EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.11.2025.
COM(2025) 841 final
2025/0361(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR), Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) i stavljanju izvan snage Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/1288
(Tekst značajan za EGP)
{SEC(2025) 841 final} - {SWD(2025) 838 final} - {SWD(2025) 839 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Ovim se zakonodavnim prijedlogom predlažu izmjene Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR – Uredba (EU) 2019/2088). SFDR je donesen 27. studenog 2019. i primjenjuje se od ožujka 2021. Jedan je od prvih akata okvira EU-a za održivo financiranje i dio šireg paketa pravila, instrumenata i standarda za objavu informacija o održivosti za nefinancijska i financijska društva, donesenog u skladu s Akcijskim planom Komisije iz 2018. o financiranju održivog rasta.
SFDR je okvir za objavu informacija koji propisuje zahtjeve za detaljnu objavu informacija o održivosti financijskih posrednika i financijskih proizvoda te način na koji se u njima uzimaju u obzir razni okolišni, socijalni i upravljački čimbenici. Cilj mu je povećati transparentnost, suzbijati manipulativni zeleni marketing i zaštititi ulagatelje nalaganjem sudionicima na financijskim tržištima, kao što su upravitelji imovinom i pružatelji mirovinskih osiguranja te financijski savjetnici, da objavljuju te informacije ulagateljima. Općenitije, SFDR stoga doprinosi ostvarenju sljedećih ciljeva: (i) privlačenju privatnog financiranja kako bi se olakšao prelazak na veću održivost; i (ii) pomaganju europskim poduzećima da iskoriste prilike za konkurentnost u tom području.
SFDR je dopunjen Delegiranom uredbom Komisije, kojom su utvrđena detaljna pravila za objavu informacija o održivosti kojima bi se sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici trebali služiti pri izvještavanju ulagatelja o svojim investicijskim aktivnostima i financijskim proizvodima, kako bi ulagateljima pomogli da donesu utemeljene odluke. Delegiranom uredbom posebno se utvrđuju pojedinosti informacija za ulagatelje koje se moraju objaviti u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvješćima za sudionike na financijskim tržištima kao subjekte i za financijske proizvode koje oni stavljaju na raspolaganje.
Sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici dužni su u objavama na razini subjekta objasniti kako u svoje interne postupke uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike, primjerice politike dužne pažnje i odgovorno poslovanje. Kad je riječ o objavama na razini proizvoda, uključujući investicijske fondove, investicijske osigurateljne proizvode i mirovinske proizvode, dužni su objaviti obilježja i ciljeve povezane s održivosti. Člankom 8. SFDR-a utvrđuje se da za proizvode kojima se promiču okolišna ili socijalna obilježja sudionici na financijskim tržištima moraju pokazati kako promiču ta obilježja. Člankom 9. te uredbe utvrđuje se da za financijske proizvode čiji je cilj održivo ulaganje, sudionici na financijskim tržištima moraju objasniti cilj održivosti i pokazati na koji se način taj cilj ostvaruje. Naposljetku, na sve proizvode obuhvaćene područjem primjene SFDR-a primjenjuju se obveze objave informacija iz članka 6. SFDR-a, u skladu s kojim sudionici na financijskim tržištima moraju objaviti način na koji su rizici održivosti uključeni u proces odlučivanja o ulaganjima ako je to relevantno te rezultate procjene vjerojatnih učinaka tih rizika na prinose proizvoda.
SFDR je od donošenja imao dalekosežne učinke na tržište u skladu sa stalnim povećanjem potražnje za financijskim proizvodima s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima. Proizvodi za koje postoji obveza objave na temelju članaka 8. i 9. SFDR-a čine gotovo 50 % imovine pod upravljanjem u EU-u i obuhvaćaju više od 60 % fondova u EU-u. Europa je daleko najveće tržište za te fondove, s udjelom do 84 % globalne imovine održivih fondova.
Međutim, sveobuhvatnom ocjenom SFDR-a koju je Komisija od 2023. provela na temelju njezina članka 19., od njezina početka primjene uočeno je više nedostataka. Prikupljeni podaci pokazali su da, iako se ciljevi SFDR-a i dalje općenito podržavaju, više aspekata pravila smatra se složenima, teško provedivima i nedjelotvornima. Neusklađenost pojmova i definicija u SFDR-u i ostalim zakonodavnim aktima EU-a o održivom financiranju, uz poteškoće sudionika na financijskim tržištima da pribave pouzdane i sveobuhvatne okolišne, socijalne i upravljačke podatke, pridonijela je složenosti tog okvira. Podaci pokazuju da cilj zaštite ulagatelja nije dovoljno ostvaren, što je dodatno otežano zlouporabom članaka 8. i 9. kao kvazioznaka te nejasnoćama oko određenih pojmova i obveza.
Revizija SFDR-a uvrštena je u inicijative za pojednostavnjenje u Programu rada Komisije za 2025. U skladu s političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. ciljevi utvrđeni europskim zelenim planom i dalje se nastoje dosljedno ostvarivati, ali uz jednostavnija pravila, manje administrativno opterećenje i bolju provedbu. Potreba za pojednostavnjenjem okvira za održivo financiranje radi smanjenja troškova usklađivanja za poduzeća u EU-u istaknuta je i u izvješću Marija Draghija „The Future of Competitiveness” (Izvješće o budućnosti konkurentnosti).
U tom kontekstu Komisija predlaže da se SFDR revidira kako bi bio učinkovitiji, jednostavniji i proporcionalniji. Pritom je najvažnije očuvati cjelovitost jedinstvenog tržišta EU-a za održivo financiranje prije svega zahtjevima koji smanjuju rizike manipulativnog zelenog marketinga i uspješnije pomažu ulagateljima da iskoriste i usporede mogućnosti financijskih proizvoda povezanih s održivosti. S druge strane, revizijom se nastoji ojačati konkurentnost europskog financijskog sektora uz pomoć uvjeta koji olakšavaju poslovanje i produbljuju jedinstveno tržište financijskih proizvoda povezanih s održivosti te pridonijeti raspodjeli kapitala za održivi napredak Europe.
Predloženim promjenama žele se postići dva cilja. Prvi je pojednostavniti i smanjiti administrativne zahtjeve i zahtjeve za objavu povezane s održivosti za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike te povećati usklađenost okvira s njihovim operativnim potrebama. Drugi je poboljšati sposobnost krajnjih ulagatelja da razumiju i usporede financijske proizvode povezane s održivosti te ih zaštititi od potencijalno dvosmislenih okolišnih, socijalnih i upravljačkih tvrdnji.
Ovim se prijedlogom stoga predviđa znatno pojednostavnjenje zahtjeva za izvješćivanje i trodijelna kategorizacija financijskih proizvoda s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima, koja obuhvaća niz povratnih informacija dionika i temelji se na aktualnim tržišnim praksama. Prijedlogom se stoga ciljano mijenja i Uredba (EU) br. 1286/2014 o upakiranim investicijskim proizvodima za male ulagatelje i investicijskim osigurateljnim proizvodima (PRIIP-ovi) te od datuma primjene novog okvira stavlja izvan snage Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 kojom se provodi postojeći SFDR.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
SFDR je usko povezan s drugim aktima okvira za održivo financiranje, na primjer okvirom EU-a za taksonomiju, Uredbom EU-a o referentnim vrijednostima, Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti, Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje te relevantnim dijelovima Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II), Direktive o distribuciji osiguranja i Direktive o pravima dioničara. Zajedno pomažu poduzećima i financijskom sektoru u mobilizaciji privatnih sredstava za održive projekte i tehnologije. Konkretno, obveze izvješćivanja na temelju SFDR-a za sudionike na financijskim tržištima temelje se na obvezama izvješćivanja za poduzeća na temelju Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti i Uredbi o taksonomiji. Revizija SFDR-a stoga je nužna kako bi se uzele u obzir promjene uvedene predloženim skupnim paketom pojednostavnjenja „Omnibus”, koje se odnose na informacije o održivosti koje dostavljaju poduzeća, posebno na budući opseg korporativnih objava poduzeća na temelju Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti.
Revizija se temelji i na Smjernicama Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o nazivima fondova koji upotrebljavaju okolišne, socijalne i upravljačke pojmove ili pojmove povezane s održivošću. Kako bi okolišne, socijalne i upravljačke tvrdnje na temelju revidiranog SFDR-a bile jasne, poštene i nedvosmislene, sudionici na financijskim tržištima trebali bi slijediti i nadzorne smjernice koje su izradila europska nadzorna tijela. Nadalje, pojam tvrdnji o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima u financijskim proizvodima koje se odnose na to kako i u kojoj mjeri kategorizirani proizvodi omogućuju ulaganja u ciljeve tranzicije ili održivosti ili im doprinose, odnosno uključuju čimbenike održivosti u svoju investicijsku strategiju neovisno o aspektima upravljanja rizikom održivosti, u skladu je s pojmom „tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš” iz članka 2. stavka 1. točke (o) Direktive 2005/29/EZ (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2024/825 u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji). U skladu s člankom 3. stavkom 4. Direktive 2005/29/EZ zahtjevi iz te direktive bili bi ispunjeni pravilnom primjenom zahtjeva ove Uredbe.
Naposljetku, s obzirom na to da se u ovoj Uredbi prilagođavaju zahtjevi za informacije koji se odnose na razinu do koje se u okviru financijskih proizvoda ulaže u aktivnosti povezane s održivosti, među kojima su one koje doprinose okolišnom cilju kako je utvrđen u članku 9. Uredbe o taksonomiji, zahtjev da sudionici na financijskim tržištima objavljuju informacije na temelju članaka od 5. do 7. Uredbe o taksonomiji odsad više nije opća obveza, nego ovisi o tome primjenjuju li u tom pogledu Uredbu o taksonomiji i u kojoj mjeri. Nadalje, upućivanja u tim člancima Uredbe o taksonomiji više se ne bi odnosila na stavke koji obuhvaćaju objave na temelju članaka 8. i 9. SFDR-a, nego na kriterije za kategorije proizvoda povezanih s održivosti pa su ujedno bespredmetna. Slično tomu, više ne postoji obveza da se u tim objavama navedu izjave iz članaka 6. i 7. Uredbe o taksonomiji o udjelima financijskih proizvoda u kojima se uzimaju odnosno ne uzimaju u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti na temelju te uredbe.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Kao što je već navedeno, revizija SFDR-a inicijativa je za pojednostavnjenje u Programu rada Komisije za 2025. i dio daljnjih mjera na temelju Draghijeva izvješća. Predloženim izmjenama nastoji se olakšati provedba okvira za održivo financiranje. U skladu sa širim planom pojednostavnjenja i ciljem da se boljom provedbom u okviru unije štednje i ulaganja stave na raspolaganje jednostavnija pravila, Komisija je objavila popis sporednih mjera 2. razine, u kojem je stavljeno izvan snage više mjera 2. razine proizašlih iz SFDR-a.
Ažurirana pravila odnosit će se i na postojeće prepreke prekograničnoj distribuciji financijskih proizvoda s obilježjima održivosti, zbog kojih se potencijal jedinstvenog tržišta u području održivog financiranja ne može iskoristiti za djelotvornu mobilizaciju ušteđevina za održivi napredak Europe. Novim bi se pravilima stoga trebalo potaknuti djelotvornije funkcioniranje jedinstvenog tržišta za održivo financiranje, među ostalim poboljšanjem transparentnosti te omogućivanjem ulagateljima u Uniji da sudjeluju na tržištima kapitala EU-a u skladu s ciljevima unije štednje i ulaganja.
U skladu s nedavno objavljenim inicijativama za unapređenje unije štednje i ulaganja, kao što su preporuke o štedno-investicijskim računima, SFDR-om se nastoje podržati i mjere kojima se stvaraju bolje financijske mogućnosti i rezultati za građane koji žele ulagati. Posebno je namijenjen osobama koje žele povećati vrijednost svoje štednje ulaganjem u financijska tržišta u skladu sa svojim preferencijama u pogledu održivosti. Osim toga, strategija Komisije o financijskoj pismenosti, čiji je cilj građanima olakšati razumijevanje načela, prilika i rizika ulaganja, omogućit će građanima i ulagateljima da bolje razumiju gospodarske učinke odabira financiranja određenih aktivnosti te njihova utjecaja i posljedica na zapošljavanje, održivost, društvene ishode i otpornost.
Revizija će učinkovitije pridonijeti ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana, uključujući postizanje klimatske neutralnosti u skladu sa Zakonom o klimi, ekološku tranziciju potpomognutu inovativnim i kružnim gospodarstvom te ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Naposljetku, preispitivanje Uredbe o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga temelji se na smjernicama Komisije o primjeni okvira EU-a za održivo financiranje u obrambenom sektoru, koje su predstavljene u Komunikaciji o Strategiji za europsku obrambenu industriju i donesene u okviru Skupnog paketa za obrambenu pripravnost iz lipnja 2025., najavljenog u Zajedničkoj bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. iz ožujka 2025. Stoga je u potpunosti u skladu s ciljevima Zajedničke bijele knjige i Plana za obrambenu pripravnost do 2030. da se dodatno ojača pristup financiranju za obrambeni i svemirski sektor.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova revizije ista kao i za postojeću Uredbu (EU) 2019/2088, odnosno članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se omogućuje donošenje mjera za usklađivanje nacionalnih odredaba čiji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Revidirana pravila doprinose djelotvornom i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta za održivo financiranje, štite konkurentnost među sudionicima na financijskim tržištima i usmjeravaju promjene u ponašanju prema većoj inovativnosti.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Potreba za usklađenim zajedničkim okvirom za objavu informacija o održivosti financijskih proizvoda u cijelom EU-u utvrđena je u izvornom SFDR-u. Ciljevi su i dalje potpuno valjani te ih dionici uvelike podržavaju. Bez djelotvornih mjera na razini Unije problemi utvrđeni od stupanja na snagu Uredbe i dalje bi postojali te se ne bi djelotvorno, učinkovito i dosljedno rješavali. Sudionici na financijskim tržištima i ulagatelji i dalje bi se suočavali s nepotrebnom složenošću u primjeni pravila. Na snazi bi i dalje bila preopsežna pravila i predlošci za objavu informacija koje se odnose na obilježja održivosti u poslovanju sudionika na financijskim tržištima, kao i u financijskim proizvodima koje nude ulagateljima. Neizvjesnost i nedostatna usporedivost i dalje bi ograničavale dostupnost financijskih proizvoda s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima te negativno utjecale na njihovu vjerodostojnost i prihvaćenost.
S obzirom na navedene probleme nužno pojednostavnjenje i prilagodba postojećeg okvira SFDR-a mogu se dosljedno i djelotvorno provesti samo na razini EU-a. Tim djelotvornim mjerama na razini EU-a povećalo bi se i privatno održivo financiranje u cijeloj Uniji, potaknulo pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta za održivo financiranje i u konačnici pridonijelo poboljšanju transparentnosti kako bi se ulagateljima omogućilo da sudjeluju na tržištima kapitala EU-a u skladu s ciljevima unije štednje i ulaganja.
•Proporcionalnost
Predložene izmjene u skladu su s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva pojednostavnjenja, transparentnosti i zaštite ulagatelja, uz paralelno povećanje privatnog održivog financiranja za potporu europskim ciljevima održivosti i konkurentnosti. Osim toga, ovaj se prijedlog temelji na načelu proporcionalnosti i tržišnim praksama.
•Odabir instrumenta
Na temelju ovog prijedloga Uredba (EU) 2019/2088 mijenja se uredbom o izmjeni. Kako bi se na usklađen način u cijeloj Uniji riješio problem rascjepkanosti tržišta i smanjila potreba za dodatnim nacionalnim pravilima za uklanjanje uočenih nedostataka i postiglo željeno pojednostavnjenje zahtjeva i objava, u korist sudionika na financijskim tržištima i ulagatelja, potrebna je izravno primjenjiva uredba kojom se postiže potpuna usklađenost.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Komisija je u prosincu 2022. najavila sveobuhvatnu ocjenu okvira SFDR-a. U razdoblju od rujna do prosinca 2023. održana su dva savjetovanja (jedno javno i jedno ciljano).
Ocjena je poslužila za prikupljanje povratnih informacija o funkcioniranju okvira i procjenu nedostataka u smislu uspješnosti u postizanju njegovih krajnjih ciljeva. Konkretno, odnosila se na način na koji pravila djeluju u smislu privlačenja privatnog financiranja radi lakše tranzicije europskog gospodarstva prema većoj održivosti te, u okviru toga, omogućivanja ulagateljima da bolje razumiju i usporede ponuđene proizvode.
Ocjena i njezini koraci, opisani u sljedećem odjeljku, uvršteni su u evaluaciju SFDR-a, provedenu u okviru procjene učinka uz ovaj prijedlog (vidjeti odjeljak „Procjena učinka” u nastavku). Rezultati evaluacije pomažu da se otkriju i potvrde glavni uzroci problema te da se stečena iskustva primijene u reviziji.
•Savjetovanja s dionicima
U sljedećem odjeljku daje se pregled savjetovanja s dionicima provedenih radi revizije:
–ciljana i otvorena javna savjetovanja,
–tehničke radionice i okrugli stolovi,
–mišljenja stručne skupine Komisije (platforma za održivo financiranje),
–doprinos europskih nadzornih tijela,
–suradnja s državama članicama,
–kontinuirana suradnja sa stručnjacima,
–poziv na očitovanje.
Ciljana i otvorena javna savjetovanja
Od rujna do prosinca 2023. održana su dva javna savjetovanja (ciljano i otvoreno). Sažeto izvješće objavljeno je u svibnju 2024.
U ciljanom savjetovanju sudjelovale su 324 organizacije i osobe. Najbrojnija skupina ispitanika bili su sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici, a slijedile su ih nevladine organizacije. Ispitanici su uglavnom bili iz država članica EU-a. Ispitanici iz trećih zemalja uglavnom su bili iz Ujedinjene Kraljevine i SAD-a.
Odgovori su pokazali znatnu potporu ciljevima politika SFDR-a, ali su mišljenja o uspješnosti njegove provedbe u odnosu na njegove specifične ciljeve podijeljena. Većina ispitanika složila se da se SFDR trenutačno ne primjenjuje samo kao okvir za objavu kako je predviđeno, nego i kao instrument za označivanje i stavljanje na tržište (posebno objave na temelju članaka 8. i 9.). Mnogi su istaknuli i da su nedosljednosti među dijelovima okvira za održivo financiranje prepreka i za sudionike na financijskim tržištima i za krajnje ulagatelje te su postavili pitanje je li SFDR primjeren instrument za utvrđivanje zahtjeva za objavu na razini subjekta radi informiranja ulagatelja. Većina ispitanika istaknula je potrebu da se objave i pojmovi povezani s održivosti pojednostave kako bi bili smisleniji za ulagatelje.
Većina ispitanika podržala je uspostavu sustava kategorizacije EU-a za financijske proizvode s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima, namijenjenog malim ulagateljima, u kojem se uzimaju u obzir međunarodna ulaganja u okviru financijskih proizvoda EU-a i koriste postojeće tržišne prakse.
Tehničke radionice i okrugli stolovi
Radi dopune odgovora na ciljana i otvorena savjetovanja, Komisija je održala četiri tehničke radionice kako bi prikupila dodatne tehničke primjedbe. Radionice su održane u listopadu i prosincu 2023. te u siječnju 2024. U prosincu 2024. održan je dodatni tehnički okrugli stol s udrugama potrošača kako bi se analizirale postojeće studije potrošača EU-a o preferencijama i znanju malih ulagatelja o održivosti.
Mišljenje platforme za održivo financiranje
Platforma za održivo financiranje, stručna skupina Komisije, dala je svoj doprinos u obliku dvaju mišljenja. Prvo, iz prosinca 2023., odnosi se na glavna pitanja koja je Komisija postavila u ciljanom savjetovanju. U prosincu 2024. platforma za održivo financiranje objavila je drugo mišljenje, u kojem je opisan način na koji bi se sustav kategorizacije održivih financijskih proizvoda mogao uspostaviti i prilagoditi te je predložena uspostava triju kategorija (pod naslovom „održivost”, „tranzicija” i „okolišna, socijalna i upravljačka obilježja”). Mišljenje se odnosilo na trenutačno stanje financijskih tržišta s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima i mogući učinak koji bi utvrđivanje određenih pragova moglo imati na postojeće proizvode obuhvaćene člancima 8. i 9. SFDR-a.
Doprinos europskih nadzornih tijela
U lipnju 2024. europska nadzorna tijela dostavila su zajedničko mišljenje o ocjeni SFDR-a, u kojem su predložila uspostavu novih kategorija, kategorije „održivog proizvoda” i kategorije „tranzicijskog proizvoda”. ESMA je objavila daljnje mišljenje „Održiva ulaganja: olakšavanje procesa ulagatelja”, u srpnju 2024. u kojem je, među ostalim, osobito potaknula uspostavu sustava kategorizacije.
Suradnja s državama članicama
Europska komisija surađivala je s državama članicama u okviru Stručne skupine država članica na dva sastanka (prosinac 2024. i lipanj 2025.) te zatražila njihove povratne informacije i primjedbe. Komisija je od tijela država članica i nacionalnih nadležnih tijela zaprimila i brojne dopise i dokumente sa stajalištem u kojima su izneseni njihovi stavovi o reviziji SFDR-a.
Kontinuirana suradnja sa stručnjacima
Europska komisija kontinuirano je surađivala sa stručnjacima kao što su sudionici na financijskim tržištima, ulagatelji, nevladine organizacije, udruge potrošača, trgovinska udruženja, akademska zajednica i drugi zainteresirani dionici o najvećim poteškoćama s postojećim SFDR-om i o tome kako uspostaviti kategorije.
Poziv na očitovanje
Konačno, za vrijeme poziva na očitovanje koji je trajao od 2. svibnja do 30. svibnja 2025. Komisija je prikupila povratne informacije. Stajališta je dostavilo 195 dionika. Najveća skupina ispitanika bila su poslovna udruženja i poduzeća, zatim nevladine organizacije i, u manjoj mjeri, nacionalna tijela, uglavnom iz država članica EU-a, pri čemu su najzastupljenije bile Francuska, Njemačka, Belgija, Italija i Nizozemska.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Osim navedenih prikupljenih povratnih informacija Komisija je preispitala više studija i dodatnih izvora podataka od dionika i akademskih stručnjaka, na primjer studiju koju je zatražio Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta o „trenutačnoj provedbi SFDR-a”, citiranu u procjeni učinka priloženoj prijedlogu.
Materijali za pripremu procjene učinka i donošenje utemeljenih političkih odluka potječu od raznih sudionika na tržištu i dionika, kao i iz drugih uglednih i pouzdanih izvora. Nalazi su provjereni usporedbom u različitim izvorima informacija kako bi se izbjegla pristranost zbog netipičnih vrijednosti ili osobnih interesa.
•Procjena učinka
Tijekom pripreme ovog zakonodavnog prijedloga provedena je procjena učinka. Odbor za nadzor regulative ispitao je 2. srpnja 2025. izvješće o procjeni učinka. Nakon prvog negativnog mišljenja Odbor je 8. listopada 2025. izdao pozitivno mišljenje sa zadrškama.
U svojim je primjedbama konkretno zatražio da se jasnije navedu opcije politike radi odgovarajuće procjene i usporedbe, da se mogućnost stavljanja SFDR-a izvan snage u potpunosti procijeni zajedno s drugim opcijama, da se bolje utvrdi usklađenost s pojednostavnjenjima u okviru prijedloga skupnog paketa te da se bolje dokaže izvedivost stvaranja pouzdanih kategorija, među ostalim s obzirom na poteškoće povezane s dostupnošću okolišnih, socijalnih i upravljačkih podataka na koje utječe skupni paket. Stoga je dodan detaljniji opis toga kako bi opcije politike konkretno izgledale, uglavnom navođenjem opisnih detalja za buduće pojednostavnjene objave, koje će se dodatno utvrditi u provedbenim mjerama, te detaljnijih kriterija za tri predložene kategorije. Kako bi se prikazali potrebni koraci u reviziji radi osiguravanja usklađenosti sa skupnim paketom, dodana je potpuna analiza mogućnosti stavljanja izvan snage, zajedno s daljnjom analizom. Dodani su dodatni dokazi o izvedivosti uspostave objava okolišnih, socijalnih i upravljačkih informacija koje bi bile smislene i temeljile se na široko dostupnim, usporedivim i vjerodostojnim informacijama o održivosti te odgovarale potrebama ulagatelja. Naposljetku, analiza troškova, koristi i ušteda dodatno je potkrijepljena dostupnim i pouzdanim podacima u prilog navedenom. Opcijama politike razmatranima u procjeni učinka nastoje se utvrditi bitna obilježja objava i kategorija za revidiranu Uredbu, uz jasno određivanje ograničenih područja za dodatna pravila potrebna u budućim provedbenim mjerama. Osim usklađenosti između SFDR-a i ostatka okvira za održivo financiranje, uključujući izmjene predviđene skupnim paketom u smislu objavljivanja informacija o održivosti koje se primjenjuju na poduzeća, važan element bilo je prepoznavanje i nadogradnja postojećih tržišnih praksi kako bi se postigao dovoljan stupanj kontinuiteta s odgovarajućim kriterijima u kategorizaciji proizvoda koji se već primjenjuju na tržištima, a posebno nadogradnja na smjernice ESMA-e o nazivima fondova.
Kako bi se postigli ciljevi revizije, ocijenjeno je da su najpoželjnije sljedeće opcije:
i. brisanje objava na razini subjekata o glavnim štetnim učincima, čime bi se uvelike ukinuli troškovi povezani s objavama na razini subjekta (25 % ukupnih troškova povezanih s objavama, čime bi se godišnje uštedjelo ukupno 56 milijuna EUR ponavljajućih troškova) i uklanjanje udvostručavanja između SFDR-a i Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti;
ii. znatno smanjenje objava na razini proizvoda, preusmjeravanje na predloške za kategorizirane proizvode s manje pokazatelja održivosti, olakšavanje usporedivosti i odluka ulagatelja te znatno smanjenje ponavljajućih troškova povezanih s objavama informacija o proizvodima;
iii. uspostava triju kategorija za „održive”, „tranzicijske” i „osnovne okolišne, socijalne i upravljačke” proizvode, koje obuhvaćaju znatan dio aktualnih financijskih proizvoda s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima, čime se postiže usklađen skup pravila EU-a za sve proizvode orijentirane na okolišna, socijalna i upravljačka obilježja na koje bi distributeri mogli upućivati krajnje ulagatelje zainteresirane za održivost (u skladu s naknadnim izmjenama delegiranih akata na temelju Direktive o tržištima financijskih instrumenata i Direktive o distribuciji osiguranja). Iako se predviđaju početni jednokratni troškovi zbog stvaranja kategorija proizvoda, očekuje se da će ponavljajući troškovi dugoročno biti niži od onih na temelju postojećeg SFDR-a i da će se općenito nadoknaditi uštedama ostvarenima drugim elementima revizije.
•Prikladnost i pojednostavnjenje propisa
Kombinacijom najpoželjnijih opcija mogla bi se znatno pojednostavniti i poboljšati učinkovitost zakonodavstva. Prijedlog je izravno relevantan za MSP-ove koji čine većinu sudionika na financijskim tržištima obuhvaćenih područjem primjene. Očekuje se da će se na temelju postojećih pravila smanjiti više od 25 % procijenjenih troškova za MSP-ove (otprilike 163 milijuna EUR godišnjih ponavljajućih troškova, od čega se oko 43 milijuna EUR odnosi na objave na razini subjekta, a 120 milijuna EUR na objave na razini proizvoda). U skladu s ovim prijedlogom sigurno je smanjenje troškova na razini subjekata, uz minimalne jednokratne troškove, a iako se nije moglo prikupiti dovoljno podataka o troškovima povezanima sa stvaranjem kategorija proizvoda, može se očekivati da se zahvaljujući znatnom smanjenju objava na razini proizvoda može uštedjeti više od 50 % troškova na razini proizvoda. Osim toga, MSP-ovi bi od pojednostavnjenja imali više od razmjerne koristi jer se primjećuju izraženi učinci smanjenja troškova, tj. u relativnom smislu MSP-ovi snose mnogo veće troškove od većih poduzeća zbog određenih minimalnih radnji potrebnih za izradu i ažuriranje objava povezanih s održivosti.
Na MSP-ove to utječe i neizravno kao na subjekte u koje se ulaže jer oni, zajedno sa zaštitnim mjerama iz skupnog paketa (gornja granica lanca vrijednosti), mogu imati koristi od toka sredstava i biti uključeni u proizvode u okviru jednostavnog sustava kategorizacije.
Zaključno, smanjenim administrativnim zahtjevima zbog uklanjanja obveze objava na razini subjekta uklanja se opterećenje za koje se procjenjuje da na temelju postojećih pravila čini 25 % troškova koje uglavnom snose sudionici na financijskim tržištima koji su MSP-ovi. Osim toga, procjenjuje se da će pojednostavnjenje objava na razini proizvoda i uvođenje kategorija proizvoda na temelju tržišnih praksi, za koje se općenito očekuje da će omogućiti uštede troškova, MSP-ovima olakšati daljnje ukupno smanjenje opterećenja kako bi se postigao cilj od 35 %.
•Temeljna prava
Ovim prijedlogom promiču se prava utvrđena Poveljom o temeljnim pravima („Povelja”). U njemu se vodi računa o poštovanju ljudskih prava, rodnoj ravnopravnosti, poštenim i pravednim radnim uvjetima i zabrani dječjeg rada u poduzećima (članci 5., 23., 31. i 32. Povelje), visokoj razini zaštite okoliša (članak 37. Povelje) te socijalnoj koheziji (članak 36. Povelje) i zaštiti potrošača (članak 38. Povelje) jer je njegov glavni cilj zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta EU-a za održivo financiranje uvođenjem zahtjeva kojima se smanjuju rizici od manipulativnog zelenog marketinga i uspješnije pomoći ulagateljima da iskoriste mogućnosti financijskih proizvoda povezanih s održivosti.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog ne utječe na proračun Komisije.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Komisija će pratiti provedbu izmjena predloženih u Uredbi uspostavljenim postupcima koji su u tijeku, posebno u suradnji s europskim nadzornim tijelima i platformom za održivo financiranje.
Tri godine od početka primjene Uredbe europska nadzorna tijela i nacionalna nadležna tijela bila bi zadužena za istraživanje i procjenu troškova provedbe povezanih s novim sustavom kategorizacije. Komisija bi s europskim nadzornim tijelima mogla surađivati i na provođenju redovitih procjena slučajeva manipulativnog zelenog marketinga i nadzoru tvrdnji o održivosti, a s platformom za održivo financiranje na provedbi ciljane analize sustava i procjeni stupnja primjene sustava kategorizacije i provedbe pojednostavnjenih objava. Naposljetku, Komisija bi nekoliko godina nakon uvođenja sustava surađivala s europskim nadzornim tijelima i udrugama potrošača na mjerenju zadovoljstva potrošača.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Člankom 1. uvode se sljedeće izmjene Uredbe (EU) 2019/2088:
(1)izmjene predmeta (članak 1. SFDR-a) kako bi se uzelo u obzir revidirano područje primjene koje se odnosi na sudionike na financijskim tržištima koji proizvode financijske proizvode, stavljaju ih na raspolaganje ili njima upravljaju (tj. uklanjanje iz područja primjene financijskih savjetnika koji ne obavljaju tu aktivnost) i uvođenje kategorija za financijske proizvode povezane s održivosti;
(2)posljedične izmjene nekih definicija, konkretno brisanje financijskih savjetnika i dodavanje definicija za kategorizirane proizvode „povezane s održivosti”, kao i za kategorizirane proizvode čija strategija predviđa postizanje „učinka” (članak 2. SFDR-a);
(3)brisanje članka 2.a SFDR-a o ovlasti europskih nadzornih tijela da izrade regulatorne tehničke standarde koje Komisija treba donijeti u vezi s načelom „ne nanosi bitnu štetu”, u skladu s popisom provedbenih mjera koje se smatraju sporednima koji je objavila Komisija („popis za smanjenje prioriteta”);
(4)izmjena članka 3. kako bi se uzelo u obzir uklanjanje financijskih savjetnika iz područja primjene;
(5)brisanje zahtjeva za objavu na razini subjekta iz članka 4., koji se odnosi na glavne štetne učinke, i članka 5., koji se odnosi na politike o isplaćivanju primitaka, što je također u skladu s popisom za smanjenje prioriteta;
(6)izmjena članka 6. kako bi se uzelo u obzir uklanjanje financijskih savjetnika iz područja primjene;
(7)dodavanje novog članka 6.a o posebnim ograničenjima u smislu transparentnosti za nekategorizirane proizvode, kao rezultat stvaranja kategorija za „financijske proizvode povezane s održivosti”. Konkretno, iako se u predugovorne i periodične objave nekategoriziranih proizvoda smiju dodati informacije o tome uzimaju li se u njima u obzir čimbenici održivosti i na koji način, kako bi se zaštitili ulagatelji te informacije ne smiju biti središnji element tih objava ni sadržavati tvrdnje o održivosti koje se primjenjuju samo na kategorizirane proizvode;
(8)stvaranje kategorija za tranzicijske financijske proizvode (članak 7.), osnovne okolišne, socijalne i upravljačke proizvode (članak 8.) ili održive proizvode (članak 9.), uključujući glavne kriterije koje financijski proizvodi moraju ispuniti za pojedinu kategoriju, izuzeća koja se primjenjuju na ulaganja u okviru pojedine kategorije proizvoda i informacije koje treba objaviti ulagateljima. Revidiranim člancima stavljaju se izvan snage i prethodne ovlasti, u skladu s popisom za smanjenje prioriteta. Redoslijed revidiranih članaka u skladu je s kontinuitetom postojeće upotrebe, posebno članaka 8. i 9., kao sažetog označivanja proizvoda s različitim okolišnim i socijalnim obilježjima;
(9)dodavanje novog članka 9.a o financijskim proizvodima u okviru kojih se ulaže u kategorizirane proizvode ili se oni kombiniraju kako bi se pojasnilo kad ti proizvodi mogu ispuniti kriterije određene kategorije te kako bi se utvrdila pravila transparentnosti o tome kako bi se za nekategorizirane financijske proizvode u okviru kojih se ulaže u kategorizirane financijske proizvode, ali ne dovoljno da bi se sam proizvod mogao smatrati kategoriziranim, trebale objavljivati informacije o tim ulaganjima. Naime, za te bi se proizvode trebao navesti udio ulaganja u kategorizirane financijske proizvode, na temelju informacija o potonjim proizvodima koje su dostavili sudionici na financijskim tržištima u lancu ulaganja;
(10)izmjena članka 10. o objavama na internetskim stranicama sudionika na financijskim tržištima, koja prati revidirano područje primjene, stvaranje kategorija za „financijske proizvode povezane s održivosti” i u skladu je s popisom za smanjenje prioriteta;
(11)izmjena članka 11. o periodičnim objavama sudionika na financijskim tržištima na godišnjoj osnovi, koja prati revidirano područje primjene, stvaranje kategorija za „financijske proizvode povezane s održivosti” i u skladu je s popisom za smanjenje prioriteta;
(12)izmjena članka 12. kako bi se uzelo u obzir uklanjanje financijskih savjetnika iz područja primjene;
(13)dodavanje novog članka 12.a kojim se utvrđuju načela za sudionike na financijskim tržištima o korištenju podataka i procjena za potrebe ove Uredbe, kao i pravila o informacijama koje se na zahtjev trebaju dati ulagateljima o relevantnim izvorima podataka i pretpostavkama na kojima se temelje procjene;
(14)izmjene članka 13. o promidžbenim sadržajima i pravilima o nazivima, koje posebno prate revidirano područje primjene, stvaranje kategorija za „financijske proizvode povezane s održivosti” te su u skladu s popisom za smanjenje prioriteta. Naime, tvrdnje o održivosti u nazivima i promidžbenim sadržajima bile bi dopuštene samo za kategorizirane proizvode, uz iznimku nekategoriziranih proizvoda iz članka 9.a, za koje bi se te tvrdnje smjele navoditi u promidžbenim sadržajima, ali ne i u nazivima. Osim toga, izmjene članka 13. obuhvaćaju zahtjeve za objavu iz Uredbe (EU) 2024/3005 za sudionike na financijskim tržištima koji u svoju marketinšku dokumentaciju uključuju okolišne, socijalne i upravljačke rejtinge, čime se informacije o tim rejtinzima stavljaju na raspolaganje u okviru objava na internetskim stranicama;
(15)izmjena članka 14. kako bi se uzelo u obzir revidirano područje primjene i isključili dodatni zahtjevi na nacionalnoj razini, koji bi mogli nadilaziti zahtjeve za informacije i kriterije za „financijske proizvode povezane s održivosti” iz revidirane Uredbe i uzrokovati rascjepkanost na unutarnjem tržištu;
(16)izmjena članka 15. kako bi se uzelo u obzir revidirano područje primjene;
(17)dodavanje neobveznih izuzeća u članku 17. za određene vrste proizvoda, posebno zatvorenog tipa izrađene prije početka primjene revidirane Uredbe, kao i pojašnjenje da se stvaranjem kategorija za „financijske proizvode povezane s održivosti” ne dovode u pitanje sustavi označivanja s dodatnim obilježjima u smislu transparentnosti, upravljanja i drugih zahtjeva;
(18)revizija članka 18. (izvješćivanje koje provode europska nadzorna tijela) kako bi se uzeli u obzir revidirani predmet i područje primjene Uredbe;
(19)posljedične ciljane izmjene članka 18.a (jedinstvena europska pristupna točka);
(20)izmjene klauzule o reviziji (članak 19.) kako bi se uzeli u obzir revidirani predmet i područje primjene Uredbe;
(21)dodavanje novih članaka 19.a, 19.b i 19.c (prijelazne odredbe za proizvode osiguranja i mirovinske proizvode na koje ne utječu smjernice ESMA-e o nazivima fondova i ovlasti Komisije za navođenje uvjeta za ulaganja kojima se doprinosi određenim ciljevima povezanima s tranzicijom ili održivosti ili za uključivanje čimbenika održivosti u kategorizaciju financijskih proizvoda kao proizvoda povezanih s održivosti te zahtjeva za objavu informacija o tim kategoriziranim financijskim proizvodima u okviru delegiranih akata).
Člankom 2. mijenja se Uredba (EU) br. 1286/2014, posebno navođenjem objava koje treba uključiti u dokument s ključnim informacijama za proizvode povezane s održivosti kako bi se navelo kojoj kategoriji pripadaju.
Člankom 3. stavlja se izvan snage Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288, koja sadržava provedbene mjere donesene na temelju postojećeg SFDR-a, od datuma početka primjene revidirane Uredbe.
2025/0361 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR), Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) i stavljanju izvan snage Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/1288
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)U Akcijskom planu o financiranju održivog rasta iz ožujka 2018. utvrđen je niz koraka za mobilizaciju privatnog kapitala u održivije gospodarske prakse i bolje upravljanje rizicima povezanima s održivosti u financijskom sektoru, posebno nakon Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. Među mjerama koje su uslijedile Komisija je predložila, a suzakonodavci donijeli Uredbu (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se poboljšala transparentnost uključivanja rizika i čimbenika održivosti u financijskim uslugama i financijskim proizvodima koje sudionici na financijskim tržištima nude ulagateljima.
(2)Komunikacija o europskom zelenom planu podsjetila je na važnost mobilizacije privatnog financiranja za ostvarivanje cilja kojim se „EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa”. Koraci poduzeti u skladu sa zelenim planom dosljedno potvrđuju važnu ulogu privatnog financiranja u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća, posebnih sektorskih ciljeva održivosti u tom kontekstu i ciljeva plana REPowerEU da se ubrza razvoj sigurne i održive energije u Uniji i smanji ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. U analizama Komisije dosljedno se ističe opseg ulaganja potrebnih za postizanje klimatskih ciljeva EU-a: u razdoblju od 2030. do 2050. svake će se godine morati izdvojiti oko 650 milijardi EUR (u vrijednostima EUR iz 2023.) samo za tranziciju energetskog sustava u različitim scenarijima. U tom je kontekstu oslobađanje i olakšavanje ulaganja privatnih sredstava usmjerenih na održivost ključno kako bi Unija na odgovarajući način financijski doprinijela novom zajedničkom kvantificiranom cilju utvrđenom na konferenciji COP 29 i dodatnom cilju financiranja borbe protiv klimatskih promjena prema kojem bi se od 2035. godišnje mobiliziralo 1,3 bilijuna USD kako bi se povećala njezina otpornost na klimatske promjene i podržao plan za konkurentnost i dekarbonizaciju EU-a (Plan za čistu industriju). Usklađen je i s nastojanjima da se ojača obrambena industrija Unije tako što će se osigurati da se okvirom za održivo financiranje ne spriječi usmjeravanje kapitala prema aktivnostima povezanima s obranom te da se doprinese stvaranju integriranijeg jedinstvenog tržišta za štednju i ulaganja radi potpore gospodarskom rastu, inovacijama i konkurentnosti u Uniji.
(3)Uredba (EU) 2019/2088 bila je ključna za poboljšanje transparentnosti u smislu mogućnosti i rizika ulaganja kojima se podupiru ili integriraju razni ciljevi i aspekti usmjereni na održivost. Sudionici na financijskim tržištima imaju zajednički skup načela i zahtjeva za pružanje informacija o održivosti financijskih proizvoda i usluga koje nude. Uredba (EU) 2019/2088 pomogla je ulagateljima jer im se te informacije sada predstavljaju u strukturiranijem okviru, čime se potiče konkurentnost, povećava izbor i olakšava usporedivost financijskih proizvoda i usluga s obilježjima i ciljevima povezanima s održivosti, iako još nije dosegnut njezin puni potencijal. Nacionalna nadležna tijela zadužena za praćenje usklađenosti sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima Uredbe (EU) 2019/2088 uspostavila su prakse za upravljanje rizikom od manipulativnog zelenog marketinga i razvila zajednički nadzorni okvir za njegov nadzor.
(4)Međutim, Uredbu (EU) 2019/2088 obilježile su poteškoće u provedbi za sudionike na financijskim tržištima i za ulagatelje. Sveobuhvatnom ocjenom provedenom u skladu s člankom 19. Uredbe utvrđeno je da, iako se njezini ciljevi i dalje općenito podržavaju, njezina je provedba za sudionike na financijskim tržištima vrlo složena i skupa. Osim toga, informacije dostupne krajnjim ulagateljima općenito nisu bile dovoljno jasne i djelotvorne za olašavanje razumijevanja i usporedbe raznih financijskih proizvoda i usluga povezanih s održivosti koji im se nude. Na tržištu su objave ulagateljima u skladu s člancima 8. i 9. Uredbe (EU) 2019/2088 zloupotrebljavane kako bi se financijski proizvodi kategorizirali kao održivi iako za to ne postoje prikladni kriteriji. Objave na temelju tih članaka povezane su i s različitim tumačenjima i praksama provedbe, što je smanjilo jasnoću za krajnje ulagatelje. Osim toga, pojavila su se i različita tumačenja nacionalnih nadležnih tijela, a na nadzorne prakse i očekivanja utjecala je potreba za prilagodbom uvođenju novih zajedničkih smjernica za upotrebu okolišnih, socijalnih i upravljačkih pojmova u nazivima investicijskih fondova („Smjernice ESMA-e o nazivima fondova”). Te poteškoće u provedbi dovele su do nepotrebnih troškova i opterećenja za financijski sektor Unije u usporedbi s međunarodnim konkurentima, nedostatka zaštite ulagatelja i rizika od manipulativnog zelenog marketinga te različitih nacionalnih zahtjeva i nadzornih praksi koje su u suprotnosti s cjelovitošću jedinstvenog tržišta. Općenito se smatra da poteškoće ograničavaju Uredbe (EU) 2019/2088 da iskoristi potencijal jedinstvenog tržišta za mobilizaciju i dodjelu privatnih sredstava za održivi napredak Unije.
(5)Uredba (EU) 2019/2088 dio je šireg okvira za održivo financiranje, čiji se elementi ciljano mijenjaju kako bi se pojednostavnila, racionalizirala i smanjila opterećenja zbog objava informacija o održivosti i zahtjeva za poduzeća iz Unije. Tim bi se promjenama trebalo osigurati troškovno učinkovitije ostvarivanje ukupnog cilja europskog zelenog plana, a da se pritom ne ugroze njegovi dogovoreni ciljevi politike. U okviru tog šireg okvira za održivo financiranje, Uredbu (EU) 2019/2088 također bi trebalo na odgovarajući način preispitati. Zbog toga je njezina revizija uključena u inicijative Komisije za pojednostavnjenje navedene u mandatnom pismu povjerenici za financijske usluge i uniju štednje i ulaganja te u Program rada Komisije za 2025. Ciljevi su revizije prevladati nedostatke povezane s provedbom Uredbe (EU) 2019/2088, znatno pojednostavniti administrativno opterećenje na način koji je usklađen s ostatkom okvira Unije za održivo financiranje te pomoći ulagateljima da učinkovito razumiju i usporede financijske proizvode povezane s održivosti.
(6)U tom je kontekstu u interesu krajnjih ulagatelja i sudionika na financijskim tržištima smanjiti određena opterećenja za sudionike na financijskim tržištima koja proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/2088 te formalizirati sveobuhvatan sustav kategorizacije financijskih proizvoda za koje se iznose tvrdnje o održivosti. Tim bi se kategorijama trebao uspostaviti jasan sustav grupiranja financijskih proizvoda povezanih s održivosti, u skladu s tvrdnjama namijenjenima krajnjim ulagateljima u okviru tih proizvoda prema kojima se nastoje ostvariti ili ostvaruju posebni ciljevi povezani s održivosti ili uzimaju u obzir posebni čimbenici povezani s održivosti. Kako bi se uskladile provedbene i nadzorne prakse te dodatno zaštitili krajnji ulagatelji od manipulativnog zelenog marketinga i dvosmislenih tvrdnji, te bi se kategorije trebale oslanjati na jasan skup kriterija.
(7)Potrebno je prilagoditi područje primjene Uredbe (EU) 2019/2088 i određene definicije u njoj kako bi se uzeli u obzir ti ciljevi. Uredba (EU) 2019/2088 trebala bi i dalje sudionicima na financijskim tržištima propisivati da objavljuju kako smatraju da rizici održivosti utječu na financijske proizvode koje nude ulagateljima. Međutim, osim tih elemenata, Uredba (EU) 2019/2088 trebala bi se odnositi isključivo na posebne zahtjeve i povezane objave koji se primjenjuju na sudionike na financijskim tržištima koji proizvode financijske proizvode povezane s održivosti, upravljaju njima ili ih stavljaju na raspolaganje, posebno one u čijim se nazivima ili marketinškoj dokumentaciji za krajnje ulagatelje navode elementi povezani s održivosti. Financijski savjetnici koji pružaju usluge investicijskog savjetovanja ne proizvode financijske proizvode povezane s održivosti niti njima upravljaju niti ih stavljaju na raspolaganje ulagateljima. Zbog toga bi te financijske savjetnike trebalo u potpunosti izuzeti iz područja primjene Uredbe (EU) 2019/2088. Umjesto toga, njihova je uloga da prepoznaju proizvode koje su sudionici na financijskim tržištima stavili na raspolaganje i koji odgovaraju preferencijama njihovih klijenata u pogledu održivosti. Ta bi pravila za distributere stoga trebala na odgovarajući način odražavati izmjene uvedene ovom Uredbom, posebno sustav kategorizacije financijskih proizvoda za koje se iznose tvrdnje o održivosti. Isto vrijedi i za uslugu upravljanja portfeljem, koja se sastoji od upravljanja portfeljima financijskih instrumenata u skladu s ovlaštenjima koja pojedinačno daju klijenti na diskrecijskoj osnovi i koja stoga nisu osmišljena ni stavljena na tržište na isti način kao proizvodi namijenjeni određenim ciljnim tržištima.
(8)Definicija održivog ulaganja iz članka 2. točke 17. Uredbe (EU) 2019/2088 uzrokovala je brojne poteškoće i probleme koji se odnose na praktičnu provedbu, upite nadzornim tijelima o tumačenju i njihovim očekivanjima te velike razlike u praktičnoj primjeni. Praktičari uočavaju i probleme udvostručavanja i usklađenosti s usporedivim pojmovima u drugim aktima okvira za održivo financiranje, koji imaju nešto drukčije značenje, među kojima su oni iz Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća, te nepotrebna ograničenja za ulaganja u tranziciju poduzeća ili gospodarskih aktivnosti prema održivosti u skladu s politikom iz Preporuke Komisije (EU) 2023/1435 iz 2023. S druge strane, pri oblikovanju financijskih proizvoda i komunikaciji s krajnjim ulagateljima sudionici na financijskim tržištima primjenjuju definiciju održivog ulaganja iz Uredbe (EU) 2019/2088. Stoga bi praktičnu primjenu tog pojma trebalo olakšati brisanjem definicije održivog ulaganja, čime bi se uklonila nesigurnost u usklađivanju praksi s njim, a temeljni pojmovi umjesto toga bi se u pojednostavnjenom obliku uključili u konkretne zahtjeve za pripadajuću kategoriju financijskih proizvoda povezanih s održivosti. To bi omogućilo kontinuitet, pojednostavnjenu primjenu i veću sigurnost za sudionike na financijskim tržištima. Stoga bi pojmovi doprinosa okolišnom i socijalnom cilju, nenanošenja bitne štete i praksi dobrog upravljanja i dalje trebali biti uvršteni u kriterije relevantnih kategorija.
(9)Kako bi se potaknula ulaganja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, održivoj upotrebi i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja te zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava, okolišne ciljeve financijskih proizvoda povezanih s održivošću trebalo bi definirati u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2020/852. Socijalne ciljeve financijskih proizvoda povezanih s održivosti trebalo bi tumačiti tako da uključuju načela europskog stupa socijalnih prava i ciljeve održivog razvoja.
(10)Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 nastoji se općenito pojednostavniti objavljivanje informacija o održivosti i smanjiti opterećenje povezano s njima tako da se zahtjevi za objavu upute najvećim poduzećima. Isti cilj opravdava ograničavanje područja primjene Uredbe (EU) 2019/2088 na financijske proizvode povezane s održivosti i na sudionike na financijskim tržištima koji proizvode te proizvode, upravljaju njima ili ih stavljaju na raspolaganje ulagateljima. Osim toga, Direktivom (EU) 2022/2464 već su utvrđene objave informacija o održivosti na horizontalnoj razini subjekata koje obuhvaćaju sve sektore. Stoga brisanje posebnih zahtjeva kojima se od sudionika na financijskim tržištima traži da u svojim odlukama o ulaganju na razini subjekata objave informacije o načinu na koji uzimaju u obzir štetne učinke osigurava da se oni ne udvostručuju u zahtjevima za objavu za subjekte koji su također obuhvaćeni područjem primjene Direktive (EU) 2022/2464.
(11)Sudionicima na financijskim tržištima ne bi trebalo zabraniti upućivanje na informacije o pomoćnim aspektima održivosti u regulatornim objavama povezanima s financijskim proizvodima, čak i ako nisu kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti. Te informacije trebale bi biti poštene, jasne i nedvosmislene. Međutim, kako bi se zaštitili ulagatelji i jasno razlikovali nekategorizirani i kategorizirani financijski proizvodi, te se informacije u tim objavama ne bi trebale isticati niti se nalaziti u nazivu ili promidžbenim sadržajima tih financijskih proizvoda. Osim toga, sudionici na financijskim tržištima trebali bi se pobrinuti za to da su tvrdnje iz regulatorne i marketinške dokumentacije te nazivi financijskih proizvoda koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti u skladu s pripadajućom kategorijom i njihovim strategijama.
(12)Na temelju povratnih informacija dobivenih tijekom ciljanih i otvorenih javnih savjetovanja, tehničkih radionica i okruglih stolova, iz izvješća stručne skupine Komisije i poziva na očitovanje te podataka o preferencijama ulagatelja iz raznih studija o potrošačima, potrebno je uspostaviti kategorije EU-a za proizvode za koje se iznose tvrdnje o održivosti. Te su kategorije potrebne kako bi se riješio postojeći problem zlouporabe objava iz članaka 8. i 9. te kako bi se na razini EU-a uskladile provedbene i nadzorne prakse za proizvode za koje se iznose tvrdnje o održivosti. Te bi se kategorije trebale temeljiti na jasnim kriterijima za suzbijanje manipulativnog zelenog marketinga, olakšavanje krajnjim ulagateljima razumijevanja održivih strategija i ciljeva proizvoda te omogućivanje učinkovitog distribucijskog sustava koji se temelji na preferencijama ulagatelja u pogledu održivosti. Povratne informacije idu u prilog stvaranju triju kategorija koje bi trebalo razlikovati s obzirom na njihove tvrdnje. Kategorija održivosti trebala bi obuhvaćati proizvode za koje se tvrdi da ulažu u poduzeća, imovinu, aktivnosti ili projekte koji su već održivi ili se odnose na određeni cilj povezan s čimbenicima održivosti, uključujući okolišne ili socijalne ciljeve. Kategorija tranzicije trebala bi obuhvaćati proizvode za koje se tvrdi da ulažu u poduzeća, imovinu, aktivnosti ili projekte koji su na vjerodostojnom putu prema održivosti ili se odnose na konkretne okolišne ili socijalne ciljeve povezane s tranzicijom. Kategorija osnovnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih proizvoda trebala bi obuhvaćati proizvode za koje se tvrdi da u svoju investicijsku strategiju uključuju druge aspekte održivosti osim rizika održivosti. Taj bi pristup bio u skladu i s nedavnim regulatornim smjernicama Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Te tvrdnje u okviru financijskih proizvoda u skladu su s pojmom „tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš” iz Direktive 2005/29/EZ (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2024/825 u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji). U skladu s člankom 3. stavkom 4. Direktive 2005/29/EZ, zahtjevi iz te direktive ispunjeni su pravilnom primjenom zahtjeva ove Uredbe.
(13)Te kategorije trebale bi pomoći distributerima da utvrde proizvode koji odgovaraju preferencijama klijenata u pogledu održivosti i procijene ciljano tržište, stoga bi se trebale navesti u pravilima koja se primjenjuju na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565, Delegirane direktive Komisije (EU) 2017/593 i delegiranih uredbi Komisije (EU) 2017/2358 i (EU) 2017/2359. Tako bi se krajnjim ulagateljima omogućilo jasno razumijevanje glavnih obilježja i ciljeva proizvoda povezanih s održivosti.
(14)Kako bi se povećale usporedivost i pouzdanost, najmanje 70 % ulaganja u okviru financijskih proizvoda u svakoj kategoriji trebalo bi provesti u skladu s tvrdnjom o održivosti, tj. ciljem koji se nastoji ostvariti ili aspektima održivosti koji se primjenjuju. Sudionicima na financijskim tržištima trebalo bi dopustiti da preostala ulaganja slobodno raspodijele na temelju potreba za diversifikacijom, zaštitom od rizika ili likvidnošću. Ta ulaganja ne bi smjela biti u suprotnosti s tvrdnjama o održivosti financijskog proizvoda. Potpuna provedba investicijske strategije za pojedini financijski proizvod može potrajati određeno vrijeme, posebno u slučaju alternativne ili privatne imovine. Taj se rok navodi u predugovornoj dokumentaciji. Postotak ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva proizvoda ne može se odmah dosegnuti u tom prijelaznom razdoblju. Međutim, taj bi se postotak trebao postići najkasnije do isteka prijelaznog razdoblja. Prag od 70 % značio bi povećanje ambicija u odnosu na minimalni udio „održivog ulaganja” od 50 % propisan za fondove čiji naziv uključuje pojam povezan s održivosti u skladu sa smjernicama ESMA-e o nazivima fondova. Smatra se i da se tako omogućuje kontinuitet s pravilom da se 80 % ulaganja provodi u skladu s okolišnom, socijalnom i upravljačkom tvrdnjom u nazivu fonda na temelju tih smjernica, s obzirom na to da bi uvjeti za prag od 70 % bili stroži od trenutačnog praga od 80 % na temelju smjernica ESMA-e (tj. novi uvjeti za ulaganja za koja se smatra da doprinose ciljevima povezanima s održivosti ili tranzicijom ili da uključuju aspekte održivosti). Naposljetku, ostavlja dovoljan prostor za zaštitu ulaganja od rizika i usklađen je s drugim međunarodnim oznakama ulaganja, što bi olakšalo međunarodnu konvergenciju. Kako bi se sudionike na financijskim tržištima usmjerilo i kako bi im se pružila sigurnost, trebalo bi utvrditi posebne pristupe ulaganjima za financijske proizvode po kategoriji, a da se pritom ne isključe drugi mogući pristupi u svakom pojedinom slučaju pod uvjetom da se njima postiže isti cilj u pogledu održivosti. Rezultati nedavnih evaluacija pokazuju da ne postoji jedinstveno rješenje za podrobnu definiciju pozitivnog doprinosa cilju održivosti ili tranzicije. To je uglavnom posljedica velike raznolikosti imovine, strategija, ciljeva održivosti ili čimbenika na aktualnom tržištu. Zatvoreni popis podrobnih kriterija za doprinos stoga bi previše ograničio opseg ulaganja i ugrozio inovativne prakse. Umjesto toga, popis mogućih pristupa trebao bi biti usmjeren na identificiranje čvrstih postojećih standarda održivosti i poticanje njihove primjene. Prag od 70 % trebao bi biti usmjeren na osiguravanje usklađenih razina doprinosa, a ne na detaljno utvrđivanje prirode doprinosa za svaku kategoriju. Krajnje ulagatelje trebalo bi posebno informirati o odabranom pristupu doprinosu. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi mjeriti svoj doprinos, usklađenost sa strategijom i napredak prema cilju održivosti primjenom odgovarajućih pokazatelja održivosti te njihovim objavljivanjem. U tu bi svrhu trebalo izraditi popis dobrovoljnih pokazatelja. Ti pokazatelji trebali bi se temeljiti na pokazateljima iz Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2772 te na informacijama koje objavljuju poduzeća, čime bi se u odgovarajućoj mjeri omogućio kontinuitet s trenutačnim tržišnim praksama na temelju ove Uredbe. To bi potaknulo usklađivanje i usporedivost načina na koji sudionici na financijskim tržištima mjere i objavljuju svoj doprinos cilju.
(15)Kriteriji za te kategorije trebali bi pojednostavniti i način na koji se u okviru financijskih proizvoda u kojima se danas primjenjuje definicija održivog ulaganja mora upravljati glavnim štetnim učincima na okolišne ili socijalne ciljeve. Postojeći pristup obvezuje sudionike na financijskim tržištima da uzmu u obzir glavne pokazatelje štetnih učinaka na čimbenike održivosti, koji su trenutačno utvrđeni u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288. Iz povratnih informacija dionika proizlazi da taj pristup nije omogućio pouzdan ili usporediv mehanizam nenanošenja štete. Stoga bi aktualni pristup trebalo zamijeniti obvezom sudionika na financijskim tržištima da primjenjuju zajednički skup jasnih izuzeća koja obuhvaćaju prakse i sektore za koje je zajednički dogovoreno da su najštetniji te da utvrde i objave glavne štetne učinke svojih ulaganja na čimbenike održivosti. To bi, prema potrebi, trebalo uključivati štetne učinke na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustavâ. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi objaviti i sve mjere poduzete za uklanjanje utvrđenih glavnih štetnih učinaka. U specifičnom kontekstu ovog okvira tako bi se omogućio usporediv i jasan pristup za sprečavanje štete. Taj se pristup smatra uspješnim i djelotvornim u okviru provedbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818. Tim izuzećima trebao bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati i kontinuitet s postojećim regulatornim okvirom i isključenjima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/1818 i u smjernicama ESMA-e o nazivima fondova, te bi se ona trebala temeljiti i na podacima dostupnima od poduzeća u koja se ulaže ili podacima koje sudionici na financijskim tržištima mogu utemeljeno procijeniti. Ta izuzeća trebala bi pratiti politički dogovorene okolišne i socijalne ciljeve.
(16)Kategorija tranzicije trebala bi se sastojati od financijskih proizvoda čija je svrha poduprijeti tranziciju poduzeća, gospodarskih aktivnosti i druge imovine prema održivosti ili joj doprinijeti. Cilj je te kategorije objaviti informacije o tim proizvodima i kriterije koji točno prikazuju tranzicijske strategije i riješiti aktualne probleme u provedbi koji proizlaze iz nepriznavanja financiranja tranzicije u definiciji održivog ulaganja iz članka 2. točke 17. Uredbe (EU) 2019/2088. Među tim su problemima poteškoće za sudionike na financijskim tržištima koji žele provoditi i objavljivati strategije povezane s tranzicijom te zbunjenost i nedostatak odgovarajućih objava za krajnje ulagatelje zainteresirane za ulaganje u proizvode s ciljem tranzicije. Ta bi kategorija stoga trebala povećati vidljivost, transparentnost i pouzdanost financijskih proizvoda u okviru kojih se ulaže u tranziciju poduzeća, gospodarskih aktivnosti ili druge imovine prema boljim okolišnim ili socijalnim rezultatima ili koji doprinose okolišnoj ili socijalnoj tranziciji. Ta bi kategorija stoga trebala obuhvaćati financijske proizvode visoke razine ambicije u pogledu tranzicije, pri čemu bi se ulaganja trebala birati na temelju dokazanih standarda i sredstava, među ostalim na temelju strategija koje prate ili preuzimaju referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju ili referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća, na temelju ulaganja u prijelazne gospodarske djelatnosti ili poduzeća koja ulažu svoje kapitalne izdatke u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 ili na temelju ulaganja u poduzeća ili gospodarske djelatnosti koje se obvezuju na buduća poboljšanja pomoću vjerodostojnih planova tranzicije ili znanstveno utemeljenih ciljeva. Trebala bi obuhvaćati i financijske proizvode čiji su rezultati povezani s tranzicijom utvrđeni na razini portfelja, kao što je postupno smanjenje emisija koje se financiraju iz portfelja, pod uvjetom da su temeljna ulaganja usklađena s ciljem proizvoda povezanim s tranzicijom. Kako bi se smisleno doprinijelo međunarodnim i europskim klimatskim ciljevima, ciljevi financijskih proizvoda kojima se nastoje ublažiti klimatske promjene trebali bi se uskladiti s onima iz Pariškog sporazuma i Uredbe (EU) 2021/1119, posebno za sudionike na financijskim tržištima koji se oslanjaju na planove za tranziciju i znanstveno utemeljene ciljeve poduzeća ili projekata ili koji provode strategiju angažmana u pogledu održivosti s poduzećima u koja se ulaže. Iz te bi kategorije trebalo isključiti i aktivnosti za koje je zajednički dogovoreno da su štetne za okoliš i društvo, a ulagateljima omogućiti da ulažu u poduzeća koja se nalaze u različitim fazama tranzicijskih nastojanja. Tim bi se izuzećima trebala postići dostatna usklađenost s onima utvrđenima u okviru klimatskih referentnih vrijednosti EU-a i uvedenima smjernicama ESMA-e o nazivima fondova za sve fondove u čijim se nazivima upotrebljavaju određeni okolišni, socijalni i upravljački pojmovi, uključujući pojmove koji se odnose na „tranziciju”. Trebala bi obuhvaćati aktivnosti povezane sa zabranjenim oružjem kako je definirano predstojećom izmjenom Uredbe (EU) 2020/1818, uzgojem i proizvodnjom duhana, kršenjem načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda (UNGC) ili Smjernica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća te kamenim ugljenom i lignitom. Iz te bi se kategorije trebala isključiti i poduzeća koja razvijaju nove projekte povezane s naftom ili plinovitim gorivima te ona koja razvijaju nove projekte ili nemaju plan za postupno ukidanje kamenog ugljena ili lignita za proizvodnju energije. Nadalje, kao i proizvodi u kategoriji održivosti, za proizvode u kategoriji tranzicije trebalo bi utvrditi i objaviti glavne štetne učinke njihovih ulaganja na čimbenike održivosti te objasniti sve mjere poduzete za njihovo ublažavanje.
(17)Kategorija osnovnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih proizvoda trebala bi se sastojati od financijskih proizvoda čija se strategija ili koncept temelji na odabranim čimbenicima održivosti. Povratne informacije prikupljene tijekom ciljanih i otvorenih javnih savjetovanja, tehničkih radionica i okruglih stolova, iz izvješća stručne skupine Komisije i poziva na očitovanje te podaci o preferencijama ulagatelja iz raznih studija o potrošačima upućuju na potrebu za takvim financijskim proizvodima koji omogućuju inovativne pristupe održivosti i uzimaju u obzir preferencije krajnjih ulagatelja koje uključuju proizvode kojima se izbjegavaju štetna ulaganja. Kriteriji bi trebali obuhvaćati ulaganja koja nisu posebno usmjerena na cilj održivosti ili tranzicije, nego u svoje investicijske strategije uključuju čimbenike održivosti primjenom vjerodostojnih pristupa povezanih s održivosti. U kriterijima bi trebalo navesti više pristupa koje bi sudionici na financijskim tržištima mogli primijeniti, kao što su nadmašivanje opsega ulaganja prema referentnim vrijednostima koji se mjeri okolišnim, socijalnim i upravljačkim rejtingom ili pokazateljem održivosti, kombinacija održivih ili tranzicijskih standarda te ulaganja kojima se prednost daje poduzećima ili gospodarskim aktivnostima s dokazanim pozitivnim rezultatima u području određenih čimbenika održivosti. Iz te bi kategorije trebalo isključiti i aktivnosti za koje je zajednički dogovoreno da su štetne za okoliš i društvo u skladu s onima utvrđenima u okviru klimatskih referentnih vrijednosti EU-a i uvedenima smjernicama ESMA-e o nazivima fondova za sve fondove u čijim su nazivima upotrijebljeni okolišni, socijalni i upravljački pojmovi, osim pojmova koji se odnose na „održivost” ili „učinak”. Trebale bi obuhvaćati aktivnosti povezane sa zabranjenim oružjem kako je definirano predstojećom izmjenom Uredbe (EU) 2020/1818, uzgojem i proizvodnjom duhana, kršenjem načela UNGC-a ili smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća te kamenim ugljenom i lignitom.
(18)Kategorija održivosti trebala bi se sastojati od financijskih proizvoda u okviru kojih se ulaže u poduzeća, imovinu ili aktivnosti koje su održive ili kojima se nastoje ostvariti okolišni i/ili socijalni ciljevi ili kojima se pozitivno doprinosi tim ciljevima. Ta bi kategorija trebala obuhvaćati financijske proizvode s visokom razinom ambicije u tom pogledu, pri čemu bi se ulaganja trebala birati na temelju dokazanih standarda i sredstava, među ostalim na temelju strategija koje preuzimaju ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća, na temelju ulaganja u održive gospodarske djelatnosti u skladu s Uredbom (EU) 2020/852, ulaganja u instrumente izdane u skladu s Uredbom (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća te ulaganja povezana s operacijama za koje se daje proračunsko jamstvo Unije ili financijskim instrumentima u okviru programa Unije kojima se nastoje ostvariti okolišni ili socijalni ciljevi. U skladu s tim, izuzeća za financijske proizvode u toj kategoriji trebala bi nadilaziti izuzeća za druge dvije kategorije i obuhvaćati aktivnosti u kojima je lanac vrijednosti povezan s fosilnim gorivima, uključujući njihovo širenje. Konkretno, izuzeća bi trebala obuhvaćati izuzeća iz kategorije tranzicijskih i osnovnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih proizvoda, uz aktivnosti povezane s naftnim gorivima, plinovitim gorivima i proizvodnjom električne energije s intenzitetom stakleničkih plinova većim od 100 g CO2 e/kWh. Iz te bi se kategorije trebala isključiti i poduzeća koja razvijaju nove projekte povezane s naftom ili plinovitim gorivima te ona koja razvijaju nove projekte ili nemaju plan za postupno ukidanje kamenog ugljena ili lignita za proizvodnju energije. Nadalje, osim tih izuzeća, za proizvode u kategoriji održivosti trebalo bi utvrditi i objaviti glavne štetne učinke njihovih ulaganja na čimbenike održivosti te objasniti sve mjere poduzete za njihovo smanjivanje. Taj bi zahtjev dopunio zajednička binarna izuzeća i omogućio da se utvrde, objave i potencijalno smanje drugi glavni štetni učinci na čimbenike održivosti. Time bi se postigla precizna transparentnost o štetnim učincima, što bi krajnjim ulagateljima omogućilo da razumiju potencijalnu štetu tih proizvoda, a sudionicima na financijskim tržištima veću pravnu jasnoću o potrebnoj obvezi u odnosu na postojeće načelo „uzimanja u obzir” glavnih pokazatelja štetnih učinaka. Trebalo bi razviti pokazatelje koji se temelje na aktualnim pokazateljima glavnih štetnih učinaka iz Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1888 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2772 kako bi ih sudionici na financijskim tržištima mogli dobrovoljno upotrebljavati pri usklađivanju s utvrđivanjem i objavom glavnih štetnih učinaka. Međutim, sudionicima na financijskim tržištima trebalo bi omogućiti fleksibilnost u objavljivanju tih glavnih štetnih učinaka primjenom drukčijeg pristupa, kao što su različiti pokazatelji ili kvalitativno objašnjenje tih učinaka i mjera, ako to bolje odgovara prirodi utvrđenog ili ublaženog učinka. Zahvaljujući toj fleksibilnosti u utvrđivanju učinaka trebali bi se moći usredotočiti na učinke koji su stvarno relevantni za njihove proizvode ovisno o imovini, strategijama i ciljevima koji se nastoje postići. Taj bi zahtjev donekle bio usklađen s postojećim kriterijima u drugim međunarodnim okvirima, pri čemu bi pravila EU-a ostala ambicioznija, među ostalim provedbom zajedničkih binarnih izuzeća.
(19)Kako bi se potaknula primjena utemeljenih standarda EU-a, kategorija održivosti i tranzicije trebala bi omogućiti odgovarajući tretman i pravnu sigurnost za proizvode koji se temelje na taksonomiji EU-a i klimatskim referentnim vrijednostima EU-a. Proizvodi za koje se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom trebali bi se smatrati proizvodima koji ispunjavaju uvjete za kategoriju održivosti i tranzicije. Slično tomu, proizvodi za koje se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju trebali bi se smatrati proizvodima koji ispunjavaju uvjete za kategoriju tranzicije. Osim toga, proizvode s udjelom ulaganja usklađenih s taksonomijom od najmanje 15 % trebalo bi smatrati proizvodima koji ispunjavaju kriterije doprinosa kategorije održivosti i tranzicije. Na te bi proizvode i dalje trebalo primjenjivati izuzeća propisana u kategoriji s kojom se žele uskladiti na onaj dio portfelja koji nije usklađen s taksonomijom EU-a. Prema mišljenju platforme za održivo financiranje prag od 15 % dovoljan je poticaj za postizanje znatnog udjela ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom u proizvodima, koji su i dalje usklađeni s aktualnim stanjem na tržištu. Konkretnije, otprilike polovina postojećih investicijskih fondova koji objavljuju informacije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2019/2088 trebala bi moći dosegnuti taj prag. Prag bi se trebao preispitati 36 mjeseci od datuma početka primjene kako bi ga se nastavilo usklađivati sa stanjem šireg gospodarstva i kako bi se uzela u obzir svaka promjena u okviru taksonomije EU-a te omogućio odgovarajući poticaj. Svrha je tih odredaba pojednostavniti provedbu kategorija, povećati usklađenost okvira EU-a za održivo financiranje i potaknuti korištenje tih oznaka i standarda EU-a pružanjem sigurnosti njihovim korisnicima.
(20)U kategorijama proizvoda s ciljevima održivosti i tranzicije trebalo bi uzeti u obzir praksu ulaganja s društvenim i okolišnim učinkom. Uzimanje u obzir specifičnih obilježja ulaganja s društvenim i okolišnim učinkom, uključujući cilj namjere i usmjerenost na mjerljive promjene u unaprijed definiranim okolišnim ili društvenim područjima s unaprijed utvrđenom teorijom promjene i izvješćivanjem o ishodima, pomaže u promicanju doprinosa koji takvo ulaganje može dati u zadovoljavanju raznih okolišnih i socijalnih potreba. Stoga bi se na financijske proizvode koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti kojima se nastoje ostvariti ciljevi održivosti ili tranzicije i specifični učinci, kako se to podrazumijeva za te vrste investicijskih praksi, trebale primjenjivati posebne objave. Korištenje izraza „učinak” u nazivima financijskih proizvoda trebalo bi na odgovarajući način ograničiti.
(21)Predugovorne i periodične objave informacija o financijskim proizvodima kategoriziranima kao proizvodi povezani s održivosti trebale bi sadržavati sve relevantne informacije o cilju, strategiji i pristupima ulaganjima za ispunjavanje zahtjeva od 70 %, odabranim pokazateljima za mjerenje uspješnosti, poštovanju primjenjivih izuzeća i relevantnim izvorima podataka na temelju kojih se oblikuju, usklađuju i ocjenjuju kriteriji koji se primjenjuju na financijski proizvod. Za financijske proizvode obuhvaćene kategorijom održivosti i tranzicije kojima se nastoji ostvariti okolišni cilj trebalo bi objaviti primjenjuju li taksonomiju EU-a kao jedan od svojih pristupa ulaganjima i u kojoj mjeri, kako bi ispunili zahtjev od 70 %. Tim zahtjevom za objavljivanje informacija o upotrebi taksonomije EU-a poboljšat će se usporedivost financijskih proizvoda s okolišnim ciljevima. Osim toga, objave o svim okolišnim, socijalnim i upravljačkim rejtinzima uključenima u tržišnu dokumentaciju proizvoda povezanih s održivosti trebalo bi uključiti u objave na internetskim stranicama, u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2024/3005. Te bi objave krajnjim ulagateljima trebale omogućiti da razumiju specifična obilježja svakog financijskog proizvoda povezanog s održivosti, da ih usporede i razumiju odgovaraju li njihovim preferencijama u pogledu održivosti i olakšati pružanje financijskih i investicijskih savjeta.
(22)Trenutačno ne postoje sveobuhvatni parametri za procjenu održivosti izdavanja državnih, poddržavnih i nadnacionalnih dužničkih vrijednosnih papira opće namjene. Ulaganja u ta izdavanja dužničkih vrijednosnih papira stoga ne bi trebalo uračunati u doprinos financijskih proizvoda ciljevima povezanima s održivosti ili tranzicijom. Ne dovodeći u pitanje postupanje s tim izdanjima dužničkih vrijednosnih papira ili njihovo uključivanje u ulaganja u okviru financijskih proizvoda općenito, ulaganja u ta izdanja trebala bi se isključiti iz izračuna brojnika udjela ulaganja koji financijski proizvodi koji su u kategoriji održivih i tranzicijskih proizvoda moraju dosegnuti. Međutim, sudionicima na financijskim tržištima trebalo bi dopustiti da ta izdanja dužničkih vrijednosnih papira uključe u brojnik financijskih proizvoda koji su u kategoriji osnovnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih proizvoda primjenom dostupnih metoda primjerenih za procjenu održivosti tih ulaganja u tu svrhu. Nadalje, izuzeća koja se odnose na ulaganja koja se u okviru financijskih proizvoda kategoriziranih kao financijski proizvodi povezani s održivosti ne mogu provesti primjenjuju se na poduzeća, a ne na države, državna tijela niže razine vlasti i nadnacionalna tijela. Ta izuzeća stoga ne ograničavaju ulaganja u izdanja dužničkih vrijednosnih papira koja izdaju država, poddržavna tijela i nadnacionalna tijela, koja se stoga mogu uključiti u nazivnik tih financijskih proizvoda, uključujući osobito izdavanja dužničkih vrijednosnih papira država članica Unije, tijela na razini Unije i drugih tijela javnog sektora na koja se ne primjenjuju financijske sankcije na razini Unije. S druge strane, ulaganja u financijske instrumente koje izdaju države, državna tijela niže razine vlasti i nadnacionalna tijela čije je korištenje sredstava poznato, koji doprinose posebnim ciljevima održivosti i pod uvjetom da se njima izravno ili neizravno ne financiraju aktivnosti koje su isključene iz ulaganja u okviru financijskih proizvoda kategoriziranih kao financijski proizvodi povezani s održivosti, mogu se uključiti u brojnik svih kategoriziranih financijskih proizvoda. Taj bi uravnoteženi pristup trebao omogućiti da se javni projekti i aktivnosti povezane s održivosti nastave financirati financijskim proizvodima povezanima s održivosti i da se predvide zaštitne mjere za moguće rizike od manipulativnog zelenog marketinga. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi se pobrinuti za to da su ulaganja u dug javnog sektora po kategoriziranim financijskim proizvodima u skladu s navedenim ciljem ili strategijom održivosti tih proizvoda kako bi se izbjegli rizici od manipulativnog zelenog marketinga i kako bi bila u skladu s očekivanjima krajnjih ulagatelja.
(23)Za stvaranje kategorija financijskih proizvoda povezanih s održivosti potrebne su odredbe kojima se utvrđuje na koji bi se način trebalo procjenjivati ispunjavaju li proizvodi koji obuhvaćaju kategorizirane proizvode uvjete za pojedinu kategoriju, a ako ih ne ispunjavaju, na koji bi se način za te nekategorizirane financijske proizvode u okviru kojih se ulaže u kategorizirane financijske proizvode trebale objavljivati informacije o tim ulaganjima. Kako bi procijenili jesu li uvjeti za određenu kategoriju ispunjeni, sudionici na financijskim tržištima trebali bi se moći osloniti na objavljene informacije o kategoriziranim financijskim proizvodima i kombinirati ih s informacijama o svojim drugim ulaganjima. Ako se sudionik na financijskom tržištu koristi uslugama subjekta reguliranog za pružanje usluga upravljanja portfeljem, trebao bi se moći osloniti na informacije koje je dostavio taj subjekt kojeg njegov klijent može ovlastiti za ulaganje u skladu s kriterijima za kategorizirane proizvode. Ako ulaganja tih proizvoda u kategorizirane proizvode dosegnu prag od 70 % za svoj portfelj i ako je osigurana i usklađenost s drugim kriterijima, posebno kriterijima za isključenje, moglo bi se smatrati da ti proizvodi sami ispunjavaju uvjete za kategorizirane proizvode. Ta bi se procjena trebala temeljiti na informacijama o odnosnim kategoriziranim proizvodima (npr. minimalno ulaganje potrebno za kategorizirane proizvode u skladu s ovom Uredbom ili stvarno ulaganje ako je dostupno) i informacijama koje objavljuju upravitelji portfelja. Pod uvjetom da su u svakom slučaju ispunjeni uvjeti za odgovarajuća izuzeća, samo proizvodi koji dosegnu prag od 70 % ulaganjem isključivo u održive proizvode mogli bi se smatrati održivima, dok bi oni koji ulažu među kategorijama bili obuhvaćeni tranzicijskim (ako se miješaju održivi ili tranzicijski proizvodi) ili osnovnim okolišnim, socijalnim i upravljačkim proizvodima (ako se miješaju proizvodi iz bilo koje od tih triju kategorija). Kako bi se osigurala usporedivost financijskih proizvoda koji ne ispunjavaju uvjete za određenu kategoriju, ali se u okviru njih ulaže u kategorizirane financijske proizvode, objave bi trebale uključivati podatak o tome koliko se u okviru tih financijskih proizvoda ulaže u financijske proizvode koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti te u portfelje kojima se upravlja za klijente na diskrecijskoj osnovi u skladu s kriterijima za kategorizirane proizvode, a koliko se ulaže u nekategorizirane proizvode. U tu bi se svrhu sudionici na financijskim tržištima trebali moći osloniti na objavljene informacije o kategoriziranim financijskim proizvodima te na informacije koje je objavio ovlašteni subjekt zadužen za pružanje usluge upravljanja portfeljem. To bi sudionicima na financijskim tržištima koji upravljaju tim proizvodima, proizvode ih ili stavljaju na raspolaganje trebalo pomoći da na usklađeniji način informiraju svoje klijente o elementima tih proizvoda koji se odnose na održivost te im omogućiti da se oslone na informacije dostavljene za predmetne kategorizirane proizvode bez zasebne provjere tih informacija. Međutim, u nazivima tih nekategoriziranih proizvoda ne bi se smjeli upotrebljavati pojmovi povezani s održivosti, koji su predviđeni samo za kategorizirane proizvode, ali bi se u njihovim promidžbenim sadržajima trebale moći navesti tvrdnje o održivosti, pod uvjetom da su jasne, poštene i nedvosmislene te da točno prenose informacije koje objavljuju o relativnim udjelima ulaganja u kategorizirane proizvode i drugu imovinu.
(24)Širok spektar potencijalne imovine u koju se može ulagati za financijske proizvode koji se mogu kategorizirati kao financijski proizvodi povezani s održivosti znači da će i dalje postojati određeni nedostaci u podacima o održivosti subjekata u koje se ulaže i druge imovine. Stoga je primjereno formalizirati i poboljšati transparentnost načina na koji se sudionici na financijskim tržištima služe procjenama, a da se pritom trećim stranama koje pružaju podatke o održivosti ne nalože novi zahtjevi. Konkretno, trebalo bi uvesti razmjerne korake prema kojima sudionici na financijskim tržištima trebaju dokumentirati korištenje izvora podataka i vanjskih i internih procjena te klijentima na zahtjev pružiti informacije o tom korištenju.
(25)Kako bi se doprinijelo promicanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta za financijske proizvode povezane s održivosti u okviru dubljih i integriranijih financijskih tržišta radi mobilizacije štednje i ulaganja u cijeloj Uniji i potpore konkurentnosti i okolišnih i socijalnih ciljeva, države članice i nacionalna nadležna tijela ne bi trebali utvrđivati ili primjenjivati dodatne zahtjeve koji se odnose na uzimanje u obzir rizika održivosti i objave o rizicima održivosti, ili na kriterije, postupke i objave informacija o kategorizaciji financijskih proizvoda povezanih s održivosti.
(26)Ako su postojeći financijski proizvodi zatvoreni za nove ulagatelje i više im se ne bi nudili nakon datuma početka primjene ove Uredbe, sudionici na financijskim tržištima trebali bi zbog proporcionalnosti moći odustati od primjene ove Uredbe na te financijske proizvode.
(27)Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se mogli utvrditi uvjeti za ulaganja koja doprinose određenim ciljevima povezanima s tranzicijom ili održivosti ili uključuju čimbenike održivosti radi kategorizacije financijskih proizvoda kao proizvoda povezanih s održivosti i predlošci za objavu za te financijske proizvode. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim s europskim nadzornim tijelima osnovanima Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća te, prema potrebi, sa Stručnom skupinom država članica za održivo financiranje. Europska nadzorna tijela trebala bi podupirati Komisiju i u provedbi odgovarajućeg ispitivanja potrošača i ulagatelja kako bi se utvrdilo kako distributeri proizvoda najučinkovitije prepoznaju proizvode koji odgovaraju preferencijama klijenata u pogledu održivosti u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/565, Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2017/593, delegiranim uredbama Komisije (EU) 2017/2358 i (EU) 2017/2359, na temelju kategorizacije, te kako bi povezani podaci namijenjeni ulagateljima bili lako razumljivi na svim službenim jezicima Unije. Ta bi se savjetovanja trebala provoditi u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primati sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(28)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2019/2088 kako je izmijenjena ovom Uredbom, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
(29)Izmjene Uredbe (EU) 2019/2088 trebale bi se prikazati u Uredbi (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Konkretno, dokument s ključnim informacijama uz proizvode kategorizirane u skladu s Uredbom (EU) 2019/2088, kako je izmijenjena, trebao bi sadržavati informacije o kategoriji, opis njezina cilja i relevantne pokazatelje.
(30)U ovoj se Uredbi zahtjevi za informacije koji se odnose na razinu u kojoj se u okviru financijskih proizvoda ulaže u aktivnosti povezane s održivosti, među kojima su one koje doprinose okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852, prilagođavaju s obzirom na revidirano područje primjene i predmet. Budući da bi definiciju pojma „održivo ulaganje” trebalo izbrisati i s obzirom na izmjene zahtjeva za objavu uvedene ovom Uredbom, detaljni zahtjevi za objavu utvrđeni u člancima od 5. do 7. Uredbe (EU) 2020/852 postaju bespredmetni.
(31)Kako bi se pratila provedba ove Uredbe te kako bi se pratio i eventualno uzeo u obzir razvoj tržišta i inovacije, europska nadzorna tijela trebala bi razmotriti stanje na tržištu financijskih proizvoda povezanih s održivosti i svake dvije godine Komisiji dostaviti izvješće o najboljim praksama. To bi omogućilo poticanje najbolje prakse i praćenje potrebe za prilagodbom temeljnih kriterija kategorija održivosti.
(32)Sudionici na financijskim tržištima dužni su početi primjenjivati ovu Uredbu 12 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe za investicijske osigurateljne proizvode, mirovinske proizvode, mirovinske programe i paneuropske osobne mirovinske proizvode. Na te se proizvode ne primjenjuju smjernice ESMA-e o nazivima fondova i stoga će biti potrebno više vremena za provedbu novih temeljnih kriterija, posebno za provedbu izuzeća.
(33)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, osobito cilj bolje zaštite krajnjih ulagatelja i poboljšanog objavljivanja podataka tim ulagateljima, među ostalim u slučajevima njihovih prekograničnih kupnji, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice nego se zbog potrebe uvođenja jedinstvenih zahtjeva za objavljivanje podataka mogu bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(34)Uredbu (EU) 2019/2088 i Uredbu (EU) br. 1286/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) 2019/2088
Uredba (EU) 2019/2088 mijenja se kako slijedi:
(1)članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju usklađena pravila za sudionike na financijskim tržištima o sljedećem:
(a)transparentnosti pružanja informacija o održivosti, uključujući uključivanje rizika održivosti u proces odlučivanja o ulaganjima tih sudionika na financijskim tržištima i financijskih proizvoda koje nude ulagateljima;
(b)kategorizaciji i transparentnosti financijskih proizvoda kao financijskih proizvoda povezanih s održivosti.”;
(2)članak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)podtočka 1. mijenja se kako slijedi:
i.točka (b) briše se;
ii.točka (j) briše se;
(b)točke 5. i 6. brišu se;
(c)točka 11. briše se;
(d)u točki 12. briše se podtočka (a);
(e)točke 16. i 17. brišu se;
(f)točke 20. i 21. brišu se;
(g)dodaju se sljedeće točke od 25. do 28.:
„25.„financijski proizvod povezan s održivosti” znači financijski proizvod koji je kategoriziran u skladu s člankom 7., 8. ili 9.;
26.„financijski proizvod povezan s održivosti s učinkom” znači financijski proizvod kategoriziran u skladu s člankom 7. ili 9. čiji je cilj stvaranje unaprijed definiranog, pozitivnog i mjerljivog socijalnog ili okolišnog učinka;
27.„tijela javnog sektora” znači središnje države ili središnje banke, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave, multilateralne razvojne banke iz članka 117. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*1 i međunarodne organizacije iz članka 118. te uredbe; i
28.„okolišni ciljevi” znači ciljevi iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852*2, odnosno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ.”;
_________________________________________________________
*1
Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj
).
*2
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2020/852/oj
). ”;
(3)članak 2.a briše se;
(4)članak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 3.
Transparentnost politika u području rizika održivosti s obzirom na uključivanje rizikâ održivosti
Sudionici na financijskim tržištima na svojim internetskim stranicama objavljuju informacije o svojim politikama u vezi s uključivanjem rizikâ održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima.”;
(5)članci 4. i 5. brišu se;
(6)članak 6. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Transparentnost uključivanja rizika održivosti u predugovorne objave za sve financijske proizvode”;
(b)stavak 2. briše se;
(c)stavak 3. mijenja se kako slijedi:
i.uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:
„Informacije iz stavka 1. objavljuju se na sljedeći način:”;
ii.točke (h), (i) i (j) brišu se;
(7)umeće se članak 6.a:
„Članak 6.a
Dobrovoljna transparentnost uključivanja čimbenika održivosti u predugovorne objave za proizvode koji nisu kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti
1.Sudionike na financijskim tržištima ne sprečava se da u predugovornoj dokumentaciji financijskih proizvoda, osim onih koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti u skladu s člankom 7., 8. ili 9., navedu informacije o tome uzimaju li se u tim financijskim proizvodima u obzir čimbenici održivosti i na koji način, pod uvjetom da te informacije:
(a)nisu središnji element predugovornih objava financijskog proizvoda;
(b)nisu navedene u dokumentu s ključnim informacijama za ulagatelje iz članka 78. Direktive 2009/65/EZ ili dokumentu s ključnim informacijama iz poglavlja II. Uredbe (EU) br. 1286/2014*3;
(c)nisu tvrdnje u smislu članka 7. stavka 1., članka 8. stavka 1. ili članka 9. stavka 1.
Za potrebe prvog podstavka točke (a) informacije se ne smatraju središnjim elementom ako su sporedne u odnosu na prikaz obilježja proizvoda u smislu opsega i položaja u dokumentu, neutralne i ograničene na manje od 10 % duljine prikaza investicijske strategije financijskog proizvoda.
2.Informacije iz stavka 1. objavljuju se na način utvrđen u članku 6. stavku 3.
3.Sudionici na financijskim tržištima koji objavljuju informacije iz stavka 1. svake godine u svoje periodično izvješće uključuju opis načina na koji se čimbenici održivosti uzimaju u obzir. Uvjeti navedeni u stavku 1. točkama od (a) do (c) primjenjuju se mutatis mutandis na sve informacije o održivosti navedene u tom periodičnom izvješću.
4.Informacije iz stavka 3. objavljuju se na način utvrđen u članku 11. stavku 2.
_____________________________________
*3
Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenog 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2014/1286/2024-01-09
).”;
(8)članci 7., 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 7.
Kategorija tranzicije: kriteriji i objave
1.Sudionici na financijskim tržištima ne smiju tvrditi da se u okviru njihovih financijskih proizvoda ulaže u tranziciju poduzeća, gospodarskih aktivnosti ili druge imovine prema održivosti niti da doprinose toj tranziciji, osim ako ti financijski proizvodi ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a)imaju prag od 70 % povezan s udjelom ulaganja za ostvarenje jasnog i mjerljivog cilja tranzicije koji se odnosi na čimbenike održivosti, uključujući okolišne ili socijalne ciljeve povezane s tranzicijom u skladu s obvezujućim elementima investicijske strategije financijskog proizvoda, što se mjeri odgovarajućim pokazateljima održivosti;
(b)isključuju ulaganja u poduzeća iz članka 12. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (d) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818*4, osim ulaganja u instrumente s namjenskim korištenjem sredstava koje poduzeća izdaju:
i.u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća*5; ili
ii.ako se sredstvima ne financiraju temeljne djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točaka (a), (b) i (d) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818, pod uvjetom da izdavatelj instrumenata s namjenskim korištenjem sredstava nije isključen na temelju članka 12. stavka 1. točke (c) te uredbe;
(c)isključuju ulaganja u poduzeća koja:
i.razvijaju nove projekte za istraživanje, vađenje, distribuciju ili preradu kamenog ugljena i lignita, naftnih goriva ili plinovitih goriva; ili
ii.razvijaju nove projekte za istraživanje, rudarstvo, vađenje, distribuciju, preradu ili iskorištavanje kamenog ugljena ili lignita za proizvodnju energije ili nemaju plan za njihovo postupno ukidanje;
(d)utvrđuju i objavljuju glavne štetne učinke svojih ulaganja na čimbenike održivosti i objašnjavaju sve mjere poduzete za ublažavanje tih učinaka.
Sudionici na financijskim tržištima mogu odlučiti u potpunosti ili djelomično ispuniti zahtjev za objavu opisan u prvom podstavku točki (d) primjenom odgovarajućih pokazatelja održivosti.
Smatra se da su uvjeti navedeni u prvom podstavku ispunjeni za financijske proizvode kojima se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju koja je u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 2. Delegirane uredbe (EU) 2020/1818, ili referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom koja je u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II. odjeljka 3. te delegirane uredbe.
Smatra se da su uvjeti navedeni u prvom podstavku točki (a) ispunjeni za financijske proizvode čiji je udio ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom, kako su definirane u članku 1. točki 2. Delegirane uredbe (EU) 2021/2178*6, najmanje 15 %.
Prvi podstavak točka (a) ne odnosi se na ulaganja u izdanja tijela javnog sektora, uz iznimku instrumenata s namjenskim korištenjem sredstava koje tijela javnog sektora izdaju:
(a)u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631; ili
(b)ako se sredstvima ne financiraju temeljne djelatnosti isključene na temelju članka 12. stavka 1. točaka (a), (b) i (d) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818 ili poduzeća isključena na temelju članka 12. stavka 1. točke (c) te uredbe.
2.Ulaganja u okviru financijskih proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) obuhvaćaju bilo što od sljedećeg:
(a)ulaganja u portfelje u kojima se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju ili referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom („klimatske referentne vrijednosti EU-a”);
(b)ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom kako su definirane u članku 1. točki 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178, uključujući:
i.prijelazne gospodarske djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852;
ii.taksonomski prihvatljive ekonomske djelatnosti koje postaju usklađene s taksonomijom u skladu s odjeljkom 1.1.2.2. prvim podstavkom točkom (b) Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2178;
(c)ulaganja u poduzeća ili gospodarske djelatnosti s vjerodostojnim planom tranzicije u pogledu najmanje jednog čimbenika održivosti na razini poduzeća odnosno na razini djelatnosti, razmjerno veličini poduzeća;
(d)ulaganja u poduzeća ili gospodarske djelatnosti s vjerodostojnim znanstveno utemeljenim ciljevima, koji su potkrijepljeni informacijama kojima se osigurava integritet, transparentnost i odgovornost;
(e)ulaganja koja prati vjerodostojna strategija angažmana u području održivosti, kojoj su u prvom planu specifične promjene s definiranim ključnim etapama koje se mjere s obzirom na te ciljne vrijednosti i ključne etape te koja uključuje eskalacijske mjere u slučaju da se očekivane promjene ne ostvare, u kombinaciji s bilo kojim od ulaganja iz točaka od (a) do (d) ili točke (h);
(f)ulaganja u skladu s člankom 9. stavkom 2. u kombinaciji s bilo kojim od ulaganja iz točaka od (a) do (e);
(g)ulaganja s vjerodostojnim ciljem tranzicije utvrđenim na razini portfelja, kao što je postupno smanjenje emisija portfelja;
(h)druga ulaganja u poduzeća, gospodarske aktivnosti ili drugu imovinu koja vjerodostojno doprinose tranziciji, pod uvjetom da je u objavama propisanima stavkom 3. navedeno odgovarajuće obrazloženje.
Ako je cilj financijskog proizvoda postizanje jasne i mjerljive tranzicije prema cilju ublažavanja klimatskih promjena, vjerodostojni planovi tranzicije, znanstveno utemeljeni ciljevi i strategija angažmana u pogledu održivosti iz prvog podstavka točaka od (c) do (e), vjerodostojan cilj tranzicije utvrđen na razini portfelja iz točke (g) i vjerodostojan doprinos iz točke (h) moraju biti kompatibilni s tranzicijom prema održivom gospodarstvu i ograničavanjem globalnog zagrijavanja u skladu s Pariškim sporazumom i ciljem postizanja klimatske neutralnosti kako je utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119.
3.Za financijske proizvode iz stavka 1. prvog podstavka sudionici na financijskim tržištima objavljuju sljedeće informacije:
(a)izjavu da financijski proizvod ispunjava uvjete iz stavka 1.;
(b)opis ciljeva povezanih s tranzicijom kojima financijski proizvod doprinosi;
(c)opis:
i.strategije financijskog proizvoda povezane s tranzicijom radi usklađenosti sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a);
ii.odabira koji se primjenjuje i relativnog udjela ulaganja iz stavka 2.;
iii.bilo kojeg razdoblja postupnog uvođenja koje se primjenjuje kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) nakon razdoblja potrebnog za provedbu investicijske strategije, u skladu s informacijama utvrđenima u predugovornim objavama;
(d)ako se proizvodom nastoji ostvariti okolišni cilj, izjavu o tome ispunjava li sudionik na financijskim tržištima zahtjev iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) ulaganjem u skladu sa stavkom 2. prvim podstavkom točkom (b) i u kojoj mjeri;
(e)pokazatelje održivosti na temelju kojih sudionik na financijskom tržištu iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) mjeri usklađenost sa strategijom i napredak prema cilju, zajedno s informacijama o mjerama za rješavanje problema sve neproduktivne imovine u smislu cilja i odabranih pokazatelja;
(f)izjavu da sudionik na financijskom tržištu poštuje stavak 1. prvi podstavak točku (b) i sva dodatna isključenja ulaganja koja se primjenjuju, a koja je sudionik na financijskom tržištu utvrdio za određeni financijski proizvod;
(g)izvore podataka na kojima se temelje točke od (b) do (e).
Informacije iz prvog podstavka objavljuju se na način utvrđen u članku 6. stavku 3.
4.Za financijske proizvode s ciljem tranzicije u smislu članka 2. točke 26. informacije koje se objavljuju sadržavaju i sljedeće:
(a)planirane učinke u smislu utvrđenih okolišnih ili socijalnih ciljeva, koji se temelje na unaprijed utvrđenoj teoriji učinka; i
(b)odredbe za mjerenje, upravljanje i izvješćivanje o željenom učinku u skladu s točkom (a), među ostalim u smislu ulaganja u okviru financijskog proizvoda i doprinosa ulagatelja financijskom proizvodu.
Članak 8.
Kategorija osnovnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih proizvoda: kriteriji i objave
1.Sudionici na financijskim tržištima ne smiju tvrditi da njihovi financijski proizvodi, osim onih iz članaka 7. i 9., u svoju investicijsku strategiju uključuju čimbenike održivosti osim uzimanja u obzir rizika održivosti, osim ako ti financijski proizvodi ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a)imaju prag od 70 % povezan s udjelom ulaganja koja uključuju čimbenike održivosti u skladu s obvezujućim elementima investicijske strategije financijskog proizvoda, što se mjeri odgovarajućim pokazateljima održivosti;
(b)isključuju ulaganja u poduzeća iz članka 12. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (d) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818, osim ulaganja u instrumente s namjenskim korištenjem sredstava koje poduzeća izdaju:
i.u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631; ili
ii.ako se sredstvima ne financiraju temeljne aktivnosti isključene na temelju članka 12. stavka 1. točaka (a), (b) i (d) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818, pod uvjetom da izdavatelj instrumenata s namjenskim korištenjem sredstava nije isključen na temelju članka 12. stavka 1. točke (c) te delegirane uredbe.
2.Ulaganja u okviru financijskih proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) obuhvaćaju bilo koje od sljedećih ulaganja ili njihovu kombinaciju:
(a)ulaganja s okolišnim, socijalnim i upravljačkim rejtingom kako je definiran u Uredbi 2024/3005 koji nadmašuje prosječni rejting opsega ulaganja ili referentnu vrijednost;
(b)ulaganja koja nadmašuju prosječni opseg ulaganja ili referentnu vrijednost za određeni odgovarajući pokazatelj održivosti;
(c)ulaganja kojima se prednost daje poduzećima ili gospodarskim aktivnostima s dokazanim pozitivnim rezultatima u smislu postupaka, rezultata ili ishoda povezanih s čimbenicima održivosti;
(d)kombinaciju ulaganja u skladu s člankom 7. stavkom 2. ili člankom 9. stavkom 2. ove Uredbe i ulaganja iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka;
(e)druga ulaganja u kojima se čimbenici održivosti ne uzimaju u obzir samo u pogledu rizika održivosti, pod uvjetom da je u objavama propisanima stavkom 3. navedeno odgovarajuće obrazloženje.
3.Za financijske proizvode iz stavka 1. sudionici na financijskim tržištima objavljuju sljedeće informacije:
(a)izjavu da financijski proizvod ispunjava uvjete iz stavka 1.;
(b)opis čimbenika održivosti koji su uključeni u financijski proizvod;
(c)opis:
i.strategije financijskog proizvoda radi usklađenosti sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a);
ii.odabira koji se primjenjuje i relativnog udjela ulaganja iz stavka 2.;
iii.bilo kojeg razdoblja postupnog uvođenja koje se primjenjuje kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) nakon razdoblja potrebnog za provedbu investicijske strategije, u skladu s informacijama utvrđenima u predugovornim objavama;
(d)pokazatelje održivosti na temelju kojih sudionik na financijskom tržištu iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) mjeri usklađenost sa strategijom i napredak prema cilju, zajedno s informacijama o mjerama za rješavanje problema sve neproduktivne imovine u smislu cilja i odabranih pokazatelja;
(e)izjavu da je financijski proizvod u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) i sva dodatna isključenja ulaganja koja je sudionik na financijskom tržištu utvrdio za određeni financijski proizvod;
(f)izvore podataka na kojima se temelje točke od (b) do (e).
Informacije iz prvog podstavka objavljuju se na način utvrđen u članku 6. stavku 3.
Članak 9.
Kategorija održivosti: kriteriji i objave
1.Sudionici na financijskim tržištima ne smiju tvrditi da se u okviru njihovih financijskih proizvoda ulaže u održiva poduzeća, održive gospodarske aktivnosti ili drugu održivu imovinu niti da doprinose održivosti, osim ako ti financijski proizvodi ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a)imaju prag od 70 % povezan s udjelom ulaganja za ostvarenje jasnog i mjerljivog cilja koji se odnosi na čimbenike održivosti, uključujući okolišne i socijalne ciljeve u skladu s obvezujućim elementima investicijske strategije financijskog proizvoda, što se mjeri odgovarajućim pokazateljima održivosti;
(b)isključuju ulaganja u poduzeća iz članka 12. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2020/1818;
(c)isključuju ulaganja u poduzeća koja:
i.razvijaju nove projekte za istraživanje, vađenje, distribuciju ili preradu kamenog ugljena i lignita, naftnih goriva ili plinovitih goriva; ili
ii.razvijaju nove projekte za istraživanje, rudarstvo, vađenje, distribuciju, preradu ili iskorištavanje kamenog ugljena ili lignita za proizvodnju energije ili nemaju plan za njihovo postupno ukidanje;
(d)utvrđuju i objavljuju glavne štetne učinke svojih ulaganja na čimbenike održivosti i objašnjavaju sve mjere poduzete za ublažavanje tih učinaka.
Sudionici na financijskim tržištima mogu odlučiti u potpunosti ili djelomično ispuniti zahtjev za objavu opisan u prvom podstavku točki (d) primjenom odgovarajućih pokazatelja održivosti.
Smatra se da su uvjeti iz prvog podstavka ispunjeni za financijske proizvode za koje se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom koja je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/1818.
Smatra se da su uvjeti navedeni u prvom podstavku točki (a) ispunjeni za financijske proizvode čiji je udio ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom, kako su definirane u članku 1. točki 2. Delegirane uredbe (EU) 2021/2178, najmanje 15 %.
Financijski proizvodi iz prvog podstavka točke (a) ne odnose se na ulaganja u izdanja tijela javnog sektora, uz iznimku instrumenata s namjenskim korištenjem sredstava koje tijela javnog sektora izdaju:
(a)u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631;
(b)ako se sredstvima ne financiraju:
i.temeljne djelatnosti isključene na temelju članka 12. stavka 1. točaka (a) i (b) i točaka od (d) do (g) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818 ili prvog podstavka točke (c); ili
ii.poduzeća isključena na temelju članka 12. stavka 1. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818.
Prvi podstavak točke (b) i (c) ne primjenjuju se na ulaganja u instrumente s namjenskim korištenjem sredstava koje izdaju društva:
(a)u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631; ili
(b)ako se sredstvima ne financiraju temeljne djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točaka (a) i (b) i točaka od (d) do (g) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818 ili prvog stavka točke (c), pod uvjetom da izdavatelj instrumenata s namjenskim korištenjem sredstava nije isključen na temelju članka 12. stavka 1. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2020/1818.
2.Ulaganja u okviru financijskih proizvoda iz stavka 1. točke (a) obuhvaćaju bilo koje od sljedećih ulaganja ili njihovu kombinaciju:
(a)ulaganja u portfelje u kojima se preuzima ili kojima se upravlja na temelju referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom;
(b)ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom, kako su definirane u članku 1. točki 2. Delegirane uredbe (EU) 2021/2178;
(c)ulaganja u instrumente izdane u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2023/2631;
(d)ulaganja, uključujući zajednička ulaganja, kojima se financira isto poduzeće, projekt ili portfelj utvrđen u operacijama financiranja i ulaganja za koje se daje proračunsko jamstvo Unije ili financijski instrumenti u okviru programa Unije kojima se nastoje ostvariti okolišni ili socijalni ciljevi;
(e)ulaganja u imovinu usporedivu s onom iz točaka od (a) do (c), pod uvjetom da je u objavama propisanima stavkom 3. navedeno odgovarajuće obrazloženje njihove visoke razine uspješnosti u smislu standarda održivosti;
(f)ulaganja u europske fondove za socijalno poduzetništvo (EuSEF) u skladu s Uredbom (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća*7;
(g)druga ulaganja u poduzeća, gospodarske aktivnosti ili imovinu koja doprinose okolišnom ili socijalnom cilju, pod uvjetom da je u objavama propisanima stavkom 3. navedeno odgovarajuće obrazloženje.
3.Za financijske proizvode iz stavka 1. sudionici na financijskim tržištima objavljuju sljedeće informacije na način utvrđen u članku 6. stavku 3.:
(a)izjavu da financijski proizvod ispunjava uvjete iz stavka 1.;
(b)opis ciljeva održivosti kojima financijski proizvod doprinosi;
(c)opis:
i.strategije financijskog proizvoda za usklađenost sa stavkom 1. točkom (a);
ii.odabira koji se primjenjuje i relativnog udjela ulaganja iz stavka 2.;
iii.bilo kojeg razdoblja postupnog uvođenja koje se primjenjuje kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. točke (a) nakon razdoblja potrebnog za provedbu investicijske strategije, u skladu s informacijama utvrđenima u predugovornim objavama;
(d)ako se proizvodom nastoji ostvariti okolišni cilj, izjavu o tome ispunjava li sudionik na financijskim tržištima zahtjev iz stavka 1. točke (a) ulaganjem u skladu sa stavkom 2. točkom (b) i u kojoj mjeri;
(e)pokazatelje održivosti na temelju kojih sudionik na financijskom tržištu iz stavka 1. točke (a) mjeri usklađenost sa strategijom i napredak prema cilju, zajedno s informacijama o mjerama za rješavanje problema sve neproduktivne imovine u smislu cilja i odabranih pokazatelja;
(f)izjavu da sudionik na financijskom tržištu poštuje stavak 1. točke (b) i (c) i sva dodatna isključenja ulaganja koja se primjenjuju, a koja je sudionik na financijskom tržištu utvrdio za određeni financijski proizvod;
(g)izvore podataka na kojima se temelje točke od (b) do (e).
Informacije iz prvog podstavka objavljuju se na način utvrđen u članku 6. stavku 3.
4.Za financijske proizvode s ciljem održivosti u smislu članka 2. točke 26. informacije koje se objavljuju sadržavaju i sljedeće:
(a)planirane učinke u smislu utvrđenih okolišnih ili socijalnih ciljeva, koji se temelje na unaprijed utvrđenoj teoriji učinka; i
(b)odredbe za mjerenje, upravljanje i izvješćivanje o željenom učinku u skladu s točkom (a), među ostalim u smislu ulaganja u okviru financijskog proizvoda i doprinosa ulagatelja financijskom proizvodu.
_______________________________________________
*4
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1818 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom (SL L 406, 3.12.2020., str. 17., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg_del/2020/1818/oj
).
*5
Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenog 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L, 2023/2631, 30.11.2023., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj
).
*6
Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg_del/2021/2178/oj
).
*7
Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg/2013/346/oj
).”;
(9)umeće se članak 9.a:
„Članak 9.a
Financijski proizvodi za koje se tvrdi da kombiniraju financijske proizvode koji su kategorizirani kao proizvodi povezani s održivosti
1.Financijski proizvodi za koje se tvrdi da kombiniraju financijske proizvode koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivošću smatraju se usklađenima sa zahtjevima iz članaka 7., 8. ili 9. ako ispunjavaju prag od 70 % ulaganja iz stavka 1. točke (a) tih članaka ulaganjima u kategorizirane proizvode ili drugim ulaganjima koja ispunjavaju zahtjeve iz članaka 7., 8. ili 9. i ako su u skladu s izuzećima iz članka 7. stavka 1., članka 8. stavka 1. ili članka 9. stavka 1.
Kako bi se procijenilo ispunjavaju li uvjete za kategoriju iz članaka od 7. do 9., sudionici na financijskim tržištima mogu se osloniti na objavljene informacije o svojim ulaganjima u financijske proizvode kategorizirane u skladu s tim člancima ili izloženosti tim proizvodima.
2.Za nekategorizirane financijske proizvode za koje se tvrdi da ulažu u dva ili više temeljnih financijskih proizvoda iz članaka 7., 8. i 9., da su im izloženi ili da su od njih sastavljeni u skladu s člankom 6. stavkom 3. objavljuju se sljedeće informacije:
(a)sastav financijskog proizvoda u smislu relativnog udjela temeljnih financijskih proizvoda iz članaka 7., 8. i 9.;
(b)udio financijskog proizvoda na koji se ne primjenjuje točka (a);
(c)cilj, strategija i primjenjivost svih izuzeća koja se primjenjuju na udio proizvoda iz točke (b) ovog podstavka.
Za potrebe prvog podstavka sudionici na financijskim tržištima mogu se osloniti na informacije iz članka 7. stavka 3., članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 3.
3.Ako subjekti koji za to imaju odobrenje pružaju sudionicima na financijskim tržištima usluge upravljanja portfeljem u skladu s direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/65/EU ili (EU) 2016/2341, sudionici se mogu osloniti na informacije koje su dostavili ti subjekti.”;
(10)članak 10. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 10.
Transparentnost na internetskim stranicama o financijskim proizvodima povezanima s održivosti
Sudionici na financijskim tržištima na svojim internetskim stranicama objavljuju i ažuriraju sljedeće informacije za svaki financijski proizvod iz članka 7. stavka 1., članka 8. stavka 1. i članka 9. stavka 1.:
(a)informacije iz članka 7. stavka 3., članka 7. stavka 4., članka 8. stavka 3., članka 9. stavka 3. i članka 9. stavka 4.;
(b)informacije iz članka 11.
Informacije koje treba objaviti na temelju ovog članka moraju biti jasne, sažete i razumljive ulagateljima. Objavljuju se na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu internetskih stranica.
Informacije iz podstavka 1. mogu se objaviti u obliku internetskih poveznica na odgovarajuću dokumentaciju iz članka 6. stavka 3. ili članka 11. stavka 2.”;
(11)članak 11. mijenja se kako slijedi:
(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Transparentnost u periodičnim izvješćima o financijskim proizvodima povezanima s održivosti”;
(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.Sudionici na financijskim tržištima na godišnjoj osnovi u periodičnim izvješćima za svaki financijski proizvod iz članka 7. stavka 1. prvog podstavka, članka 8. stavka 1. prvog podstavka i članka 9. stavka 1. navode:
(a)u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi koji se primjenjuju ili uključeni čimbenici održivosti, posebno upućivanjem na pokazatelje iz članka 7. stavka 3. točke (d), članka 8. stavka 3. točke (d) ili članka 9. stavka 3. točke (d);
(b)za financijske proizvode u smislu članka 2. točke 26., informacije iz članka 7. stavka 4. točke (b) ili članka 9. stavka 4. točke (b).”;
(c)u stavku 2. brišu se točke (h) i (i);
(d)stavci 4. i 5. brišu se;
(12)članak 12. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 12.
Preispitivanje objava
Sudionici na financijskim tržištima osiguravaju redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člankom 3. ili 10. Sudionik na financijskom tržištu koji izmijeni te informacije dužan je objasniti tu izmjenu na istim internetskim stranicama na kojima su informacije objavljene.”;
(13)umeće se članak 12.a:
„Članak 12.a
Podaci i procjene
Pri usklađivanju s člancima od 7. do 11. sudionici na financijskim tržištima:
(a)osiguravaju sljedeće:
i.podaci koje pružaju vanjski pružatelji podataka, osim podataka iz otvorenih izvora ili istraživanja koja su besplatno dostupna javnosti, koriste se u skladu s formaliziranim i dokumentiranim pravilima;
ii.primjena procjena koje se ne temelje na podacima koje su dostavili vanjski pružatelji podataka temelji se na formaliziranim i dokumentiranim metodologijama;
(b)klijentima na zahtjev dostavljaju:
i.informacije o financijskim proizvodima povezanima s održivosti, osim informacija objavljenih u skladu s člankom 7. stavcima 3. i 4., člankom 8. stavkom 3., člankom 9. stavcima 3. i 4. te člankom 11.;
ii.ako se podaci ili procjene dobivaju od pružatelja podataka, ime, podatke za kontakt i, ako je primjenjivo i dostupno, metodologiju koju primjenjuju pružatelji podataka;
iii.metodologiju, glavne pretpostavke i načela opreznosti u pogledu postupanja s podacima koji nedostaju na kojima se temelje procjene ako se one ne temelje na podacima koje su dostavili vanjski pružatelji podataka.”;
(14)članak 13. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 13.
Promidžbeni sadržaji i pravila o nazivima
1.Neovisno o strožem sektorskom zakonodavstvu, posebno Direktivi 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*8, Direktivi 2014/65/EU, Direktivi (EU) 2016/97 i Uredbi (EU) br. 1286/2014, sudionici na financijskim tržištima dužni su se pobrinuti za to da njihovi promidžbeni sadržaji ne budu u suprotnosti s informacijama koje treba objaviti u skladu s ovom Uredbom.
2.Sudionici na financijskim tržištima smiju navesti tvrdnje o održivosti samo u nazivima i promidžbenim sadržajima financijskih proizvoda iz članka 7. stavka 1., članka 8. stavka 1. i članka 9. stavka 1.
Tvrdnje u nazivima i promidžbenim sadržajima iz prvog podstavka moraju biti jasne, poštene, nedvosmislene i usklađene s obilježjima održivosti tih financijskih proizvoda.
3.Sudionici na financijskim tržištima ne smiju navoditi tvrdnje o održivosti u nazivima i promidžbenim sadržajima financijskih proizvoda iz članka 6. točke (a).
Sudionici na financijskim tržištima mogu u promidžbene sadržaje financijskih proizvoda iz članka 9.a uključiti tvrdnje o održivosti pod uvjetom da su jasne, poštene i nedvosmislene te da su u skladu s informacijama objavljenima u skladu s člankom 9.a stavkom 1. točkama od (a) do (c).
4.U nazivima financijskih proizvoda, osim onih iz članka 2. točke 26., ne smije se upotrebljavati izraz „učinak”.
5.Ako sudionik na financijskom tržištu ili financijski savjetnik trećim stranama dodijeli i objavi okolišni, socijalni i upravljački rejting kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/3005 Europskog parlamenta i Vijeća*9, kao dio svojih promidžbenih sadržaja, na svojim internetskim stranicama navodi informacije jednake onima koje se zahtijevaju u točki 1. Priloga III. toj uredbi i u tim promidžbenim sadržajima objavljuje poveznicu na te objave na internetskim stranicama.
_______________________________________
*8
Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinaka) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32., ELI:
http://data.europa.eu/eli/dir/2009/65/oj)
.
*9
Uredba (EU) 2024/3005 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) rejtinga i izmjeni uredbi (EU) 2019/2088 i (EU) 2023/2859 (SL L, 2024/3005, 12.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/ reg/2024/3005/oj).”;
(15)članak 14. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1.Države članice osiguravaju da nadležna tijela definirana, imenovana ili navedena u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, posebice sektorsko zakonodavstvo iz članka 6. stavka 3. ove Uredbe, i u skladu s Direktivom 2013/36/EU, prate usklađenost sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima iz ove Uredbe. Nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražne ovlasti koje su potrebne za izvršavanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe.”;
(b)dodaje se sljedeći stavak 3.:
„3.Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 3., države članice osiguravaju da nadležna ili druga nacionalna tijela ne primjenjuju dodatne zahtjeve uz one utvrđene u člancima 3., 6., 10., 11. i 13. u pogledu zahtjeva za informacije te u člancima 7., 8. i 9. u pogledu kriterija i transparentnosti financijskih proizvoda koji su kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti.”;
(16)članak 15. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 15.
Transparentnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje
Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje objavljuju i ažuriraju informacije iz članaka 3., 6. i 10. ove Uredbe u skladu s člankom 36. stavkom 2. točkom (f) Direktive (EU) 2016/2341.”;
(17)članak 17. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 17.
Izuzeća
1.Sudionici na financijskim tržištima mogu odlučiti da ovu Uredbu neće primjenjivati na financijske proizvode zatvorenog tipa koji su izrađeni i distribuirani prije [datum početka primjene ove Uredbe].
2.Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje dobrovoljni programi označivanja povezani s održivosti za financijske proizvode s obilježjima koja premašuju obilježja iz članaka 7., 8. i 9. u smislu utvrđenih ciljeva, pristupa ulaganjima, zahtjeva za upravljanje ili transparentnost.”;
(18)članak 18. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 18.
Izvješće
Europska nadzorna tijela razmatraju opseg financijskih proizvoda iz članaka 7., 8. i 9. koje sudionici na financijskim tržištima stavljaju na raspolaganje ili kojima upravljaju. Do [24 mjeseca nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake dvije godine nakon toga europska nadzorna tijela Komisiji podnose izvješće o najboljim praksama. To se izvješće objavljuje i prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.”;
(19)članak 18.a mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:
i.prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Od [18 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] pri objavi informacija iz članaka 3. i 10. ove Uredbe sudionici na financijskim tržištima istodobno te informacije dostavljaju relevantnom tijelu za prikupljanje iz stavka 3. ovog članka za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća*10.”;
ii.u drugom podstavku točki (b) podtočke i., ii. i iii. zamjenjuju se sljedećim:
„i.sva imena sudionika na financijskim tržištima na koje se informacije odnose;
ii.za pravne osobe, identifikacijska oznaka pravne osobe sudionika na financijskom tržištu kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;
iii.za pravne osobe, veličina sudionika na financijskom tržištu po kategorijama kako su utvrđene u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859;”;
(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2. Za potrebe stavka 1. točke (b) podtočke ii. sudionici na financijskim tržištima koji su pravne osobe ishođuju identifikacijsku oznaku pravne osobe.
________________________________________________
*10
Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2859/oj).”;
(20)članak 19. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 19.
Revizija
Komisija do [36 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] revidira primjenu ove Uredbe i posebno razmatra:
(a)prakse u području kategorizacije proizvoda u skladu s člancima 7., 8. i 9.;
(b)prakse u području korištenja podataka i procjena u skladu s člankom 12.a te jesu li te prakse i funkcioniranje ove Uredbe ograničeni pitanjima dostupnosti ili kvalitete podataka;
(c)izmjenu udjela ulaganja u ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom potrebnog za usklađivanje s opcijom iz članka 7. stavka 1. trećeg podstavka i članka 9. stavka 1. trećeg podstavka.”;
(21)umeću se članci 19.a, 19.b i 19.c:
„Članak 19.a
Prijelazne odredbe
Sudionici na financijskim tržištima primjenjuju članke 7., 8., 9., 10. i 11. ove Uredbe kako je izmijenjena Uredbom [PP: unijeti upućivanje na ovu Uredbu o izmjeni] na financijske proizvode iz članka 2. točke 12. podtočaka (c), (d), (e), (g) i (h) do [12 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe].
Članak 19.b
Ovlaštenja
Komisija je u skladu s člankom 19.c ovlaštena donijeti delegirani akt kako bi dopunila:
(a)članak 7. stavke 1., 2., 3. i 4. i utvrdila:
(a)uvjete za ulaganja kojima se doprinosi cilju povezanom s tranzicijom, a posebno kako bi utvrdila:
i.pokazatelje koji se temelje na pokazateljima iz Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288*11 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2772 [prilagoditi novom delegiranom aktu o korporativnom izvješćivanju o održivosti]*12, a koje sudionici na financijskim tržištima dobrovoljno primjenjuju pri usklađivanju sa stavkom 1. prvim podstavkom točkama (a) i (d);
ii.sva ograničena dopuštena odstupanja od izuzeća iz stavka 1. prvog podstavka točke (b), među ostalim za potrebe zaštite od rizika;
iii.metodologije za izračun praga iz stavka 1. prvog podstavka točke (a), uključujući udjele ulaganja iz stavka 1. prvog podstavka na koje se odabrani pokazatelji mogu primjenjivati i sva razdoblja postupnog uvođenja koja se primjenjuju kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. prvog podstavka točke (a);
iv.uvjete pod kojima se ulaganja iz stavka 2. mogu smatrati doprinosom cilju povezanom s tranzicijom;
(b)pojedinosti o prikazu informacija koje treba objaviti u skladu sa stavkom 3., koji ne smije biti dulji od dvije stranice, i informacija koje treba objaviti u skladu sa stavkom 4., koji ne smije biti dulji od jedne stranice;
(b)članak 8. stavke 1., 2. i 3. i utvrdila:
(a)uvjete pod kojima ulaganja mogu uključivati čimbenike održivosti, a posebno kako bi utvrdila:
i.pokazatelje koji se temelje na pokazateljima iz Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2772 [prilagoditi novom delegiranom aktu o korporativnom izvješćivanju o održivosti], a koje sudionici na financijskim tržištima dobrovoljno primjenjuju pri usklađivanju sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a);
ii.sva ograničena dopuštena odstupanja od izuzeća iz stavka 1. prvog podstavka točke (b), među ostalim za potrebe zaštite od rizika;
iii.metodologije za izračun praga iz stavka 1. prvog podstavka točke (a), uključujući udjele ulaganja iz stavka 1. na koje se odabrani pokazatelji mogu primjenjivati i sva razdoblja postupnog uvođenja koja se primjenjuju kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. prvog podstavka točke (a);
iv.uvjete pod kojima se može smatrati da pristupi ulaganjima iz stavka 2. uključuju čimbenike održivosti;
(b)pojedinosti o prikazu informacija koje treba objaviti u skladu sa stavkom 3., koji ne smije biti dulji od dvije stranice;
(c)članak 9. stavke 1., 2., 3. i 4. kako bi:
(a)utvrdila uvjete pod kojima ulaganja doprinose cilju održivosti, a posebno:
i.pokazatelje koji se temelje na pokazateljima iz Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/2772 [prilagoditi novom delegiranom aktu o korporativnom izvješćivanju o održivosti], a koje sudionici na financijskim tržištima dobrovoljno primjenjuju pri usklađivanju sa stavkom 1. prvim podstavkom točkama (a) i (d);
ii.sva ograničena dopuštena odstupanja od izuzeća iz stavka 1. točke (b), među ostalim za potrebe zaštite od rizika;
iii.metodologije za izračun praga iz stavka 1. točke (a), uključujući udjele ulaganja iz stavka 1. na koje se odabrani pokazatelji mogu primjenjivati i sva razdoblja postupnog uvođenja koja se primjenjuju kako bi proizvod dosegnuo prag iz stavka 1. prvog podstavka točke (a);
iv.uvjete pod kojima se pristupi ulaganjima iz stavka 2. mogu smatrati doprinosom cilju održivosti;
(b)utvrdila pojedinosti o prikazu informacija koje treba objaviti u skladu sa stavkom 3., koji ne smije biti dulji od dvije stranice, i informacija koje treba objaviti u skladu sa stavkom 4., koji ne smije biti dulji od jedne stranice;
(d)članak 11. stavak 1. utvrđivanjem pojedinosti o prikazu informacija koje se trebaju objaviti, koji ne smije biti dulji od dvije stranice.
Članak 19.c
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19.b dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19.b. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija prikuplja sve potrebno stručno znanje, među ostalim na temelju savjetovanja sa stručnjacima iz Stručne skupine država članica za održivo financiranje iz članka 24. Uredbe (EU) 2020/852 i, prema potrebi, s europskim nadzornim tijelima te u skladu s načelima i postupcima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.Delegirani akt donesen na temelju članka 19.b stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
_______________________________________
*11
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost, te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima (SL L 332, 27.12.2022., str. 1., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/1288/oj
).
*12
Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2772 оd 31. srpnja 2023. o dopuni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda izvještavanja o održivosti (SL L, 2023/2772, 22.12.2023., ELI:
http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj)
.”.
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1286/2014
Članak 8. Uredbe (EU) br. 1286/2014 mijenja se kako slijedi:
(1)u stavku 3. točka (c) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:
„ii.njegove ciljeve i način njihova ostvarenja, posebno ostvaruju li se ciljevi pomoću izravne ili neizravne izloženosti temeljnoj ulagateljskoj imovini, uključujući opis temeljnih instrumenata, ili referentne vrijednosti uključujući određivanje tržišta u koje PRIIP ulaže, kao i način određivanja povrata;”;
(2)u stavku 3. umeće se sljedeća točka (ca):
„(ca)za PRIIP koji je financijski proizvod povezan s održivosti kako je definiran u članku 2. točki 25. Uredbe (EU) 2019/2088, u odjeljku pod naslovom „Koliko je održiv ovaj proizvod?”, njegovu kategorizaciju u skladu s člankom 7., 8. ili 9. te uredbe i opis njegova cilja, uključujući relevantne pokazatelje;”;
(3)stavak 4. briše se.
Članak 3.
Stavljanje izvan snage Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/1288
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. stavlja se izvan snage.
Članak 4.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Počinje se primjenjivati [18 mjeseci nakon stupanja na snagu].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednica
Predsjednik
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3
1.1.Naslov prijedloga/inicijative3
1.2.Predmetna područja politike3
1.3.Ciljevi3
1.3.1.Opći ciljevi3
1.3.2.Specifični ciljevi3
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti4
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a.5
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava5
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele6
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka7
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna7
2.MJERE UPRAVLJANJA8
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti8
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE9
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak9
4.Digitalni aspekti9
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju9
4.2.Podaci10
4.3.Digitalna rješenja12
4.4.Procjena interoperabilnosti12
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi12
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga
1.2.Predmetna područja politike
Unija štednje i ulaganja, europski zeleni plan, strategija za održivo financiranje
1.3.Ciljevi
1.3.1.Opći ciljevi
Prvi je opći cilj zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta EU-a za održivo financiranje primjenom zahtjeva koji smanjuju rizike manipulativnog zelenog marketinga i uspješnije pomoći ulagateljima da iskoriste mogućnosti financijskih proizvoda povezanih s održivosti. Drugi je opći cilj ojačati konkurentnost europskog financijskog sektora pomoću uvjeta koji olakšavaju poslovanje i produbljuju jedinstveno tržište financijskih proizvoda povezanih s održivosti te pridonijeti učinkovitoj raspodjeli kapitala za održivi napredak Europe. Time bi se općenito trebao bolje iskoristiti potencijal europskog jedinstvenog tržišta za održivo financiranje kako bi se doprinijelo financiranju tranzicije prema održivom napretku i konkurentnosti Europe.
1.3.2.Specifični ciljevi
Specifični ciljevi
Prvi je specifični cilj pojednostavniti i smanjiti administrativne zahtjeve iz SFDR-a povezane s održivosti za sudionike na financijskim tržištima te povećati usklađenost okvira s njihovim operativnim potrebama. Drugi je specifični cilj poboljšati sposobnost krajnjih ulagatelja da razumiju i usporede financijske proizvode povezane s održivosti. Specifičnim ciljevima nastoje se riješiti glavni problemi koji su uočeni za sudionike na financijskim tržištima i za ulagatelje, a koji ograničavaju njihovu sposobnost da oblikuju financijske proizvode i učinkovito i djelotvorno ulažu u održivost, konkurentnost i druge strateške ciljeve politike EU-a.
1.3.3.Očekivani rezultati i učinak
Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.
Očekuje se da će sudionici na financijskim tržištima i ulagatelji zainteresirani za održivo ulaganje imati koristi od jednostavne kategorizacije svih proizvoda s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima i obilježjima, sa zajedničkim skupom pravila o okolišnim, socijalnim i upravljačkim tvrdnjama u nazivima, promidžbenim sadržajima i distribuciji takvih proizvoda. Kategorije bi djelotvorno grupirale financijske proizvode s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima u tri skupine ovisno o njihovim ciljevima i razinama ambicije. Krajnji ulagatelji mogli bi bolje razumjeti doprinosi li financijski proizvod prije svega cilju održivosti odnosno temelji li se uglavnom na održivoj imovini, pomaže li poduzećima da prijeđu na održivije prakse ili uključuje šire ili općenitije okolišne, socijalne i upravljačke strategije. Temeljnim kriterijima za kategorije postigla bi se usklađena minimalna okolišna, socijalna i upravljačka učinkovitost, posebno u odnosu na rizike koje većina ulagatelja orijentiranih na održivost smatra neprihvatljivima, čime bi se povećala zaštita ulagatelja od rizika manipulativnog zelenog marketinga. Uredba bi bila jasnija i jednostavnija za primjenu nego sada, uz niže troškove i rizike od prekomjerne regulacije na nacionalnoj razini. Početni jednokratni troškovi nadoknadili bi se ukupnim smanjenjima opterećenja za koja se očekuje da će srednjoročno i dugoročno smanjiti ponavljajuće troškove. Općenito se očekuje da će učinci povećati cjelovitost i veličinu jedinstvenog tržišta EU-a za održivo financiranje te potaknuti učinkovitu raspodjelu kapitala u skladu s ciljevima unije štednje i ulaganja.
1.3.4.Pokazatelji uspješnosti
Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.
Kako bi pratila napredak u ostvarivanju posebnih i općih ciljeva, Komisija bi sudjelovala u već uspostavljenim postupcima, posebno s europskim nadzornim tijelima i platformom za održivo financiranje radi analize sljedećega:
Troškovi industrije – nadzorna tijela mogla bi ispitati i procijeniti troškove provedbe novog sustava kategorizacije najkasnije tri godine nakon njegove provedbe. Na temelju te procjene mogla bi se pratiti i smanjenja troškova zbog smanjenja broja objava.
Mogući slučajevi manipulativnog zelenog marketinga na tržištima EU-a – na temelju postojećih postupaka nadzorna tijela mogla bi redovito pratiti slučajeve manipulativnog zelenog marketinga, nastaviti nadzirati tvrdnje o održivosti po proizvodima i periodično ispitivati ulagatelje kako bi pomogla u procjeni učinkovitosti revidiranog SFDR-a kao sredstva protiv manipulativnog zelenog marketinga i sredstva za stavljanje na raspolaganje podataka relevantnih za odluke ulagatelja.
Tokovi kapitala prema održivim ulaganjima – na temelju rada platforme za održivo financiranje na praćenju tokova kapitala prema održivim ulaganjima, nekoliko godina nakon provedbe sustava mogla bi se provesti ciljana analiza kako bi se ocijenilo u kojoj je mjeri sustav kategorizacije, zajedno s pojednostavnjenim objavama, potaknuo financiranje održivih gospodarskih aktivnosti i projekata te smanjenje povezanog troška kapitala.
1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
novo djelovanje
novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja
produljenje postojećeg djelovanja
spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative
1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative
Nakon što suzakonodavci postignu dogovor, početku primjene revidiranog okvira SFDR-a prethodilo bi provedbeno i pripremno razdoblje. Prelazak na nova pravila bio bi lakši zbog činjenice da se prijedlozi u velikoj mjeri temelje na postojećim tržišnim praksama i regulatornim smjernicama, a za financijske proizvode na koje se te smjernice ne primjenjuju omogućilo bi se dodatno razdoblje postupnog uvođenja.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Potreba za usklađenim zajedničkim okvirom za objavu informacija o održivosti financijskih proizvoda u cijelom EU-u utvrđena je u izvornom SFDR-u. Ciljevi su i dalje potpuno valjani te ih dionici uvelike podržavaju. Bez djelovanja na razini Unije radi revizije postojećeg sustava problemi koji su u njemu utvrđeni i dalje bi ostali u obliku nepotrebne složenosti i nejasnoće obilježja dostupnih financijskih proizvoda povezanih s održivosti, što bi negativno utjecalo na njihovu vjerodostojnost i primjenu.
Kako bi se prevladali ti problemi i povećala djelotvornost i učinkovitost jedinstvenog tržišta za održive financijske proizvode, potrebno pojednostavnjenje i prilagodba postojećeg okvira SFDR-a mogu se na dosljedan i učinkovit način provesti samo na razini EU-a. S druge strane, djelovanjem na razini država članica mogli bi se riješiti samo neki od utvrđenih problema, ali uz rizik od fragmentacije jedinstvenog tržišta (razlike u transparentnosti među nacionalnim tržištima, sve veće razlike u povjerenju ulagatelja u proizvode s okolišnim, socijalnim i upravljačkim obilježjima u državama članicama, rizici od više prepreka i problema za prekogranične sudionike na tržištu te dodatna ograničenja usporedivosti proizvoda na jedinstvenom tržištu).
Djelovanje na razini EU-a kako bi se osigurala ujednačena pojednostavnjenja i zajednički okvir za okolišna, socijalna i upravljačka obilježja financijskih proizvoda, zajedno s rješenjima za probleme povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim podacima, pogodnije je za usklađen, djelotvoran, učinkovit i dosljedan ishod na jedinstvenom tržištu te za potporu širim strateškim ciljevima Unije. Ukratko, djelovanjem na razini EU-a potaknulo bi se pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta za održivo financiranje i dodatno doprinijelo poboljšanju transparentnosti za ulagatelje u cijeloj Uniji kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje na tržištima kapitala EU-a općenito, u skladu s ciljevima unije štednje i ulaganja.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Pouke stečene iz nekih problema povezanih s postojećim pravilima mogu se sažeti kao potreba za (i) osiguravanjem dosljednog vremenskog okvira za provedbu ažuriranih promjena, (ii) uvođenjem jasnijih, jednostavnijih i proporcionalnijih pravila i pojmova u korist sudionika na financijskim tržištima i ulagatelja, (iii) njihovim formaliziranjem i uključivanjem u okvir kategorija proizvoda kako bi se na taj način pomoglo da se grupiraju dostupni proizvodi i (iv) osiguravanjem da se revidirani pojmovi, pravila i moguće kategorije oslanjaju na okolišne, socijalne i upravljačke podatke koji su dostupni i/ili ih je moguće pouzdano procijeniti.
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Cilj je revizije pomoći da se mobiliziraju sredstava za ostvarivanje konkurentnih mogućnosti u zelenoj tranziciji i drugim strateškim prioritetima koji se mijenjaju u skladu s ciljevima Unije. To može smanjiti pritisak da se javna sredstva, koja su sve ograničenija zbog konkurentnih i novih prioriteta, koriste za financiranje i usmjeravanje prema ciljevima održivosti. U okviru kriterija za kategorije proizvoda potiču se i posebna zajednička ulaganja u relevantne financijske programe EU-a.
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka
ograničeno trajanje
–
na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.
–
financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje
neograničeno trajanje
–početna provedba od 2027. do 2028.,
–redovna provedba.
1.7.Planirani načini izvršenja proračuna
https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx
Izravno upravljanje Komisije
– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
–
preko izvršnih agencija
Podijeljeno upravljanje s državama članicama
Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale
– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu
– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
– tijelima javnog prava
– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu
– tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.
Napomene
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
4.Digitalni aspekti
4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju
|
Upućivanje na zahtjev
|
Opis zahtjeva
|
Dionik na kojeg zahtjev utječe ili na kojeg se zahtjev odnosi
|
Opći procesi
|
Kategorija
|
|
Članak 3.
|
Transparentnost politika u području rizika održivosti s obzirom na uključivanje rizikâ održivosti
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
|
Podaci
|
|
Članak 6.
|
Transparentnost uključivanja rizika održivosti u predugovorne objave za sve financijske proizvode
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 6.a
|
Dobrovoljna transparentnost uključivanja čimbenika održivosti u predugovorne objave za proizvode koji nisu kategorizirani kao financijski proizvodi povezani s održivosti
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 7. stavak 3., članak 8. stavak 3. i članak 9. stavak 3.
|
Transparentnost usklađenosti s kriterijima za kategorizirane financijske proizvode povezane s održivosti
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 9.a
|
Transparentnost za proizvode u kojima se kombiniraju kategorizirani financijski proizvodi
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 10.
|
Transparentnost na internetskim stranicama o financijskim proizvodima povezanima s održivosti
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 11.
|
Transparentnost u periodičnim izvješćima o financijskim proizvodima povezanima s održivosti
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izdavanje
|
Podaci
|
|
Članak 12.a
|
Podaci i procjene
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Identifikacija
|
Podaci
|
|
Članak 13.
|
Promidžbeni sadržaji
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Identifikacija
|
Podaci
|
|
Članak 18.a
|
Dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Izvješćivanje
|
Podaci
|
4.2.Podaci
|
Vrsta podataka
|
Upućivanja na zahtjev
|
Norma i/ili specifikacija (ako je primjenjivo)
|
|
Podaci o rizicima održivosti za subjekte/proizvode
|
Članci 3. i 6.
|
Nije primjenjivo
|
|
Podaci o čimbenicima održivosti za nekategorizirane proizvode
|
Članak 6.a
|
Primjenjuju se sektorska pravila za predugovorne objave podataka
|
|
Podaci o usklađenosti s kriterijima za kategorizirane financijske proizvode povezane s održivosti
|
Članak 7. stavak 3., članak 8. stavak 3. i članak 9. stavak 3.; članak 10.; članak 11. stavak 2.
|
Predlošci koje treba utvrditi u provedbenim mjerama
|
|
Podaci o proizvodima u kojima se kombiniraju kategorizirani financijski proizvodi
|
Članak 9.a
|
Nije primjenjivo
|
|
Podaci o izvorima i procjenama korištenima za utvrđivanje usklađenosti s kriterijima za kategorizirane proizvode
|
Članak 12.a
|
Nije primjenjivo
|
|
Podaci dostavljeni jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
|
Članak 18.a
|
Prilagodba područja primjene i vremenskog okvira postojećeg zahtjeva, koju treba utvrditi u provedbenim tehničkim standardima
|
Usklađivanje s europskom strategijom za podatke
Revidiranim SFDR-a pridonijet će se općim ciljevima europske strategije za podatke jer se njime zahtjevi za prikupljanje podataka i izvješćivanje o obilježjima održivosti financijskih proizvoda nastoje znatno pojednostavniti u odnosu na postojeći okvir. Za razliku od šireg područja primjene proizvoda i većeg broja aktualno obuhvaćenih podataka (i usluga), buduća bi se pravila temeljila na manjem broju podataka za proizvode koji u svoj dizajn uključuju ili obuhvaćaju okolišna, socijalna i upravljačka obilježja. Kako bi se prikupili relevantni podaci, pojednostavilo bi se oslanjanje sudionika na financijskim tržištima na digitalne platforme za prikupljanje, obradu i prodaju podataka te njihovo uvođenje internih digitalnih alata za upravljanje podacima. Za ulagatelje i njihovo uvođenje alata za digitalno pretraživanje i usporedbu objave bi bile usmjerenije na najznačajnije podatke, čime bi se olakšala dostupnost (i usporedivost) ključnih podataka. Sudionicima na financijskim tržištima (izraditelji podataka o proizvodima) i ulagateljima (korisnici podataka o proizvodima) olakšalo bi se korištenje alata umjetne inteligencije u skladu sa zahtjevima i parametrima rizika iz Akta o umjetnoj inteligenciji. Kako bi se pojednostavnilo prikupljanje i obrada podataka, izmjene su razmjerne onima uvedenima u okviru skupnog paketa pojednostavnjenja „Omnibus I.” za podatke o održivosti poduzeća. Osim toga, na odgovarajući je način prilagođeno digitalno označivanje podataka iz SFDR-a na razini subjekta uvedeno člankom 18.a Uredbe za potrebe uspostave jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) kako bi se olakšala objava strojno čitljivih informacija za ulagatelje.
Usklađenost s načelom „samo jednom”
Podaci potrebni za određene posebne svrhe za kategorizirane financijske proizvode povezane s održivosti na temelju revidiranog SFDR-a uvelike će se moći ponovno upotrijebiti među njima (tj. predugovorne i periodične objave na internetskim stranicama sudionika na financijskim tržištima). Potrebni podaci prije svega će ovisiti o osiguravanju: (a) mjerljivih pokazatelja kojima se dokazuje da je dovoljan dio ulaganja u okviru financijskih proizvoda usklađen s njihovim navedenim ciljevima ili obilježjima održivosti i (b) usklađenosti sa skupom uglavnom binarnih izuzeća koja se odnose na sektore i aktivnosti u koje se u okviru proizvoda ne smije ulagati. Odabir podataka za prvi segment uvelike bi ovisio o načinu na koji sudionici na financijskim tržištima oblikuju svoje proizvode, dok bi za drugi uglavnom bilo dovoljno jednostavno objašnjenje kako bi se dokazalo da ne ulažu u isključene aktivnosti. Revidiranim pravilima formaliziraju se i utvrđuju zahtjevi transparentnosti za korištenje procjena, uglavnom za potrebe prvog zahtjeva, kao i za oslanjanje na vanjske pružatelje podataka. Pojednostavnjeni protok podataka olakšava pronalaženje, dostupnost, interoperabilnost i ponovnu uporabu podataka te ispunjavanje standarda visoke kvalitete.
Tokovi podataka
|
Vrsta podataka
|
Upućivanja na zahtjev
|
Subjekt koji dostavlja podatke
|
Subjekt koji prima podatke
|
Povod za razmjenu podataka
|
Učestalost (ako je primjenjivo)
|
|
Podaci o rizicima održivosti za subjekte/proizvode
|
Članci 3. i 6.
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji, šira javnost
|
Pri ažuriranju informacija / pri stavljanju na raspolaganje financijskih proizvoda
|
|
|
Podaci o čimbenicima održivosti za nekategorizirane proizvode
|
Članak 6.a
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji, šira javnost
|
Pri stavljanju na raspolaganje financijskih proizvoda
|
|
|
Podaci o usklađenosti s kriterijima za kategorizirane financijske proizvode povezane s održivosti
|
Članak 7. stavak 3., članak 8. stavak 3. i članak 9. stavak 3.; članak 10.; članak 11. stavak 2.
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji, šira javnost
|
Pri stavljanju na raspolaganje financijskih proizvoda
|
|
|
Podaci o proizvodima u kojima se kombiniraju kategorizirani financijski proizvodi
|
Članak 9.a
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji, šira javnost
|
Pri stavljanju na raspolaganje financijskih proizvoda
|
|
|
Podaci o izvorima i procjenama korištenima za utvrđivanje usklađenosti s kriterijima za kategorizirane proizvode
|
Članak 12.a
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji
|
Zahtjev ulagatelja
|
|
|
Podaci dostavljeni jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki
|
Članak 18.a
|
Sudionici na financijskim tržištima
|
Ulagatelji, šira javnost
|
Objava sudionika na financijskim tržištima
|
|
4.3.Digitalna rješenja
|
Nije primjenjivo, osim prilagođenog zahtjeva za dostavljanje relevantnih podataka jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki, koji je već utvrđen u postojećem okviru.
|
4.4.Procjena interoperabilnosti
|
Nije primjenjivo, osim prilagođenog zahtjeva za dostavljanje relevantnih podataka jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki, koji je već utvrđen u postojećem okviru.
|
4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi
|
Općenito, zahtjevi za podatke na temelju revidiranog SFDR-a podupiru se mjerama predviđenima za potporu digitalnoj dostupnosti informacija o korporativnoj održivosti na temelju Direktive 2103/34/EU i Uredbe (EU) 2020/852. Osim toga, Komisija će u okviru provedbenih mjera predviđenih za protok osnovnih podataka za kategorizirane financijske proizvode na temelju ove Uredbe izraditi predloške za objavu.
|
