to nadležnom tijelu.

Izvršenje se može obustaviti samo odlukom Suda. Međutim, sudovi dotične države članice nadležni su za pritužbe zbog nezakonitog izvršenja.

4.Iznosi novčanih kazni i periodičnih penala raspodjeljuju se u opći proračun Europske unije.

Članak 39.l
Nagodba

1.Kad Nadzorno tijelo donese odluku u skladu s člankom 39.e stavkom 5., može zaključiti postupak izvršenja tako da sklopi nagodbu sa sudionikom financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela, fizičkim ili pravnim osobama, pod uvjetima koji jamče djelotvornost, proporcionalnost i odvraćanje.

2.Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 75.a u kojima se utvrđuje postupak nagodbe, uključujući pravo na obranu, objavu i učinke nagodbi.

3.Neovisni istražni službenik u sklopu svoje istrage može razmotriti mogućnost nagodbe sa sudionikom financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osobom protiv koje se vodi istraga ako smatra da bi predmet mogao biti pogodan za nagodbu. Ako sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili osoba protiv koje se vodi istraga pristane na nagodbu, prvotna novčana kazna koju je izreklo Nadzorno tijelo može se smanjiti.

4.Sudionik financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela ili bilo koja osoba protiv koje se vodi istraga mogu zatražiti da se razmotri mogućnost nagodbe. Taj zahtjev ne obvezuje Nadzorno tijelo da započne raspravu o nagodbi ili postigne nagodbu. Neovisni istražni službenik procjenjuje zahtjev s obzirom na okolnosti predmeta, što uključuje ozbiljnost i prirodu navodne povrede, te može započeti raspravu o nagodbi ako smatra da bi predmet mogao biti pogodan za nagodbu.

Članak 39.m

Preispitivanje pred Sudom Europske unije

Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka Nadzornog tijela o izricanju novčane kazne ili periodičnih penala u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim aktima Unije. Može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu novčanu kaznu ili periodične penale.

Članak 39.n

Naknade za nadzor

1.Nadzorno tijelo sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela naplaćuje naknade za sve troškove koji će nastati pri obavljanju njegovih zadaća na temelju ove Uredbe i relevantnih akata Unije iz članka 1. stavka 2.

2.Naknade iz stavka 1. pokrivaju administrativne troškove koje će Nadzorno tijelo snositi pri svojim aktivnostima povezanima s registracijom, izdavanjem odobrenja za rad, certifikacijom, priznavanjem, provedbom, nadzorom i drugim aktivnostima povezanima s nadzorom, posebno konvergencijom nadzora te izradom i održavanjem alata, uključujući amortizirane troškove, u svrhe primjenjive na sudionike financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela.

3.Ako je Nadzorno tijelo zatražilo pomoć ili potporu pri obavljanju nadzornih zadaća od nadležnog tijela u skladu s ovom Uredbom i drugim aktima Unije, naknade pokrivaju i nadoknadu svih troškova nadležnih tijela koji bi mogli nastati pri obavljanju tih zadaća.

4.Naknade za nadzor razmjerne su godišnjem prometu dotičnog sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela.

5.Odstupajući od stavka 4., sudionici financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela prema potrebi mogu biti izuzeti od obveze plaćanja naknade ili im se može odrediti smanjena, fiksna, ograničena ili privremena naknada.

6.Nadzorno tijelo svakom sudioniku financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela dostavlja informacije koje objašnjavaju kako je izračunana naknada iz stavka 1.

7.Nadzorno tijelo jednom godišnje na svojim internetskim stranicama objavljuje izvješće o transparentnosti naknada, u kojem navodi kategorije sudionika financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela i metodologiju primijenjenu za raspodjelu troškova.

8.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 75.a kako bi se detaljnije odredile vrste naknada, predmeti u vezi s kojima se plaćaju naknade, iznos naknada i način na koji se one plaćaju.

9.Ovaj se članak primjenjuje i na sudionike financijskih tržišta iz članka 4. stavka 1. kako je navedeno u drugim aktima Unije.”;

(28)članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. umeće se sljedeća točka (ba):

„(ba) pet neovisnih članova Izvršnog odbora;”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svako tijelo iz stavka 1. odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojih redova, koji može zamijeniti člana Odbora supervizora iz stavka 1. točke (b) u slučaju spriječenosti.

(29)članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Odbor supervizora na vlastiti zahtjev ili na zahtjev predsjednika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor supervizora može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru, izvršnom direktoru ili predsjedniku.

Ako interni odbor raspravlja o pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom ili središnjim depozitorijem vrijednosnih papira, Europska središnja banka i druge relevantne središnje banke koje izdaju valute Unije imaju pravo biti članovi bez prava glasa.”;

(30)članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor supervizora daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i odgovoran je za donošenje odluka u skladu s člancima od 9.a do 16.a ove Uredbe. Odbor supervizora donosi sve odluke Nadzornog tijela, uključujući one koje su mu posebno dodijeljene u drugim aktima Unije, osim odluka koje donosi Izvršni odbor u skladu s člankom 46.a. Odbor supervizora na prijedlog relevantnog internog odbora, predsjednika ili Izvršnog odbora, ovisno o slučaju, prema potrebi donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.”;

(b)u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor supervizora donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor supervizora donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja to izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.”;

(31)članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(1)treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik i pet neovisnih članova Izvršnog odbora ne glasaju o odlukama iz drugog podstavka.”;

(2)četvrti i peti podstavak brišu se;

(3)dodaje se sljedeći podstavak:

„U vezi s odlukama iz članka 44.b stavka 2., odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor supervizora donosi odluke na temelju dvotrećinske većine glasova svojih članova s pravom glasa.”;

(b)u stavku 4. briše se prvi podstavak.

(32)naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor”;

(33)umeće se sljedeći članak 44.a:

„Članak 44.a

Sastav i imenovanje članova Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor čine:

(a)predsjednik Nadzornog tijela;

(b)pet neovisnih stalnih članova.

Ako Izvršni odbor obavlja zadaće iz članka [46.a stavka 8.], predstavnik Komisije ima pravo sudjelovati u raspravama i pristupiti dokumentima koji se odnose na te zadaće.

Izvršni direktor i potpredsjednik Nadzornog tijela sudjeluju na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa.

2.Ako se raspravlja o odlukama iz članka 8. stavka 1. točke (l) povezanima sa subjektom pod izravnim nadzorom, član Odbora supervizora iz države članice u kojoj relevantni subjekt ima poslovni nastan može sudjelovati u raspravama tijekom relevantnih sastanaka Izvršnog odbora.

Ako se raspravlja o nadzornim pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom ili središnjim depozitorijem vrijednosnih papira, predstavnik ESB-a ima pravo prisustvovati raspravi.

Promatrači navedeni u prvom i drugom podstavku ne prisustvuju glasanju nakon takvih rasprava.

Izvršni odbor može odlučiti dopustiti drugim promatračima da prisustvuju raspravama.

3.Članovi Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja, integriteta, priznatog iskustva u području nadzora financijskih tržišta i drugih relevantnih kvalifikacija u okviru otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija sastavlja popis kandidata koji su ušli u uži izbor za položaj članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b). Europski parlament može obaviti razgovore s kandidatima s tog popisa.

Odbor supervizora Europskom parlamentu podnosi prijedlog za imenovanje članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) na temelju Komisijina popisa kandidata koji su ušli u uži izbor. Nakon što Europski parlament odobri taj prijedlog, Vijeće donosi provedbenu odluku o imenovanju tih članova Izvršnog odbora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

4.Načela rodne i geografske ravnoteže uzimaju se u obzir koliko god je to moguće tijekom cijelog postupka imenovanja. Članovi Izvršnog odbora trebali bi imati raznoliko iskustvo u području nadzora, uključujući bonitetni nadzor, te bi u mjeri u kojoj je to moguće zajednički trebali imati odgovarajuće znanje o sektorima u kojima Nadzorno tijelo obavlja zadaće izravnog nadzora.

5.Mandat članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) traje pet godina. Tijekom 12 mjeseci prije isteka njihova petogodišnjeg mandata Odbor supervizora ili manji odbor čiji se članovi biraju među članovima Odbora supervizora, uključujući predstavnika Komisije, ocjenjuje te članove Izvršnog odbora. Pri ocjenjivanju se uzima u obzir ocjena rezultata rada svakog člana Izvršnog odbora te buduće zadaće i izazovi Nadzornog tijela. Odbor supervizora na temelju te ocjene Europskom parlamentu može predložiti produljenje njihova mandata za dvije godine. Takvo produljenje može se odobriti samo jednom. Nakon što Europski parlament odobri prijedlog Odbora, Vijeće donosi provedbenu odluku kojom se produljuje mandat dotičnog člana ili članova Izvršnog odbora.

6.Nitko ne smije dulje od sedam godina obnašati dužnost predsjednika, izvršnog direktora ili neovisnog člana Izvršnog odbora. Prethodna dužnost na jednoj funkciji uračunava se u vremensko ograničenje za drugu funkciju neovisno o redoslijedu obavljanja tih funkcija.”;

(34)umeće se sljedeći članak 44.b:

Članak 44.b

Odlučivanje

1.Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom glasova njegovih članova uz nastojanje da se postigne konsenzus. Svaki član ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova predsjednik ima odlučujući glas.

2.Odluka u skladu s člankom 17. stavcima 3. i 6., člankom 17.aa, člankom 17.aaa, člankom 18. stavcima 3. i 4., člankom 22. stavkom 4., člankom 30. stavcima 4. i 8., člankom 39.h točkama (a), (b), (f), (g) i (i), člankom 39.i i člankom 65. te sve odluke koje se temelje na sektorskom zakonodavstvu u kojem se upućuje na ovaj stavak smatraju se donesenima, osim ako Odbor supervizora uloži prigovor u roku koji će se utvrditi u poslovniku, ali koji ne premašuje razdoblje od najviše 10 radnih dana, osim ako je to opravdano zbog složenosti odluke i ako su se oba odbora s tim složila. U izvanrednim situacijama to razdoblje iznosi najviše 48 sati.

3.Predstavnik Komisije ima pravo glasa o pitanjima iz članka 63. Ako Komisija izrazi ozbiljnu zabrinutost o prijedlogu odluke koji je predstavljen Izvršnom odboru o pitanjima koja se odnose na Uredbu o financijskom okviru i Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europske unije, Izvršni odbor odgađa donošenje odluke. Izvršni odbor u roku od 15 dana preispituje i donosi odluku, eventualno izmijenjenu, u drugom čitanju na temelju dvotrećinske većine glasova, što prema potrebi uključuje predstavnika Komisije. Izvršni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.”;

(35)članak 45. i članak 45.a brišu se;

(36)u članku 45.b stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Izvršni odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela osnovati koordinacijske skupine za određene teme za koje bi mogla biti potrebna koordinacija s obzirom na specifična tržišna kretanja. Izvršni odbor osniva koordinacijske skupine za određene teme na zahtjev pet članova Odbora supervizora.

2. Sva relevantna nadležna tijela sudjeluju u koordinacijskim skupinama te im u skladu s člankom 35. dostavljaju informacije koje su koordinacijskim skupinama potrebne da bi obavile svoje koordinacijske zadaće u skladu sa svojim mandatom. Rad koordinacijskih skupina temelji se na informacijama koje su dostavila relevantna nadležna tijela i eventualnim nalazima Nadzornog tijela.

3. Koordinacijskim skupinama predsjeda član Izvršnog odbora. Svake godine član Izvršnog odbora koji je zadužen za određenu koordinacijsku skupinu izvješćuje Odbor supervizora o glavnim elementima rasprava i nalaza te prema potrebi predlaže regulatorne daljnje mjere ili stručni pregled u određenom području. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo o načinu na koji su u svojim aktivnostima uzela u obzir rad koordinacijskih skupina.”;

(37)umeće se sljedeći članak 45.c:

„Članak 45.c

Interni odbori

1.Izvršni odbor samoinicijativno, na zahtjev predsjednika ili kad je to navedeno u drugim aktima Unije može osnivati interne odbore za posebne zadaće koji mu se dodijele. Izvršni odbor može određene, jasno definirane zadaće i odluke delegirati internim odborima, izvršnom direktoru ili predsjedniku.

Ako interni odbor raspravlja o nadzornim pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom ili središnjim depozitorijem vrijednosnih papira, Europska središnja banka i druge relevantne središnje banke koje izdaju valute Unije imaju pravo biti članovi bez prava glasa.”;

(38)članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Neovisnost Izvršnog odbora

1.Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline te ne smiju tražiti ili primati upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.

2.Ako član Izvršnog odbora iz članka 40. stavka 1. točke (ba) više ne ispunjava uvjete za obavljanje svojih dužnosti ili se utvrdi da je kriv za tešku povredu dužnosti, Vijeće može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Europskog parlamenta donijeti provedbenu odluku o razrješenju dužnosti tog člana Izvršnog odbora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

3.U razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti bivšim članovima Izvršnog odbora, uključujući predsjednika Nadzornog tijela, zabranjeno je obavljanje plaćene profesionalne djelatnosti u suradnji sa:

(a)subjektom pod izravnim nadzorom Nadzornog tijela;

(b)svakim drugim subjektom ako bi to dovelo ili moglo dovesti do sukoba s legitimnim interesima Nadzornog tijela.

U svojim pravilima o sprečavanju i rješavanju sukoba interesa u odnosu na svoje članove iz članka 46.a stavka 8. točke (d) Izvršni odbor navodi okolnosti u kojima takav sukob interesa postoji ili bi se mogao stvoriti dojam da postoji.”;

(39)dodaje se članak 46.a:

„Članak 46.a

Zadaće Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor odgovoran je za cjelokupno planiranje i izvršavanje zadaća dodijeljenih Nadzornom tijelu u skladu s ovom Uredbom.

2.Izvršni odbor može analizirati te iznositi mišljenja i prijedloge o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor supervizora.

3.Izvršni odbor može od Odbora supervizora zatražiti mišljenje o svim nadzornim pitanjima. Odbor supervizora svoje mišljenje daje na sljedećem sastanku nakon zahtjeva ili u skladu s dogovorom s Izvršnim odborom.

4.Izvršni odbor donosi odluke u skladu s poglavljem II.a i obavlja nadzorne zadaće povezane s pojedinačnim sudionicima financijskih tržišta pod nadzorom Nadzornog tijela na temelju ove Uredbe i drugih akata Unije.

5.Izvršni odbor donosi odluke na temelju članka 9. stavka 5., članka 17. stavaka 3. i 6., članka 17.aa, članka 17.aaa, članka 18. stavaka 3. i 4., članka 19., članka 19.a stavaka 1. i 4., članka 22. stavka 4. i članka 30. Osim toga, Izvršni odbor obavlja zadaće ili poduzima mjere povezane s pojedinačnim nacionalnim nadležnim tijelima i pojedinačnim sudionicima financijskih tržišta koji nisu pod nadzorom Nadzornog tijela ako je to navedeno u ovoj Uredbi ili drugim aktima Unije.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučajevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/23 odluke na temelju članka 19. donosi Odbor supervizora.

6.Izvršni odbor sklapa radne dogovore u skladu s člankom 8.a stavkom 4.

7.Izvršni odbor dvaput godišnje Odboru supervizora podnosi izvješće o nadzornim pitanjima.

8.Osim toga, Izvršni odbor ima sljedeće zadaće:

(a)    Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor supervizora;

(b)Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.;

(c)Izvršni odbor donosi plan politike Nadzornog tijela koji se odnosi na osoblje i, na temelju članka 68. stavka 2., potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”);

(d)Izvršni odbor donosi pravila o sprečavanju i rješavanju sukoba interesa svojih članova.

(e)Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.;

(f)    Izvršni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik;

(g)Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., vodeći računa o prijedlogu Odbora supervizora.

9.Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama koje se smatraju reprezentacijom. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(40)članak 47. briše se;

(41)članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. treći i četvrti podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Predsjednik je odgovoran za utvrđivanje dnevnog reda Izvršnog odbora, koji usvaja Izvršni odbor, i predsjeda sastancima Izvršnog odbora.

Predsjednik može pozvati Izvršni odbor da razmotri osnivanje koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b.”;

(b)u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor među svojim članovima bira i potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Mandat predsjednika traje pet godina i može se jednom produljiti za dodatne dvije godine.”;

(d)u stavku 4. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Vijeće na prijedlog Odbora supervizora i uz pomoć Komisije može, uzimajući u obzir ocjenu iz prvog podstavka, jednom produljiti mandat predsjednika za dvije godine.”;

(e)dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Nitko ne smije dulje od sedam godina obnašati dužnost predsjednika, izvršnog direktora ili neovisnog člana Izvršnog odbora. Prethodna dužnost na jednoj funkciji uračunava se u vremensko ograničenje za drugu funkciju neovisno o redoslijedu obavljanja tih funkcija.”;

(42)članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Mandat izvršnog direktora traje pet godina i može se jednom produljiti za dodatne dvije godine.”;

(b)u stavku 4. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Uzimajući u obzir ocjenu iz prvog podstavka, Odbor supervizora može jednom produljiti mandat izvršnog direktora za dvije godine.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Nitko ne smije dulje od sedam godina obnašati dužnost predsjednika, izvršnog direktora ili neovisnog člana Izvršnog odbora. Prethodna dužnost na jednoj funkciji uračunava se u vremensko ograničenje za drugu funkciju neovisno o redoslijedu obavljanja tih funkcija.”;

(43)u članku 52. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće uloge Izvršnog odbora i Odbora supervizora s obzirom na zadaće izvršnog direktora, izvršni direktor ne smije tražiti ili primati upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.”;

(44)u članku 53. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Izvršni direktor odgovoran je za nadzor svakodnevnog rada Nadzornog tijela i pravilnu provedbu njegovih ciljeva i odluka. Pomaže Izvršnom odboru i Odboru supervizora pri određivanju strateškog smjera Nadzornog tijela. Izvršni direktor priprema rad Izvršnog odbora u pitanjima navedenima u članku 46.a stavku 7.

2. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu godišnjeg programa rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora supervizora i pod kontrolom Izvršnog odbora.”;

(45)u članku 57. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svaki pododbor ima predsjednika. Osim ako je drukčije predviđeno u drugim aktima Unije, predsjednik je jedna od osoba iz članka 55. stavka 1. ili jedan od predstavnika relevantnih nadležnih tijela, a ujedno je i promatrač u Zajedničkom odboru.”;

(46)članak 58. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s popisa uspješnih kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom supervizora.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Nadzornog tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata osim ako se utvrdi da je kriv za tešku povredu dužnosti i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom supervizora.”;

(47)u članku 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne smiju biti vezani nikakvim uputama. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Nadzornim tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom supervizora.”;

(48)u članku 60. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može se žaliti protiv bilo koje odluke koju je Nadzorno tijelo donijelo u skladu s ovom Uredbom ili drugim aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je naslovljena na tu osobu, ili protiv odluke koja je, iako je u obliku odluke naslovljene na drugu osobu, od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.”;

(49)u članku 62. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(a)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) eventualnih naknada koje se plaćaju Nadzornom tijelu u slučajevima navedenima u ovoj Uredbi i relevantnim instrumentima prava Unije;”;

(b)dodaje se sljedeća točka (f):

„(f) moguće financiranje Unije na temelju sporazuma o doprinosu ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s financijskim pravilima Nadzornog tijela iz članka 65. i odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije.”;

(50)članak 63. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. „Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine, u kojem se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru supervizora.

2. Odbor supervizora donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta koji je odobrio Izvršni odbor.

3. Izvršni odbor do 31. siječnja dostavlja jedinstveni programski dokument Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom revizorskom sudu.”;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Izvršni odbor bez nepotrebne odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svojoj namjeri provedbe svakog projekta koji bi mogao imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, a posebno svakog projekta koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.”;

(51)u članku 64. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Izvršni direktor do 30. rujna Revizorskom sudu dostavlja odgovor na njegova opažanja, a primjerak tog odgovora dostavlja i Odboru supervizora, Izvršnom odboru i Komisiji.”;

(52)u članku 65. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo nakon savjetovanja s Komisijom.”;

(53)članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući njegova izvršnog direktora, predsjednika i članove Izvršnog odbora, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s odredbama članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe koje omogućuju upućivanje nacionalnih stručnjaka iz država članica na rad u Nadzorno tijelo.”;

(54)u članku 70. stavak 2.a zamjenjuje se sljedećim:

„2.a Izvršni odbor i Odbor supervizora osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje su za te potrebe ovlastili Izvršni odbor i Odbor supervizora ili koje su imenovala nadležna tijela, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz stavaka 1. i 2.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora i Odbora supervizora i koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.”;

(55)u članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”;

(56)u članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internim jezičnim pravilima Nadzornog tijela.”;

(57)u članku 74. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni dogovori koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište i na objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu koji su Nadzorno tijelo i ta država članica sklopili nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(58)umeće se sljedeće poglavlje VII.a:

„POGLAVLJE VII.a

DELEGIRANI AKTI

Članak 75.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 39.e i 39.n ove Uredbe dodjeljuju se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu temeljnog zakonodavnog akta].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz ove Uredbe. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju ove Uredbe stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(59)članak 81. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum: pet godina nakon datuma stupanja na snagu] i svakih pet godina nakon toga objavljuje izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Nadzornog tijela te o postupcima i zadaćama utvrđenima u ovoj Uredbi. U tom se izvješću, među ostalim, ocjenjuje:

(a)razina odgovornosti i transparentnosti Nadzornog tijela, među ostalim pri upotrebi njegovih resursa;

(b)djelotvornost i konvergencija nadzornih praksi;

(c)raspodjela odgovornosti u području izravnog nadzora, među ostalim je li primjereno Nadzornom tijelu povjeriti dodatne nadzorne odgovornosti;

(d)model upravljanja;

(e)jesu li resursi Nadzornog tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;

(f)funkcioniranje Zajedničkog odbora;

(g)primjena zaštitne odredbe utvrđene člankom 38.;

(h)uloga Nadzornog tijela u pogledu sistemskog rizika;

(i)je li primjereno pojednostavniti i pojačati arhitekturu ESFS-a kako bi se povećala usklađenost između makro i mikro razina te među europskim nadzornim tijelima;

Izvješće i eventualni priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(b)stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)umeću se sljedeće točke 1a i 1b:

„(1a) „značajna središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad na temelju članka 14. i smatra se značajnom u skladu s člankom 22.a stavkom 1.;

(1b) „manje značajna središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad na temelju članka 14., ali nije značajna središnja druga ugovorna strana;”;

(b)točka 13. zamjenjuje se sljedećim:

„(13) „nadležno tijelo” znači nadležno tijelo iz propisa navedenih u točki 8. ovog članka, nadležno tijelo iz članka 10. stavka 5., nacionalno nadležno tijelo ili nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane;”;

(c)umeću se sljedeće točke 13a, 13b i 13c:

„(13a) „Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane” znači nacionalno nadležno tijelo za manje značajne središnje druge ugovorne strane ili ESMA za značajne središnje druge ugovorne strane;

(13b) „nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan imenovano u skladu s člankom 22. stavkom 1.;

(13c) „relevantno tijelo” znači bilo koje tijelo navedeno u članku 22.d;”;

(d)točka 31. zamjenjuje se sljedećim:

„(31) subjekt pokrivenih obveznica” znači izdavatelj pokrivenih obveznica ili skupina za pokriće pokrivenih obveznica;”;

(e)dodaje se sljedeća točka 32.:

„(32) „središnja baza podataka” znači središnja baza podataka koju je ESMA uspostavila na temelju članka 17.c;”

(f)dodaje se sljedeći podstavak:

„Za potrebe članka 5. stavka 1., članka 6. stavka 1. točke (f), članka 14. stavka 4., članka 17. stavka 3.a, članka 17. stavka 3.b trećeg podstavka, članka 17. stavaka 4. i 5., članka 21. stavka 3. prvog podstavka, članka 21. stavka 4. trećeg podstavka, članka 21. stavaka 4.a i 5., članka 27. stavka 3., članka 28. stavaka 1., 4. i 5., članka 29. stavaka 1. i 3., članka 30. stavaka od 1. do 5., članka 31. stavaka od 1. do 8., članka 32. stavka 1., osim zadnja dva upućivanja u trećem podstavku, članka 32. stavaka od 2. do 6., članka 32. stavka 7., osim drugog do zadnjeg upućivanja, članka 35. stavaka 1., 2. i 3., članka 37. stavaka 1.a i 2., članka 38. stavaka 1., 3. i 5., članka 41. stavka 2., članka 45.a stavaka 1. i 2., članka 48. stavka 3., članka 49. stavaka 1., 1.d i 1.g, pojam „nadležno tijelo” tumači se kao „nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane”.”;

(2)članak 6.a mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe prvog podstavka točke (c), prije zahtjeva iz prvog podstavka ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima središnje druge ugovorne strane.”;

(b)u stavku 2. prvom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja i nadležna tijela središnje druge ugovorne strane mogu u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovog članka zatražiti da ESMA Komisiji podnese zahtjev za suspenziju obveze poravnanja.”;

(c)u stavku 8. trećem podstavku druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovog članka ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima središnje druge ugovorne strane.”;

(3)u članku 6.b stavku 1. prvom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ako središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete iz članka 22. Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća 31 , sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane imenovano na temelju članka 3. stavka 1. te uredbe ili nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela odgovornog za nadzor člana sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji, može zatražiti od Komisije da suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za posebne kategorije OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”;

(4)članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„1. Središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za poravnanje ugovora o OTC izvedenicama pristaje na poravnanje tih ugovora na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, među ostalim u pogledu zahtjeva za instrumente osiguranja te naknada za početno povezivanje i pristup, bez obzira na mjesto trgovanja na kojem se transakcija izvršava.”;

(b)stavci od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Mjesto trgovanja koje želi pristupiti usluzi središnje druge ugovorne strane povezanoj s poravnanjem ugovora o OTC izvedenicama podnosi zahtjev središnjoj drugoj ugovornoj strani. U njemu navodi ugovore o OTC izvedenicama za koje traži poravnanje. Mjesto trgovanja o tom zahtjevu obavješćuje ESMA-u, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i nadležno tijelo mjesta trgovanja.

3. Središnja druga ugovorna strana u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. mjestu trgovanja dostavlja pisani odgovor kojim dopušta ili uskraćuje pristup.

4. Središnja druga ugovorna strana može na temelju sveobuhvatne procjene rizika u skladu s uvjetima iz stavka 7. odbiti zahtjev za pristup samo ako bi taj pristup utjecao na nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili prouzročio sistemski rizik.

Središnja druga ugovorna strana ne smije odbiti zahtjev na osnovi mogućeg gubitka prihoda u odnosu na svoje prihode ili prihode drugog subjekta koji pripada istoj grupi.

Ako središnja druga ugovorna strana mjestu trgovanja ne dostavi pisani odgovor u roku iz stavka 3., ESMA je može obavijestiti i od nje zatražiti dodatne informacije.

Ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu sa stavkom 7., ESMA može donijeti odluku kojom od te središnje druge ugovorne strane zahtijeva da odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Ako središnja druga ugovorna strana mjestu trgovanja, u pisanom odgovoru mora detaljno obrazložiti razloge za uskraćivanje pristupa na temelju sveobuhvatne procjene rizika iz prvog podstavka. Odmah nakon što mjestu trgovanja dostavi pisani odgovor, središnja druga ugovorna strana o toj odluci pisanim putem obavješćuje ESMA-u i nadležna tijela iz stavka 2.

5. Ako mu je središnja druga ugovorna strana uskratila pristup, mjesto trgovanja može podnijeti pritužbu ESMA-i.

ESMA ocjenjuje razloge za uskraćivanje pristupa i u roku od mjesec dana od datuma pritužbe mjestu trgovanja dostavlja obrazloženi odgovor. ESMA se može savjetovati s nadležnim tijelima iz stavka 2. Ako zaključi da je središnja druga ugovorna strana neopravdano odbila odobriti pristup i ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu sa stavkom 7., ESMA donosi odluku kojom od te središnje druge ugovorne strane zahtijeva da odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

6. Središnja druga ugovorna strana koja odobrava pristup mjestu trgovanja dužna je omogućiti potpuno funkcionalan pristup u roku od tri mjeseca od datuma pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Uvjeti iz stavka 1. o nediskriminirajućem postupanju u pogledu toga kako se tretiraju ugovori kojima se trguje na tom mjestu trgovanja s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobno kolateraliziranje s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane, kao i konkretni rizici koje središnje druge ugovorne strane trebaju uzeti u obzir pri provedbi sveobuhvatne procjene rizika iz stavka 4. nadalje se utvrđuju delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 36. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 600/2014.

Središnja druga ugovorna strana i ESMA pri provedbi sveobuhvatne procjene rizika iz stavaka 4. i 5. ovog članka uzimaju u obzir relevantne uvjete utvrđene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 36. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 600/2014.”;

(5)članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 8.

Pristup mjestu trgovanja

„1. Mjesto trgovanja na zahtjev stavlja na raspolaganje podatke o trgovanju na nediskriminirajući i transparentan način svim središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje za poravnanje ugovora o OTC izvedenicama kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, među ostalim u pogledu naknada za početno povezivanje i pristup.”;

2. Središnja druga ugovorna strana koja namjerava pristupiti usluzi mjesta trgovanja povezanoj s ugovorima o OTC izvedenicama službeno podnosi zahtjev mjestu trgovanja. Središnja druga ugovorna strana o takvom zahtjevu obavješćuje ESMA-u, nadležna tijela mjesta trgovanja i nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane.

3. Mjesto trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. dostavlja pisani odgovor kojim dopušta ili uskraćuje pristup.

4. Mjesto trgovanja može na temelju sveobuhvatne procjene rizika u skladu s uvjetima iz stavka 7. odbiti zahtjev za pristup samo ako bi taj pristup utjecao na nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili prouzročio sistemski rizik.

Mjesto trgovanja ne smije odbiti zahtjev na osnovi mogućeg gubitka prihoda u odnosu na svoje prihode ili prihode drugog subjekta koji pripada istoj grupi.

Mjesto trgovanja ne smije ograničiti pristup određenim podacima o trgovanju na temelju toga što druge ugovorne strane u određenoj transakciji nisu odabrale istu središnju drugu ugovornu stranu ako su središnje druge ugovorne strane koje su odabrale već sklopile ugovor o međudjelovanju u skladu s člankom 51.

Ako mjesto trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi pisani odgovor u roku iz stavka 3., ESMA ga može obavijestiti i od njega zatražiti dodatne informacije.

Ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu sa stavkom 7., ESMA može donijeti odluku kojom od tog mjesta trgovanja zahtijeva da odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Ako mjesto trgovanja uskrati pristup, u pisanom odgovoru mora detaljno obrazložiti razloge za uskraćivanje pristupa na temelju sveobuhvatne procjene rizika iz prvog podstavka. Odmah nakon što središnjoj drugoj ugovornoj strani dostavi pisani odgovor, mjesto trgovanja o toj odluci pisanim putem obavješćuje ESMA-u i nadležna tijela iz stavka 2.

5. Ako joj je mjesto trgovanja uskratilo pristup, središnja druga ugovorna strana može podnijeti pritužbu ESMA-i.

ESMA ocjenjuje razloge za uskraćivanje pristupa i u roku od mjesec dana od datuma pritužbe središnjoj drugoj ugovornoj strani dostavlja obrazloženi odgovor. ESMA se pri pripremi odgovora može savjetovati s nadležnim tijelima iz stavka 2. Ako zaključi da je mjesto trgovanja neopravdano odbilo pristup i ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu sa stavkom 7., ESMA donosi odluku kojom od tog mjesta trgovanja zahtijeva da odobri pristup svojim podacima o trgovanju u roku od mjesec dana od datuma obavijesti o toj odluci.

6. Mjesto trgovanja koje odobrava pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani dužno je omogućiti potpuno funkcionalan pristup u roku od tri mjeseca od primitka pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.

7. Mjesto trgovanja i ESMA pri provedbi sveobuhvatne procjene rizika iz stavaka 4. i 5. ovog članka uzimaju u obzir relevantne uvjete utvrđene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 36. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 600/2014.”;

(6)u članku 12. umeće se sljedeći stavak 1.b:

„1.b ESMA ima ovlast izreći globe i periodične novčane kazne primjenjive na značajne središnje druge ugovorne strane koje su počinile povredu pravila iz ove glave u skladu s poglavljem II.a Uredbe (EU) br. 1095/2010 te poduzima sve potrebne mjere za provedbu tih pravila. Osim toga, ESMA izriče globe ili periodične novčane kazne značajnim središnjim drugim ugovornim stranama koje podliježu obvezi izvješćivanja u skladu s člankom 9. ako dostavljeni podaci opetovano sadržavaju sustavne očite pogreške.”;

(7)u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kad pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji planira pružati usluge poravnanja u svojstvu središnje druge ugovorne strane, podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane u skladu s postupkom navedenim u članku 17.”;

(8)članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 22.a stavak 6., središnja druga ugovorna strana podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 14. stavka 1. ili zahtjev za proširenje postojećeg odobrenja iz članka 15. stavka 1.”;

(b)u stavku 3.c trećem podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže ili se ne namjerava složiti s mišljenjem ESMA-e ili uvjetima ili preporukama koji su u njemu navedeni, Izvršni odbor o tome obavješćuje Odbor supervizora.”;

(9)članak 17.b mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane podnosi zahtjev za mišljenje:

(a) ESMA-e u skladu s člankom 23.a stavkom 2. ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane namjerava donijeti odluku, izvješće ili drugu mjeru u vezi s člancima 7., 8., 20., 21., od 29. do 33., 35., 36., 37. i 41.;

(b) kolegija iz članka 18., u skladu s člankom 19., ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane namjerava donijeti odluku, izvješće ili drugu mjeru u vezi s člancima 20., 21., 30., 31., 32., 35., 37., 41., 49. i 51.”;

(b)u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) ESMA može s obzirom na članke 7., 8., od 29. do 33., 35., 36. i 41. donijeti mišljenje u skladu s člankom 23.a i člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) o tom nacrtu odluke ili drugim mjerama ako je takvo mišljenje potrebno za promicanje dosljedne i usklađene primjene relevantnog članka; i”;

(c)u stavku 4. trećem podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe stavka 3. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog članka, ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže ili se ne namjerava složiti s mišljenjem ESMA-e ili s bilo kojim uvjetima ili preporukama koji su u njemu navedeni, Izvršni odbor obavješćuje Odbor supervizora.”;

(10)članak 17.c mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA uspostavlja i održava središnju bazu podataka u skladu s člankom 35.c Uredbe (EU) br. 1095/2010. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, relevantna tijela središnje druge strane i ESMA te članovi kolegija središnje druge ugovorne strane iz članka 18. ako je to propisano relevantnim člankom („registrirani primatelji”) za svaku središnju drugu ugovornu stranu zasebno imaju pristup svim informacijama i dokumentima iz stavka 2. evidentiranima u središnjoj bazi podataka za tu središnju drugu ugovornu stranu ako im je to bitno ili potrebno za obavljanje njihovih dužnosti. Središnja druga ugovorna strana ima pristup informacijama i dokumentima koje je dostavila u središnju bazu podataka ili dokumentima koje joj je putem te središnje baze podataka proslijedio bilo koji registrirani primatelj. Drugi primatelji također dostavljaju određene posebne dokumente ili informacije, ako je tako navedeno u ovoj Uredbi, te imaju pristup tim dokumentima ili informacijama evidentiranima u središnjoj bazi podataka. ESMA osigurava da središnja baza podataka obavlja funkcije iz ovog članka. ESMA informacije koje se razmjenjuju u središnjoj bazi podataka na temelju ove Uredbe stavlja na raspolaganje svim tijelima relevantnima za potrebe Uredbe (EU) br. 909/2014 i Uredbe (EU) […/… o konačnosti namire] ako im je to bitno ili potrebno za obavljanje dužnosti.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Središnje druge ugovorne strane i registrirani primatelji u središnju bazu podataka u elektroničkom obliku učitavaju sve informacije i dokumente iz ove Uredbe, uključujući prijave, odluke, preporuke, podatke, zahtjeve, pitanja, odgovore i obavijesti, osim ako je navedeno drukčije.

Potvrda o primitku šalje se preko središnje baze podataka u roku od dva radna dana od dostave informacija ili dokumenata.

ESMA jamči da baza podataka omogućuje korištenje podataka zabilježenih DLT-om, uključujući očitavanje podataka unutar lanca i pristup takvim podacima.”;

(c) stavci 3., 4., 5. i 7. brišu se;

(11)članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje članak 22.a stavak 6., u roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja obavijesti iz članka 17. stavka 2. drugog podstavka točke (a) ili prije isteka razdoblja prilagodbe iz članka 22.a stavka 7. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 17.a, 20., 21., 30., 31., 32., 35., 37., 41., 49. i 51. Tim kolegijem predsjeda i upravlja ESMA („predsjednik”).”;

(b)u stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) ESMA-e”;

(c)u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik odlučuje o datumima sastanaka kolegija i utvrđuje dnevni red tih sastanaka.”;

(d)u stavku 5. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;

(12)u članku 20. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Prije nego što donese odluku o oduzimanju odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično, među ostalim za jednu ili više usluga ili aktivnosti poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata u skladu sa stavkom 1., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane poduzima jedan od sljedećih koraka:

(a)u slučaju manje značajne središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 17.b traži mišljenje ESMA-e i kolegija iz članka 18. o nužnosti oduzimanja odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično;

(b)u slučaju značajne središnje druge ugovorne strane savjetuje se relevantnim tijelima te središnje druge ugovorne strane o nužnosti oduzimanja odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je odluka potrebna hitno.

4. U slučaju manje značajne središnje druge ugovorne strane ESMA ili bilo koji član kolegija iz članka 18. ili u slučaju značajne središnje druge ugovorne strane bilo koje relevantno tijelo može u bilo kojem trenutku tražiti da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ispita ispunjava li središnja druga ugovorna strana još uvijek uvjete pod kojima joj je izdano odobrenje.”;

(13)u članku 21. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane poduzima barem sve od sljedećeg u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom:”;

(14)članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Nadležna tijela koja imenuju države članice”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka država članica imenuje jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela za obavljanje zadaća i dužnosti utvrđenih u ovoj Uredbi za potrebe odobrenja i nadzora manje značajnih središnjih drugih ugovornih strana koje imaju ili će imati poslovni nastan na njezinu državnom području te potpore i pomoći iz članka 23. stavka 3. Svaka država članica o tome obavješćuje Komisiju i ESMA-u.

Ako imenuje više nacionalnih nadležnih tijela u skladu s prvim podstavkom, država članica određuje njihove uloge i imenuje jedno tijelo odgovorno za koordinaciju suradnje i razmjene informacija s Komisijom, ESMA-om, ostalim nadležnim tijelima država članica, relevantnim tijelima, EBA-om i relevantnim članovima ESSB-a, ako je to izričito navedeno u ovoj Uredbi.”;

(c) umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Ne dovodeći u pitanje članak 22.a stavak 1., država članica može imenovati ESMA-u nadležnim tijelom za jednu ili više manje značajnih središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom na svojem državnom području. Ako iskoristi tu mogućnost, država članica obavješćuje Komisiju, ESMA-u i nacionalno nadležno tijelo preko središnje baze podataka.”;

(d)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Svaka država članica osigurava da nacionalno nadležno tijelo ima nadzorne i istražne ovlasti potrebne za izvršavanje svojih funkcija.”;

(e) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje popis nadležnih tijela svake središnje druge ugovorne strane imenovanih u skladu s ovim člankom ili određenih u skladu s člankom 22.a stavkom 1.”;

(15)umeću se sljedeći članci od 22.a do 22.e:

„Članak 22.a

Nadležno tijelo značajne središnje druge ugovorne strane

1.ESMA je nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane za svaku značajnu središnju drugu ugovornu stranu te obavlja nadzorne zadaće i dužnosti iz ove Uredbe radi njihova odobrenja i nadzora.

2.Središnja druga ugovorna strana smatra se značajnom ako ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)prosječna vrijednost otvorene pozicije transakcija vrijednosnim papirima, uključujući transakcije financiranja vrijednosnim papirima, izvedenica kojima se trguje na burzi ili nefinancijskih instrumenata koje je središnja druga ugovorna strana poravnala u razdoblju od godine dana prije procjene iznosi više od 100 milijardi EUR;

(b)prosječna nepodmirena bruto zamišljena vrijednost transakcija OTC izvedenicama koje je središnja druga ugovorna strana poravnala u razdoblju od godine dana prije procjene iznosi više od 500 milijardi EUR;

(c)prosječna zbirna vrijednost zahtjeva za inicijalni iznos nadoknade i doprinosa u jamstveni fond za račune članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane, izračunana na neto osnovi na razini računa člana sustava poravnanja, u razdoblju od godine dana prije procjene iznosi više od 25 milijardi EUR;

(d)pripada istoj grupi kao barem jedan od sljedećih subjekata:

i. središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad na temelju članka 14. ili središnja druga ugovorna strana druge razine rizika;

ii. CSD ili mjesto trgovanja za koje je ESMA nadležno tijelo;

(e)država članica u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan imenovala je ESMA-u nadležnim tijelom središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 22. stavkom 1.a ako se to imenovanje primjenjuje na tu središnju drugu ugovornu stranu.

ESMA utvrđuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana uvjete da bi je se smatralo značajnom u skladu s ovim člankom.

3.Najmanje svakih 12 mjeseci ESMA ocjenjuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad barem jedan od uvjeta iz stavka 2.

4.Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje na temelju članka 14. ove Uredbe ispunjava barem jedan od uvjeta iz stavka 2. ovog članka, ta se središnja druga ugovorna strana smatra značajnom. Ako središnja druga ugovorna strana još nije pod nadzorom ESMA-e, ESMA može odrediti moguće razdoblje prilagodbe od najviše šest mjeseci, nakon kojeg počinje nadzirati tu središnju drugu ugovornu stranu.

5.ESMA obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu, njezino nacionalno nadležno tijelo, relevantna tijela, ESB ako središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata iskazanih u eurima te središnje banke koje izdaju najvažnije druge valute Unije ako središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata denominiranih u valuti koja nije euro o tome što je utvrdila i svim razdobljima prilagodbe iz stavka 4. u roku od dva radna dana od datuma kad je to utvrdila.

6.Prije nego što podnese zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 17., pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji preko središnje baze podataka traži od ESMA-e da utvrdi ispunjava li neki od uvjeta iz stavka 2. ovog članka.

ESMA od te pravne osobe u tu svrhu može zatražiti dodatne informacije. Pravna osoba dostavlja zatražene informacije u roku koji je odredila ESMA. ESMA u roku od 20 radnih dana od primitka svih bitnih informacija utvrđuje ispunjava li ta pravna osoba neki od uvjeta iz prvog podstavka.

Ako ESMA utvrdi da pravna osoba ispunjava barem jedan od uvjeta iz stavka 2. ovog članka, ta se pravna osoba smatra značajnom i podvrgava se nadzoru ESMA-e, koja je odgovorna za odobrenje tog subjekta u skladu s člankom 17.

Ako ESMA utvrdi da pravna osoba ne ispunjava nijedan od uvjeta iz stavka 2. ovog članka, ona se smatra manje značajnom i podvrgava se nadzoru nacionalnih nadležnih tijela države članice u kojoj ima poslovni nastan, kako je navedeno u članku 22. stavku 1. Ta su nacionalna nadležna tijela odgovorna za odobrenje te središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 17. ESMA preko središnje baze podataka obavješćuje pravnu osobu, nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj pravna osoba ima poslovni nastan i ESB, ako pravni subjekt namjerava obavljati poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata denominiranih u eurima, ili središnje banke koje izdaju najvažnije druge valute Unije, osim eura, u kojima su denominirani financijski i nefinancijski instrumenti čije poravnanje pravna osoba namjerava obavljati o tome što je utvrdila u roku od dva radna dana od datuma kad je to utvrdila.

7.Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana koja je prethodno proglašena značajnom nije ispunila nijedan od uvjeta iz stavka 2. u proteklih 36 mjeseci, utvrđuje da se više ne smatra značajnom središnjom drugom ugovornom stranom. ESMA o tome što je utvrdila odmah obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu, njezina nacionalna nadležna tijela, ESB, ako središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata denominiranih u eurima, te središnje banke koje izdaju najvažnije druge valute Unije ako središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata iskazanih u valuti koja nije euro. To proizvodi učinke nakon razdoblja prilagodbe od najviše 24 mjeseca koje odredi ESMA. Nacionalno nadležno tijelo osniva kolegij u skladu s člankom 18. prije isteka razdoblja prilagodbe.

8.ESMA bez nepotrebne odgode sastavlja, objavljuje i ažurira popis značajnih središnjih drugih ugovornih strana na svojim internetskim stranicama.

9.ESMA značajnim središnjim drugim ugovornim stranama naplaćuje naknade za obavljanje nadzornih zadaća i dužnosti utvrđenih u ovoj Uredbi radi odobrenja i nadzora značajnih središnjih drugih ugovornih strana i u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju stavka 10.

10.Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 82. kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem naknada iz stavka 9., i to propisivanjem:

(a)vrsta naknada;

(b)predmeta u vezi s kojima se plaćaju naknade;

(c)metode izračuna naknada; i

(d)načina plaćanja naknada.

Članak 22.b

Posebne odredbe za značajne središnje druge ugovorne strane

1.Odstupajući od članka 18., za značajne središnje druge ugovorne strane ne osnivaju se kolegiji. Ako je za središnju drugu ugovornu stranu koja postane značajna osnovan kolegij u skladu s člankom 18., taj se kolegij raspušta najkasnije u roku od godine dana nakon što se središnja druga ugovorna strana proglasi značajnom središnjom drugom ugovornom stranom.

Postupci iz članaka 7.e, 15.a, 17., 17.a, 17.c, 20., 21., 24., 30., 31., 32., 35., 37., 41. i 49. primjenjuju se na značajnu središnju drugu ugovornu stranu bez uključivanja kolegija.

2.Odstupajući od članaka 6.a, 6.b, 17., 17.a, 17.c, 20., 21., 24., 28., 29., 31., 32., 35., 38., 41., 48., 49. i 49.a, eventualni zahtjevi za kontaktiranje središnje druge ugovorne strane ili nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane s ESMA-om ili ESMA-e sa središnjom drugom ugovornom stranom ili nadležnim tijelom središnje druge ugovorne strane iz tih članaka ne primjenjuju se na značajnu središnju drugu ugovornu stranu.

3.Članak 17.b ne primjenjuje se na značajne središnje druge ugovorne strane.

Članak 22.c

Ovlasti ESMA-e nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama na temelju ove Uredbe

1.ESMA je odgovorna za obavljanje svojih dužnosti na temelju ove Uredbe radi odobrenja i nadzora značajnih središnjih drugih ugovornih strana.

2.ESMA neprestano provjerava usklađenost značajnih središnjih drugih ugovornih strana s člancima 7., 7.e, 8., od 14. do 17.c, 20., 21. i 24. te glavama IV. i V.

3.ESMA-i se dodjeljuju ovlasti potrebne za izvršavanje funkcija nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ESMA izvršava te ovlasti nad značajnim središnjim drugim ugovornim stranama i, ako je tako navedeno u ovoj Uredbi, povezanim stranama, među ostalim kako bi:

(a)nadzirala usklađenost značajnih središnjih drugih ugovornih strana sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)donosila odluke, provodila nadzorne procjene i poduzimala mjere u vezi s člancima 7., 7.e, 8., od 14. do 17.c, 20., 21., 24. te glavama IV. i V.;

(c)tražila od značajnih središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile operativne funkcije ili djelatnosti da u roku navedenom u zahtjevu dostave sve bitne informacije ili podatke kako bi joj omogućili da prati pružanje usluga i aktivnosti poravnanja tih središnjih drugih ugovornih strana te da obavlja svoje zadaće i dužnosti u okviru ove Uredbe. Primatelj tog zahtjeva ESMA-i u predviđenom roku dostavlja sve informacije koje je tražila. Zahtjev za informacije može biti periodične ili jednokratne prirode;

(d)tražila od revizora značajnih središnjih drugih ugovornih strana da dostave informacije ili podatke;

(e)donijela odluku o izricanju novčanih kazni ako je značajna središnja druga ugovorna strana namjerno ili nepažnjom počinila jednu od povreda s popisa u Prilogu V. Iznos tih novčanih kazni može biti najviše dvostruko veći od iznosa dobiti koja je ostvarena ili gubitaka koji su izbjegnuti zbog kršenja ako se mogu utvrditi ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe u prethodnoj poslovnoj godini te se mogu uzeti u obzir otežavajući ili olakšavajući čimbenici u skladu s odgovarajućim koeficijentima utvrđenima u Prilogu IV.;

(f)donijela odluku kojom se od značajne središnje druge ugovorne strane zahtijeva da prekine povredu iz Priloga V.

4.Osim toga, za potrebe obavljanja zadaća koje se odnose na značajne središnje druge ugovorne strane ESMA je ovlaštena poduzimati privremene mjere iz drugog podstavka u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)ESMA je prikupila dokaze da subjekt krši ili će u sljedeća tri mjeseca vjerojatno prekršiti zahtjeve kojima se uređuje njegovo poslovanje;

(b)ESMA ima dokaze da dogovori, strategije, postupci i mehanizmi koje subjekt provodi ne jamče dobro upravljanje i pokriće njegovih rizika.

ESMA za potrebe prvog podstavka posebno ima ovlasti za poduzimanje privremenih mjera kojima može:

(a)zahtijevati da se dogovori, postupci, mehanizmi i strategije subjekta primjereno prilagode kako bi jamčili dobro upravljanje i pokriće njegovih rizika;

(b)zahtijevati od značajne središnje druge ugovorne strane da sazove sastanak svojih dioničara ili, ako značajna središnja druga ugovorna strana ne postupi u skladu s tim zahtjevom, sama sazvati sastanak. ESMA u oba slučaja određuje dnevni red, uključujući odluke čije donošenje dioničari trebaju razmotriti;

(c)zahtijevati od subjekata da predstave plan za ponovno usklađivanje s nadzornim zahtjevima i odrede rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja područja primjene i roka tog plana;

(d)ograničiti poslovanje, djelatnosti ili mrežu subjekta ili zahtijevati prodaju aktivnosti koje predstavljaju prekomjerni rizik za njegovu stabilnost;

(e)zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da ublaži rizik povezan s povredom ili vjerojatnom povredom zahtjeva iz ove Uredbe i povezane inherentne rizike u aktivnostima, proizvodima i sustavima subjekta;

(f)uvesti zahtjeve za dodatno ili češće izvješćivanje;

(g)zahtijevati dodatne objave;

(h)zahtijevati suspenziju članova upravljačkog tijela subjekata koji ne ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe kojima se uređuje njihovo poslovanje.

U odlukama ESMA-e navode se razlozi na kojima se one temelje.

5.ESMA odbija ili povlači imenovanje osoba iz članka 27. ako nije uvjerena da imaju dovoljno dobar ugled ili ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da bi imenovanje ili predložene izmjene predstavljale prijetnju dobrom i razboritom upravljanju subjektom, primjerenom uzimanju u obzir interesa njegovih klijenata i integritetu tržišta.

6.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. radi, prema potrebi, izmjene popisa povreda iz Priloga V. kako bi se uzele u obzir izmjene zahtjeva za središnje druge ugovorne strane u okviru ove Uredbe, osobito kako je utvrđeno u člancima 7., 9. i 16. te glavama IV. i V., odnosno prema potrebi kako bi povrede iz Priloga III. bile u skladu sa zahtjevima u okviru ove Uredbe, posebno kako je utvrđeno u člancima 7., 9. i 16. te glavama IV. i V.

Članak 22.d

Relevantna tijela za značajne središnje druge ugovorne strane

Sljedeća tijela uključena su u izdavanje odobrenja za rad i nadzor koji nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane provodi nad značajnom središnjom drugom ugovornom stranom te se smatraju relevantnim tijelima za tu središnju drugu ugovornu stranu:

(a)nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj značajna središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan;

(b)nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja značajne središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u tri države članice koje na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana najviše doprinose jamstvenom fondu iz članka 42. ove Uredbe, prema potrebi uključujući ESB kad obavlja zadaće koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013;

(c)nadležna tijela odgovorna za nadzor mjesta trgovanja kojima usluge pruža značajna središnja druga ugovorna strana;

(d)nadležna tijela koja provode nadzor središnjih depozitorija vrijednosnih papira s kojima je značajna središnja druga ugovorna strana povezana;

(e)ESB ako značajna središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih i nefinancijskih instrumenata denominiranih u eurima;

(f)središnje banke koje izdaju najvažnije valute Unije, osim eura, u kojima su financijski i nefinancijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati značajna središnja druga ugovorna strana.

Članak 22.e

Savjetovanje sa središnjim bankama izdanja o značajnim središnjim drugim ugovornim stranama

1.U pogledu nadzornih procjena koje se provode u vezi s člancima 41., 44., 46., 49., 50. i 54. i odluka koje treba donijeti na temelju tih članaka u vezi sa značajnim središnjim drugim ugovornim stranama, Izvršni odbor savjetuje se sa središnjim bankama izdanja iz članka 22.d točaka (e) i (f) prije dovršetka procjene. Svaka središnja banka izdanja može odgovoriti. Ako središnja banka izdanja odluči odgovoriti, to čini u roku od 10 radnih dana od primitka nacrta odluke. U izvanrednim situacijama taj rok iznosi najviše 24 sata. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor na nacrte odluka na temelju članaka 41., 44., 46., 49., 50. i 54. ili na procjene koje se odnose na te nacrte, to u cijelosti i detaljno obrazlaže u pisanom obliku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje Izvršni odbor propisno razmatra odgovor i eventualne izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i dostavlja svoju procjenu središnjoj banci izdanja.

2.Ako Izvršni odbor u svoju odluku ne uključi izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Izvršni odbor o tome u pisanom obliku obavješćuje tu središnju banku izdanja te u cijelosti obrazlaže zašto nisu uzete u obzir izmjene koje je predložila ta središnja banka izdanja i navodi objašnjenje za sva odstupanja od tih izmjena.”;

(16)u članku 23. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Za svaku značajnu središnju drugu ugovornu stranu ESMA i relevantna tijela sklapaju dogovore o suradnji kako je utvrđeno u članku 8.a Uredbe (EU) br. 1095/2010, među ostalim u vezi s ESMA-inim izravnim nadzorom značajne središnje druge ugovorne strane. Takvi dogovori odražavaju podjelu nadležnosti i odgovornosti u skladu s ovom Uredbom i u njima se utvrđuju praktični načini suradnje kako bi ESMA mogla izvršavati svoje nadležnosti i odgovornosti koje se odnose na značajne središnje druge ugovorne strane. Naime, mogu obuhvaćati potporu i pomoć relevantnih tijela ako je to relevantno u svim sljedećim aktivnostima:

(a)obavljanju nadzornih zadaća nad značajnom središnjom drugom ugovornom stranom, među ostalim istraga i izravnih nadzora;

(b)pripremi odluka, izvješća ili drugih mjera na temelju ove Uredbe povezanih sa značajnom središnjom drugom ugovornom stranom, među ostalim ako je to utvrđeno u člancima 14., 15., 17., 17.a, 20., 21., 24., 30., 31., 32., 35., 37., 41., 49., 49.a i 51.;

(c)svim nadzornim zadaćama za postizanje financijske stabilnosti i praćenje operativne otpornosti i ponašanja na tržištu značajne središnje druge ugovorne strane, među ostalim testiranju otpornosti na stres;

(d)poduzimanju mjera u izvanrednim situacijama povezanima sa značajnom središnjom drugom ugovornom stranom.”;

(17)članak 23.a mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Suradnja između nacionalnih nadležnih tijela i ESMA-e u području nadzora manje značajnih središnjih drugih ugovornih strana”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadležna tijela nacrt svojih odluka, izvješća ili drugih mjera dostavljaju ESMA-i radi njezina očitovanja prije donošenja akta ili mjere u skladu s člancima 7., 8. i 14., člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom, člankom 21., člancima od 29. do 33. i člancima 35., 36., 37., 41. te, osim ako odluku treba hitno donijeti, člankom 20.

Nadležna tijela mogu nacrt odluka dostaviti ESMA-i radi njezina očitovanja i prije donošenja drugih akata ili mjera u skladu sa svojim dužnostima iz članka 22. stavka 1. Sva mišljenja, odluke, informacije, potvrde ili druge mjere koje ESMA donosi moraju biti u skladu s člankom 46.a Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(18)članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Svako tijelo iz ove Uredbe koje sazna za bilo koju kriznu situaciju koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA-u, kolegij iz članka 18., relevantne članove ESSB-a, Komisiju i relevantna tijela značajnih središnjih drugih ugovornih strana o toj kriznoj situaciji, uključujući:”;

(b)stavci od 2. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2. U kriznoj situaciji informacije se dostavljaju i ažuriraju bez nepotrebne odgode kako bi se članovima kolegija iz članka 18. ili relevantnim tijelima značajnih središnjih drugih ugovornih strana omogućilo da analiziraju učinak te krizne situacije, posebno na njihove članove sustava poravnanja i njihove klijente. Članovi kolegija iz članka 18. ili relevantna tijela značajnih središnjih drugih ugovornih strana mogu proslijediti informacije javnim tijelima odgovornima za financijsku stabilnost njihovih tržišta, pri čemu podliježu obvezi čuvanja profesionalne tajne iz članka 83. Na tijela koja primaju te informacije primjenjuje se obveza čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 83.

3. U slučaju krizne situacije kod jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana koja ima ili bi mogla imati destabilizirajući učinak na prekogranična tržišta, Izvršni odbor koordinira nadležna tijela, sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23 i kolegije iz članka 18. ove Uredbe ili relevantna tijela značajnih središnjih drugih ugovornih strana, ovisno o slučaju, radi usklađenog odgovora na krizne situacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu i osiguravanja djelotvorne razmjene informacija među nadležnim tijelima, kolegijima iz članka 18. ove Uredbe i sanacijskim tijelima.

4. U kriznoj situaciji, osim ako sanacijsko tijelo poduzima ili je poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/23, mogu se sazvati sljedeći ad hoc sastanci radi koordinacije odgovora nadležnih tijela:

(a)ad hoc sastanci Izvršnog odbora koje saziva njegov predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dvaju članova Izvršnog odbora ili Odbora supervizora;

(b)ad hoc sastanci s relevantnim tijelima za značajne središnje druge ugovorne strane koje saziva Izvršni odbor.”;

(c)stavak 5. mijenja se kako slijedi:

i.točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) svaki član kolegija iz članka 18. koji već nije obuhvaćen točkama od (a) do (d) ovog stavka;”

ii.dodaje se sljedeća točka (g):

„bilo koje relevantno tijelo značajne središnje druge ugovorne strane koje već nije obuhvaćeno točkama od (a) do (e).”;

(c) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako se saziva ad hoc sastanak u skladu sa stavkom 4., Izvršni odbor o tome obavješćuje EBA-u, EIOPA-u, ESRB, Jedinstveni sanacijski odbor osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i Komisiju, koji se na njihov zahtjev pozivaju da sudjeluju na tom sastanku.

Ako se sastanak održava nakon krizne situacije kako je navedeno u stavku 1. točki (c), Izvršni odbor poziva relevantne središnje banke izdanja da sudjeluju na tom sastanku.”;

(d) stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. ESMA može izdati preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 upućene jednom ili više nadležnih tijela, u kojima im preporučuje donošenje privremenih ili trajnih nadzornih odluka u skladu sa zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. ove Uredbe kako bi se izbjegli ili ublažili znatni negativni učinci na financijsku stabilnost Unije. ESMA može izdati te preporuke samo ako je pogođeno više središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ili ako događaji na razini Unije destabiliziraju prekogranična tržišta na kojima se obavlja poravnanje.”;

(19)u poglavlju 3.A naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Nadzorne zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama”;

(20)članak 24.a mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Nadzorne zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESMA u skladu s člankom 46.a Uredbe (EU) br. 1095/2010 donosi odluke i obavlja zadaće koje su joj povjerene na temelju ove Uredbe, a posebno kako je utvrđeno u stavcima 10. i 11. ovog članka.”;

(c)stavci od 2. do 6. brišu se;

(d)stavak 7. mijenja se kako slijedi:

i. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA u odnosu na središnje druge ugovorne strane:”;

ii. točke (a), (b) i (ba) brišu se;

iii. točka (bc) zamjenjuje se sljedećim:

„(bc) u slučaju značajnih središnjih drugih ugovornih strana donosi mišljenja u skladu s člancima 17. i 17.b, obavlja provjere u skladu s člankom 49. i donosi odluke u skladu s člankom 49.a te u slučaju manje značajnih središnjih drugih ugovornih strana donosi sve odluke ili druge mjere u skladu s člankom 22.c;”;

iv. točka (be) briše se;

(e)stavci 8. i 9. brišu se;

(f)stavci 10. i 11. zamjenjuju se sljedećim:

„10. Izvršni odbor u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja donosi odluke i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u člancima 25., 25.a, 25.b, člancima od 25.f do 25.q i članku 85. stavku 6.

11. Izvršni odbor u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja kolegiju za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c dostavlja dnevne redove svojih sastanaka prije njihova održavanja, zapisnike sa svojih sastanaka, cjelovite nacrte odluka koje planira donijeti i konačne odluke koje je donio.”;

(g)stavci 12. i 13. brišu se;

(21)u članku 24.b stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ako Izvršni odbor u svoju odluku ne uključi izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Izvršni odbor o tome u pisanom obliku obavješćuje tu središnju banku izdanja te u cijelosti obrazlaže zašto nisu uzete u obzir izmjene koje je predložila ta središnja banka izdanja i navodi objašnjenje za sva odstupanja od tih izmjena.

3. U pogledu odluka koje treba donijeti na temelju članka 25. stavka 2.c i članka 85. stavka 6. Izvršni odbor traži suglasnost središnjih banaka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) u vezi s pitanjima koja se odnose na valute koje one izdaju. Smatra se da je svaka središnja banka izdanja dala suglasnost, osim ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor u roku od 10 radnih dana od dana dostave nacrta odluke. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor na nacrt odluke, o tome daje cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene u pogledu pitanja koja se odnose na valutu koju ona izdaje, odluka se izmjenjuje u pogledu tih pitanja. Ako središnja banka izdanja podnese prigovor u pogledu pitanja koja se odnose na valutu koju ona izdaje, ta se pitanja ne uključuju u odluku.”;

(22)članak 24.c briše se;

(23)članak 24.d zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.d

Donošenje odluka Izvršnog odbora o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja

Ako Izvršni odbor donosi odluke ili druge mjere na temelju članka 25. stavaka 2., 2.a, 2.b, 2.c i 5., članka 25.p, članka 85. stavka 6., članka 89. stavka 3.b, a u slučaju središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i na temelju članaka 25.a, 25.b, od 25.f do 25.o, 25.q, 41., 44., 46., 50. i 54., Izvršni odbor te odluke i mjere donosi u roku od 10 radnih dana.

Ako Izvršni odbor donosi odluke ili poduzima druge mjere na temelju članaka koji nisu članci iz prvog podstavka, među ostalim članka 22.c, te odluke i mjere donosi u roku od tri radna dana.”;

(24)članak 24.e briše se;

(25)članak 25.c mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) predsjednika Izvršnog odbora, koji predsjeda kolegijem;”;

(b)u stavku 2. briše se točka (b);

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Članovi kolegija mogu od Izvršnog odbora zahtijevati da raspravi o određenim pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. Taj zahtjev sastavlja se u pisanom obliku i mora biti detaljno obrazložen. Izvršni odbor propisno razmatra takve zahtjeve i daje primjeren odgovor.”;

(26)članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Ugovor o međudjelovanju ili svaka bitna promjena odobrenog ugovora o međudjelovanju iz glave V. podliježe prethodnom odobrenju ESMA-e.

2. ESMA izdaje odobrenje za ugovor o međudjelovanju samo kad uključene središnje druge ugovorne strane imaju odobrenje za poravnanje u skladu s člankom 17. ili kad su priznate u skladu s člankom 25. ili najmanje tri godine imaju odobrenje u skladu s već postojećim nacionalnim sustavom za izdavanje odobrenja, kad su ispunjeni zahtjevi iz članka 52., kad tehnički uvjeti za poravnanje transakcija u skladu s uvjetima iz ugovora omogućavaju nesmetano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta i kad predmetni ugovor ne narušava učinkovitost nadzora.

3. Kad ESMA smatra da nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 2., pisanim putem objašnjava svoja stajališta u pogledu rizika drugim nadležnim tijelima i uključenim središnjim drugim ugovornim stranama.”;

(b)stavak 4. briše se;

(c)u stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA nakon savjetovanja s članovima ESSB-a i ESRB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno odredili zahtjevi da središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način upravljaju rizicima koji proizlaze iz ugovora o međudjelovanju. U tu svrhu ESMA procjenjuje jesu li odredbe koje su u njima sadržane primjerene u slučaju ugovora o međudjelovanju koji obuhvaćaju sve vrste proizvoda ili ugovora, uključujući ugovore o izvedenicama i nefinancijske instrumente.”;

(27)članci od 60. do 63. brišu se;

(28)članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.

Nadzorne mjere

Kad u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati jednu ili više povreda navedenih u Prilogu I., ESMA poduzima mjere u skladu s člankom 39.e Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(29)u članku 65. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako utvrdi da je trgovinski repozitorij namjerno ili nemarom počinio jednu od povreda navedenih u Prilogu I., ESMA poduzima mjere u skladu s člankom 39.f Uredbe (EU) br. 1095/2010 tako što donosi odluku o izricanju novčane kazne u skladu sa stavkom 2. ovog članka i Uredbom (EU) br. 1095/2010.”;

(30)članci od 66. do 69. brišu se;

(31)u članku 72. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. ESMA zaračunava naknade trgovinskim repozitorijima u skladu s ovom Uredbom, člankom 39.n Uredbe (EU) br. 1095/2010 i delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3.

2. Iznos naknade zaračunane trgovinskom repozitoriju razmjeran je prometu tog trgovinskog repozitorija te vrsti registracije i nadzora koji obavlja ESMA.”;

(32)članak 73. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 73.

Nadzorne mjere ESMA-e

Ako utvrdi da je trgovinski repozitorij počinio jednu od povreda navedenih u Prilogu I., ESMA donosi jednu ili više odluka iz članka 39.h Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(33)u članku 74. stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Takve određene nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlast za traženje informacija te provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člancima od 39.b do 39.d Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(34)članak 82. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 22.a stavka 10. i članka 22.c članka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a stavka 7., članka 11. stavka 3.a, članka 11. stavka 12.a, članka 22.a stavka 10., članka 22.c stavka 6., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o, članka 70. i članka 72. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a stavka 7., članka 11. stavka 3.a, članka 11. stavka 12.a, članka 22.a stavka 10., članka 22.c stavka 6., članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a, članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o, članka 70. i članka 72. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(35)u članku 84. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela, ESMA i druga odgovarajuća tijela bez nepotrebne odgode jedni drugima dostavljaju informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća.

2. Nadležna tijela, ESMA te druga tijela ili fizičke i pravne osobe koje primaju povjerljive informacije u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom koriste te informacije samo u obavljanju svojih zadaća.”;

(36)u članku 88. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje za pružanje usluga ili aktivnosti u Uniji i koje imaju poslovni nastan u Uniji te o uslugama ili aktivnostima za koje imaju odobrenje da ih pružaju ili obavljaju, kao i o vrstama financijskih ili nefinancijskih instrumenata obuhvaćenih njihovim odobrenjem.;”;

(37)u članku 89. dodaje se sljedeći stavak 14.:

„14. Nakon stupanja na snagu izmjena članka 24.a predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i neovisni članovi imenovani u skladu s Uredbom (EU) 2019/2099 nastavljaju doprinositi radu ESMA-e povezanom s nadzorom i regulacijom središnjih drugih ugovornih strana do kraja svojeg mandata ili dok ne odluče dobrovoljno odstupiti, ovisno o tome što nastupi ranije.”;

(38)članak 90. briše se;

(39)Prilog IV. Uredbi (EU) br. 648/2012 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

(40)Prilog V. Uredbi (EU) br. 648/2012 zamjenjuje se tekstom Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 3.
Izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014

Uredba (EU) br. 600/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaju se sljedeće točke od (h) do (j):

„(h)    izdavanje odobrenja za rad, upravljanje i nadzor mjesta trgovanja, uključujući značajna mjesta trgovanja;

(i)    izdavanje odobrenja za rad i nadzor paneuropskih tržišnih operatera;

(j)    kontrole nad upravljanjem pozicijama i izvješćivanje o pozicijama za mjesta trgovanja.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ova se Uredba primjenjuje na investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU i kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća* ako pružaju investicijske usluge i/ili obavljaju investicijske aktivnosti te na tržišne operatere i paneuropske tržišne operatere, uključujući sva mjesta trgovanja kojima upravljaju.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Glava VI. ove Uredbe primjenjuje se i na CSD-ove, središnje druge ugovorne strane, druge sustave poravnanja i osobe koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti.”;

(d)stavak 5.b zamjenjuje se sljedećim:

„5.b Svi multilateralni sustavi s obzirom na uređena tržišta posluju u skladu s odredbama glave I.a poglavlja 1. ove Uredbe, a s obzirom na MTP-ove ili OTP-ove u skladu s odredbama glave I.a poglavlja 2. ove Uredbe.

_______________________________

*    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2013/36/oj ).”;

(2)članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.točka 8.a zamjenjuje se sljedećim:

„8.a„rastuće tržište MSP-ova” znači MTP koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s člankom 2.y;”;

ii.umeće se sljedeća točka 8.b:

„8.b „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 200 000 000 EUR;”;

iii.točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.    „tržišni operater” znači osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenog tržišta;”;

iv.umeće se sljedeća točka 10.a:

„10.a    „paneuropski tržišni operater” ili „PEMO” znači osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju više od jednim mjestom trgovanja u više od jedne države članice te koje imaju odobrenje za rad i funkcioniraju u skladu s glavom I.a poglavljem 3. ove Uredbe;”;

v.točke od 13. do 16. zamjenjuju se sljedećim:

„13.    „uređeno tržište” znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili koji vodi tržišni operater ili paneuropski tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima;

14.    „multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater ili paneuropski tržišni operater i koji spaja višestruke interese trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora;

15.    „organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači multilateralni sustav koji nije uređeno tržište ili MTP i unutar kojeg je omogućena interakcija višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica na način koji dovodi do sklapanja ugovora;

16.    „mjesto trgovanja” znači svako uređeno tržište, MTP ili OTP;”;

vi.umeću se sljedeće točke od 16.b do 16.d:

„16.b    „značajno mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja koje se smatra značajnim u skladu s člankom 38.fa;

16.c    „grupa” znači grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 34. Direktive 2014/65/EU;

16.d    „izravan elektronički pristup” znači izravan elektronički pristup kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 41. Direktive 2014/65/EU;”;

vii.točka 18. zamjenjuje se sljedećim:

„18.    „nadležno tijelo” znači bilo što od sljedećeg:

(a)    nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 26. Direktive 2014/65/EU;

(b)    ESMA u slučajevima iz članka 38.fa, članka 2.q stavka 1., članka 2.r stavka 1. i članka 2.t stavka 1.;

(c)    ESMA u slučaju izdavanja odobrenja za rad i nadzora nad pružateljima usluga dostave podataka, osim ovlaštenih mehanizama izvješćivanja (ARM-ovi) i ovlaštenih sustava objavljivanja (APA-i) na koje se primjenjuje odstupanje u skladu sa stavkom 3. ovog članka;”;

viii.umeće se sljedeća točka 18.a:

„18.a    „nacionalno tijelo za praćenje” znači tijelo imenovano u skladu s člankom 67. Direktive 2014/65/EU u državi članici u kojoj se nalazi mjesto trgovanja ili u kojoj se upravlja mjestom trgovanja za koje je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa;”;

ix.točka 20. zamjenjuje se sljedećim:

„20. „podružnica” znači mjesto poslovanja koje nije sjedište, koje je dio investicijskog društva ili uređenog tržišta, koje nema pravnu osobnost i koje pruža usluge ili obavlja aktivnosti za koje je investicijsko društvo ili uređeno tržište dobilo odobrenje; svako mjesto poslovanja koje je investicijsko društvo ili uređeno tržište sa sjedištem u drugoj državi članici osnovalo u istoj državi članici smatra se jednom podružnicom;”;

x.umeće se sljedeća točka 20.a:

„20.a    „kvalificirani udjel” znači izravni ili neizravni udjel u tržišnom operateru koji predstavlja 10 % ili više udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima kako je utvrđeno u člancima 9. i 10. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, uzimajući u obzir uvjete zbrajanja tih udjela iz članka 12. stavaka 4. i 5. te direktive, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje tržišnim operaterom u kojem postoji takav udjel;”;

xi.točka 31. zamjenjuje se sljedećim:

„31.    „središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;”;

xii.umeće se sljedeća točka 31.a:

„31.a    „središnji depozitorij vrijednosnih papira” ili „CSD” znači središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014;”;

xiii.točka 36.b zamjenjuje se sljedećim:

36.b    „temeljni tržišni podaci” znači:

(a)    svi sljedeći podaci o određenoj dionici ili fondu čijim se udjelima trguje na burzi u bilo kojem vremenskom žigu:

i.    za kontinuirane knjige naloga, pet najboljih kupovnih i prodajnih cijena s odgovarajućim volumenom;

ii.    za sustave trgovanja koji se temelje na dražbama, cijena koja bi najbolje odražavala algoritam trgovanja i volumen koji bi sudionici u sustavu potencijalno izvršili po toj cijeni;

ii.a    za sistematske internalizatore, pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju objavljenih u skladu s člankom 14. s njihovim odgovarajućim volumenom;

iii.    cijena i volumen transakcije izvršen po toj cijeni;

iii.a    zaključna cijena ponderirana volumenom koja proizlazi iz svih završnih dražbi na mjestima trgovanja koja su doprinositelji podataka; 

iv.    za transakcije, vrsta sustava trgovanja te primjenjiva izuzeća i odgode;

v.    identifikacijska oznaka tržišta kojom se isključivo identificira mjesto trgovanja i, za druga mjesta izvršenja, identifikacijska oznaka kojom se identificira vrsta mjesta izvršenja;

vi.    standardizirana identifikacijska oznaka instrumenta koja se primjenjuje na svim mjestima izvršenja;

vii.    podaci o vremenskom žigu za sljedeće, ako je primjenjivo:

1.    izvršenje transakcije i sve njezine izmjene;

2.    unos pet najboljih traženih i ponuđenih cijena u knjigu naloga;

3.    navođenje cijena ili volumena u sustavu trgovanja koji se temelji na dražbama;

4.    objavljivanje od strane mjesta trgovanja elemenata navedenih u podpodpodtočkama 1., 2. i 3.;

5.    unos pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju sistematskog internalizatora;

6.    diseminacija ključnih tržišnih podataka;

(b)    svi sljedeći podaci o određenoj obveznici ili OTC izvedenici u bilo kojem vremenskom žigu:

i.    cijena i količina ili veličina transakcije izvršena po toj cijeni;

ii.     identifikacijska oznaka tržišta kojom se isključivo identificira mjesto trgovanja i, za druga mjesta izvršenja, identifikacijska oznaka kojom se identificira vrsta mjesta izvršenja;

iii.     za obveznice, standardizirana identifikacijska oznaka instrumenta koja se upotrebljava na svim mjestima izvršenja;

iv.     za OTC izvedenice, identifikacijski referentni podaci iz članka 27. stavka 1. drugog podstavka;

v.     podaci o vremenskom žigu za sljedeće:

1.    izvršenje transakcije i sve njezine izmjene;

2.     objavu transakcije od strane mjesta trgovanja;

3.     diseminaciju ključnih tržišnih podataka;

vi.    vrsta sustava trgovanja te primjenjiva izuzeća i odgode;”;

xiv.dodaju se sljedeće točke od 51. do 54.:

„51.     „izdvajanje poslovnih procesa” znači bilo koja vrsta dogovora između subjekta koji je investicijsko društvo, tržišni operater ili paneuropski tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja i pružatelja usluga na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja postupak, uslugu ili aktivnost povezanu s mjestom trgovanja koju bi taj subjekt inače sam obavljao;

52.    „trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga” znači transakcija u kojoj se posrednik stavlja između kupca i prodavatelja tako da se tijekom izvršenja transakcije nikada ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija se zaključuje po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju;

53.    „algoritamsko trgovanje” znači algoritamsko trgovanje kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 39. Direktive 2014/65/EU;

54.    „visokofrekventno algoritamsko trgovanje” znači visokofrekventno algoritamsko trgovanje kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Direktive 2014/65/EU.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. ESMA izdaje preporuke za određivanje metodologije za izračun zaključne cijene ponderirane volumenom iz stavka 1. točke 36.b podtočke (a) podpodtočke (iii.a) u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

_________________________________________

*    Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2004/109/oj ).”;

(3)umeće se sljedeća glava I.a:

„GLAVA I.a
MJESTA TRGOVANJA

POGLAVLJE 1.

Zahtjevi za uređena tržišta

Članak 2.a 
Odobrenje za rad uređenog tržišta i mjerodavno pravo

1. Svaki sustav obuhvaćen definicijom uređenog tržišta prije početka svojih aktivnosti mora dobiti odobrenje za rad od nadležnog tijela države članice u kojoj se nalazi ili u kojoj se njime upravlja ili od ESMA-e u slučajevima iz članka 38.fa.

2. Nadležno tijelo uređenom tržištu izdaje odobrenje za rad:

(a)ako i tržišni operater i uređeno tržište kojim tržišni operater namjerava upravljati ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju;

(b)ako je tržišni operater pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji.

3. Tržišni operater obavlja zadaće povezane s organizacijom i upravljanjem uređenim tržištem pod nadzorom nadležnog tijela države članice u kojoj se uređeno tržište nalazi ili u kojoj se njime upravlja ili ESMA-e u slučajevima iz članka 38.fa i, ako je to izričito predviđeno ovom Uredbom, nacionalnog tijela za praćenje. Tržišni operater može obavljati pomoćne aktivnosti koje su povezane s upravljanjem uređenim tržištem.

Države članice ne određuju dodatne zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad i upravljanje uređenim tržištima osim onih utvrđenih u ovoj Uredbi.

4. Tržišni operater odgovoran je pobrinuti se za to da su on i uređeno tržište kojim upravlja u svakom trenutku usklađeni sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

5. Tržišni operater ovlašten je ostvarivati ona prava koja se odnose na uređeno tržište kojim on upravlja na temelju ove Uredbe.

6. Tržišni operater bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo o svakoj bitnoj promjeni koja utječe na usklađenost s uvjetima za odobrenje utvrđenima u ovom poglavlju.

7. Ne dovodeći u pitanje relevantne odredbe Uredbe (EU) br. 596/2014 ili Direktive 2014/57/EU, javno pravo kojim se uređuje trgovanje u okviru sustava uređenog tržišta jest ono države članice u kojoj je sjedište uređenog tržišta ili u kojoj ono posluje.

Članak 2.b 
Postupci za izdavanje odobrenja za rad ili odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad uređenim tržištima

1. Tržišni operater podnosi zahtjev u kojem dostavlja sve informacije koje su nadležnom tijelu potrebne kako bi moglo potvrditi da je tržišni operater u vrijeme prvobitnog izdavanja odobrenja za rad uređenog tržišta uspostavio sve potrebne aranžmane kako bi se pobrinuo da i tržišni operater i sustavi uređenog tržišta kojima tržišni operater namjerava upravljati ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju, uključujući poslovni plan u kojem se, među ostalim, navode predviđene vrste usluga i organizacijska struktura.

2. Nadležno tijelo ocjenjuje potpunost zahtjeva za odobrenje u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo pisanim putem obavješćuje podnositelja zahtjeva o dodatnim informacijama koje treba dostaviti i utvrđuje rok do kojeg tržišni operater mora dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, nadležno tijelo o tome obavješćuje tržišnog operatera.

3. Nadležno tijelo u roku od šest mjeseci od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuje usklađenost postupanja tržišnog operatera i sustava uređenog tržišta kojima tržišni operater namjerava upravljati s ovim poglavljem. Donosi obrazloženu odluku o izdavanju odobrenja ili odbijanju zahtjeva te u roku od pet radnih dana od donošenja obavješćuje tržišnog operatera koji je podnio zahtjev. O tome obavješćuje i nacionalno tijelo za praćenje.

Članak 2.c 
Oduzimanje odobrenja za rad

1. Nadležno tijelo može oduzeti odobrenje izdano uređenom tržištu:

(a)ako uređeno tržište nije započelo s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odreklo odobrenja ili nije pružalo usluge tijekom prethodnih šest mjeseci;

(a)ako je uređeno tržište dobilo odobrenje za rad na temelju lažnih navoda ili na neki drugi nezakonit način;

(b)ako uređeno tržište više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je odobrenje izdano;

(c)ako uređeno tržište ozbiljno i sustavno krši ovu Uredbu.

2. Ako je ESMA nadležno tijelo, ona bez nepotrebne odgode obavješćuje nacionalno tijelo za praćenje o odluci o oduzimanju odobrenja za rad uređenom tržištu.

Članak 2.d 
Zahtjevi za upravljačko tijelo tržišnog operatera

1. Svi članovi upravljačkog tijela tržišnog operatera moraju u svakom trenutku imati dobar ugled te posjedovati dovoljno znanja, vještina i iskustva za izvršavanje svojih zadaća. Ukupni sastav upravljačkog tijela mora odražavati prikladan raspon iskustva.

2. Članovi upravljačkog tijela moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)svi članovi upravljačkog tijela posvećuju dovoljno vremena obnašanju svojih funkcija u tržišnom operateru. Pri određivanju broja direktorskih funkcija koje član upravljačkog tijela može istodobno obnašati u bilo kojem pravnom subjektu uzimaju se u obzir pojedinačne okolnosti te priroda, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera.

Osim ako predstavljaju državu članicu u kojoj tržišni operater ima poslovni nastan, članovi upravljačkog tijela tržišnih operatera koji su značajni zbog svoje veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti ne smiju istodobno obnašati više od sljedećih kombinacija funkcija:

i.jedna izvršna direktorska funkcija i dvije neizvršne direktorske funkcije;

ii.četiri neizvršne direktorske funkcije.

Izvršne ili neizvršne direktorske funkcije u istoj grupi ili poduzećima u kojima tržišni operater posjeduje kvalificirani udjel smatraju se jednom direktorskom funkcijom.

Nadležna tijela mogu članovima upravljačkog tijela odobriti obnašanje jedne dodatne neizvršne direktorske funkcije. Ako ESMA nije nadležno tijelo, nadležna tijela redovito obavješćuju ESMA-u o takvim odobrenjima.

Direktorske funkcije u organizacijama koje nemaju pretežno komercijalne ciljeve izuzimaju se iz ograničenja broja direktorskih funkcija koje član upravljačkog tijela može obnašati;

(b)upravljačko tijelo mora posjedovati odgovarajuće zajedničko znanje, vještine i iskustvo kako bi moglo razumjeti aktivnosti tržišnog operatera, kao i glavne rizike;

(c)svaki član upravljačkog tijela djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi prema potrebi mogao učinkovito procijeniti i preispitivati odluke višeg rukovodstva te nadgledati i pratiti donošenje odluka.

3. Tržišni operateri moraju uložiti odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova upravljačkog tijela.

4. Ako je u skladu s nacionalnim pravom upravljačko tijelo nadležno za postupak odabira i imenovanja bilo kojeg od svojih članova, nadležno tijelo procjenjuje mora li tržišni operater osnovati odbor za imenovanja koji se sastoji od članova upravljačkog tijela koji ne obavljaju izvršne funkcije u dotičnom tržišnom operateru, a pri toj procjeni uzima u obzir veličinu i unutarnju organizaciju tržišnog operatera, kao i prirodu, opseg i složenost njegovih aktivnosti.

Ako ga se osnuje, odbor za imenovanja obavlja sljedeće zadaće:

(a)identificira i preporučuje kandidate za popunjavanje radnih mjesta u upravljačkom tijelu kako bi ih odobrilo upravljačko tijelo ili godišnja skupština. Pritom odbor za imenovanja procjenjuje ravnotežu znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela. Nadalje, odbor sastavlja opis uloga i sposobnosti za određenu funkciju te procjenjuje vrijeme potrebno za njezino obavljanje. Osim toga, odbor za imenovanja odlučuje o cilju zastupljenosti nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu te priprema politiku za povećanje broja predstavnika nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu kako bi se postigao taj cilj;

(b)redovito, a najmanje jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i rezultate upravljačkog tijela te daje preporuke upravljačkom tijelu povezane s eventualnim promjenama;

(c)redovito, a najmanje jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova upravljačkog tijela i upravljačkog tijela kao cjeline te o tome izvješćuje upravljačko tijelo;

(d)redovito preispituje politiku upravljačkog tijela za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravljačkom tijelu.

U obavljanju svojih dužnosti odbor za imenovanja kontinuirano i u mjeri u kojoj je to moguće uzima u obzir potrebu za osiguravanjem da donošenje odluka upravljačkog tijela nije pod utjecajem nijednog pojedinca ili male skupine pojedinaca na način koji šteti interesima tržišnog operatera kao cjeline.

U obavljanju svojih dužnosti odbor za imenovanja može koristiti sve resurse koje smatra primjerenima, uključujući vanjsko savjetovanje.

5. Tržišni operateri i njihovi odbori za imenovanja pri izboru članova upravljačkog tijela uzimaju u obzir širok raspon kvaliteta i kompetencija te u tu svrhu uspostavljaju politiku kojom se promiče raznolikost upravljačkog tijela.

6. Upravljačko tijelo tržišnog operatera definira i nadgleda provedbu sustava upravljanja kojima se osigurava učinkovito i razborito upravljanje organizacijom, uključujući podjelu zadaća u organizaciji i sprečavanje sukoba interesa, na način kojim se promiče integritet tržišta.

Upravljačko tijelo prati i redovito ocjenjuje učinkovitost sustava upravljanja tržišnim operaterom te poduzima odgovarajuće mjere za ispravljanje bilo kakvih nedostataka.

Članovi upravljačkog tijela moraju imati odgovarajući pristup informacijama i dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odluka rukovodstva.

7. Nadležno tijelo odbija izdati odobrenje ako nije uvjereno da članovi upravljačkog tijela tržišnog operatera imaju dobar ugled, posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva te posvećuju dovoljno vremena izvršavanju svojih funkcija ili ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da upravljačko tijelo tržišnog operatera može predstavljati prijetnju učinkovitom, dobrom i razboritom upravljanju te odgovarajućem vođenju računa o integritetu tržišta.

U postupku izdavanja odobrenja za rad uređenom tržištu smatra se da su osoba ili osobe koje stvarno vode poslovanje i operacije drugog uređenog tržišta s već izdanim odobrenjem za rad u Uniji ispunile uvjete utvrđene u stavku 1.

Kad postoji vjerojatnost da će ponašanje člana upravljačkog tijela tržišnog operatera dovesti u pitanje djelotvorno, dobro i razborito upravljanje tim tržišnim operaterom te primjereno uzimanje u obzir integriteta tržišta, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere, koje mogu uključivati uklanjanje tog člana iz upravljačkog tijela.

8. Tržišni operater obavješćuje nadležno tijelo o imenima svih članova upravljačkog tijela i svim promjenama u članstvu, kao i o podacima koji su potrebni za procjenu je li tržišni operater usklađen sa stavcima 1. do 6.

9. ESMA izdaje smjernice za sljedeće:

(a)pojam dovoljnog vremena koje član upravljačkog tijela posvećuje obnašanju svojih funkcija s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera;

(b)pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela kako je navedeno u stavku 2. točki (b);

(c)pojmove poštenja, savjesnosti i neovisnosti člana upravljačkog tijela iz stavka 2. točke (c);

(d)pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za obuku i osposobljavanje članova upravljačkog tijela u skladu sa stavkom 3.;

(e)pojam raznolikosti koju treba uzeti u obzir pri odabiru članova upravljačkog tijela u skladu sa stavkom 5.

Članak 2.e

Zahtjevi koje moraju ispuniti osobe sa značajnim utjecajem na upravljanje uređenim tržištem

1. Osobe koje su u mogućnosti izravno ili neizravno vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem moraju ispunjavati određene kriterije.

2. Tržišni operater uređenog tržišta:

(a)nadležnom tijelu dostavlja i objavljuje podatke o vlasničkoj strukturi tržišnog operatera i, ako je to relevantno, za uređena tržišta koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU kako se primjenjivala prije [Ured za publikacije: unijeti datum početka primjene ove Uredbe] o vlasničkoj strukturi uređenog tržišta, a posebno o identitetu i visini udjela svih osoba koje mogu vršiti značajan utjecaj na upravljanje njima;

(b)obavješćuje nadležno tijelo i objavljuje svaki prijenos vlasništva koji dovodi do promjene osoba sa značajnim utjecajem na upravljanje uređenim tržištem.

3. Nadležno tijelo odbija dati suglasnost na predložene promjene kvalificiranih udjela tržišnog operatera i, ako je to relevantno, uređenog tržišta ako postoje objektivni i opravdani razlozi za pretpostavku da one predstavljaju prijetnju dobrom i pažljivom upravljanju uređenim tržištem.

Ako dođe do promjena kvalificiranih udjela tržišnog operatera i, ako je to relevantno, uređenog tržišta unatoč protivljenju nadležnog tijela, to nadležno tijelo može naložiti poništenje odgovarajućeg glasanja.

4. Ako osobe iz stavka 1. imaju utjecaj koji vjerojatno može dovesti u pitanje dobro i razborito upravljanje uređenim tržištem, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ta situacija okončala. Te mjere mogu uključivati zahtjeve za izdavanje sudskih naloga, izricanje sankcija protiv direktora i osoba odgovornih za upravljanje ili suspenziju ostvarivanja glasačkih prava koja proizlaze iz udjela dotičnih dioničara ili članova.

5. Države članice ne određuju dodatne zahtjeve za prijenose vlasništva koji dovode do promjena kvalificiranih udjela tržišnog operatera i, ako je to relevantno, uređenog tržišta.

Članak 2.f 
Organizacijski zahtjevi

1. Tržišni operateri jamče sljedeće u vezi s uređenim tržištem kojim upravljaju:

(a)ima mehanizam za jasno uočavanje i prevladavanje potencijalnih negativnih posljedica sukoba interesa između uređenog tržišta, tržišnog operatera i njegovih vlasnika i urednog funkcioniranja uređenog tržišta za upravljanje uređenim tržištem ili njegove članove ili sudionike, posebno ako takav sukob interesa može štetiti ispunjavanju zadaća koje je nadležno tijelo prenijelo na uređeno tržište;

(b)primjereno je opremljeno za upravljanje rizicima kojima je izloženo, uključujući upravljanje IKT rizikom u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) 2022/2554, provedbu odgovarajućih mehanizama i sustava za utvrđivanje značajnih rizika za njegovo poslovanje i uspostavu djelotvornih mjera za ublažavanje tih rizika;

(c)primjenjuje transparentna i nediskrecijska pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i sadržavaju objektivne kriterije za učinkovito izvršavanje naloga;

(d)primjenjuje djelotvorna rješenja koja olakšavaju neometano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru njegovih sustava;

(e)u vrijeme izdavanja odobrenja i kontinuirano ima dovoljna financijska sredstva za uredno funkcioniranje, vodeći računa o vrsti i opsegu zaključenih transakcija na tržištu te rasponu i stupnju rizika kojima je izloženo;

(f)ima uspostavljene mjere koje osiguravaju da zadovoljava standarde kvalitete podataka u skladu s člankom 22.b;

(g)ima najmanje tri značajno aktivna člana ili korisnika, od kojih svaki ima mogućnost interakcije s ostalima u vezi s formiranjem cijena.

Ako u svrhu usklađenosti sa zahtjevima iz prvog podstavka točaka (a), (b), (d) i (f) tržišni operater upotrebljava resurse ili se oslanja na obavljanje funkcija drugog subjekta koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao taj tržišni operater, oslanjanje na taj subjekt ne smatra se izdvajanjem poslovnih procesa za potrebe ove Uredbe ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.a. Lokacija subjekta koji upotrebljava svoje resurse ili obavlja funkcije kako bi tržišni operater ispunio zahtjeve iz prvog podstavka točaka (a), (b), (d) i (f) u Uniji nije relevantna za procjenu usklađenosti koju provodi nadležno tijelo.

1.a Oslanjanje tržišnog operatera na drugi subjekt koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao i taj tržišni operater ne smatra se izdvajanjem poslovnih procesa na temelju stavka 1. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)tržišni operater i drugi subjekt u grupi koji će upotrijebiti svoje resurse ili obavljati funkcije za to uređeno tržište uspostavili su mjere koje osiguravaju da taj subjekt unutar iste grupe surađuje s nadležnim tijelom i, prema potrebi, nacionalnim tijelom za praćenje uređenog tržišta u vezi s tom upotrebom resursa ili tim obavljanjem funkcija;

(b)tržišni operater uspostavio je odgovarajuće mjere pomoću kojih se jasno uočavaju i prevladavaju potencijalne negativne posljedice bilo kakvog sukoba interesa između uređenog tržišta, tržišnog operatera i drugog subjekta u grupi koji će upotrijebiti svoje resurse ili obavljati funkcije za to uređeno tržište na upravljanje uređenim tržištem ili njegove članove ili sudionike.

Pri upotrebi resursa drugog subjekta unutar iste grupe ili oslanjanju na njega za obavljanje funkcija tržišni operateri ostaju u potpunosti odgovorni za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU.

Države članice ne određuju dodatne zahtjeve za upotrebu resursa drugog subjekta koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao i tržišni operater ili oslanjanje na njega za obavljanje funkcija u skladu sa stavkom 1.

2. Tržišni operateri ne izvršavaju naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala i ne trguju za vlastiti račun uparivanjem naloga ni na jednom od uređenih tržišta na kojima djeluju.

Članak 2.g 
Otpornost sustava, sustavi za prekid trgovanja i elektroničko trgovanje

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi i održava svoju operativnu otpornost u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/2554 kako bi njegovi sustavi trgovanja bili otporni, imali dovoljno kapaciteta za obradu velikog broja naloga i poruka i mogli osigurati uredno trgovanje u uvjetima velikog tržišnog stresa te kako bi se ti sustavi u cijelosti testirali radi ispunjavanja tih uvjeta i kako bi podlijegali djelotvornim mehanizmima kontinuiteta poslovanja, uključujući politike i planove kontinuiteta poslovanja u području IKT-a i planove odgovora i oporavka u području IKT-a utvrđene u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2022/2554, kojima se osigurava kontinuitet njegovih usluga u slučaju prekida u njegovim sustavima trgovanja.

2. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima uspostavljene:

(a)pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategije održavanja tržišta na uređenom tržištu;

(b)planove kojima se osigurava da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima kojima se od njih zahtijeva da objavljuju obvezujuće ponude po konkurentnim cijenama s ciljem osiguravanja likvidnosti tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi ako takav zahtjev odgovara prirodi i opsegu trgovanja na tom uređenom tržištu.

3. U pisanom sporazumu iz stavka 2. navodi se barem sljedeće:

(a)obveze investicijskog društva koje se odnose na osiguravanje likvidnosti i, ako je primjenjivo, sve druge obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu iz stavka 2. točke (b);

(b)ne dovodeći u pitanje članak 39.a, svi poticaji u smislu popusta ili drugih olakšica koje uređeno tržište nudi investicijskom društvu kako bi se osigurala likvidnost tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi i, ako je primjenjivo, sva druga prava koja pripadaju investicijskom društvu na temelju sudjelovanja u sustavu iz stavka 2. točke (b).

Tržišni operater uređenog tržišta nadzire i provodi poštovanje zahtjeva iz takvih obvezujućih pisanih sporazuma od strane investicijskih društava. Tržišni operater uređenog tržišta obavješćuje nadležno tijelo o sadržaju obvezujućeg pisanog sporazuma i na zahtjev dostavlja sve daljnje informacije koje su nadležnom tijelu potrebne da se uvjeri u usklađenost uređenog tržišta s ovim stavkom. Ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje može od ESMA-e zatražiti da podijeli sadržaj obvezujućih pisanih sporazuma relevantan za nadzorne aktivnosti tog nacionalnog tijela za praćenje.

4. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima uspostavljene učinkovite sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga koji premašuju unaprijed određeni prag volumena i cijena ili su očito neispravni.

5. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište može privremeno zaustaviti ili ograničiti trgovanje u hitnim situacijama ili ako postoji znatno kretanje cijena financijskog instrumenta na tom tržištu ili na povezanom tržištu u kratkom razdoblju te da, u iznimnim slučajevima, može otkazati, izmijeniti ili ispraviti svaku transakciju. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da su parametri za zaustavljanje ili ograničavanje trgovanja uređenog tržišta adekvatno prilagođeni na način da se u obzir uzima likvidnost različitih razreda i podrazreda imovine, priroda tržišnog modela i vrsta korisnika, te da je to dovoljno da se izbjegnu znatni poremećaji u urednosti trgovanja.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište izvješćuje nadležno tijelo o parametrima za zaustavljanje trgovanja i svim bitnim promjenama tih parametara na dosljedan i usporediv način. Ako ESMA nije nadležno tijelo, nadležno tijelo izvješćuje ESMA-u o tim parametrima. Ako uređeno tržište koje je bitno u smislu likvidnosti tog financijskog instrumenta zaustavi trgovanje u bilo kojoj državi članici, tržišni operater tog uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima uspostavljene neophodne sustave i postupke za obavješćivanje svojeg nadležnog tijela, nacionalnog tijela za praćenje i, ako ESMA nije njegovo nadležno tijelo, ESMA-e. Nadležno tijelo i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje zatim obavješćuju sva druga nadležna tijela i, prema potrebi, nacionalna tijela za praćenje u Uniji kako bi ona koordinirala odgovor na razini tržišta i odlučila je li primjereno zaustaviti trgovanje na drugim mjestima na kojima se trguje tim financijskim instrumentom dok se trgovanje ne nastavi na izvornom tržištu.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište na svojoj internetskoj stranici objavi informacije o okolnostima koje su dovele do zaustavljanja ili ograničavanja trgovanja i o načelima za utvrđivanje glavnih tehničkih parametara koji se za to koriste.

Ako uređeno tržište ne zaustavi ili ograniči trgovanje kako je navedeno u prvom podstavku unatoč činjenici da je znatno kretanje cijena financijskog instrumenta ili povezanih financijskih instrumenata dovelo do neurednih uvjeta trgovanja na jednom ili više tržišta, nadležno tijelo ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje može poduzeti odgovarajuće mjere za ponovnu uspostavu normalnog funkcioniranja tržišta, među ostalim primjenom nadzornih ovlasti iz članka 69. stavka 2. točaka od (m) do (p) Direktive 2014/65/EU. Nacionalno tijelo za praćenje bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u o poduzetim mjerama.

6. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima uspostavljene učinkovite sustave, postupke i mehanizme, uključujući zahtjev da članovi ili sudionici vrše odgovarajuća testiranja algoritama i omoguće okruženje za olakšavanje takvih testiranja u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II. i IV. Uredbe (EU) 2022/2554, kako bi osiguralo da algoritamski sustavi trgovanja ne mogu prouzročiti ili doprinijeti neurednim uvjetima trgovanja na tržištu i kako bi se upravljalo neurednim tržišnim uvjetima koji se pojave u takvim algoritamskim sustavima trgovanja, uključujući sustave kojima se ograničava omjer neizvršenih naloga i transakcija koje je član ili sudionik mogao unijeti u sustav, da je u mogućnosti usporiti tijek naloga ako postoji rizik dosizanja maksimalnog kapaciteta sustava i utvrditi i provoditi minimalni pomak cijene koji je dopušten na tržištu.

7. Tržišni operater uređenog tržišta koje omogućava izravni elektronički pristup osigurava da uređen tržište ima uspostavljene učinkovite sustave, postupke i mehanizme kako bi osiguralo da je članovima ili sudionicima dopušteno pružanje izravnog elektroničkog pristupa samo ako predstavljaju investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU ili kreditne institucije kojima je izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU, da su utvrđeni i da se primjenjuju odgovarajući kriteriji u pogledu primjerenosti osoba kojima se može odobriti taj pristup te da član ili sudionik zadržava odgovornost za naloge i transakcije izvršene koristeći tu uslugu u odnosu na zahtjeve iz ove Uredbe.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi odgovarajuće standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja kroz takav pristup te da je u mogućnosti razlikovati te, ako je potrebno, prekinuti naloge ili trgovanje osobe koja koristi izravan elektronički pristup odvojeno od drugih naloga ili trgovanja člana ili sudionika.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima sklopljene sporazume za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa od stane člana ili sudionika klijentu u slučaju neusklađenosti s ovim stavkom.

8. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da su pravila uređenog tržišta o kolokacijskim uslugama transparentna, korektna i nediskriminirajuća.

9. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da su strukture naknada uređenog tržišta, uključujući naknade za izvršenje i za pomoćne usluge te sve popuste, transparentne, korektne i nediskriminirajuće te da ne stvaraju poticaj za postavljanje, izmjenu ili povlačenje naloga ili izvršenje transakcija na način kojim se doprinosi neurednim uvjetima trgovanja ili zlouporabi tržišta. Tržišni operater uređenog tržišta prije svega osigurava da uređeno tržište određuje obveze održavanja tržišta u odnosu na pojedinačne dionice ili prikladne košarice dionica u zamjenu za popuste koje se dodjeljuju.

Uređeno tržište može prilagoditi svoje naknade za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan i prilagoditi naknade za svaki financijski instrument na koji se primjenjuju.

Uređeno tržište može odrediti višu naknadu za davanje naloga koji je poslije povučen nego za nalog koji je izvršen te odrediti višu naknadu za sudionike koji daju veći omjer povučenih u odnosu na izvršene naloge i za one koji primjenjuju tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja kako bi se odrazilo dodatno opterećenje za kapacitet sustava.

10. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima mogućnost identificiranja, označavanjem članova ili sudionika, naloga koje generira algoritamsko trgovanje, algoritama korištenih za stvaranje naloga i relevantnih osoba koje pokreću te naloge. Te je podatke na zahtjev potrebno staviti na raspolaganje nadležnim tijelima i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnim tijelima za praćenje.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište nadležnom tijelu ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnom tijelu za praćenje na zahtjev stavi na raspolaganje podatke vezane uz knjigu naloga ili mu da pristup knjizi naloga kako bi moglo pratiti trgovanje. Nacionalno tijelo za praćenje zatim na zahtjev izvješćuje ESMA-u o tim podacima.

Članak 2.h 
Pomaci cijene

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište usvoji režime pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente i sve ostale financijske instrumente za koje su regulatorni tehnički standardi izrađeni u skladu s člankom 2.zg stavkom 3. točkom (k). Primjena pomaka cijene ne sprečava uređena tržišta u uparivanju naloga koji prelaze uobičajenu veličinu tržišta po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju.

2. Režimi pomaka cijene navedeni u stavku 1. moraju:

(a)biti prilagođeni kako bi odražavali profil likvidnosti financijskog instrumenta na različitim tržištima te prosječnu razliku između kupovne i prodajne cijene, uzimajući u obzir želju za omogućivanjem razumno stabilnih cijena bez nepotrebnih ograničenja kojima se rasponi cijena dodatno sužavaju;

(b)biti primjereno prilagođeni svakom financijskom instrumentu.

U slučaju dionica s međunarodnim identifikacijskim brojem vrijednosnih papira (ISIN) izdanim izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili dionica koje imaju ISIN izdan u EGP-u i kojima se trguje na mjestu trgovanja u trećoj zemlji u lokalnoj valuti ili valuti koja nije valuta EGP-a, kako je navedeno u članku 23. stavku 1. točki (a), za koje se mjesto trgovanja koje je najrelevantnije tržište u smislu likvidnosti nalazi u trećoj zemlji, uređena tržišta mogu predvidjeti isti pomak cijene koji se primjenjuje na to mjesto trgovanja.

Članak 2.i 
Uvrštenje financijskih instrumenata za trgovanje

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište ima jasna i transparentna pravila u vezi uvrštenja financijskih instrumenata za trgovanje.

Ovim se pravilima osigurava da se svim financijskim instrumentima uvrštenima za trgovanje na uređenom tržištu može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su, ako je riječ o prenosivim vrijednosnim papirima, oni slobodno prenosivi.

Države članice ne ograničavaju opseg financijskih instrumenata koji se mogu uvrstiti za trgovanje na uređenom tržištu na temelju toga što takvi instrumenti nisu dostupni neprofesionalnim ulagateljima u njihovoj jurisdikciji.

2. U slučaju izvedenica, pravilima iz stavka 1. osobito se osigurava da su ugovori o izvedenicama oblikovani na način koji omogućuje uredno formiranje njihove cijene, kao i djelotvorne uvjete namire.

3. Dodatno uz obveze iz stavka 1. i 2., tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi i održava djelotvorne mjere za provjeru ispunjavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu obveze na temelju prava Unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc obvezama objavljivanja.

Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi potrebne mjere koje njegovim članovima ili sudionicima omogućavaju pristup podacima koji su objavljeni na temelju prava Unije.

4. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi potrebne mjere radi redovite provjere usklađenosti sa zahtjevima za uvrštenje financijskih instrumenata za trgovanje.

5. Prenosivi vrijednosni papir koji je uvršten za trgovanje na uređenom tržištu može se potom uvrstiti za trgovanje na drugim uređenim tržištima, čak i bez suglasnosti izdavatelja i u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2017/1129. Uređeno tržište obavješćuje izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na tom uređenom tržištu. Izdavatelj nije dužan pružiti podatke propisane stavkom 3. izravno bilo kojem uređenom tržištu koje je njegove vrijednosne papire uvrstilo za trgovanje bez njegove suglasnosti.

Članak 2.j 
Posebni uvjeti za uvrštenje dionica za trgovanje

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište zahtijeva da očekivana tržišna kapitalizacija društava za čije se dionice traži uvrštenje za trgovanje ili, ako se ona ne može procijeniti, kapital i rezerve tog društva, uključujući dobit i gubitak iz prethodne financijske godine, iznosi najmanje 1 000 000 EUR ili protuvrijednost u nacionalnoj valuti koja nije euro.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na uvrštenje za trgovanje dionica koje su zamjenjive dionicama koje su već uvrštene za trgovanje.

3. Ako zbog prilagodbe protuvrijednosti u nacionalnoj valuti koja nije euro tržišna kapitalizacija izražena u nacionalnoj valuti u razdoblju od godinu dana ostane barem 10 % veća ili barem 10 % manja od 1 000 000 EUR, tržišni operater dužan je u roku od 12 mjeseci po isteku tog razdoblja osigurati da uređeno tržište uskladi svoje propise sa stavkom 1.

4. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište zahtijeva da najmanje 10 % upisanog kapitala koji predstavlja razred dionica na koji se odnosi zahtjev za uvrštenje za trgovanje bude u vlasništvu javnosti u trenutku uvrštenja za trgovanje.

5. Odstupajući od stavka 4., države članice mogu zahtijevati da uređena tržišta u trenutku uvrštenja odrede da se najmanje jedan od sljedećih zahtjeva primjenjuje na zahtjev za uvrštenje dionica za trgovanje:

(a)dovoljan broj dionica u vlasništvu je javnosti;

(b)dionice su u vlasništvu dovoljnog broja dioničara;

(c)tržišna vrijednost dionica u vlasništvu javnosti predstavlja dovoljnu razinu upisanog kapitala u predmetnom razredu dionica.

6. Ako se uvrštenje za trgovanje traži za dionice koje su zamjenjive dionicama koje su već uvrštene za trgovanje, uređena tržišta radi ispunjenja zahtjeva iz stavka 4. ocjenjuju je li javnosti distribuiran dovoljan broj dionica u odnosu na sve izdane dionice, a ne samo na dionice koje su zamjenjive dionicama koje su već uvrštene za trgovanje.

Članak 2.k 
Suspenzija i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja na uređenom tržištu

1. Ne dovodeći u pitanje pravo nadležnog tijela ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnog tijela za praćenje iz članka 69. stavka 2. Direktive 2014/65/EU da zatraži suspenziju ili isključenje financijskog instrumenta iz trgovanja, tržišni operater može suspendirati ili isključiti iz trgovanja financijski instrument koji više nije u skladu s pravilima uređenog tržišta, osim ako postoji vjerojatnost da bi takva suspenzija ili isključenje mogli uzrokovati značajnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta.

2. Tržišni operater koji suspendira ili isključi iz trgovanja financijski instrument suspendira ili isključuje i izvedenice iz točaka od 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU koje su povezane s tim financijskim instrumentom ako je to potrebno kako bi se podržali ciljevi suspenzije ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta. Tržišni operater objavljuje suspenziju ili isključenje financijskog instrumenta i svih povezanih izvedenica te o tome obavješćuje svoje nadležno tijelo i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje.

Tržišni operateri koji upravljaju drugim uređenim tržištima te tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju MTP-ovima, OTP-ovima i sistematskim internalizatorima, koji trguju istim financijskim instrumentom iz stavka 1. ili izvedenicama iz točaka od 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU koje su povezane s tim financijskim instrumentom iz stavka 1., čim saznaju za suspenziju ili isključenje isto tako bez nepotrebne odgode suspendiraju ili isključuju taj financijski instrument ili izvedenice iz trgovanja ako je suspenzija ili isključenje posljedica sumnje na zlouporabu tržišta, ponude za preuzimanje ili neobjave povlaštenih informacija o izdavatelju financijskog instrumenta kojom se krše članci 7. i 17. Uredbe (EU) br. 596/2014., osim ako nadležno tijelo ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje smatra da takva suspenzija ili isključenje može uzrokovati značajnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta.

Tržišni operateri, investicijska društva i sistematski internalizatori iz prethodnog podstavka objavljuju suspenziju ili isključenje financijskog instrumenta i svih povezanih izvedenica. Ovaj se stavak primjenjuje i kad je ukinuta suspenzija trgovanja financijskim instrumentom ili izvedenicama iz točaka od 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EZ povezanih s tim financijskim instrumentom.

Ovaj stavak primjenjuje se i u slučaju kad nadležno tijelo ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje donese odluku o suspenziji ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta ili izvedenica iz točaka od 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU koje su povezane s tim financijskim instrumentom u skladu s člankom 69. stavkom 2. točkama (m) i (n) Direktive 2014/65/EU.

Članak 2.l 
Pristup uređenom tržištu

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi, provodi i održava transparentna i nediskriminirajuća pravila na temelju objektivnih kriterija kojima se uređuje pristup uređenom tržištu ili članstvo na uređenom tržištu.

2. Pravilima iz stavka 1. uređuju se obveze članova ili sudionika koje proizlaze iz:

(a)ustrojstva i upravljanja uređenim tržištem;

(b)pravila za transakcije koje se izvršavaju na tržištu;

(c)pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici investicijskih društava ili kreditnih institucija koje posluju na tržištu;

(d)uvjeta utvrđenih za članove ili sudionike osim investicijskih društava i kreditnih institucija na temelju stavka 3.;

(e)pravila i postupaka za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.

3. Uređena tržišta mogu kao članove ili sudionike prihvatiti investicijska društva, kreditne institucije kojima je izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU i druge osobe koje:

(a)imaju dobar ugled;

(b)imaju dovoljnu razinu sposobnosti, kompetencija i iskustva u trgovanju;

(c)prema potrebi imaju odgovarajući organizacijski ustroj;

(d)imaju dovoljno resursa za funkciju koju će obavljati, uzimajući u obzir razne financijske mehanizme koje je uređeno tržište možda uspostavilo kako bi se zajamčila odgovarajuća namira transakcija.

3.a Kad uređena tržišta kao članove ili sudionike prihvaćaju osobe koje su već članovi ili sudionici drugog uređenog tržišta, bez daljnje procjene smatraju da su te osobe usklađene sa stavkom 3. točkom (a). Uređena tržišta također bez daljnje procjene smatraju da su te osobe usklađene sa stavkom 2. točkom (c) ili stavkom 3. točkama (b) i (c), ovisno o slučaju, ako te osobe zatraže da postanu članovi ili sudionici za potrebe trgovanja razredom financijskih instrumenata za koji su već članovi ili sudionici drugog uređenog tržišta.

4. Za transakcije zaključene na uređenom tržištu članovi i sudionici nisu obvezni jedni na druge primjenjivati obveze utvrđene u člancima 24., 25., 27. i 28. Direktive 2014/65/EU. Međutim, članovi ili sudionici uređenog tržišta primjenjuju obveze iz članaka 24., 25., 27. i 28. Direktive 2014/65/EU u odnosu na svoje klijente kad u njihovo ime izvršavaju naloge na uređenom tržištu.

5. Pravila za pristup, članstvo ili sudjelovanje na uređenom tržištu predviđaju izravno sudjelovanje ili sudjelovanje na daljinu investicijskih društva i kreditnih institucija. U tim se pravilima ne smije diskriminirati izravno sudjelovanje ili sudjelovanje na daljinu niti se smiju uvoditi dodatna ograničenja i za koji od tih oblika sudjelovanja.

6. Tržišni operateri nadležnom tijelu i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnom tijelu za praćenje redovito dostavljaju popis članova i sudionika uređenih tržišta kojima upravljaju.

Članak 2.m 
Obavijest o izmjenama pravila uređenog tržišta

1. Tržišni operater obavješćuje nadležno tijelo o svakoj izmjeni pravila uređenog tržišta kojim upravlja najmanje 30 dana prije nego što ta izmjena stupi na snagu.

2. Nadležno tijelo ovlašteno je od tržišnog operatera zatražiti da izmijeni pravila uređenog tržišta kojim upravlja ako utvrdi da ta pravila nisu u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

Članak 2.n  
Praćenje usklađenosti s pravilima uređenog tržišta i drugim pravnim obvezama

1. Tržišni operater uređenog tržišta osigurava da uređeno tržište uspostavi i održava djelotvorne mjere i postupke, uključujući potrebne resurse za redovito praćenje usklađenosti članova ili sudionika s njihovim pravilima. Uređena tržišta prate poslane naloge, uključujući otkazivanja i transakcije koje su izvršili njihovi članovi ili sudionici u okviru svojih sustava radi uočavanja kršenja tih pravila, neurednih uvjeta trgovanja ili postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom te koriste potrebne resurse kako bi osigurala da je praćenje učinkovito.

2. Tržišni operater uređenog tržišta odmah obavješćuje svoje nadležno tijelo i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje o značajnim kršenjima svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom.

Nadležno tijelo ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje dostavlja informacije iz prvog podstavka ESMA-i i tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 67. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU.

U vezi s postupanjem koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 nadležno tijelo ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje uvjeravaju se da se takvo ponašanje provodi ili se provodilo prije nego što obavijeste tijela drugih država članica imenovana u skladu s člankom 67. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU.

Ako je ESMA nadležno tijelo, ESMA uzima u obzir informacije dostavljene u skladu s ovim stavkom, osobito pri procjeni moguće povrede stavka 1. koju je počinilo uređeno tržište. ESMA može od nacionalnog tijela za praćenje zatražiti da dostavi sve dodatne informacije potrebne za tu procjenu.

Ako je ESMA nadležno tijelo, a nacionalno tijelo za praćenje smatra da tržišni operater nije dostavio informacije iz ovog stavka ili ih nije pravodobno dostavio, nacionalno tijelo za praćenje o tome obavješćuje ESMA-u. ESMA u roku od 20 radnih dana ocjenjuje je li tržišni operater prekršio svoje obveze iz prvog podstavka i poduzima odgovarajuće mjere.

3. Tržišni operater bez odgode dostavlja potrebne informacije tijelu koje je nadležno za istrage i kazneni progon u slučaju zlouporabe na uređenom tržištu i pruža mu punu potporu u istrazi i kaznenom progonu zlouporabe tržišta koja se dogodila u sustavima uređenog tržišta ili preko njih.

Ako je ESMA nadležno tijelo uređenog tržišta, a tijelo nadležno za istragu i kazneni progon zlouporabe tržišta na takvom uređenom tržištu smatra da informacije ili pomoć iz ovog stavka nisu pruženi ili nisu pravodobno pruženi, to tijelo o tome obavješćuje ESMA-u. ESMA u roku od 20 radnih dana ocjenjuje je li tržišni operater prekršio svoje obveze iz prvog podstavka i poduzima odgovarajuće mjere.

Članak 2.o 
Prekogranične aktivnosti uređenih tržišta

1. Uređeno tržište koje ima odobrenje za rad može slobodno obavljati svoje aktivnosti unutar Unije na temelju slobode pružanja usluga ili tako da osnuje podružnicu. Te aktivnosti uključuju barem sljedeće:

(a)pružanje odgovarajućih mehanizama kako bi se članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s poslovnim nastanom u bilo kojoj državi članici olakšao pristup i trgovanje na tom uređenom tržištu;

(b)aktivnosti povezane s primanjem članova ili sudionika na to uređeno tržište;

(c)aktivnosti povezane s uvrštavanjem financijskih instrumenata za trgovanje na tom uređenom tržištu.

2. Tržišni operater uređenog tržišta koje ima odobrenje za rad ili je podnijelo zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 2.b i namjerava obavljati aktivnosti na državnom području druge države članice osigurava da uređeno tržište obavijesti svoje nadležno tijelo o tome u kojoj državi članici namjerava obavljati aktivnosti. Nadležno tijelo u roku od sedam radnih dana dostavlja te podatke tijelu imenovanom u skladu s člankom 67. Direktive 2014/65/EU u državi članici u kojoj uređeno tržište namjerava obavljati aktivnosti. Ako ESMA nije nadležno tijelo, ona može zatražiti pristup tim podacima u skladu s postupkom i pod uvjetima utvrđenim člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Nadležno tijelo uređenog tržišta na zahtjev tijela imenovanog u skladu s člankom 67. Direktive 2014/65/EU u državi članici u kojoj uređeno tržište namjerava obavljati ili obavlja aktivnosti bez nepotrebne odgode dostavlja imena članova ili sudionika uređenog tržišta koji imaju poslovni nastan u toj državi članici.

Ako uređeno tržište osnuje podružnicu, podaci iz prvog podstavka uključuju:

(a)zadaće koje će podružnica obavljati;

(b)organizacijsku strukturu podružnice;

(c)adresu u državi članici u kojoj uređeno tržište namjerava osnovati podružnicu;

(d)imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom.

3. Tržišni operater uređenog tržišta u slučaju promjene podataka dostavljenih u skladu sa stavkom 2. osigurava da uređeno tržište o promjeni pismeno obavijesti nadležno tijelo najmanje sedam radnih dana prije provedbe promjene. Nadležno tijelo u roku od sedam radnih dana o toj promjeni obavješćuje tijelo imenovano u skladu s člankom 67. Direktive 2014/65/EU u državi članici u kojoj uređeno tržište obavlja aktivnosti.

4. Države članice ne određuju dodatne pravne ni administrativne zahtjeve u vezi s prekograničnom aktivnošću uređenih tržišta na svojem državnom području.

POGLAVLJE 2. 
Zahtjevi za MTP-ove i OTP-ove

Članak 2.p 
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad MTP-ovima i OTP-ovima kojima upravlja tržišni operater

Nadležno tijelo tržišnom operateru izdaje odobrenje za upravljanje MTP-om ili OTP-om nakon prethodne provjere njegove usklađenosti s odredbama utvrđenima u ovom poglavlju.

Članak 2.q 
Odobrenje, kontinuirani nadzor i oduzimanje odobrenja investicijskih društava za upravljanje MTP-ovima ili OTP-ovima

1. Ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa za investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja i ako investicijsko društvo koje podnosi zahtjev pripada istoj grupi kao i to investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja, ESMA je ovlaštena izdati odobrenje za rad tom investicijskom društvu koje podnosi zahtjev ako ono namjerava isključivo upravljati MTP-om i/ili OTP-om.

2. ESMA redovito provjerava usklađenost investicijskog društva koje ima odobrenje za rad u skladu sa stavkom 1. sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i glavi II. Direktive 2014/65/EU.

3. ESMA može oduzeti odobrenje za rad izdano investicijskom društvu u skladu sa stavkom 1. ako su ispunjeni uvjeti za oduzimanje iz članka 8. Direktive 2014/65/EU.

4. ESMA za potrebe obavljanja zadaća koje su joj dodijeljene ovim člankom primjenjuje nacionalne odredbe matične države članice investicijskog društva kojima se prenosi Direktiva 2014/65/EU, tumačene na način koji je u skladu s pravom Unije.

5. Ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa za investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja, investicijsko društvo koje pripada istoj grupi kao i to investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja i koje podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje investicijskih usluga ili obavljanje investicijskih aktivnosti, što među ostalim uključuje upravljanje MTP-om ili OTP-om, taj zahtjev podnosi nadležnom tijelu svoje matične države članice.

Nadležno tijelo matične države članice bez nepotrebne odgode ESMA-i dostavlja taj zahtjev i sve informacije koje je investicijsko društvo dostavilo u svrhu traženja odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om.

ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om u roku od 10 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojeg investicijsko društvo treba dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje investicijsko društvo.

ESMA u roku od 60 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva izdaje mišljenje o izdavanju odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om i to mišljenje bez nepotrebne odgode dostavlja nadležnom tijelu matične države članice.

Nadležno tijelo matične države članice donosi obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad na temelju mišljenja koje je dostavila ESMA i u roku od pet radnih dana od donošenja odluke o njoj obavješćuje investicijsko društvo. Nadležno tijelo odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om ako ESMA izda negativno mišljenje.

6. Nadležno tijelo matične države članice može oduzeti odobrenje za rad iz prethodnog stavka ako ga ESMA obavijesti da je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 8. Direktive 2014/65/EU u vezi s upravljanjem MTP-om ili OTP-om. Ako nadležno tijelo oduzme odobrenje za rad, o tome obavješćuje investicijsko društvo.

7. Stavci od 1. do 6. primjenjuju se i na investicijsko društvo koje pripada istoj grupi kao i središnja druga ugovorna strana ili CSD koji podliježu nadzoru ESMA-e.

8. Stavci od 1. do 7. primjenjuju se od trenutka kad ESMA postane nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa.

Članak 2.r 
Proširenje odobrenja za rad investicijskih društava koja već upravljaju MTP-ovima ili OTP-ovima

1. Investicijsko društvo kojem je ESMA već izdala odobrenje za rad na temelju članka 2.q stavka 1., a koje zatraži proširenje odobrenja za rad kako bi proširilo svoje poslovanje na dodatne investicijske usluge ili aktivnosti ili pomoćne usluge koje nisu bile predviđene u vrijeme izdavanje prvobitnog odobrenja za rad, ESMA-i podnosi zahtjev za proširenje odobrenja za rad.

2. Ako se zahtjev iz stavka 1. odnosi na investicijske usluge ili aktivnosti koje nisu upravljanje MTP-om ili OTP-om, ESMA bez nepotrebne odgode dostavlja taj zahtjev i sve informacije koje je investicijsko društvo dostavilo u tu svrhu nadležnom tijelu matične države članice investicijskog društva.

Nadležno tijelo iz prvog podstavka ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 10 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo određuje rok do kojeg investicijsko društvo treba dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, nadležno tijelo o tome obavješćuje investicijsko društvo.

Nadležno tijelo u roku od 60 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva izdaje mišljenje o proširenju odobrenja za rad i to mišljenje bez nepotrebne odgode dostavlja ESMA-i.

ESMA donosi obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad na temelju mišljenja koje je dostavilo nadležno tijelo i u roku od pet radnih dana od donošenja odluke o njoj obavješćuje investicijsko društvo. ESMA odbija zahtjev za proširenje odobrenja za rad ako nadležno tijelo izda negativno mišljenje.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 2.q stavak 3., ESMA oduzima odobrenje za rad iz članka 2.q u vezi s uslugama ili aktivnostima iz stavka 1. ako nadležno tijelo matične države članice investicijskog društva dostavi obrazloženo mišljenje u kojem zaključuje da je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 8. Direktive 2014/65/EU u vezi s investicijskim uslugama ili aktivnostima iz stavka 1. Ako ESMA oduzme odobrenje za rad, o tome obavješćuje investicijsko društvo.

4. ESMA pri obavljanju zadaća koje su joj dodijeljene ovim člankom primjenjuje nacionalne odredbe matične države članice investicijskog društva kojima se prenosi Direktiva 2014/65/EU, tumačene na način koji je u skladu s pravom Unije.

5. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se od trenutka kad ESMA postane nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa.

Članak 2.s 
Proširenje odobrenja za rad investicijskih društava koja namjeravaju upravljati MTP-ovima ili OTP-ovima

1. Ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa za investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja, investicijsko društvo koje pripada istoj grupi kao i to investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju značajnim mjestom trgovanja i koje podnosi zahtjev za proširenje odobrenja za rad radi upravljanja MTP-om ili OTP-om, taj zahtjev podnosi nadležnom tijelu svoje matične države članice.

Nadležno tijelo matične države članice bez nepotrebne odgode ESMA-i dostavlja taj zahtjev i sve informacije koje je investicijsko društvo dostavilo u tu svrhu.

ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva za odobrenje u roku od 10 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojeg investicijsko društvo treba dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje investicijsko društvo.

ESMA u roku od 60 radnih dana od primitka potpunog zahtjeva izdaje mišljenje o proširenju odobrenja za rad i to mišljenje bez nepotrebne odgode dostavlja nadležnom tijelu matične države članice.

Nadležno tijelo matične države članice donosi obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad na temelju mišljenja koje je dostavila ESMA i u roku od pet radnih dana od donošenja odluke o njoj obavješćuje investicijsko društvo. Nadležno tijelo odbija zahtjev za proširenje odobrenja za rad ako ESMA izda negativno mišljenje.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 8. Direktive 2014/65/EU, nadležno tijelo matične države članice oduzima odobrenje za rad u vezi s upravljanjem MTP-om ili OTP-om ako mu ESMA dostavi obrazloženo mišljenje u kojem zaključuje da je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 8. Direktive 2014/65/EU u vezi s upravljanjem MTP-om ili OTP-om. Ako nadležno tijelo oduzme odobrenje za rad, o tome obavješćuje investicijsko društvo.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se i na investicijsko društvo koje pripada istoj grupi kao i središnja druga ugovorna strana ili CSD koji podliježu nadzoru ESMA-e ako to investicijsko društvo traži proširenje svojeg odobrenja radi upravljanja MTP-om ili OTP-om.

4. Stavci od 1. do 3. primjenjuju se od trenutka kad ESMA postane nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa.

Članak 2.t 
Kontinuirani nadzor

1. ESMA redovito provjerava usklađenost investicijskih društava koja imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 2.q stavkom 5., člankom 2.r i člankom 2.s sa zahtjevima utvrđenima u ovoj glavi i, kad je riječ o aspektima koji su relevantni za upravljanje MTP-om ili OTP-om, s nacionalnim odredbama kojima se prenosi članak 16. Direktive 2014/65/EU iz matične države članice tog investicijskog društva, tumačenima na način koji je u skladu s pravom Unije.

2. Nadležno tijelo matične države članice investicijskih društava koja imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 2.q stavkom 5., člankom 2.r i člankom 2.s redovito provjerava njihovu usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u nacionalnim odredbama koje je u okviru provedbe glave II. Direktive 2014/65/EU donijela matična država članica tih investicijskih društava.

3. Kako bi se zajamčilo djelotvorno i učinkovito izdavanje odobrenja za rad te kontinuirani nadzor investicijskih društava u skladu s člankom 2.q stavkom 5., člankom 2.r i člankom 2.s, ESMA i nadležno tijelo matične države članice investicijskog društva sklapaju dogovor o suradnji.

4. Stavci od 1. do 3. primjenjuju se od trenutka kad ESMA postane nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa.

Članak 2.u 
Usklađenost s pravilima MTP-a ili OTP-a i drugim pravnim obvezama

1. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om uspostavljaju transparentna pravila i postupke za korektno i uredno trgovanje te uspostavljaju objektivne kriterije za učinkovito izvršavanje naloga. Moraju imati mjere za odgovarajuće upravljanje tehničkim aspektima platforme te uspostaviti djelotvorne postupke za eventualne poremećaje u sustavu.

2. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om uspostavljaju transparentna pravila u vezi s kriterijima utvrđivanja financijskih instrumenata kojima se može trgovati u okviru njihovih sustava.

Prema potrebi, investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om dostavljaju dostatne javno dostupne podatke ili su dužni uvjeriti se da postoji pristup tim podacima kako bi korisnici mogli donijeti odluku o ulaganju, uzimajući u obzir vrstu korisnika i instrumenata kojima se trguje.

3. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om pridržavaju se članka 2.f stavka 1. točaka (a), (f) i (g), članka 2.g, članka 2.h, članka 2.l stavka 1., članka 2.m stavka 1., članka 2.n stavka 1., članka 2.n stavka 2. prvog podstavka i članka 2.n stavka 3. prvog podstavka te u tu svrhu uspostavljaju sve potrebne djelotvorne sustave, postupke i mjere.

4. Članak 2.m stavak 2., članak 2.n stavak 2. drugi, treći, četvrti i peti podstavak te članak 2.n stavak 3. drugi podstavak primjenjuju se mutatis mutandis na investicijska društva i tržišne operatere koji upravljaju MTP-om ili OTP-om.

5. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om jasno obavješćuju svoje članove ili sudionike o njihovim obvezama povezanima s namirom transakcija izvršenih na toj platformi. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om uspostavljaju potrebne mjere kako bi se olakšala djelotvorna namira transakcija zaključenih u okviru sustava tog MTP-a ili OTP-a.

6. Ako se prenosivim vrijednosnim papirom uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu trguje i na MTP-u ili OTP-u bez suglasnosti izdavatelja, izdavatelj nema nikakvu obvezu početnog, stalnog ili ad hoc objavljivanja financijskih podataka prema tom MTP-u ili OTP-u.

7. Svako investicijsko društvo i tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om odmah postupa po naputku svojeg nadležnog tijela ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnog tijela za praćenje u skladu s člankom 69. stavkom 2. Direktive 2014/65/EU o suspenziji ili isključenju financijskih instrumenata iz trgovanja.

8. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ili OTP-om nadležnom tijelu dostavljaju detaljan opis funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uključujući sve poveznice s uređenim tržištem, MTP-om, OTP-om ili sistematskim internalizatorom u vlasništvu istog investicijskog društva ili tržišnog operatera odnosno informaciju o njihovu sudjelovanju, te popis njihovih članova, sudionika i/ili korisnika, ne dovodeći u pitanje članak 2.z stavke 1., 4. i 5. Nadležna tijela te informacije na zahtjev dostavljaju ESMA-i i, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnim tijelima za praćenje.

Članak 2.v 
Suspenzija i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja na MTP-u ili OTP-u

1. Ne dovodeći u pitanje pravo nadležnog tijela ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnog tijela za praćenje da zatraži suspenziju ili isključenje financijskog instrumenta iz trgovanja na temelju članka 69. stavka 2. Direktive 2014/65/EU, investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om može suspendirati ili isključiti financijski instrument iz trgovanja u okolnostima iz članka 2.k stavka 1.

2. Članak 2.k stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis u slučaju kad investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om suspendira ili isključi iz trgovanja financijski instrument i izvedenice iz točaka od 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU koje su povezane s tim financijskim instrumentom.

Članak 2.w 
Prekogranične aktivnosti MTP-ova i OTP-ova

Članak 2.o primjenjuje se mutatis mutandis na investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravlja MTP-om ili OTP-om.

Članak 2.x 
Posebni zahtjevi za MTP-e

1. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om, osim ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u članku 16. Direktive 2014/65/EU i ove Uredbe, uspostavljaju i provode nediskrecijska pravila za izvršenje naloga u sustavu.

2. Pri usklađivanju s člankom 2.l stavkom 1. investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om osiguravaju da su pravila kojima se uređuje pristup MTP-u u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 2.l stavku 3.

Kad investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om kao članove ili sudionike prihvaćaju osobe koje su već članovi ili sudionici drugog uređenog tržišta ili MTP-a, smatraju da su te osobe usklađene s člankom 2.l stavkom 3. točkom (a) bez daljnje procjene. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om također smatraju da su te osobe usklađene s člankom 2.l stavkom 3. točkama (b) i (c) bez daljnje procjene ako te osobe zatraže da postanu članovi ili sudionici u vezi s trgovanjem razredom financijskih instrumenata za koji su već članovi ili sudionici drugog uređenog tržišta ili MTP-a.

3. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju MTP-om:

(a)moraju biti primjereno opremljeni za upravljanje rizicima kojima je MTP izložen, provedbu odgovarajućih mehanizama i sustava za utvrđivanje svih značajnih rizika za njegovo poslovanje i uspostavu djelotvornih mjera za ublažavanje tih rizika;

(b)moraju primjenjivati rješenja koja olakšavaju neometano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru sustava MTP-a; i

(c)u vrijeme izdavanja odobrenja i kontinuirano moraju imati dovoljna financijska sredstva za uredno funkcioniranje MTP-a, vodeći računa o vrsti i opsegu zaključenih transakcija na tržištu te rasponu i stupnju rizika kojima je izložen;

Ako u svrhu usklađenosti sa zahtjevima iz ovog stavka prvog podstavka točaka (a) i (b) investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om upotrebljava resurse ili se oslanja na obavljanje funkcija drugog subjekta koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao to investicijsko društvo ili tržišni operater, oslanjanje na taj subjekt ne smatra se izdvajanjem poslovnih procesa za potrebe ove Uredbe ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3.a. Lokacija subjekta koji upotrebljava svoje resurse ili obavlja funkcije kako bi tržišni operater ispunio zahtjeve iz ovog stavka prvog podstavka točaka (a) i (b) u Uniji nije relevantna za procjenu usklađenosti koju provodi nadležno tijelo.

3.a Oslanjanje investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja MTP-om na drugi subjekt koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao i to investicijsko društvo ili tržišni operater ne smatra se izdvajanjem poslovnih procesa na temelju stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om i drugi subjekt u grupi koji će upotrijebiti svoje resurse ili obavljati funkcije za to investicijsko društvo ili tržišnog operatera uspostavili su mjere koje osiguravaju da taj subjekt unutar iste grupe surađuje s nadležnim tijelom investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja MTP-om u vezi s tom upotrebom resursa ili tim obavljanjem funkcija;

(b)investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om uspostavio je odgovarajuće mjere pomoću kojih se jasno uočavaju i prevladavaju potencijalne negativne posljedice bilo kakvog sukoba interesa između investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja MTP-om i drugog subjekta u grupi koji će upotrijebiti svoje resurse ili obavljati funkcije za taj MTP na upravljanje MTP-om ili njegove članove ili sudionike.

Pri upotrebi resursa drugog subjekta unutar iste grupe ili oslanjanju na njega za obavljanje funkcija investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ostaje u potpunosti odgovoran za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU.

Države članice ne određuju dodatne zahtjeve za upotrebu resursa drugog subjekta koji se nalazi u Uniji i pripada istoj grupi kao i investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om u skladu sa stavkom 3.

4. Članci 24. i 25., članak 27. stavci 1., 2. i od 4. do 10. te članak 28. Direktive 2014/65/EU ne primjenjuju se na transakcije zaključene prema pravilima MTP-a između njegovih članova ili sudionika i MTP-a i njegovih članova ili sudionika u pogledu korištenja MTP-a. Međutim, članovi ili sudionici MTP-a dužni su ispunjavati obveze iz članaka 24., 25., 27. i 28. Direktive 2014/65/EU u odnosu na svoje klijente kad u njihovo ime izvršavaju naloge preko sustava MTP-a.

5. Investicijska društva ili tržišni operateri koji upravljaju MTP-om ne izvršavaju naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala i ne trguju za vlastiti račun uparivanjem naloga.

Članak 2.y 
Rastuća tržišta MSP-ova

1. Operater MTP-a može svojem nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za registraciju MTP-a ili njegova segmenta kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća.

2. Nadležno tijelo može registrirati MTP ili segment MTP-a kao rastuće tržište MSP-ova ako primi zahtjev iz stavka 1. i uvjeri se da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. u slučaju MTP-a ili uvjeti iz stavka 3.a u slučaju segmenta MTP-a.

3. MTP-ovi osiguravaju sljedeće:

(a)najmanje 50 % izdavatelja čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na MTP-u jesu MSP-ovi u vrijeme kad je MTP registriran kao rastuće tržište MSP-ova i u svakoj kalendarskoj godini nakon toga;

(b)utvrđeni su odgovarajući kriteriji za početno i daljnje uvrštenje financijskih instrumenata izdavatelja za trgovanje na tržištu;

(c)pri početnom uvrštenju financijskih instrumenata za trgovanje na tržištu objavljeno je dovoljno informacija kako bi ulagatelji mogli donijeti utemeljenu odluku o tome hoće li ulagati u financijske instrumente, bilo u obliku odgovarajućeg dokumenta o uvrštenju, bilo u obliku prospekta ako su zahtjevi iz Uredbe (EU) 2017/1129 primjenjivi na javnu ponudu povezanu s početnim uvrštenjem financijskog instrumenta za trgovanje na MTP-u;

(d)izdavatelj na tržištu ili druga osoba u njegovo ime dostavlja odgovarajuće redovite financijske izvještaje, kao što su revidirani godišnji izvještaji;

(e)izdavatelji na tržištu kako su definirani člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti kako su definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 i s njima usko povezane osobe kako su definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 ispunjavaju relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014;

(f)regulatorne informacije o izdavateljima na tržištu pohranjene su i diseminirane javnosti;

(g)uspostavljeni su učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na tom tržištu u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014.

3.a Na relevantni segment MTP-a primjenjuju se učinkovita pravila, sustavi i postupci kojima se jamči ispunjavanje uvjeta iz stavka 3. i svih sljedećih uvjeta:

(a)segment MTP-a koji je registriran kao „rastuće tržište MSP-ova” jasno je odvojen od ostalih tržišnih segmenata kojima upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om, što se među ostalim dokazuje različitim nazivom, različitim pravilnikom, različitom strategijom trgovanja i različitom javnom promidžbom, kao i specifičnom identifikacijskom oznakom tržišta dodijeljenom segmentu koji je registriran kao segment rastućeg tržišta MSP-ova;

(b)transakcije izvršene na predmetnom segmentu rastućeg tržišta MSP-ova jasno se razlikuju od drugih tržišnih aktivnosti na drugim segmentima MTP-a;

(c)MTP na zahtjev svojeg nadležnog tijela dostavlja detaljan popis instrumenata uvrštenih na dotični segment rastućeg tržišta MSP-ova, kao i sve informacije o poslovanju tog segmenta koje nadležno tijelo može zatražiti.

4. Usklađenost investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja MTP-om ili njegovim segmentom s uvjetima iz stavaka 3. i 3.a ne dovodi u pitanje usklađenost tog investicijskog društva ili tržišnog operatera s drugim obvezama na temelju ove Uredbe i Direktive 2014/65/EU koje se odnose na upravljanje MTP-ima. Ne dovodeći u pitanje stavak 7., investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ili njegovim segmentom može odrediti dodatne uvjete.

5. Nadležno tijelo MTP-a može deregistrirati MTP ili njegov segment kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u sljedećim slučajevima:

(a)investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ili njegovim segmentom podnio je zahtjev za njegovo brisanje iz registra;

(b)uvjeti iz stavka 3. ili 3.a više nisu ispunjeni za MTP ili njegov segment.

6. Ako nadležno tijelo MTP-a registrira ili deregistrira MTP ili njegov segment kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s ovim člankom, to tijelo, ako ono nije ESMA, bez odgode o tome obavješćuje ESMA-u. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis rastućih tržišta MSP-ova.

7. Ako je financijski instrument izdavatelja uvršten za trgovanje na jednom rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća, on se također može uvrstiti za trgovanje na drugom mjestu trgovanja samo kad je izdavatelj obaviješten i kada se ne usprotivi. Ako je to drugo mjesto trgovanja zapravo drugo rastuće tržište MSP-ova ili segment rastućeg tržišta MSP-ova, izdavatelj nema nikakve obveze u vezi s korporativnim upravljanjem ili početnim, stalnim ili ad hoc objavljivanjem u odnosu na to drugo rastuće tržište MSP-ova. Ako to drugo mjesto trgovanja nije rastuće tržište MSP-ova, izdavatelja se obavješćuje o svim obvezama koje će imati u vezi s korporativnim upravljanjem ili početnim, stalnim ili ad hoc objavljivanjem u odnosu na to drugo mjesto trgovanja.

Članak 2.z 
Posebni zahtjevi za OTP-ove

1. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju OTP-om uspostavljaju mehanizme kojima se sprečava izvršenje naloga klijenata na OTP-u uz korištenje vlastitog kapitala investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja OTP-om ili bilo kojeg subjekta koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao investicijsko društvo ili tržišni operater.

2. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju OTP-om mogu trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i određenim izvedenicama samo kad je klijent pristao na to.

Investicijska društva ili tržišni operateri koji upravljaju OTP-om ne smiju se koristiti trgovanjem za vlastiti račun uparivanjem naloga za izvršavanje naloga klijenata na OTP-u izvedenicama koje se odnose na razred izvedenica za koji je određeno da podliježe obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju OTP-om utvrđuju postupke za osiguranje usklađenosti s definicijom trgovanja za vlastiti račun uparivanjem naloga iz članka 4. stavka 1. točke 38. Direktive 2014/65/EU.

3. Investicijska društva i tržišni operateri koji upravljaju OTP-om mogu trgovati za vlastiti račun i bez uparivanja naloga samo u pogledu državnih dužničkih vrijednosnih papira za koje ne postoji likvidno tržište.

4. Upravljanje OTP-om i sistematskim internalizatorom ne mogu se odvijati unutar istog pravnog subjekta. OTP se ne povezuje sa sistematskim internalizatorom na način koji bi omogućio povezivanje naloga na OTP-u i naloga ili ponuda u sistematskom internalizatoru. OTP se ne povezuje s drugim OTP-om na način koji bi omogućio povezivanje naloga na različitim OTP-ima.

5. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om može angažirati drugo investicijsko društvo za provođenje održavanja tržišta na OTP-u na neovisnoj osnovi.

Za potrebe ovog članka smatra se da investicijsko društvo ne provodi neovisno održavanje tržišta na OTP-u ako je blisko povezano s investicijskim društvom ili tržišnim operaterom koji upravlja OTP-om.

6. Izvršavanje naloga na OTP-u provodi se na diskrecijskoj osnovi.

Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om koristi diskrecijsko pravo samo u jednoj ili u obje sljedeće situacije:

(a)pri odlučivanju o davanju ili povlačenju naloga na OTP-u kojim upravlja;

(b)pri donošenju odluke o neuparivanju određenog naloga klijenta s nalozima koji su dostupni u sustavima u određenom trenutku, pod uvjetom da je to u skladu s posebnim uputama primljenima od klijenta i obvezama iz članka 27.

Kod sustava koji uparuje naloge klijenata investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om može odlučiti hoće li, kada i koliko naloga od njih dva ili više upariti u sustavu. U skladu sa stavcima 1., 2., 4. i 5. i ne dovodeći u pitanje stavak 3., u vezi sa sustavom koji organizira transakcije nevlasničkim instrumentima investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja OTP-om može olakšati pregovore između klijenata kako bi u jednoj transakciji spojio dva ili više potencijalno podudarnih trgovinskih interesa.

Tom se obvezom ne dovode u pitanje članci 2.u i 27. Direktive 2014/65/EU.

7. Nadležno tijelo može, kad investicijsko društvo ili tržišni operater zatraži odobrenje za upravljanje OTP-om ili na ad hoc osnovi, od njega zahtijevati detaljno objašnjenje o tome zašto sustav nije istovjetan i ne može poslovati kao uređeno tržište, MTP ili sistematski internalizator te detaljan opis toga kako će se koristiti diskrecijsko pravo, osobito kad se nalog OTP-u može povući, i kada i kako će se dva ili više naloga klijenata upariti unutar OTP-a. Osim toga, investicijsko društvo ili tržišni operater OTP-a nadležnom tijelu dostavlja informacije kojima objašnjava kako koristi trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga. Nadležno tijelo nadzire investicijsko društvo ili tržišnog operatera pri trgovanju za vlastiti račun uparivanjem naloga kako bi se osigurala usklađenost s definicijom takvog trgovanja i kako trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga ne bi dovelo do sukoba interesa između investicijskog društva ili tržišnog operatera i njegovih klijenata.

8. Članci 24., 25., 27. i 28. Direktive 2014/65/EU primjenjuju se na transakcije zaključene na OTP-u.

POGLAVLJE 3. 
Paneuropski tržišni operateri

Članak 2.za 
Odobrenje za rad paneuropskih tržišnih operatera

1. Svaka pravna osoba koja namjerava upravljati više od jednim mjestom trgovanja u više od jedne države članice može od [Ured za publikacije: unijeti datum od kojeg ESMA postaje nadležno tijelo u skladu s člankom 38.fa] ESMA-i podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kao paneuropski tržišni operater. 

2. ESMA izdaje odobrenje za rad paneuropskom tržišnom operateru za potrebe ove glave: 

(a)ako je paneuropski tržišni operater pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji; i 

(b)ako paneuropski tržišni operater i mjesta trgovanja kojima namjerava upravljati ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj glavi.

3. U odobrenju za rad iz stavka 2. navode se mjesta trgovanja kojima je paneuropski tržišni operater ovlašten upravljati i države članice u kojima se ona nalaze ili u kojima se njima upravlja. Ako paneuropski tržišni operater koji ima odobrenje za rad želi proširiti svoje poslovanje kako bi upravljao dodatnim mjestima trgovanja, ESMA-i podnosi zahtjev za proširenje tog odobrenja. 

4. Paneuropski tržišni operater u svakom trenutku mora ispunjavati uvjete za odobrenje za rad iz ove glave. Paneuropski tržišni operater bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u o svim bitnim promjenama uvjeta za odobrenje za rad, među ostalim o promjenama popisa mjesta trgovanja kojima namjerava upravljati.

5. ESMA uspostavlja registar svih paneuropskih tržišnih operatera u Uniji. Registar je javno dostupan te sadržava popis svih mjesta trgovanja kojima upravlja paneuropski tržišni operater i država članica u kojima se ta mjesta trgovanja nalaze ili u kojima se njima upravlja. Redovito se ažurira. 

Članak 2.zb 
Postupak izdavanja odobrenja za rad paneuropskom tržišnom operateru

1. Podnositelj zahtjeva koji traži izdavanje odobrenja za rad kao paneuropski tržišni operater podnosi zahtjev ESMA-i. Taj zahtjev mora sadržavati sve informacije koje su ESMA-i potrebne da procijeni je li paneuropski tržišni operater u trenutku izdavanja prvobitnog odobrenja za rad uspostavio sve potrebne mehanizme kako bi udovoljio obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi.

2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva za odobrenje u roku od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. 

3. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok u kojem paneuropski tržišni operater koji je podnio zahtjev treba dostaviti dodatne informacije. 

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje paneuropskog tržišnog operatera. O tome obavješćuje i relevantna nacionalna tijela za praćenje. 

4. ESMA u roku od šest mjeseci od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuje usklađenost paneuropskog tržišnog operatera i mjesta trgovanja kojima paneuropski tržišni operater namjerava upravljati s ovom glavom. Donosi obrazloženu odluku o izdavanju odobrenja ili odbijanju zahtjeva te u roku od pet radnih dana od donošenja obavješćuje paneuropskog tržišnog operatera koji je podnio zahtjev. O tome obavješćuje i relevantna nacionalna tijela za praćenje.

5. Odstupajući od članaka 2.b i 2.p, mjesta trgovanja kojima upravlja paneuropski tržišni operater ne traže odobrenje za rad u državi članici u kojoj se nalaze ili u kojoj se njima upravlja u skladu s poglavljem 1. i poglavljem 2. ove glave.

6. U slučajevima u kojima paneuropski tržišni operater namjerava postati operater mjesta trgovanja kojim upravlja tržišni operater ili investicijsko društvo koje nije ista pravna osoba i ne pripada grupi kojoj pripada taj paneuropski tržišni operater, paneuropski tržišni operater u sklopu svojeg zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ili zahtjeva za proširenje poslovanja kako bi upravljao dodatnim mjestima trgovanja podnosi izjavu tog tržišnog operatera ili investicijskog društva u kojoj ono potvrđuje da namjerava prenijeti mjesto trgovanja kojim upravlja paneuropskom tržišnom operateru. Odobrenje za rad iz članka 2.za stavka 2. izmjenjuje se u skladu s tim. 

7. Odobrenje za rad koje je izdano uređenom tržištu u skladu s člankom 2.a ili tržišnom operateru ili investicijskom društvu za upravljanje MTP-om ili OTP-om u skladu s člankom 2.p ove Uredbe ili člankom 7. Direktive 2014/65/EU smatra se opozvanim nakon što na snagu stupi odobrenje za rad ili izmijenjeni plan poslovanja paneuropskog tržišnog operatera koji obuhvaćaju upravljanje tim mjestom trgovanja, u skladu sa stavkom 6. Odobrenje za rad paneuropskog tržišnog operatera ne može se kombinirati s drugim odobrenjima za upravljanje uređenim tržištem, MTP-om ili OTP-om unutar iste grupe.

Članak 2.zc 
Oduzimanje odobrenja za rad

1. ESMA može paneuropskom tržišnom operateru oduzeti odobrenje za rad u slučajevima iz članka 2.c stavka 1.

2.   ESMA u slučaju oduzimanja odobrenja za rad obavješćuje relevantna nacionalna tijela za praćenje i, prema potrebi, tijelo imenovano u skladu s člankom 67. Direktive 2014/65/EU u državi članici u kojoj mjesta trgovanja kojima upravlja paneuropski tržišni operater obavljaju aktivnosti.

Članak 2.zd 
Zahtjevi za paneuropskog tržišnog operatera

1. Paneuropski tržišni operater mora ispunjavati sve zahtjeve koji se odnose na tržišnog operatera u skladu s ovom Uredbom.

2. Paneuropski tržišni operater odgovoran je, pod nadzorom ESMA-e i, ako je to izričito predviđeno ovom Uredbom, nacionalnih tijela za praćenje, pobrinuti se za to da su mjesta trgovanja kojima upravlja usklađena sa zahtjevima iz ove Uredbe.

Paneuropski tržišni operater ovlašten je ostvarivati ona prava koja se odnose na uređena tržišta kojima on upravlja na temelju ove Uredbe. 

Za mjesta trgovanja kojima upravlja paneuropski tržišni operater sva upućivanja na nadležno tijelo mjesta trgovanja u ovoj Uredbi smatraju se upućivanjem na ESMA-u.

Članak 2.ze 
Upravljanje mjestom trgovanja u drugoj državi članici i mjerodavno pravo

1. Države članice bez postavljanja ikakvih dodatnih pravnih ili administrativnih zahtjeva paneuropskom tržišnom operateru koji ima odobrenje za rad u skladu s člankom 2.za dopuštaju da upravlja mjestima trgovanja na njihovu državnom području na temelju slobode pružanja usluga ili tako da osnuje podružnicu, pod uvjetom da je upravljanje tim mjestima trgovanja obuhvaćeno odobrenjem za rad paneuropskog tržišnog operatera.  

2. Paneuropski tržišni operater u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 2.zb ili zahtjevu za proširenje odobrenja u skladu s člankom 2.za stavkom 3. za svako mjesto trgovanja kojim namjerava upravljati određuje državu članicu na čijem se državnom području smatra da se mjesto trgovanja nalazi ili se njime upravlja. U slučajevima kad paneuropski tržišni operater postane operater mjesta trgovanja koje već ima odobrenje za rad, smatra se da se to mjesto trgovanja nalazi ili se njime upravlja na državnom području države članice u kojoj je to mjesto trgovanja prvotno dobilo odobrenje za rad.

Kad je riječ o pitanjima koja nisu obuhvaćena izravno primjenjivim pravom Unije, nacionalno pravo kojim se uređuje trgovanje u okviru sustava mjesta trgovanja kojim upravlja paneuropski tržišni operater jest pravo države članice u kojoj se smatra da se mjesto trgovanja nalazi ili u kojoj se njime upravlja.

3. Paneuropski tržišni operater može iskoristiti prava iz sustava putovnice iz članaka 2.o i 2.w za svako mjesto trgovanja kojim upravlja. 

POGLAVLJE 4.

Popis mjesta trgovanja i ovlasti

Članak 2.zf 
Popis mjesta trgovanja

Nadležna tijela ESMA-i dostavljaju popis mjesta trgovanja koja imaju odobrenje za rad u njihovoj jurisdikciji, uključujući sve njegove izmjene. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis svih mjesta trgovanja, uključujući mjesta trgovanja za koja je ESMA nadležno tijelo.

Članak 2.zg

Regulatorni tehnički standardi i delegiranje

1.ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi:

(a)pobliže odredila pomoćne aktivnosti iz članka 2.a stavka 3.;

(b)utvrdila koje informacije treba dostaviti u skladu s člankom 2.b stavkom 1. i koje informacije treba uključiti u obavijesti iz članka 2.d stavka 8. te utvrdila standardne obrasce, predloške i postupke za dostavu tih informacija;

(c)pobliže odredila u kojoj se situaciji smatra da je osoba u mogućnosti izravno ili neizravno vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem u skladu s člankom 2.e;

(d)pobliže odredila zahtjeve kojima se osigurava da tržišni operater ima dovoljna financijska sredstva kako bi se olakšalo uredno funkcioniranje uređenog tržišta kojim upravlja u skladu s člankom 2.f;

(e)odredila koje se informacije trebaju dostaviti u skladu s člankom 2.zb stavkom 1.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. kako bi:

(a)izmijenila ovu Uredbu tako da izmijeni pragove iz članka 2.j stavaka 1. i 3. i/ili prag iz stavka 4. tog članka ako primjenjivi pragovi ograničavaju likvidnost na javnim tržištima s obzirom na financijska kretanja;

(b)dopunila ovu Uredbu tako da navede popis okolnosti koje predstavljaju značajnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta iz članka 2.k stavaka 1. i 2.;

(c)dopunila ovu Uredbu tako da utvrdi okolnosti koje pokreću zahtjev za informiranje kako je navedeno u članku 2.n stavku 2.;

(d)dopunila ovu Uredbu tako da pobliže odredi uvjete iz članka 2.y stavaka 3. i 3.a. Tim se uvjetima vodi računa o očuvanju visoke razine zaštite ulagatelja radi promicanja povjerenja ulagatelja u ta tržišta i smanjenja administrativnog opterećenja za izdavatelje na tržištu. Vodi se računa i o tome da se izbjegne brisanje iz registra ili odbijanje registracije samo zbog privremenog neispunjenja uvjeta iz stavka 3. točke (a) tog članka.

3. ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi:

(a)utvrdila zahtjeve kojima se osigurava da su sustavi trgovanja uređenih tržišta otporni i da imaju odgovarajući kapacitet, osim zahtjeva koji se odnose na digitalnu operativnu otpornost;

(b)utvrdila omjer iz članka 2.g stavka 6., uzimajući u obzir čimbenike kao što je vrijednost neizvršenih naloga u odnosu na vrijednost izvršenih transakcija;

(c)utvrdila kontrole povezane s izravnim elektroničkim pristupom vodeći računa o tome da kontrole koje se primjenjuju na sponzorirani pristup budu barem istovjetne onima koje se primjenjuju na izravan pristup tržištu;

(d)utvrdila zahtjeve kojima se osigurava da su kolokacijske usluge i strukture naknada korektne i nediskriminirajuće i da strukture naknada ne stvaraju poticaj za neuredne uvjete trgovanja ili zlouporabu tržišta;

(e)utvrdila na koji se način određuje je li uređeno tržište bitno u smislu likvidnosti u okviru financijskog instrumenta;

(f)utvrdila zahtjeve kojima se osigurava da su sustavi održavanja tržišta korektni i nediskriminirajući te minimalne obveze održavanja tržišta koje uređena tržišta moraju odrediti pri osmišljavanju sustava održavanja tržišta i uvjete u kojima zahtjev da se uspostavi sustav održavanja tržišta nije primjeren, uzimajući u obzir prirodu i opseg trgovanja na tom uređenom tržištu, kao i to omogućuje li uređeno tržište algoritamsko trgovanje u okviru svojih sustava;

(g)utvrdila zahtjeve kojima se osigurava odgovarajuće testiranje algoritama, osim testiranja digitalne operativne otpornosti, kako sustavi algoritamskog trgovanja, uključujući visokofrekventno algoritamsko trgovanje, ne bi mogli stvoriti ili doprinijeti neurednim uvjetima trgovanja na tržištu;

(h)utvrdila načela koja uređena tržišta trebaju uzeti u obzir kad uspostavljaju svoje mehanizme za zaustavljanje ili ograničavanje trgovanja u skladu s člankom 2.g stavkom 5., uzimajući u obzir likvidnost različitih razreda i podrazreda imovine, prirodu tržišnog modela i vrste korisnika te ne dovodeći u pitanje diskrecijsko pravo uređenih tržišta pri utvrđivanju tih mehanizama;

(i)utvrdila informacije koje uređena tržišta trebaju objaviti, uključujući parametre za zaustavljanje trgovanja koje uređena tržišta trebaju prijaviti nadležnim tijelima u skladu s člankom 2.g stavkom 5.;

(j)utvrdila minimalne pomake cijene ili režime pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente ako je to potrebno radi osiguravanja urednog funkcioniranja tržišta u skladu s čimbenicima u članku 2.h stavku 2. i cijenom, rasponima cijena i dubinom likvidnosti financijskih instrumenata;

(k)utvrdila minimalne pomake cijene ili režime pomaka cijene za posebne financijske instrumente koji nisu navedeni u članku 2.h stavku 1. ako je to potrebno radi osiguravanja urednog funkcioniranja tržišta u skladu s čimbenicima u članku 2.h stavku 2. i cijenom, rasponom cijena i dubinom likvidnosti financijskih instrumenata.

(l)utvrdila značajke raznih vrsta financijskih instrumenata koje uređeno tržište treba uzeti u obzir kad ocjenjuje je li financijski instrument izdan u skladu s uvjetima iz članka 2.i stavka 1. drugog podstavka za uvrštenje za trgovanje na različitim tržišnim segmentima kojima upravlja;

(m)pojasnila mjere koje uređeno tržište treba provesti kako bi se smatralo da je ispunilo obvezu provjere poštuje li izdavatelj prenosivog vrijednosnog papira svoje obveze na temelju prava Unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc objavljivanjem;

(n)pojasnila mjere koje uređeno tržište mora uvesti u skladu s člankom 2.i stavkom 3. kako bi članovima ili sudionicima olakšalo pristup informacijama objavljenima u skladu s uvjetima utvrđenima pravom Unije;

(o)utvrdila slučajeve u kojima veza između izvedenice koja je povezana s financijskim instrumentom koji je suspendiran ili isključen iz trgovanja i izvornog financijskog instrumenta podrazumijeva da i izvedenica treba biti suspendirana ili isključena iz trgovanja kako bi se postigao cilj suspenzije ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta i kako bi se osiguralo da se obveza suspenzije ili isključenja iz trgovanja izvedenica iz članka 2.k stavka 2. i članka 2.v stavka 2. primjenjuje razmjerno;

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prethodnog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. ESMA može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi utvrdila:

(a)oblik i vrijeme priopćenja i objava iz članka 2.k stavka 2. i članka 2.v stavka 2.;

(b)sadržaj i oblik opisa i obavijesti iz članka 2.g stavka 10.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prethodnog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(4)u članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Prije odobrenja izuzeća u skladu sa stavkom 1. nadležna tijela obavješćuju ESMA-u i druga nadležna tijela o namjeravanoj primjeni svakog pojedinog izuzeća i objašnjavaju njegovo funkcioniranje, što uključuje pojedinosti o mjestu trgovanja ako je referentna cijena određena na način opisan u stavku 1. točki (a). Obavijest o namjeri odobrenja izuzeća daje se najmanje četiri mjeseca prije namjeravanog stupanja izuzeća na snagu. U roku od dva mjeseca po primitku obavijesti ESMA dotičnom nadležnom tijelu, ako to tijelo nije ESMA, dostavlja neobvezujuće mišljenje u kojem se ocjenjuje usklađenost svakog izuzeća sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1. i navedenima u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 6. Ako to nadležno tijelo odobri izuzeće, a nadležno tijelo druge države članice ne složi se s tim, prvo nadležno tijelo može pitanje ponovno uputiti ESMA-i, koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA prati primjenu izuzeća i podnosi godišnje izvješće Komisiji o tome kako se izuzeća primjenjuju u praksi.”;

(5)u članku 7. stavku 1. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako nadležno tijelo koje nije ESMA odobri odgođeno objavljivanje, a nadležno tijelo druge države članice ne složi se s odgodom ili s djelotvornom primjenom odobrenja, prvo nadležno tijelo može pitanje ponovno uputiti ESMA-i, koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(6)u članku 8.a stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Pri primjeni središnje knjige limitiranih naloga ili sustava trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju MTP-om ili OTP-om objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su preko njihovih sustava objavljene za OTC izvedenice denominirane u eurima, japanskim jenima, američkim dolarima ili funtama sterlinga, a nisu terminski ugovori o kamatnoj stopi ni ugovori o razmjeni promjenjive za promjenjivu kamatnu stopu u jednoj valuti, te:”;

(7)članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prije odobrenja izuzeća u skladu sa stavkom 1. nadležna tijela obavješćuju ESMA-u i druga nadležna tijela o namjeravanoj primjeni svakog pojedinog izuzeća za izuzeće i objašnjavaju njegovo funkcioniranje. Obavijest o namjeri odobrenja izuzeća daje se najmanje četiri mjeseca prije namjeravanog stupanja izuzeća na snagu. U roku od dva mjeseca po primitku obavijesti ESMA dotičnom nadležnom tijelu, ako to tijelo nije ESMA, dostavlja mišljenje u kojem se ocjenjuje usklađenost izuzeća sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1. i navedenima u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 5. Ako nadležno tijelo koje nije ESMA odobri izuzeće, a nadležno tijelo druge države članice ne složi se s tim, prvo nadležno tijelo može pitanje ponovno uputiti ESMA-i, koja može postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA prati primjenu izuzeća i Komisiji podnosi godišnje izvješće o tome kako se ona primjenjuju u praksi.”;

(b)u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije obveza iz članka 8. relevantno nadležno tijelo, ako ono nije ESMA, obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što prije izdaje mišljenje o tome je li suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i drugim podstavkom.”;

(8)u članku 11. stavku 2. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije u skladu s prvim podstavkom relevantno nadležno tijelo, ako to tijelo nije ESMA, obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što prije izdaje mišljenje o tome je li suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i četvrtim podstavkom.”;

(9)u članku 11.a stavku 2. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije u skladu s prvim podstavkom relevantno nadležno tijelo, ako to tijelo nije ESMA, obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što prije izdaje mišljenje o tome je li suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i četvrtim podstavkom.”;

(1)u članku 14. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Kako bi se osiguralo učinkovito vrednovanje dionica, potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima, fondova čijim se udjelima trguje na burzi, certifikata i drugih sličnih financijskih instrumenata i povećala mogućnost da investicijska društva postignu najbolje uvjete za svoje klijente, ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila:

(a)aranžmane za objavu obvezujuće ponude u skladu sa stavkom 1.;

(b)prag iz stavka 2., kojim se uzimaju u obzir međunarodna najbolja praksa, konkurentnost društava iz Unije, važnost tržišnog učinka i učinkovitost formiranja cijena te koji ne smije biti ispod dvostruke uobičajene veličine tržišta;

(c)minimalnu veličinu ponude iz stavka 3., koja ne smije prijeći 90 % praga iz stavka 2. i biti ispod uobičajene veličine tržišta;

(d)odražavaju li cijene prevladavajuće tržišne uvjete u skladu sa stavkom 3.;

(e)uobičajenu veličinu tržišta u skladu sa stavkom 4.;

(f)aranžmane za utvrđivanje naloga malih ulagatelja kako je navedeno u članku 15. stavku 2.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(2)u članku 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Sistematski internalizatori izvršavaju naloge svojih klijenata povezane s dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima za koje su oni sistematski internalizatori prema cijenama objavljenima u trenutku zaprimanja naloga, pri čemu poštuju članak 27. Direktive 2014/65/EU.

U opravdanim slučajevima, međutim, naloge mogu izvršiti i prema boljoj cijeni uz uvjet:

(a)da je cijena u okviru objavljenog raspona blizu tržišnih uvjeta; i

(b)u slučaju naloga malih ulagatelja, oni odmah, a u svakom slučaju prije izvršenja, ažuriraju svoje javne ponude kako bi bile u skladu s poboljšanjem cijene.

Nalog malog ulagatelja za potrebe drugog podstavka nalog je malog ulagatelja kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 11. Direktive 2014/65/EU i volumena je do praga iz članka 14. stavka 2., uključujući taj prag.”;

(3)članak 17.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.a 
Pomaci cijene za sistematske internalizatore

1. Ponude sistematskih internalizatora, poboljšanja cijena tih ponuda i cijene izvršenja moraju biti usklađeni s pomacima cijene utvrđenima u skladu s člankom 2.h.

2. Zahtjevi utvrđeni u članku 2.h i članku 15. stavku 2. ne sprečavaju sistematske internalizatore da upare naloge po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju.”;

(4)u članku 21. stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

„Prvi podstavak ne primjenjuje se na investicijska društva koja za vlastiti račun ili za račun klijenata sklapaju transakcije OTC izvedenicama iz članka 8.a stavka 2. na mjestu trgovanja u trećoj zemlji koje ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)upravlja sustavom ili platformom unutar kojih je omogućena interakcija više interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata;

(b)podliježe odobrenju za rad u skladu s pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje;

(c)podliježe kontinuiranom nadzoru i provedbi u skladu s pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje, a za njih je zaduženo nadležno tijelo koje je punopravni potpisnik IOSCO-ova Multilateralnog memoranduma o razumijevanju po pitanju savjetovanja i suradnje te razmjene informacija;

(d)ima uspostavljen sustav objava nakon trgovanja koji jamči da se transakcije sklopljene na tom mjestu trgovanja objavljuju što je prije moguće nakon izvršenja transakcije ili, u jasno definiranim situacijama, nakon razdoblja odgode;

(e)uvršten je na popis koji ESMA objavljuje u skladu s trećim podstavkom.

ESMA objavljuje i redovito ažurira popis mjesta trgovanja u trećim zemljama koja ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka točaka od (a) do (d).”;

(5)u članku 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi se proveli izračuni radi utvrđivanja zahtjeva za transparentnost prije trgovanja i nakon trgovanja i mehanizama obveze trgovanja iz članaka od 3. do 11.a, članaka od 14. do 21. i članka 32. koji su primjenjivi na financijske instrumente te radi izrade izvješća Komisiji u skladu s člankom 4. stavkom 4., člankom 7. stavkom 1., člankom 9. stavkom 2., člankom 11. stavkom 3. i člankom 11.a stavkom 1., ESMA i nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od: 

(a)mjesta trgovanja;

(b)APA-a; i

(c)CTP-ova.”;

(6)u članku 22.a stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica:

„Sistematski internalizatori podatkovnom centru CTP-a dostavljaju, onoliko blizu stvarnom vremenu koliko to dopuštaju tehničke mogućnosti, podatke o dionicama i fondovima čijim se udjelima trguje na mjestu trgovanja koji se zahtijevaju na temelju članka 14. stavka 1., u skladu sa zahtjevima iz regulatornih tehničkih standarda donesenih na temelju članka 22.b stavka 3. točke (d). Ti se podaci prenose u usklađenom formatu, visokokvalitetnim protokolom za prijenos.”;

(7)u članku 22.b stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Podaci koji se prenose CTP-u na temelju članka 22.a stavka 1. i podaci koje CTP diseminira na temelju članka 27.h stavka 1. točke (d) moraju biti u skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju članka 4. stavka 6. točke (a), članka 7. stavka 2. točke (a), članka 11. stavka 4. točke (a), članka 11.a stavka 3. točke (a) i članka 14. stavka 7., osim ako je drukčije predviđeno u regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju stavka 3. točaka (b) i (d) ovog članka.”;

(8)članak 23.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.a 
Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki

1. Od 10. siječnja 2030. informacije iz članka 2.y stavka 3. točaka (c), (d) i (f), članka 14. stavka 6., članka 15. stavka 1. drugog podstavka, članka 27. stavka 1., članka 34., članka 40. stavka 5., članka 42. stavka 5., članka 44. stavka 2., članka 45. stavka 6. i članka 48. ove Uredbe dostupne su na europskoj jedinstvenoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća*. ESMA je tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

Te informacije moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859;

(b)priloženi su im sljedeći metapodaci:

i.sva imena investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera na kojeg se informacije odnose;

ii.ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

iii.vrsta informacija prema klasifikaciji iz članka 7. stavka 4. točke (c) te uredbe;

iv.navod o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

2. Za potrebe stavka 1. točke (b) podtočke ii. investicijska društva, paneuropski tržišni operateri i tržišni operateri dužni su ishoditi identifikacijsku oznaku pravne osobe.

3. Za potrebe dostupnosti informacija iz članka 2.y stavka 3. točaka (c), (d) i (f) ove Uredbe na ESAP-u investicijska društva, paneuropski tržišni operateri i tržišni operateri do 9. siječnja 2030. imenuju barem jedno tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859 i o tome obavješćuju ESMA-u.

4. Informacije iz članka 2.v stavka 2. dostupne su na ESAP-u od 10. siječnja 2030. U tu svrhu nadležno tijelo je tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

Te informacije moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859;

(b)priloženi su im sljedeći metapodaci:

i.sva imena investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera na kojeg se informacije odnose;

ii.ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

iii.vrsta informacija prema klasifikaciji iz članka 7. stavka 4. točke (c) te uredbe;

iv.navod o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

5. Informacije iz članka 2.u stavka 8. i članka 34.b stavka 1. točke (a) ove Uredbe dostupne su na ESAP-u od 10. siječnja 2030. U tu svrhu ESMA je tijelo za prikupljanje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2023/2859.

Te informacije moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

(a)dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859;

(a)priloženi su im sljedeći metapodaci:

i.sva imena investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera na kojeg se informacije odnose;

ii.ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe investicijskog društva, paneuropskog tržišnog operatera ili tržišnog operatera utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

iii.vrsta informacija prema klasifikaciji iz članka 7. stavka 4. točke (c) te uredbe;

iv.navod o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.

_________________________________________

*Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2859/oj ).”;

(9)članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Operater mjesta trgovanja najmanje pet godina drži na raspolaganju nadležnom tijelu ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnom tijelu za praćenje relevantne podatke o svim nalozima za financijske instrumente koji se oglašavaju putem njegovih sustava u strojno čitljivom formatu na zajedničkom predlošku. Nadležno tijelo mjesta trgovanja ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje mjesta trgovanja može te podatke redovito zahtijevati. Evidencije sadržavaju relevantne podatke koji predstavljaju značajke naloga, uključujući one koji povezuju nalog s izvršenim transakcijama koje proizlaze iz tog naloga i o čijim se pojedinostima izvješćuje u skladu s člankom 26. stavcima 1. i 3. ESMA olakšava i koordinira pristup informacijama za nadležna tijela i nacionalna tijela za praćenje na temelju ovog stavka. Ako je ESMA nadležno tijelo mjesta trgovanja, ona može od nacionalnog tijela za praćenje zatražiti pristup tim informacijama radi obavljanja svojih nadzornih aktivnosti.”;

(b)u stavku 3. briše se treći podstavak;

(1)članak 26. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.u drugom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela u skladu s člankom 85. Direktive 2014/65/EU uspostavljaju potrebne mehanizme kako bi osigurala da te podatke prime i sljedeća tijela:”;

ii.u drugom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) nadležno tijelo najrelevantnijeg tržišta u smislu likvidnosti za te financijske instrumente ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje;”;

iii.u drugom podstavku točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) nadležno tijelo odgovorno za nadzor korištenih mjesta trgovanja ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalno tijelo za praćenje.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Operater mjesta trgovanja nadležnom tijelu ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnom tijelu za praćenje dostavlja informacije o transakcijama s financijskim instrumentima kojima se trguje na njegovoj platformi koje putem njegova sustava izvršava bilo koji član, sudionik ili korisnik koji ne podliježe ovoj Uredbi u skladu sa stavcima 1. i 3.”;

(c)u stavku 7. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo zahtijeva da mjesto trgovanja koje priprema izvješća u ime investicijskog društva primjenjuje dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i provjera autentičnosti načina prijenosa podataka, smanjuje rizik od oštećivanja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija, uz neprekidnu zaštitu povjerljivosti podataka. Nadležno tijelo zahtijeva da mjesto trgovanja održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.”;

(d)u stavku 9. briše se treći podstavak;

(2)članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. četvrtom podstavku zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA nadležnim tijelima i nacionalnim tijelima za praćenje bez nepotrebne odgode omogućuje pristup tim referentnim podacima.”;

(b)u stavku 2. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

i.uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi se nadležnim tijelima u skladu s člankom 26. omogućilo praćenje aktivnosti investicijskih društava radi osiguravanja da djeluju pošteno, korektno, u skladu s pravilima struke i na način kojim se promiče integritet tržišta, ESMA, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima i nacionalnim tijelima za praćenje, utvrđuje odgovarajuće aranžmane kako bi osigurala da:”;

ii.točke (c) i (d) zamjenjuju se sljedećim:

„(c) se referentni podaci o financijskom instrumentu primljeni na temelju stavka 1. ovog članka dostavljaju učinkovito i bez nepotrebne odgode relevantnim nadležnim tijelima i nacionalnim tijelima za praćenje;

(d) postoje učinkoviti mehanizmi s pomoću kojih ESMA i nadležna tijela ili, prema potrebi, nacionalna tijela za praćenje rješavaju probleme s dostavom podataka ili kvalitetom podataka.”;

(c)u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prije donošenja odluke o poduzimanju mjere iz prvog podstavka, ESMA obavješćuje relevantna nadležna tijela ili, prema potrebi, nacionalna tijela za praćenje.”;

(3)u članku 27.h stavku 1. briše se drugi podstavak;

(4)u članku 27.ha stavku 2. briše se drugi podstavak;

(5)u članku 31. stavku 3. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ta investicijska društva i tržišni operateri odmah stavljaju tu evidenciju na raspolaganje relevantnom nadležnom tijelu, relevantnom nacionalnom tijelu za praćenje ili ESMA-i na zahtjev.”;

(6)umeću se sljedeći članci 34.a i 34.b:

„Članak 34.a 
Kontrole nad upravljanjem pozicijama u robnim izvedenicama i izvedenicama emisijskih jedinica

1. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja na kojem se trguje robnim izvedenicama ili izvedenicama emisijskih jedinica primjenjuje kontrole upravljanja pozicijama, što uključuje ovlasti mjesta trgovanja da:

(a)prati otvorene pozicije osoba;

(b)od osoba dobije informacije, uključujući svu relevantnu dokumentaciju, o veličini i namjeni nastale pozicije ili izloženosti, informacije o stvarnim vlasnicima ili vlasnicima odnosnog financijskog instrumenta, svim sporazumima te povezanoj imovini ili obvezama na tržištu odnosnog instrumenta, uključujući prema potrebi pozicije koje se preko članova i sudionika drže u izvedenicama emisijskih jedinica ili robnim izvedenicama s istim odnosnim instrumentom i istim značajkama na drugim mjestima trgovanja i u ekonomski jednakovrijednim ugovorima kojima se trguje izvan mjesta trgovanja;

(c)od osobe zatraži da privremeno ili trajno zatvori ili smanji poziciju i ako ta osoba ne postupi u skladu s tim zahtjevom, jednostrano poduzme mjere kako bi osiguralo zatvaranje ili smanjenje pozicije; i

(d)od osobe zatraži da privremeno vrati likvidnost na tržište po dogovorenoj cijeni i volumenu s izričitom namjerom ublažavanja učinaka velike ili dominantne pozicije.

ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sadržaj kontrola nad upravljanjem pozicijama, uzimajući pritom u obzir značajke predmetnih mjesta trgovanja.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2. Kontrole upravljanja pozicijama moraju biti transparentne i nediskriminirajuće, mora se navesti kako se primjenjuju na osobe te se moraju uzeti u obzir priroda i sastav sudionika na tržištu i način na koji oni koriste ugovore uvrštene za trgovanje.

3. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja obavješćuje svoje nadležno tijelo o pojedinostima kontrola upravljanja pozicijama.

Ako ESMA nije nadležno tijelo, nadležno tijelo te iste informacije dostavlja ESMA-i, koja na svojim internetskim stranicama objavljuje i održava bazu podataka sa sažecima kontrola nad upravljanjem pozicijama.

Članak 34.b 
Izvješćivanje od strane mjesta trgovanja o poziciji po kategorijama imatelja pozicija

1. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja na kojem se trguje robnim izvedenicama ili izvedenicama emisijskih jedinica:

(a)objavljuje:

i.za mjesta trgovanja na kojima se trguje opcijama, dva tjedna izvješća, od kojih jedno ne uključuje opcije, sa skupnim pozicijama različitih kategorija osoba za različite robne izvedenice ili izvedenice emisijskih jedinica kojima se trguje na njihovu mjestu trgovanja, u kojima se navodi broj dugih i kratkih pozicija po tim kategorijama, promjene u pozicijama od prethodnog izvješća, postotak ukupnih otvorenih pozicija prema svakoj kategoriji i broj osoba koje drže poziciju u svakoj kategoriji u skladu sa stavkom 4.;

ii.za mjesta trgovanja na kojima se ne trguje opcijama, tjedno izvješće o elementima iz podtočke i.;

(b)nadležnom tijelu ili, ako je ESMA nadležno tijelo, nacionalnom tijelu za praćenje na zahtjev podnosi cjelovitu analizu pozicija koje drže sve osobe, uključujući članove ili sudionike na tom mjestu trgovanja, najmanje jednom dnevno.

Obveze iz točke (a) primjenjuju se samo ako i broj osoba i broj njihovih otvorenih pozicija premašuje minimalni prag.

Izvješćivanje o pozicijama ne primjenjuje se na ostale vrijednosne papire iz članka 4. stavka 1. točke 44. podtočke (c) Direktive 2014/65/EU koji se odnose na robu ili odnosni instrument iz odjeljka C točke 10. Priloga I. toj direktivi.

Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja na kojem se trguje robnim izvedenicama ili izvedenicama emisijskih jedinica nadležnom tijelu i, ako ESMA nije nadležno tijelo, ESMA-i dostavlja izvješća iz prvog podstavka točke (a). ESMA centralizirano objavljuje informacije iz tih izvješća.

2. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja klasificira osobe koje drže pozicije u robnim izvedenicama ili u izvedenicama emisijskih jedinica prema prirodi njihove glavne djelatnosti, uzimajući u obzir eventualna primjenjiva odobrenja, kao jedno od sljedećeg:

(a)investicijska društva ili kreditne institucije;

(b)investicijske fondove, bilo kao subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire definirane u Direktivi 2009/65/EZ bilo kao upravitelje alternativnih investicijskih fondova definirane u Direktivi 2011/61/EZ;

(c)druge financijske institucije, uključujući društva za osiguranje i društva za reosiguranje definirana u Direktivi 2009/138/EZ te institucije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje definirane u Direktivi (EU) 2016/2341;

(d)trgovačka društva;

(e)u slučaju izvedenica emisijskih jedinica, kao operatere s obvezama usklađenosti iz Direktive 2003/87/EZ.

U izvješćima iz stavka 1. točke (a) navodi se broj dugih i kratkih pozicija po kategoriji osoba, izmjene do kojih je došlo od prethodnog izvješća, postotak ukupnih otvorenih pozicija zastupljenih u svakoj kategoriji te broj osoba u svakoj kategoriji.

Izvješća iz stavka 1. točke (a) razlikuju:

(a)pozicije identificirane kao pozicije koje na objektivno mjerljiv način smanjuju rizike koji su izravno povezani s komercijalnim aktivnostima; i

(b)druge pozicije.

3. ESMA može sastaviti nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se odredio oblik izvješća iz stavka 1. točke (a).

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

U slučaju izvedenica emisijskih jedinica izvješćivanjem se ne dovode u pitanje obveze usklađenosti iz Direktive 2003/87/EZ.

4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50. kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem pragova iz stavka 1. drugog podstavka ovog članka, uzimajući u obzir ukupni broj otvorenih pozicija i njihovu veličinu te ukupni broj osoba koje drže poziciju.

5. ESMA može sastaviti nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju mjere kojima se zahtijeva da se sva izvješća iz stavka 1. točke (a) dostavljaju ESMA-i na određeni dan u tjednu kako bi ih ESMA centralizirano objavila.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(7)naslov glave VI. mijenja se kako slijedi:

„NEDISKRIMINIRAJUĆI PRISTUP MJESTIMA TRGOVANJA, CSD-ovima I SREDIŠNJIM DRUGIM UGOVORNIM STRANAMA”;

(8)umeće se sljedeći članak 34.c:

„Članak 34.c 
Pravo odabira CSD-a

Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja svim svojim članovima ili sudionicima ostavljaju pravo da sami odaberu bilo koji CSD s poslovnim nastanom u Uniji za namiru transakcija financijskim instrumentima izvršenih na tom mjestu trgovanja.”;

(9)članci 35. i 36. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 35. 
Nediskriminirajući pristup mjesta trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani

1. Ne dovodeći u pitanje članak 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, središnja druga ugovorna strana prihvaća poravnanje financijskih instrumenata na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, među ostalim u pogledu zahtjeva za instrumente osiguranja i naknada za početno povezivanje i pristup, neovisno o mjestu trgovanja na kojem se transakcija izvršava.

Zahtjev iz prvog podstavka ne primjenjuje se na izvedenice kojima se trguje na burzi.

Središnja druga ugovorna strana posebno osigurava da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje s ugovorima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u smislu:

(a)zahtjeva za instrumente osiguranja i netiranja ekonomski jednakovrijednih ugovora ako uključenje tih ugovora u konačno netiranje i ostale postupke netiranja središnje druge ugovorne strane na temelju primjenjivih propisa o nesolventnosti ne bi ugrozilo nesmetano i uredno funkcioniranje, valjanost ili izvršivost tih postupaka; i

(b)međusobnog kolateraliziranja s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane prema modelu rizika koji je u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Središnja druga ugovorna strana može tražiti da mjesto trgovanja ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje je odredila središnja druga ugovorna strana, uključujući zahtjeve koji se odnose na upravljanje rizicima. Zahtjev iz ovog stavka ne primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koji već podliježu obvezama pristupa iz članka 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.

2. Mjesto trgovanja koje želi pristupiti uslugama središnje druge ugovorne strane podnosi svoj zahtjev središnjoj drugoj ugovornoj strani. U zahtjevu navodi financijske instrumente za koje traži poravnanje. Mjesto trgovanja o takvom zahtjevu obavješćuje ESMA-u te nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i nadležno tijelo mjesta trgovanja ako ona nisu ESMA.

3. Središnja druga ugovorna strana mjestu trgovanja u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. dostavlja pisani odgovor kojim dopušta ili uskraćuje pristup.

4. Središnja druga ugovorna strana može na temelju sveobuhvatne procjene rizika u skladu s uvjetima iz delegiranog akta donesenog na temelju članka 36. stavka 6. točke (a) odbiti zahtjev za pristup samo ako bi taj pristup utjecao na nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Središnja druga ugovorna strana ne smije odbiti zahtjev na osnovi mogućeg gubitka prihoda u odnosu na svoje prihode ili prihode drugog subjekta koji pripada istoj grupi.

Ako središnja druga ugovorna strana mjestu trgovanja ne dostavi pisani odgovor u roku iz stavka 3., ESMA je može obavijestiti i od nje zatražiti dodatne informacije. Ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 36. stavka 6., ESMA može donijeti odluku kojom od te središnje druge ugovorne strane zahtijeva da ona odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Ako središnja druga ugovorna strana uskrati pristup, u pisanom odgovoru mora detaljno obrazložiti razloge za uskraćivanje pristupa, i to na temelju sveobuhvatne procjene rizika iz prvog podstavka. Odmah nakon što mjestu trgovanja dostavi pisani odgovor, središnja druga ugovorna strana o toj odluci pisanim putem obavješćuje ESMA-u i nadležna tijela iz stavka 2.

5. Ako mu je središnja druga ugovorna strana uskratila pristup, mjesto trgovanja može podnijeti pritužbu ESMA-i.

ESMA ocjenjuje razloge za uskraćivanje pristupa i u roku od mjesec dana od datuma pritužbe mjestu trgovanja dostavlja obrazloženi odgovor. ESMA se pri pripremi odgovora može savjetovati s nadležnim tijelima iz stavka 2. Ako ESMA zaključi da je središnja druga ugovorna strana neopravdano odbila odobriti pristup i ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 36. stavka 6., ESMA donosi odluku kojom od te središnje druge ugovorne strane zahtijeva da ona odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Središnja druga ugovorna strana koja odobrava pristup mjestu trgovanja osigurava da je taj pristup potpuno funkcionalan u roku od tri mjeseca od primitka pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.

Članak 36. 
Nediskriminirajući pristup središnjih drugih ugovornih strana mjestima trgovanja

1. Ne dovodeći u pitanje članak 8. Uredbe (EU) br. 648/2012, mjesto trgovanja na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi na zahtjev stavlja na raspolaganje podatke o trgovanju kojima raspolaže, uključujući podatke o naknadama za početno povezivanje i pristup, bilo kojoj središnjoj drugoj ugovornoj strani koja ima odobrenje ili je priznata na temelju te uredbe i koja želi poravnati transakcije financijskim instrumentima izvršene na tom mjestu trgovanja. Taj se zahtjev ne primjenjuje na:

(a)ugovore o izvedenicama koji već podliježu obvezama pristupa iz članka 8. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(b)izvedenice kojima se trguje na burzi.

2. Središnja druga ugovorna strana koja želi pristupiti mjestu trgovanja podnosi svoj zahtjev mjestu trgovanja. Središnja druga ugovorna strana o takvom zahtjevu obavješćuje ESMA-u te nadležno tijelo mjesta trgovanja i nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ako ona nisu ESMA.

3. Mjesto trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 2. dostavlja pisani odgovor kojim dopušta ili uskraćuje pristup.

4. Mjesto trgovanja može na temelju sveobuhvatne procjene rizika u skladu s uvjetima iz delegiranog akta donesenog na temelju stavka 6. točke (a) odbiti zahtjev za pristup samo ako bi taj pristup utjecao na nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Mjesto trgovanja ne smije odbiti zahtjev na osnovi mogućeg gubitka prihoda u odnosu na svoje prihode ili prihode drugog subjekta koji pripada istoj grupi. Osim toga, ne ograničava pristup određenim podacima o trgovanju na temelju toga što druge ugovorne strane u određenoj transakciji nisu odabrale istu središnju drugu ugovornu stranu ako su središnje druge ugovorne strane koje su one odabrale već sklopile ugovor o međudjelovanju u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Ako mjesto trgovanja središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi pisani odgovor u roku iz stavka 3., ESMA može obavijestiti mjesto trgovanja i od njega zatražiti dodatne informacije. Ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju stavka 6., ESMA može donijeti odluku kojom od tog mjesta trgovanja zahtijeva da ono odobri pristup svojim uslugama u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Ako mjesto trgovanja uskrati pristup, u pisanom odgovoru mora detaljno obrazložiti razloge za uskraćivanje pristupa na temelju sveobuhvatne procjene rizika iz prvog podstavka. Odmah nakon što središnjoj drugoj ugovornoj strani dostavi pisani odgovor, mjesto trgovanja o toj odluci pisanim putem obavješćuje ESMA-u i nadležna tijela iz stavka 2.

5. Ako joj je mjesto trgovanja uskratilo pristup, središnja druga ugovorna strana može podnijeti pritužbu ESMA-i.

ESMA ocjenjuje razloge za uskraćivanje pristupa i u roku od mjesec dana od pritužbe središnjoj drugoj ugovornoj strani dostavlja obrazloženi odgovor. ESMA se pri pripremi odgovora može savjetovati s nadležnim tijelima iz stavka 2. Ako ESMA zaključi da je mjesto trgovanja neopravdano odbilo odobriti pristup i ako nema naznaka da su ispunjeni uvjeti za odbijanje zahtjeva u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju stavka 6., ESMA donosi odluku kojom od tog mjesta trgovanja zahtijeva da ono odobri pristup svojim podacima o trgovanju u roku od mjesec dana od obavijesti o toj odluci.

Mjesto trgovanja koje odobrava pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani osigurava da je taj pristup potpuno funkcionalan u roku od tri mjeseca od primitka pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem:

(a) konkretnih rizika koje središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja trebaju uzeti u obzir pri provedbi sveobuhvatne procjene rizika iz članka 35. stavka 3. i stavka 3. ovog članka;

(b)uvjeta pod kojima središnja druga ugovorna strana odobrava pristup u skladu s člankom 35., što uključuje nediskriminirajuću i transparentnu osnovu u pogledu naknada za početno povezivanje i pristup, naknada za poravnanje, zahtjeva za instrumente osiguranja i operativnih maržnih zahtjeva, te uvjeta pod kojima mjesto trgovanja odobrava pristup u skladu s ovim člankom, što uključuje nediskriminirajuću i transparentnu osnovu u pogledu naknada za početno povezivanje i pristup;

(c)uvjeta za nediskriminirajuće postupanje s ugovorima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobno kolateraliziranje s povezanim ugovorima koje poravnava ista središnja druga ugovorna strana, kako je navedeno u članku 35.

(d)parametara za naknade za početno povezivanje i pristup kako bi se osiguralo da takve naknade ni izravno ni neizravno ne sprečavaju učinkovit pristup podacima o trgovanju u skladu s ovim člankom ili učinkovit pristup središnjim drugim ugovornim stranama u skladu s člankom 35.”;

(10)u glavi VI.a naslov poglavlja 1. zamjenjuje se sljedećim:

„POGLAVLJE 1. 
Opseg, nadležnosti i postupci”;

(11)članci od 38.a do 38.f brišu se;

(12)umeće se sljedeći članak 38.fa:

„Članak 38.fa 
Opseg nadzora ESMA-e nad značajnim mjestima trgovanja i paneuropskim tržišnim operaterima

1. ESMA je nadležno tijelo za:

(a)paneuropske tržišne operatere;

(b)tržišne operatere koji upravljaju barem jednim značajnim mjestom trgovanja ili koji su dio iste grupe kao i CSD ili središnja druga ugovorna strana za koje je ESMA nadležno tijelo u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ili Uredbom (EU) br. 648/2012;

(c)investicijska društva koja upravljaju barem jednim značajnim mjestom trgovanja ili koja su dio iste grupe kao i CSD ili središnja druga ugovorna strana za koje je ESMA nadležno tijelo u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ili Uredbom (EU) br. 648/2012 u vezi s upravljanjem MTP-ovima ili OTP-ovima.

Mjesto trgovanja smatra se značajnim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)mjesto trgovanja važno je za gospodarstvo Unije kako je navedeno u članku 38.fb stavku 1.; i

(b)mjesto trgovanja ima značajnu prekograničnu dimenziju kako je navedeno u članku 38.fb stavku 2.

Ako je ESMA nadležno tijelo za paneuropskog tržišnog operatera, tržišnog operatera ili investicijsko društvo u skladu s prvim podstavkom, ESMA je nadležno tijelo i za sva mjesta trgovanja kojima ti subjekti upravljaju.

Ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s prvim podstavkom za investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravlja značajnim mjestom trgovanja i ako to investicijsko društvo ili tržišni operater pripada grupi kojoj pripadaju i druga mjesta trgovanja, ESMA je nadležno tijelo za sva ta mjesta trgovanja, kao i za tržišne operatere ili investicijska društva koji upravljaju tim mjestima trgovanja i dio su grupe investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja značajnim mjestom trgovanja.

ESMA ima nadzorne, istražne i provedbene ovlasti potrebne za izvršavanje svojih funkcija u odnosu na subjekte iz ovog stavka u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

2. Odstupajući od stavka 1., nacionalna tijela za praćenje kako su definirana u članku 2. stavku 1. točki 18.a odgovorna su za praćenje usklađenosti subjekata koji podliježu nadzoru ESMA-e s člankom 2.g stavkom 5. četvrtim podstavkom, člankom 2.k stavcima 1. i 2., člankom 2.u stavkom 7., člankom 2.v stavcima 1. i 2., člankom 25. stavkom 2., člankom 26. stavkom 5., člankom 26. stavkom 7. prvim i zadnjim podstavkom te člankom 34.b.

Nacionalna tijela za praćenje mogu izvršavati ovlasti dodijeljene nacionalnim nadležnim tijelima na temelju glave VI. Direktive 2014/65/EU, uključujući ovlast za donošenje sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju povrede odredaba iz prethodnog podstavka.”;

(13)umeće se sljedeći članak 38.fb:

„Članak 38.fb 
Metodologija, planovi prijenosa nadzornih ovlasti i popis značajnih mjesta trgovanja

1. Za potrebe članka 38.fa stavka 1. mjesto trgovanja smatra se važnim za gospodarstvo Unije ako je omjer volumena trgovanja na tom mjestu trgovanja ili, ako je mjesto trgovanja dio grupe, zbirnog volumena trgovanja na razini grupe i ukupnog volumena trgovanja na mjestima trgovanja u Uniji jednak ili veći od 5 % za bilo koji od sljedećih razreda financijskih instrumenata:

(a)dionice;

(b)fondove čijim se udjelima trguje na burzi;

(c)obveznice;

(d)izvedenice povezane s bilo čim od sljedećeg:

i.vlasničkim kapitalom;

ii.kreditima;

iii.kamatama;

iv.valutama; ili

v.robom.

2. Za potrebe članka 38.fa stavka 1. smatra se da mjesto trgovanja ima značajnu prekograničnu dimenziju ako ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)mjesto trgovanja dio je grupe koja uključuje barem jedno od sljedećih poduzeća koja imaju odobrenje za rad u državi članici koja nije država članica u kojoj se to mjesto trgovanja nalazi ili u kojoj se njime upravlja:

i.drugo mjesto trgovanja;

ii.CSD; ili

iii.središnju drugu ugovornu stranu;

(b)za razrede financijskih instrumenata iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) omjer volumena trgovanja na mjestu trgovanja onim financijskim instrumentima za koje se nadležno tijelo najrelevantnijeg tržišta iz članka 26. razlikuje od nadležnog tijela mjesta trgovanja i ukupnog volumena trgovanja svim financijskim instrumentima koji pripadaju istom razredu na tom mjestu trgovanja jednak je ili veći od 50 %;

(c)za razrede financijskih instrumenata iz stavka 1. točke (d) omjer broja transakcija na mjestu trgovanja onim financijskim instrumentima za koje se barem jedna od drugih ugovornih strana transakcije nalazi u državi članici koja se razlikuje od države članice u kojoj se mjesto trgovanja nalazi ili u kojoj se njime upravlja i ukupnog broja transakcija svim financijskim instrumentima koji pripadaju istom razredu na tom mjestu trgovanja jednak je ili veći od 50 %.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 38.fa stavak 1. te stavke 1. i 2. ovog članka, mjesto trgovanja smatra se značajnim ako je omjer volumena trgovanja bilo kojim razredom financijskih instrumenata, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka, na tom mjestu trgovanja ili, ako je mjesto trgovanja dio grupe, na razini grupe i ukupnog volumena trgovanja tim razredom financijskih instrumenata u Uniji jednak ili veći od 50 %.

4. ESMA utvrđuje mjesta trgovanja koja se smatraju značajnima pomoću metodologije iz stavaka 1., 2. i 3. ESMA svakih 12 mjeseci počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] analizira tržišna kretanja kako bi utvrdila ispunjavaju li mjesta trgovanja koja posluju u Uniji uvjete iz stavaka 1. i 2. ili uvjet iz stavka 3.

Ako ESMA zaključi da mjesto trgovanja ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 2. ili uvjet iz stavka 3., o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje mjesto trgovanja i njegovo nadležno tijelo. ESMA i nadležno tijelo mjesta trgovanja koje se smatra značajnim osmišljavaju plan prijenosa nadzornih ovlasti kako bi se osigurao nesmetan i uredan prijenos nadležnosti i dužnosti na ESMA-u. Prijenos nadležnosti stupa na snagu najkasnije godinu dana od datuma na koji je ESMA poslala obavijest iz ovog stavka, a u svakom slučaju ne prije [Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. 

5. ESMA svakih 12 mjeseci, počevši od godine koja slijedi nakon isteka prve pune kalendarske godine od datuma na koji je ESMA postala nadležno tijelo za značajna mjesta trgovanja, provjerava ispunjavaju li mjesta trgovanja pod njezinim nadzorom i dalje uvjete iz stavaka 1. i 2. ili uvjet iz stavka 3.

Ako ESMA zaključi da značajno mjesto trgovanja tri godine zaredom ne ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 2. ili uvjet iz stavka 3., o toj situaciji bez nepotrebne odgode obavješćuje mjesto trgovanja i njegovo nacionalno tijelo za praćenje.

6. Nacionalno tijelo za praćenje u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 5. drugog podstavka obavješćuje ESMA-u i mjesto trgovanja o tome hoće li mjesto trgovanja ostati pod nadzorom ESMA-e ili će podlijegati samo nacionalnom nadzoru.

Ako nacionalno tijelo za praćenje zaključi da će mjesto trgovanja podlijegati nacionalnom nadzoru, ono zajedno s ESMA-om priprema plan prijenosa nadzornih ovlasti prije nego što preuzme nadzorne nadležnosti i dužnosti ESMA-e. Plan prijenosa nadzornih ovlasti uključuje sve prijelazne dogovore potrebne za nesmetan i uredan prijenos nadležnosti i dužnosti između ESMA-e i nacionalnih tijela za praćenje, kao i datum od kojeg prijenos tih nadležnosti i dužnosti stupa na snagu.

Nacionalno tijelo za praćenje postaje nadležno tijelo mjesta trgovanja na datum stupanja na snagu prijenosa nadležnosti i dužnosti na to nacionalno tijelo za praćenje. Kako bi prijenos nadzora stupio na snagu, ESMA i nacionalno tijelo za praćenje moraju se službeno složiti da su ispunjeni uvjeti za nesmetan i uredan prijenos nadležnosti. Prijenos nadležnosti stupa na snagu najkasnije godinu dana od datuma na koji je nacionalno tijelo za praćenje poslalo obavijest iz stavka 5. drugog podstavka.

7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. kako bi dopunila ovu Uredbu:

(a)određivanjem metodologije za izračun omjera iz stavaka od 1. do 3., među ostalim razdoblja koja treba primjenjivati pri tim izračunima, kako bi se utvrdilo upravlja li investicijsko društvo ili tržišni operater značajnim mjestom trgovanja;

(b)određivanjem i dopunom razreda financijskih instrumenata iz stavka 1.;

(c)određivanjem potrebnih postupovnih koraka, uključujući sadržaj planova prijenosa nadzornih ovlasti iz stavaka 5. i 6. drugih podstavaka, kako bi se osigurao nesmetan i uredan prijenos nadležnosti i dužnosti.

8. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50. kako bi izmijenila pragove iz stavka 1., stavka 2. točke (b) i stavka 3. s obzirom na tržišna kretanja.

9. ESMA sastavlja popis svih značajnih mjesta trgovanja i njihovih operatera koji podliježu njezinu nadzoru u skladu s člankom 38.fa stavkom 1. i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

ESMA redovito ažurira popis objavljen na njezinim internetskim stranicama kako je navedeno u prvom podstavku.”;

(14)umeću se sljedeći članci 38.fc i 38.fd:

„Članak 38.fc 
Opće istrage i nadzorne ovlasti

1. Kako bi mogla obavljati svoje zadaće na temelju ove Uredbe, ESMA može u skladu s postupkom iz članka 39.c Uredbe (EU) br. 1095/2010 provoditi potrebne istrage sljedećih osoba:

(a)APA-a, CTP-a, ovlaštenog mehanizma izvješćivanja i investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja mjestom trgovanja i usto pruža usluge APA-a, CTP-a ili ovlaštenog mehanizma izvješćivanja, ako ih nadzire ESMA, te osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju;

(b)investicijskog društva, tržišnog operatera, paneuropskog tržišnog operatera, ako ih nadzire ESMA, i osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju;

(c)upravitelja osoba iz točaka (a) i (b);

(d)revizora i savjetnika osoba iz točaka (a) i (b);

ESMA u tu svrhu može izvršavati ovlasti iz članka 39.c Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2. ESMA je uz ovlasti iz članka 39.c i članka 39.h stavka 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010 te za potrebe obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe povezanih s investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima ovlaštena:

(a)donijeti sve vrste mjera kako bi se osiguralo da investicijska društva, tržišni operateri, paneuropski tržišni operateri i ostale osobe na koje se primjenjuje ova Uredba ili Direktiva 2014/65/EU i dalje ispunjavaju zahtjeve iz te uredbe i direktive;

(b)suspendirati ostvarivanje prava glasa koja proizlaze iz dionica koje drže osobe koje vrše značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima koji nisu u skladu s odredbama ove Uredbe;

(c)tražiti sudski nalog za proglašavanje ništavosti glasovanja ili za njegovo poništenje u slučaju stjecanja promjene u kvalificiranim udjelima uređenih tržišta i/ili tržišnih operatera ili paneuropskog tržišnog operatera kojim se krši članak 2.e;

(d)zahtijevati od investicijskih društava, tržišnih operatera i paneuropskih tržišnih operatera da izmijene pravila uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a.

Članak 38.fd 
Središnja baza podataka

1. ESMA uspostavlja i održava središnju bazu podataka u skladu s člankom 35.c Uredbe (EU) br. 1095/2010 kako bi sljedeći subjekti i tijela mogli dostavljati svoje dokumente te pristupati vlastitim dokumentima i dokumentima koji su im upućeni, kako su registrirani u toj bazi podataka:

(a)paneuropski tržišni operateri;

(b)tržišni operateri koji upravljaju barem jednim značajnim mjestom trgovanja ili koji su dio iste grupe kao i CSD ili središnja druga ugovorna strana za koje je ESMA nadležno tijelo u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ili Uredbom (EU) br. 648/2012; 

(c)investicijska društva koja upravljaju barem jednim značajnim mjestom trgovanja ili koja su dio iste grupe kao i CSD ili središnja druga ugovorna strana za koje je ESMA nadležno tijelo u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ili Uredbom (EU) br. 648/2012 u vezi s upravljanjem MTP-ovima ili OTP-ovima;

(d)druga mjesta trgovanja koja pripadaju istoj grupi kao tržišni operateri i investicijska društva iz točaka (b) i (c);

(e)relevantna nacionalna tijela za praćenje subjekata iz točaka od (a) do (d);

(f)ESMA;

(g)relevantno nacionalno nadležno tijelo iz članaka od 2.q do 2.t ove Uredbe;

(h)svi ostali primatelji, kako je navedeno u ovoj Uredbi.

2. ESMA osigurava da središnja baza podataka obavlja funkcije utvrđene u ovom članku. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje da je središnja baza podataka uspostavljena.

3. Subjekti i tijela iz stavka 1. preko središnje baze podataka dostavljaju sljedeće informacije:

(a)    sve informacije povezane s odobrenjima za rad subjekata iz stavka 1. točaka od (a) do (d) ako su ta odobrenja izdana na temelju ove Uredbe;

(b)    sve informacije ili pitanja koji su službeno dostavljeni bilo kojem subjektu ili tijeku iz stavka 1. ili sve informacije koje su službeno zatražene od bilo kojeg od tih subjekta ili tijela, u skladu s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, i to ako su dostavljeni ili zatraženi nakon datuma početka primjene ove Uredbe;

(c)    informacije o postojećim odobrenjima za rad subjekata iz stavka 1. točaka od (b) do (d) ako su ona izdana prije datuma početka primjene ove Uredbe.

Ako se informacije dostavljaju tijelima iz stavka 1. točaka od (e) do (g), potvrda o primitku šalje se preko središnje baze podataka u roku od dva radna dana od primitka informacija.

4. Kad bilo koja tijela iz stavka 1. točaka od (e) do (g) moraju jedno drugo obavijestiti o informacijama iz stavka 3., obveza obavješćivanja smatra se ispunjenom ako su za nju relevantni dokumenti ili informacije dostavljeni u bazu podataka, pod uvjetom da primatelj obavijesti ima pristup tim dokumentima i informacijama putem baze podataka.

5. Središnja baza podataka osmišljena je tako da automatski obavješćuje subjekte i tijela iz stavka 1. o promjenama njezina sadržaja, uključujući učitavanje, brisanje ili zamjenu dokumenata, podnošenje pitanja i zahtjeva za informacije.”;

(15)članak 38.g mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 38.g 
Sankcije za povrede”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako utvrdi da osoba navedena u članku 38.fc stavku 1. točki (a) nije ispunila neki od zahtjeva iz članaka od 20. do 22.c ili glave IV.a, ESMA poduzima najmanje jednu od sljedećih mjera: 

(a)donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s povredom;

(b)donosi odluku o izricanju novčanih kazni u skladu s člankom 38.g ove Uredbe ili periodičnih penala u skladu s člankom 39.g Uredbe (EU) br. 1095/2010;

(c)izdaje javne obavijesti.”;

(c)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1.a ESMA poduzima jednu ili više mjera iz stavka 1.b ako utvrdi da osoba navedena u članku 38.fc stavku 1. točki (b) nije ispunila jedan ili više zahtjeva navedenih u:

(a)članku 2.a stavcima 1., 3. i 4.;

(b)članku 2.d stavcima od 1. do 6. i stavku 8.;

(c)članku 2.e stavcima 1. i 2.;

(d)članku 2.f stavcima 1., 1.a i 2.;

(e)članku 2.g stavcima od 1. do 4., članku 2.g stavku 5. prvom, drugom i trećem podstavku, članku 2.g stavcima od 6. do 8., članku 2.g stavku 9. prvom podstavku i članku 2.g stavku 10. prvom podstavku prvoj i drugoj rečenici te drugom podstavku;

(f)članku 2.h stavku 1.;

(g)članku 2.i stavku 1. prvom i drugom podstavku, članku 2.i stavcima od 2. do 4. i članku 2.i stavku 5. drugoj rečenici;

(h)članku 2.j stavcima 1. i 4.;

(i)članku 2.l stavcima 1., 2., 3., 3.a, 5. i 6.;

(j)članku 2.m;

(k)članku 2.n stavku 1., članku 2.n stavku 2. prvom podstavku i članku 2.n stavku 3. prvom podstavku;

(l) članku 2.o stavku 2. prvom podstavku prvoj rečenici i članku 2.o stavku 3. prvoj rečenici;

(m)članku 2.q stavku 5.;

(n)članku 2.r stavku 1.;

(o)članku 2.s stavku 1.;

(p)članku 2.u stavcima od 1. do 5. i stavku 8.;

(q)članku 2.w;

(r)članku 2.x stavcima od 1. do 3., članku 2.x stavku 3.a prvom i drugom podstavku te članku 2.x stavku 5.;

(s)članku 2.y stavcima 3., 3.a i 7.;

(t)članku 2.z stavcima od 1. do 4., članku 2.z stavku 6. prvom i drugom podstavku te članku 2.z stavku 7. prvoj i drugoj rečenici;

(u)članku 2.za stavcima 3. i 4.;

(v)članku 2.zd stavcima 1. i 2.;

(w)članku 3. stavcima 1. i 3.;

(x)članku 4. stavku 3. prvom podstavku;

(y)članku 5.;

(``)članku 6.;

(za)članku 7. stavku 1. trećem podstavku prvoj rečenici;

(zb)članku 8. stavku 1.;

(zc)članku 8.a stavcima 1. i 2.;

(zd)članku 8.b;

(ze)članku 10.;

(zf)članku 11. stavku 1. drugom podstavku prvoj rečenici, članku 11. stavku 1.a drugom podstavku, članku 11. stavku 1.b i članku 11. stavku 3. četvrtom podstavku;

(zg)članku 11.a stavku 1. drugom podstavku prvoj rečenici i članku 11.a stavku 1. četvrtom podstavku;

(zh)članku 12. stavku 1.;

(zi)članku 13. stavcima 1. i 2.;

(zj)članku 22. stavku 2.;

(zk)članku 22.a stavku 1. te stavcima od 5. do 8.;

(zl)članku 22.b stavku 1.;

(zm)članku 22.c stavku 1.;

(zn)članku 26. stavku 7. petom podstavku;

(zo)članku 27. stavku 1. prvom, drugom i četvrtom podstavku;

(zp)članku 29. stavcima 1. i 2.;

(zq)članku 30. stavku 1.;

(zr)članku 31. stavku 3.;

(zs)članku 34.c;

(zt)članku 35. stavcima 1., 2. i 3.;

(zu)članku 36. stavcima 1., 2. i 3.;

(zv)članku 37. stavku 3.;

(zw)člancima 40., 41. i 42.

1.b ESMA u slučaju povrede jednog ili više zahtjeva iz stavka 1.a poduzima barem jedno od sljedećeg:

(a)daje javnu izjavu u kojoj se navodi ime fizičke ili pravne osobe te priroda povrede;

(b)nalaže fizičkoj ili pravnoj osobi da prestane s takvim postupanjem i ne ponavlja ga;

(c)ako se radi o investicijskom društvu, tržišnom operateru ili paneuropskom tržišnom operateru pod nadzorom ESMA-e, oduzima ili suspendira odobrenje za rad ili dio tog odobrenja u skladu s člankom 8. Direktive 2014/65/EU, člankom 2.c, člankom 2.q stavkom 3. ili člankom 2.zc ove Uredbe;

(d)ako je riječ o investicijskom društvu koje nije isključivo pod nadzorom ESMA-e, nadležnom tijelu matične države članice investicijskog društva upućuje zahtjev za izricanje privremene ili, za ponovljene ozbiljne povrede, trajne zabrane obavljanja upravljačkih funkcija u investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima svakom članu upravljačkog tijela tog investicijskog društva ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom;

(e)izriče privremenu ili, za ponovljene ozbiljne povrede, trajnu zabranu obavljanja upravljačkih funkcija u investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima svakom članu upravljačkog tijela investicijskog društva koje je isključivo pod nadzorom ESMA-e, tržišnom operateru ili paneuropskom tržišnom operateru ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom;

(f)donosi odluku o izricanju novčanih kazni u skladu s člankom 38.g ove Uredbe ili periodičnih penala u skladu s člankom 39.g Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(d)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavaka 1. i 1.b uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, pri čemu vodi računa o kriterijima utvrđenima u članku 39.h stavku 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010 i djeluje u skladu s postupkom iz stavka 4. tog članka.”;

(e)stavak 3. briše se;

(16)članak 38.h mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESMA donosi odluku o izricanju novčane kazne u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovog članka ako u skladu s člankom 39.f stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 utvrdi:

(a)da osoba iz članka 38.fc stavka 1. točke (a) namjerno ili nemarom nije ispunila bilo koji od zahtjeva utvrđenih u člancima od 22. do 22.c ili u glavi IV.a; ili

(b)da osoba iz članka 38.fc stavka 1. točke (b) namjerno ili nemarom nije ispunila bilo koji od zahtjeva iz članka 38.g stavka 1.a.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Novčana kazna iz stavka 1. točke (a) ograničena je na iznos od najviše 200 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, na odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Maksimalni iznos novčane kazne iz stavka 1. točke (b) jednak je:

(a)u slučaju pravne osobe, najviše 5 000 000 EUR ili u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe], ili do 10 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je upravljačko tijelo odobrilo; ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, odgovarajući ukupni godišnji promet je ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima prema zadnjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

(b)u slučaju fizičke osobe, najviše 5 000 000 EUR ili u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe];

(c)najmanje dvostrukom iznosu koristi dobivene povredom ako se ta korist može odrediti, čak i ako to premašuje maksimalne iznose iz točaka (a) i (b).”;

(d)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Pri određivanju iznosa novčane kazne na temelju stavka 1. ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u članku 38.h stavku 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(17)članci od 38.i do 38.m brišu se;

(18)članak 38.n mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. ESMA zaračunava naknade pružateljima usluga dostave podataka, investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima pod nadzornom ESMA-e u skladu s člankom 39.n Uredbe (EU) br. 1095/2010 i u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavaka 2. i 4. ovog članka.”;

(b)stavak 2. briše se;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kad je riječ o pružateljima usluga dostave podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 50. kojim se dopunjuje ova Uredba kako bi se odredili vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

(d)dodaju se sljedeći stavci 4. i 5.:

„4. Kad je riječ o investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima pod nadzorom ESMA-e, Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 50. kojim se dopunjuje ova Uredba kako bi se odredili vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

5. Kad je riječ o investicijskim društvima, tržišnim operaterima i paneuropskim tržišnim operaterima pod nadzorom ESMA-e, ako nacionalna tijela za praćenje naplaćuju naknade ili pristojbe za obavljanje svojih dužnosti predviđenih ovom Uredbom, posebno u vezi s nadzorom tržišta, te naknade ili pristojbe moraju odgovarati ukupnim troškovima povezanima s obavljanjem funkcija tih tijela.”;

(19)članak 38.o briše se;

(20)članak 50. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavaka 2. i 3., članka 2.zg stavaka 1. i 2., članka 5. stavka 10., članka 8.a stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 27. stavaka 4. i 5., članka 31. stavka 4., članka 34.b stavka 4., članka 36. stavka 6., članka 38.fb stavaka 7. i 8., članka 38.n stavaka 3. i 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10., 14.b i 15. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 2. srpnja 2014.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavaka 2. i 3., članka 2.zg stavaka 1. i 2., članka 5. stavka 10., članka 8.a stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 27. stavaka 4. i 5., članka 31. stavka 4., članka 34.b stavka 4., članka 36. stavka 6., članka 38.fb stavaka 7. i 8., članka 38.n stavaka 3. i 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10., 14.b i 15. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2. ili 3., članka 2.zg stavaka 1. i 2., članka 5. stavka 10., članka 8.a stavka 4., članka 17. stavka 3., članka 27. stavka 4. ili 5., članka 31. stavka 4., članka 34.b stavka 4., članka 36. stavka 6., članka 38.fb stavaka 7. i 8., članka 38.n stavaka 3. i 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. ili članka 52. stavka 10., 14.b ili 15. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(21)članak 52. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14. ESMA do 30. lipnja 2028. u bliskoj suradnji sa stručnom skupinom dionika osnovanom na temelju članka 22.b stavka 2. ocjenjuje tržišnu potražnju za konsolidiranim podacima o trgovanju za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi, učinak tih konsolidiranih podataka na funkcioniranje, privlačnost i međunarodnu konkurentnost tržišta i društava iz Unije te je li sustav konsolidiranih podataka ispunio cilj smanjenja asimetrije informacija među sudionicima na tržištu i povećanja privlačnosti Unije za ulaganje. ESMA izvješćuje Komisiju o primjerenosti dodavanja dodatnih značajki konsolidiranim podacima. Na temelju tog izvješća Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(b)u stavku 14.b prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija do 29. ožujka 2029. u bliskoj suradnji s ESMA-om ocjenjuje mogućnost proširenja zahtjeva iz članka 26. ove Uredbe na UAIF-e, kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU, i društva za upravljanje, kako su definirana u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2009/65/EZ, koji obavljaju investicijske usluge i aktivnosti i izvršavaju transakcije financijskim instrumentima.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 16.:

„16. ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisiji podnosi izvješće u kojem ocjenjuje stanje prekograničnog pristupa sudionika na tržištu u Uniji mjestima trgovanja te troškove sudionika na tržištu i krajnjih klijenata povezane s prekograničnim trgovanjem u Uniji. U izvješću bi posebno trebalo ocijeniti u kojoj su mjeri paneuropski tržišni operateri uveli rješenja za učinkovito objedinjavanje likvidnosti na mjestima trgovanja kojima upravljaju.”;

(22)u članku 54. umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1.a Upućivanja na odredbe Direktive 2014/65/EU koje su stavljene izvan snage na temelju Direktive [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na prijedlog glavne direktive o izmjenama] smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga ovoj Uredbi.

1.b Smatra se da uređeno tržište ili tržišni operater koji već ima odobrenje za rad u državi članici u kojoj je registriran ili, ako u skladu s pravom te države članice nema registrirano sjedište, državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, u skladu s Direktivom 2014/65/EU kako se primjenjivala prije [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe], ima odobrenje za rad za potrebe ove Uredbe. 

Smatra se da tržišni operater koji već ima odobrenje za upravljanje MTP-om ili OTP-om u državi članici u kojoj je registriran ili, ako u skladu s pravom te države članice nema registrirano sjedište, državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, u skladu s Direktivom 2014/65/EU kako se primjenjivala prije [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe], ima odobrenje za upravljanje MTP-om ili OTP-om za potrebe ove Uredbe.

(23)članak 54.a mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Ako ESMA zaključi da mjesto trgovanja ispunjava uvjete iz članka 38.fb stavaka 1. i 2. ili uvjet iz članka 38.fb stavka 3. prije [Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine nakon stupanja na snagu Uredbe o izmjeni], sve nadležnosti i dužnosti povezane s nadzornim aktivnostima i aktivnostima izvršavanja u vezi s tim mjestom trgovanja prenose se na ESMA-u [Ured za publikacije: unijeti datum = dvije godine nakon stupanja na snagu Uredbe o izmjeni].

Ako ESMA na temelju analize tržišnih kretanja iz članka 38.fb stavka 4. zaključi da mjesto trgovanja ispunjava uvjete iz članka 38.fb stavaka 1. i 2. ili uvjet iz članka 38.fb stavka 3., sve nadležnosti i dužnosti povezane s nadzornim aktivnostima i aktivnostima izvršavanja u vezi s tim mjestom trgovanja prenose se na ESMA-u na datum koji dogovore ESMA i nadležno tijelo tog mjesta trgovanja, a u svakom slučaju najkasnije godinu dana od datuma na koji je ESMA poslala obavijest iz članka 38.fb stavka 4. drugog podstavka.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Nadležna tijela osiguravaju da ESMA do datuma iz stavka 1.a zaprimi sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne aktivnosti i aktivnosti izvršavanja koje su u tijeku u vezi s mjestima trgovanja iz članka 38.fa, uključujući sva ispitivanja i mjere izvršavanja koji su u tijeku, ili njihove ovjerene preslike.

ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da dostave sve dodatne postojeće dokumente koji se odnose na prethodne nadzorne aktivnosti i aktivnosti izvršavanja u vezi s mjestima trgovanja iz članka 38.fa. Nadležna tijela bez nepotrebne odgode dostavljaju te dokumente ESMA-i.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadležna tijela pružaju ESMA-i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio djelotvoran i učinkovit prijenos na nju te njezino preuzimanje nadzornih aktivnosti i aktivnosti izvršavanja u vezi s mjestima trgovanja iz članka 38.fa.”;

(d)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako se nadležnost za nadzor prenese na ESMA-u, tijelo čija nadležnost prestaje nastoji prije očekivanog datuma promjene nadležnosti za nadzor okončati svaki postupak nadzora u kojem još treba donijeti odluku. Ako unatoč svim naporima nadležnih tijela nije bilo moguće dovršiti nadzorni postupak koji je u tijeku prije datuma stupanja na snagu prijenosa nadležnosti i dužnosti na ESMA-u, ESMA djeluje kao pravni sljednik nadležnih tijela iz stavaka 1. i 1.a u svim upravnim ili sudskim postupcima koji proizlaze iz nadzornih aktivnosti i aktivnosti izvršavanja koje su ta nadležna tijela obavljala u vezi s pitanjima koja su uređena ovom Uredbom.”;

(e)umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Sva odobrenja za rad investicijskih društava ili tržišnih operatera koji upravljaju mjestima trgovanja ili odobrenja za rad uređenih tržišta koja je izdalo nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 18. podtočki (a) ostaju valjana i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.”;

(24)umeće se sljedeći članak 54.ab:

„Članak 54.ab 
Prijelazne odredbe o delegiranim i provedbenim uredbama

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi doneseni na temelju članka 31. stavka 4., članka 32. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 33. stavka 8., članka 48. stavka 12., članka 49. stavka 3., članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 6., članka 51.a stavka 7., članka 52. stavka 2., članka 52. stavka 4., članka 54. stavka 4., članka 57. stavka 8. i članka 58. stavka 6. Direktive 2014/65/EU, u verziji koja je na snazi od [Ured za publikacije: umetnuti datum dana koji prethodi datumu početka primjene glavne direktive], i dalje se primjenjuju mutatis mutandis u odnosu na članke 2.h, 2.i, 2.j, 2.k, 2.n, 2.u, 2.v, 2.y, 34.a i 34.b ove Uredbe.

U skladu s člankom 50. Komisija može izmijeniti delegirane akte iz prvog podstavka na temelju članka 2.zg stavka 2. i članka 34.b stavka 4.

Provedbeni tehnički standardi doneseni na temelju članka 18. stavka 11., članka 32. stavka 3., članka 52. stavka 3., članka 58. stavka 5. i članka 58. stavka 7. Direktive 2014/65/EU, u verziji koja je na snazi od [Ured za publikacije: umetnuti datum dana koji prethodi datumu početka primjene glavne direktive], i dalje se primjenjuju mutatis mutandis u odnosu na članke 2.k, 2.u, 2.v i 34.b ove Uredbe.

Ako Komisija smatra da su potrebne izmjene regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda iz prvog i trećeg podstavka, slijedi postupke utvrđene u članku 10. stavku 4.a ili članku 15. stavku 4.a Uredbe (EU) br. 1095/2010. Te se izmjene donose u skladu s člankom 2.zg stavkom 3. drugim podstavkom, člankom 2.zg stavkom 4. drugim podstavkom, člankom 34.a stavkom 1. trećim podstavkom, člankom 34.b stavkom 3. drugim podstavkom i člankom 34.b stavkom 5. drugim podstavkom.”;

(25)u članku 54.b stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka osoba ovlaštena u smislu Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* koja u pružatelju usluga dostave podataka ili na mjestu trgovanja koje vodi osoba iz članka 38.fa stavka 1. obavlja zadaću opisanu u članku 34. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća* ili u članku 73. Direktive 2009/65/EZ ili bilo koju drugu zakonom propisanu zadaću dužna je odmah prijaviti ESMA-i sve činjenice ili odluke koje se odnose na tog pružatelja usluge dostave podataka ili mjesto trgovanja za koje je doznala pri obavljanju te zadaće i koje: 

(a)čine bitnu povredu zakona i drugih propisa u kojima su utvrđeni uvjeti za izdavanje odobrenja za rad odnosno kojima je posebno uređeno obavljanje djelatnosti pružatelja usluga dostave podataka ili mjesta trgovanja koje vodi osoba iz članka 38.fa stavka 1.; 

(b)utječu na trajno poslovanje pružatelja usluga dostave podataka ili mjesta trgovanja koje vodi osoba iz članka 38.fa stavka 1.; 

(c)dovode do odbijanja potvrđivanja financijskih izvještaja ili do izražavanja mišljenja s rezervom. 

Ta je osoba dužna prijaviti i sve činjenice i odluke za koje dozna pri obavljanju jedne od zadaća iz prvog podstavka u poduzeću koje je usko povezano s pružateljem usluga dostave podataka ili mjestima trgovanja kojima upravlja osoba iz članka 38.fa stavka 1. u okviru koje obavlja tu zadaću.

_______________________________

*    Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2006/43/oj ).

*    Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2013/34/oj ).

(26)Prilog I. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog Uredbi (EU) br. 600/2014.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 909/2014

Uredba (EU) br. 909/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članci od 10. do 20., od 22. do 24.a i 27., članak 28. stavak 6., članak 30. stavak 4., članci 46. i 47., članak 48. stavci 2., 2.a i 2.b te članak 48.b, odredbe glave IV. i zahtjevi za izvješćivanje nadležnih ili relevantnih tijela ili za postupanje u skladu s njihovim nalozima na temelju ove Uredbe ne primjenjuju se na članove ESSB-a, nacionalna tijela drugih država članica koja obavljaju slične funkcije ili druga javna tijela zadužena za ili uključena u upravljanje javnim dugom u Uniji u vezi s bilo kojim CSD-om kojim navedena tijela izravno upravljaju pod odgovornošću istog upravljačkog tijela, koji ima pristup sredstvima tih tijela i nije zasebni subjekt.”;

(2)u članku 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)umeću se sljedeće točke 1.a i 1.b:

„1.a „značajan CSD” znači CSD koji ima odobrenje za rad na temelju članka 16. i smatra se značajnim u skladu s člankom 11.;

„1.b „manje značajan CSD” znači CSD koji ima odobrenje za rad na temelju članka 16., ali nije značajan CSD;”;

(b)točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. „imobilizacija” znači čin koncentracije lokacije fizičkih i nefizičkih vrijednosnih papira u CSD-u tako da se njihovi naknadni prijenosi mogu ostvariti elektroničkim knjiženjem;”;

(c)umeću se sljedeće točke 4.a i 4.b:

„4.a „elektroničko knjiženje” znači elektronička evidencija koja potvrđuje sva knjiženja u korist ili na teret odnosno druge promjene takve elektroničke evidencije, pri čemu su elektronička evidencija i sve promjene takve elektroničke evidencije moguće uz pomoć tehnologije distribuiranog zapisa;

4.b „tehnologija distribuiranog zapisa” ili „DLT” znači tehnologija distribuiranog zapisa kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2022/858;”;

(d)umeću se sljedeće točke 8.a, 8.b, 8.c i 8.d:

„8.a „novac središnje banke” znači obveza središnje banke u obliku depozita koji se drže u njoj, među ostalim u tokeniziranom obliku, i mogu se koristiti za potrebe namire;

8.b „novac komercijalne banke” znači obveza kreditne institucije u obliku depozita koji se drže u njoj, među ostalim u tokeniziranom obliku, i mogu se koristiti za potrebe namire;

8.c „novčana sredstva” znači bilo koja valuta, uključujući onu koja je izdana ili evidentirana u distribuiranom zapisu;

8.d „token e-novca” znači token e-novca kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114;”;

(e)točka 9. zamjenjuje se sljedećim: