EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.11.2025.

COM(2025) 837 final

2025/0360(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) 2016/679, (EU) 2018/1724, (EU) 2018/1725 i (EU) 2023/2854 i direktiva 2002/58/EZ, (EU) 2022/2555 i (EU) 2022/2557 u pogledu pojednostavnjenja digitalnog zakonodavnog okvira te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1807, (EU) 2019/1150 i (EU) 2022/868 i Direktive (EU) 2019/1024 (Digitalni omnibus)

{SWD(2025) 836 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Komisija je u svojoj Komunikaciji o provedbi i pojednostavnjenju („Jednostavnija i brža Europa”) 1 iznijela svoj pristup prilagodbi regulatornog okvira Unije nestabilnijem svijetu: nov poticaj za pojednostavnjenje, pojašnjenje i poboljšanje pravne stečevine EU-a kao ključne mjere za potporu konkurentnosti EU-a.

Ta je vizija u skladu sa širim planom koji je predsjednica Komisije von der Leyen iznijela u svojim političkim smjernicama za mandat u razdoblju 2024. – 2029. 2 Kako je istaknuto i u izvješćima Draghija 3 i Lette 4 , gomilanje pravila ponekad je negativno utjecalo na konkurentnost. Građanima i poduzećima potrebna su brza i vidljiva poboljšanja koja se mogu postići troškovno učinkovitijom provedbom naših pravila koja potiče inovacije, pri čemu treba zadržati visoke standarde i pridržavati se dogovorenih ciljeva.

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 20. ožujka 2025. nadalje pozvalo Komisiju da „nastavi s preispitivanjem i testiranjem otpornosti pravne stečevine EU-a na stres kako bi se utvrdili načini daljnjeg pojednostavnjenja i konsolidacije postojećeg zakonodavstva” 5 . Istaknulo je i da je potrebno daljnje djelovanje na temelju novih skupova inicijativa o pojednostavnjenju. U svojim zaključcima od 26. lipnja Europsko vijeće naglasilo je važnost pristupa „jednostavnost već od osmišljanja” u izradi zakonodavstva „bez ugrožavanja predvidljivosti, ciljeva politike i visokih standarda” 6 . U zaključcima od 23. listopada 2025. Europsko vijeće ponovno je potvrdilo „hitnu potrebu za ostvarivanjem napretka u pogledu ambicioznog i horizontalno usmjerenog pojednostavnjenja i agende za bolju regulativu na svim razinama, odnosno na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini, i u svim područjima kako bi se osigurala konkurentnost Europe”. Pozvalo je Komisiju i da „što prije predloži dodatne ambiciozne pakete za pojednostavnjenje, među ostalim u vezi s [...] digitalizacijom” 7 .

U svojoj rezoluciji naslovljenoj „Provedba i racionalizacija pravila unutarnjeg tržišta EU-a radi jačanja jedinstvenog tržišta”, o kojoj se glasovalo na plenarnoj sjednici održanoj 11. rujna 8 , Europski parlament istaknuo je potrebu za pojednostavnjenjem kako bi se poduzećima olakšalo ispunjavanje obveza bez dovođenja u pitanje temeljnih ciljeva politike EU-a.

U Komisijinim aktivnostima savjetovanja i uključivanja povezanima s programom pojednostavnjenja dionici koji zastupaju različite interese pozvali su na ciljane izmjene određenih digitalnih pravila kako bi se smanjili troškovi ispunjavanja obveza i pojasnilo međudjelovanje pravila u njihovu sektoru.

S dodanom vrijednošću od 791 milijardu EUR u cijeloj Europskoj uniji 2022. 9 sektor IKT-a uvelike doprinosi poticanju konkurentnosti EU-a u svim sektorima gospodarstva zahvaljujući i rastu digitalnih poduzeća i pružanju ključnih digitalnih rješenja na svim razinama. Digitalna pravila nužna su za uređenje pravednog poslovnog okruženja u EU-u. Na temelju njih uspostavljeno je istinsko jedinstveno tržište digitalnih usluga. EU je prvi uveo digitalnu regulativu i postavio je zlatni standard za najvišu razinu zaštite temeljnih prava, sigurnosti potrošača i zaštite europskih vrijednosti.

Komisija je tijekom cijelog zakonodavnog mandata predana sveobuhvatnom „testiranju otpornosti na stres” digitalnih pravila. Cilj je vrlo jasan: osigurati da su pravila i dalje prikladna za podupiranje inovacija i rasta te da se njihovom provedbom ostvaruju njihovi ciljevi i potiče konkurentnost. Tijekom tog procesa Komisija će nastojati osigurati učinkovita rješenja za pojednostavnjenje, pojašnjenje i konsolidaciju djelotvornosti pravila i njihove provedbe pomoću svih dostupnih instrumenata, bilo da je riječ o regulatornim prilagodbama, pojačanoj suradnji među tijelima, promicanju digitalnih rješenja koncipiranih tako da pojednostavnjuju usklađivanje s propisima ili drugim popratnim mjerama.

Prijedlog digitalnog omnibusa prvi je korak prema optimizaciji primjene digitalnih pravila. Uključuje niz tehničkih izmjena velikog korpusa zakonodavstva u području digitalnih tehnologija, odabranih kako bi se odmah pomoglo poduzećima, javnim upravama i građanima te potaknula konkurentnost. Neposredni je cilj osigurati da postupanje u skladu s pravilima donosi manje troškova i ostvarenje istih ciljeva te da samo po sebi donosi konkurentsku prednost odgovornim poduzećima. Izmjene kojima se dala prednost odabrane su na temelju savjetovanja s dionicima i prvih dijaloga o provedbi koje su proveli izvršna potpredsjednica Henna Virkkunen i povjerenik Michael McGrath.

Zbog toga su izmjene usmjerene na iskorištavanje mogućnosti korištenja podataka kao temeljnog resursa gospodarstva EU-a, među ostalim radi potpore razvoju i upotrebi pouzdanih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji na tržištu EU-a. Ciljanim izmjenama pravila o zaštiti podataka i privatnosti podupire se taj cilj i osiguravaju hitne mjere pojednostavnjenja za poduzeća i pojedince, čime se jača njihova sposobnost ostvarivanja prava.

Uz to, izmjenama Uredbe (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji 10 ), iznesenima u zasebnom zakonodavnom prijedlogu koji je dio Digitalnog omnibusa, nastoji se olakšati neometana i djelotvorna primjena pravila za siguran i pouzdan razvoj i korištenje umjetne inteligencije.

U Digitalnom omnibusu predlaže se i vrlo jasno rješenje za pojednostavnjenje izvješćivanja o kibernetičkim incidentima, čime bi se sve povezane obveze izvješćivanja objedinile u jedinstveni mehanizam izvješćivanja.

Naposljetku, prijedlogom se stavljaju izvan snage zastarjela pravila u području regulacije platformi, koja su zamijenjena novijim uredbama.

Cilj je izmjena pojednostavniti pravila, smanjiti broj zakonodavnih akata i uskladiti odredbe. Pojednostavnjenje odredaba i postupaka dovest će do smanjenja administrativnih troškova. Mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije bit će izuzeta od određenih obveza iz zakonodavstva u području podataka i Uredbe (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji 11 ), kao i mala poduzeća i mikropoduzeća, koja su već obuhvaćena posebnim režimom. Usto, potaknu će se mogućnosti za uspostavu dinamičnog poslovnog okruženje zahvaljujući većoj pravnoj sigurnosti i više mogućnosti, osobito u dijeljenju i ponovnoj uporabi podataka, obradi osobnih podataka ili treniranju sustava i modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

S druge strane, predložene izmjene tehničke su prirode, odnosno njima se nastoji prilagoditi regulatorni okvir, ali ne i izmijeniti njegove temeljne ciljeve. Mjere su prilagođene kako bi se zadržao isti standard zaštite temeljnih prava.

Zajedno s Digitalnim omnibusom Komisija podnosi i Prijedlog uredbe o europskim poslovnim lisnicama kao bitnu inicijativu za pojednostavnjenje usklađivanja s propisima i smanjenje administrativnih opterećenja za poduzeća. Poslovne lisnice bit će osmišljene kao sigurni digitalni alat za poduzeća koji će biti jedinstvena platforma za pojednostavnjenje njihove interakcije u cijelom EU-u. Zahvaljujući uvođenju jedinstvenog i trajnog identifikatora poduzeća će moći digitalno provjeravati identitete, potpisivati dokumente, stavljati vremenski žig i neometano prekogranično razmjenjivati provjerene digitalne informacije primjenom jedinstvenog sustava. Primjenom europskih poslovnih lisnica poduzeća, posebno MSP-ovi, moći će lako ispunjavati regulatorne obveze, što će im osloboditi znatne resurse koje mogu preusmjeriti u rast i inovacije.

Kao drugi korak u provedbi obveze „testiranja otpornosti na stres” digitalnih pravila Komisija provodi i provjeru primjerenosti tih pravila. Budući da su prijedlozi u Digitalnom omnibusu neposredni i ciljani, Komisija će u analizi koju će provesti u toj provjeri sagledati kumulativni učinak digitalnih pravila da vidi kako podupiru konkurentnost EU-a i koje će daljnje prilagodbe trebati predložiti u drugoj polovini zakonodavnog mandata.

Provjera primjerenosti digitalnih pravila počinje istodobno s predstavljanjem Prijedloga digitalnog omnibusa, uz opsežno javno savjetovanje. Komisija želi surađivati sa svim dionicima i prikupiti što više mišljenja. Cilj je dobiti pregled i široku sliku kako digitalna pravila pokrivaju strateške sektore industrije EU-a te razmotriti kako kumulativni učinak pravila utječe na njihovu konkurentnost. Na temelju toga u drugom će se koraku temeljitije analizirati sinergije i područja koja bi se mogla dodatno uskladiti, od definicija i pravnih koncepata do djelotvornosti i međudjelovanja sustava upravljanja i drugih mjera potpore.

„Testiranje otpornosti na stres” pravne stečevine u području digitalnih tehnologija nastavit će se dijalozima o provedbi i evaluacijama svih glavnih pravnih instrumenata. Komisija u trenutačnom planiranju, među ostalim inicijativama, očekuje da će 2026. objaviti izvješća o preispitivanju Akta o digitalnim tržištima, Programa politike za digitalno desetljeće, Akta o čipovima i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te evaluaciju Direktive o autorskim pravima. Za 2027. očekuje se da će se evaluirati, među ostalim, Akt o kibernetičkoj solidarnosti, Uredba o otvorenom internetu, Direktiva NIS2 i Akt o digitalnim uslugama. U 2028. Komisija bi trebala evaluirati, primjerice, Europski akt o slobodi medija i Akt o podacima, nakon čega bi 2029. provela evaluaciju Akta o umjetnoj inteligenciji i klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti iz Uredbe o osnivanju Europskog stručnog centra i mreže u području kibernetičke sigurnosti.

Dionici su u više navrata naglasili da se pojednostavnjenje u mnogim slučajevima manje odnosi na izmjenu pravila, a više na pojašnjenje njihove primjene. Komisiji je prioritet donošenje niza smjernica za potporu ujednačenoj primjeni pravila, ne dovodeći u pitanje tumačenja Suda.

Kad je riječ o regulatornom okviru za podatke, Komisija je najavila da će prednost dati Strategiji za podatkovnu uniju, pri čemu će se posebno usmjeriti na smjernice o razumnoj naknadi kako bi se pojasnilo što se može naplatiti za dijeljenje podataka radi pružanja pravne sigurnosti i imateljima i primateljima podataka te smjernice za pojašnjenje definicija.

Kako bi poduprla primjenu Akta o umjetnoj inteligenciji, Komisija i dalje daje prednost izdavanju smjernica o nekoliko aspekata, kako je detaljnije opisano u obrazloženju Prijedloga digitalnog omnibusa u pogledu izmjene Akta o umjetnoj inteligenciji

Prijedlozi u Digitalnom omnibusu

Kad je riječ o osobnim podacima, Uredba (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka) počela se primjenjivati 25. svibnja 2018., čime su na razini Unije uspostavljeni standardi, pravila i zaštitne mjere za obradu osobnih podataka pojedinaca, prava ispitanika te opći pravni okvir za obradu osobnih podataka. Iako je Uredba (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) i dalje svrsishodna te dionici uglavnom smatraju da je uravnotežena i pouzdana, neki subjekti, posebno manja poduzeća i udruženja s malim brojem neintenzivnih i često niskorizičnih operacija obrade podataka, izrazili su zabrinutost u pogledu primjene nekih obveza iz te uredbe. Neki od razloga za zabrinutost mogu se otkloniti dosljednijim i usklađenijim tumačenjem i provedbom u svim državama članicama, dok su za otklanjanje drugih potrebne ciljane izmjene zakonodavstva. U tom je kontekstu cilj izmjena sadržanih u ovom Prijedlogu otkloniti tu zabrinutost, posebno pojašnjavanjem određenih ključnih definicija, na primjer definicije osobnih podataka, olakšavanjem poštovanja pravila, primjerice pružanjem potpore voditeljima obrade u pogledu kriterija i načina utvrđivanja čine li podaci koji proizlaze iz pseudonimizacije osobne podatke, u vezi sa zahtjevima za informacije i obavješćivanjem nadzornih tijela o povredi podataka te pojašnjavanjem određenih aspekata u vezi s obradom podataka za treniranje i razvoj umjetne inteligencije (UI). Predloženim izmjenama rješava se i problem nedovoljne jasnoće uvjeta za znanstveno istraživanje pružanjem definicije znanstvenog istraživanja, dodatnim pojašnjavanjem da je daljnja obrada u znanstvene svrhe u skladu s prvotnom svrhom obrade i pojašnjavanjem da znanstveno istraživanje predstavlja legitiman interes. Predlaže se i proširenje izuzeća od obveze informiranja prilikom obrade. Ako je to relevantno, ovaj Prijedlog odražava izmjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Uredbi (EU) 2018/1725 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a.

Izmjenama iznesenima u ovoj Uredbi uvest će se jedinstvena ulazna točka putem koje subjekti mogu istodobno ispunjavati svoje obveze izvješćivanja o incidentima na temelju više pravnih akata. Primjenom načela „prijavi jednom, podijeli više puta” putem jedinstvene ulazne točke smanjit će se administrativno opterećenje za subjekte i istodobno osigurati djelotvoran i siguran protok informacija o sigurnosnim incidentima za primatelje definirane u odgovarajućem zakonodavstvu.

Prijedlogom se utvrđuje obveza ENISA-e da razvije jedinstvenu ulaznu točku uzimajući u obzir platformu za jedinstveno izvješćivanje za obavijesti o aktivno iskorištenim ranjivostima i značajnim incidentima na temelju Uredbe (EU) 2024/2847 (Akt o kibernetičkoj otpornosti). Propisuju se posebni zahtjevi za alat kao siguran informacijski kanal za informacije koje subjekti prijavljuju i šalju nadležnim tijelima. Ne mijenjaju se temeljni pravni zahtjevi za izvješćivanje o incidentima, ali se znatno optimizira tijek rada i resursi koji se zahtijevaju od subjekata.

Prijedlogom se propisuje i upotreba jedinstvene ulazne točke za niz usko povezanih obveza izvješćivanja o incidentima utvrđenih u Direktivi (EU) 2022/2555 (Direktiva NIS2), Uredbi (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka), Uredbi (EU) 2022/2554 (Uredba DORA), Uredbi (EU) 910/2014 (Uredba eIDAS) i Direktivi (EU) 2022/2557 (Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata). Druge sektorske obveze izvješćivanja, kao što su one utvrđene u okviru mrežnog kodeksa za aspekte kibernetičke sigurnosti prekograničnih protoka električne energije i relevantnih instrumenata za zrakoplovni sektor, također će se provoditi putem jedinstvene ulazne točke nakon izmjena odgovarajućih delegiranih i provedbenih akata kojima se utvrđuju obveze izvješćivanja na temelju tih okvira.

Cilj je Prijedloga ujedno pojednostavniti sadržaj informacija koje se prijavljuju uvođenjem ovlasti za nekoliko pravnih akata, ako one ne postoje. U Prijedlogu se pojašnjava da bi Komisija pri izradi zajedničkih predložaka za izvješćivanje za Direktivu (EU) 2022/2555, Direktivu (EU) 2022/2557 ili Uredbu (EU) 2016/679 trebala uzeti u obzir stečeno iskustvo i zajedničke predloške izrađene na temelju Uredbe (EU) 2022/2554 (Uredba DORA) kako bi se osigurala dosljednost, promicale sinergije i smanjilo administrativno opterećenje za subjekte smanjenjem broja podatkovnih polja koja subjekti moraju ispuniti.

Osim tih ključnih promjena, Prijedlogom se stavlja izvan snage Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (Uredba o odnosima platformi i poduzeća). Ta se uredba primjenjuje od 12. srpnja 2020. i bila je prvi korak prema osiguravanju sveobuhvatnog pravnog okvira za ekonomiju platformi. Od početka njezine primjene doneseni su drugi zakonodavni akti EU-a kojima se reguliraju usluge internetskog posredovanja i internetske platforme. Među njima su Uredba (EU) 2022/1925 (Akt o digitalnim tržištima) i Uredba (EU) 2022/2065 (Akt o digitalnim uslugama), koje uvelike nadmašuju odredbe Uredbe o odnosima platformi i poduzeća. Odabrane odredbe Uredbe o odnosima platformi i poduzeća ostat će na snazi kako bi se osigurala pravna sigurnost za akte koji sadržavaju unakrsna upućivanja na te odredbe, na primjer na Direktivu (EU) 2023/2831 o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Općenito, pojednostavnjenjem regulatornog okvira za internetske platforme smanjit će se troškovi ispunjavanja obveza zbog slojevitih pravila koja se preklapaju, za što su se zalagali dionici. Pružatelji usluga internetskog posredovanja imat će koristi od veće jasnoće pravnih odredaba. Provedba će biti usmjerenija.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

U proljeće 2025. objavljena su tri javna savjetovanja i pozivi na očitovanje o ključnim stupovima prijedloga. Savjetovanje o Strategiji za primjenu umjetne inteligencije trajalo je od 9. travnja do 4. lipnja 14 , savjetovanje o reviziji Uredbe (EU) 2019/881 (Akt o kibernetičkoj sigurnosti) trajalo je od 11. travnja do 20. lipnja 15 , a savjetovanje o Strategiji za europsku podatkovnu uniju trajalo je od 23. svibnja do 20. srpnja. 16 Svaki upitnik sadržavao je poseban odjeljak (ili u nekim slučajevima više njih) o pitanjima provedbe i pojednostavnjenja, koji je bio izravno povezan s razmatranjima o Digitalnom omnibusu. U okviru tog prvog kruga savjetovanja zaprimljeno je ukupno 718 jedinstvenih odgovora.

Poziv na očitovanje o Digitalnom omnibusu bio je objavljen od 16. rujna do 14. listopada 2025. 17 Cilj je bio dionicima pružiti priliku da iznesu primjedbe na konsolidirani prijedlog o području primjene Digitalnog omnibusa. Zaprimljeno je 513 odgovora koje su dostavile različite skupine dionika, među ostalim poduzeća i poslovna udruženja, civilno društvo, akademska zajednica, tijela vlasti te građani koji su dali pojedinačne doprinose.

Izvršna potpredsjednica Henna Virkkunen bila je domaćin dvaju dijaloga o provedbi u pogledu ključnih tema obuhvaćenih Digitalnim omnibusom: prvi se odnosio na politiku u području podataka 18 (1. srpnja 2025.), a drugi na politiku kibernetičke sigurnosti 19 (15. rujna).

Povjerenik McGrath bio je domaćin dijaloga o provedbi u pogledu primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (16. srpnja 2025.).

Službe Komisije provele su i nekoliko „provjera stvarnog stanja” tako što su od 15. rujna do 6. listopada 2025. organizirale sastanke fokusnih skupina za dubinsku analizu s poduzećima i predstavnicima civilnog društva radi rasprave o problemima u praktičnoj provedbi s kojima se dionici svakodnevno suočavaju i procjene troškova ispunjavanja obveza.

Kako bi se provelo posebno savjetovanje s malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) i prikupile njihove povratne informacije, od 4. rujna do 16. listopada 2025. održan je poseban panel za MSP-ove putem Europske poduzetničke mreže 20 .

Naposljetku, službe Komisije zaprimile su brojne dokumente o stajalištu i organizirale bilateralne sastanke s raznim dionicima. Službe Komisije ujedno su surađivale s državama članicama na okruglim stolovima ili u okviru raznih radnih skupina Vijeća.

Prema zaprimljenim povratnim informacijama dionici su se uglavnom složili da je potrebno pojednostavniti primjenu nekih digitalnih pravila. Dionici su pozdravili to što su usklađenost i konsolidacija pravila te optimizacija troškova ispunjavanja obveza postavljeni kao prioriteti.

Upućen je jasan poziv na pojednostavnjenje pravne stečevine u području podataka i konsolidaciju pravila. To se razmatra u Prijedlogu, zajedno s ciljanim izmjenama koje su dionici podržali, među ostalim onima koje se odnose na Opću uredbu o zaštiti podataka i zamor zbog obavijesti o kolačićima. Uz to, poduzeća su istaknula potrebu za daljnjom procjenom međudjelovanja pravila o podacima koja zahtijevaju dublju analizu pomoću alata za bolju regulativu, posebno u okviru predstojeće provjere primjerenosti propisa za digitalno okruženje.

Poduzeća u različitim sektorima istaknula su i neopravdana opterećenja koja proizlaze iz dvostrukog prijavljivanja incidenata na temelju više pravnih okvira. Taj poziv na djelovanje rješava se prijedlogom o jedinstvenoj ulaznoj točki za izvješćivanje o incidentima.

Kad je riječ o Aktu o umjetnoj inteligenciji, dionici su istaknuli potrebu za pravnom sigurnošću u primjeni pravila, a posebno su naglasili da bi se prije početka primjene pravila trebale objaviti norme i smjernice. Pitanja koja su istaknuli uzeta su u obzir u zasebnom regulatornom prijedlogu u okviru Digitalnog omnibusa.

Naposljetku, dionici se nisu izjasnili o učinku Uredbe o odnosima platformi i poduzeća, čime su potvrđeni rezultati izvješća o privremenoj evaluaciji koji pokazuju da dionici nisu dovoljno upoznati s pravilima i da ona nisu djelotvorna u postizanju njihova cilja. Ovom se Uredbom predlaže stavljanje izvan snage pravila o odnosima platformi i poduzeća, osobito s obzirom na njihovo preklapanje s novijim pravilima.

Detaljan pregled tih savjetovanja s dionicima i načina na koji su ta savjetovanja uzeta u obzir u Prijedlogu nalazi se u radnom dokumentu službi Komisije priloženom Digitalnom omnibusu.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

·u točki 4. uvode se definicije iz odredaba umetnutih u Uredbu (EU) 2023/2854 (Akt o podacima), čime se usklađuje definicija podataka i dokumenata utvrđivanjem strogog razgraničenja između digitalnog (podatkovnog) i nedigitalnog (dokumentiranog) sadržaja,

·uvodi se novo poglavlje VII.c o ponovnoj uporabi podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora,

·uvodi se novi odjeljak 1., kojim se uvode opća načela koja se primjenjuju na novoumetnuto poglavlje.,

·uvode se predmet i područje primjene spojenog poglavlja, u kojima se spajaju zajednička pravila iz poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima) i Direktive (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima).,

·utvrđuje se zajedničko načelo nediskriminacije koje se primjenjuje na razmjenu otvorenih podataka javnih uprava i određenih kategorija zaštićenih podataka,

·utvrđuje se zabrana isključivih dogovora koja se primjenjuje i na sustav otvorenih podataka javnih uprava i određene kategorije zaštićenih podataka,

·utvrđuju se opća načela koja se odnose na s naplatu za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava ili određenih kategorija zaštićenih podataka. Kao novo pravilo, tijela javnog sektora morat će osigurati da se sve naknade mogu platiti i putem interneta u okviru široko dostupnih prekograničnih platnih usluga, bez diskriminacije za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava. Time se to pravilo, koje se prethodno primjenjivalo samo na ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka na temelju poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima), proširuje.

·propisuje se da osobe s pravom ponovne uporabe otvorenih podataka javnih uprava i određenih kategorija zaštićenih podataka imaju pravo biti obaviješteni o dostupnim pravnim sredstvima u pogledu odluka ili praksi koje na njih utječu,

·umeće se odjeljak o pravilima za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava, koja su prethodno bila pravila na temelju Direktive (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima),

·utvrđuje se područje primjene odjeljka, pri čemu se utvrđuje, među ostalim, da se ne primjenjuje na određene kategorije zaštićenih podataka obuhvaćene područjem primjene općeg poglavlja o ponovnoj uporabi podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora,

·utvrđuje se opće načelo za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava,

·utvrđuju se pravila za obradu zahtjeva za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava umetanjem prijašnje odredbe Direktive (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima),

·uvode se pravila o dostupnim formatima za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava, koja su prethodno bila sadržana u Direktivi (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima),

·uvode se pravila kojima se uređuje naplata za uporabu otvorenih podataka javnih uprava, koja je prethodno bila uređena Direktivom (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima). Kao novo pravilo, tijela javnog sektora mogu vrlo velikim poduzećima naplaćivati veće naknade za ponovnu uporabu. Takve naknade moraju biti razmjerne, a iznos naknade mora se temeljiti na objektivnim kriterijima,

·uvode se pravila o standardnim dozvolama za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava, koja su prethodno bila sadržana u Direktivi (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima). Kao novo pravilo, tijela javnog sektora mogu predvidjeti posebne uvjete za vrlo velika poduzeća. Takvi uvjeti moraju biti razmjerni i temeljiti se na objektivnim kriterijima,

·u Uredbi (EU) 2023/2854 (Akt o podacima) uvode se pravila o praktičnim rješenjima koja su prethodno bila sadržana u Direktivi (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima) kako bi se olakšalo traženje podataka ili dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu,

·u Uredbi (EU) 2023/2854 (Akt o podacima) uvode se pravila o istraživačkim podacima, koja su prethodno bila sadržana u Direktivi (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima),

·u Uredbi (EU) 20232854 (Akt o podacima) uvode se pravila o visokovrijednim skupovima podataka, koja su prethodno bila sadržana u Direktivi (EU) 2019/1024 (Direktiva o otvorenim podacima),

·uvodi se novi odjeljak o ponovnoj uporabi određenih kategorija zaštićenih podataka kako bi se u to poglavlje uključila prijašnja pravila iz poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima). U točki se utvrđuje područje primjene tog trećeg odjeljka, kojim se iz područja primjene isključuju podaci i dokumenti obuhvaćeni područjem primjene drugog odjeljka, kojim se uređuje režim ponovne uporabe otvorenih podataka javnih uprava. Kao novo pravilo, područjem primjene tog odjeljka obuhvaćeni su dokumenti,

·utvrđuje se opće načelo koje se odnosi na ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka. To je načelo utvrđeno u poglavlju II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima); tim odjeljkom ne utvrđuje se obveza za tijela javnog sektora da moraju dopustiti ponovnu uporabu zaštićenih podataka, nego se utvrđuju minimalni uvjeti kad tijela javnog sektora odluče staviti takve podatke na raspolaganje za ponovnu uporabu,

·uvode se pravila o uvjetima za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka, prethodno sadržana u poglavlju II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima), u pojednostavnjenom i usklađenom obliku. To uključuje pojašnjenje u pogledu toga koja se pravila primjenjuju u slučajevima u kojima su osobni podaci anonimizirani. Zahtjevi koji se odnose na prijenose neosobnih podataka u treće zemlje zadržani su, ali su preneseni u novi članak u okviru točke 54.,

·u Uredbu (EU) 2023/2854 (Akt o podacima) uvode se pravila o naplati naknada, koja su prethodno bila dio poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima). Kao novo pravilo, tijela javnog sektora mogu predvidjeti veće naknade za ponovnu uporabu za vrlo velika poduzeća. Takve naknade moraju biti razmjerne i temeljiti se na objektivnim kriterijima. Posebno uzimanje u obzir poticanja MSP-ova na ponovnu uporabu proširuje se na mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,

·u Uredbu (EU) 2023/2854 (Akt o upravljanju podacima) uvode se pravila o nadležnim tijelima, koja su prethodno bila dio poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima). Zadaća je nadležnih tijela pomoći tijelima javnog sektora u odgovaranju na zahtjeve za ponovnu uporabu podataka i dokumenata obuhvaćenih odjeljkom 3,

·u Uredbu (EU) 2023/2854 (Akt o podacima) uvode se pravila o jedinstvenoj informacijskoj točki, koja su prethodno bila dio poglavlja II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima). Jedinstvene informacijske točke osmišljene su kako bi se osobama s pravom ponovne uporabe pomoglo da na jednostavan način pronađu informacije o ponovnoj uporabi određenih kategorija zaštićenih podataka,

·uvode se pravila o postupku za zahtjeve za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka, koji je prethodno bio uređen poglavljem II. Uredbe (EU) 2022/868 (Akt o upravljanju podacima) na temelju Uredbe (EU) 2023/2854 (Akt o podacima).

Izmjene Uredbe (EU) 2016/679, Uredbe (EU) 2018/1725 i Direktive 2002/58/EZ

Člankom 3. Prijedloga uvele bi se ciljane izmjene Uredbe (EU) 2016/679 („Opća uredba o zaštiti podataka”).

U članku 3.:

Točkom 1. pojašnjava se definicija osobnih podataka iz članka 4. Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) konstatiranjem da se informacije ne smatraju osobnim podacima za određeni subjekt ako on nema sredstva za koja je razumno vjerojatno da će se koristiti za identifikaciju pojedinca na kojeg se informacije odnose. Stoga takav subjekt u načelu ne bi bio obuhvaćen područjem primjene te uredbe.

U točki 2. omogućuju se dva dodatna izuzeća od obrade posebnih kategorija podataka. To su izuzeće od opće zabrane obrade biometrijskih podataka kad je takva obrada potrebna za potvrđivanje identiteta ispitanika i kad su podaci i sredstva za takvu provjeru pod isključivom kontrolom tog ispitanika i izuzeće za preostalu obradu posebnih kategorija osobnih podataka za razvoj i rad UI sustava ili UI modela, ovisno o određenim uvjetima, uključujući primjerene organizacijske i tehničke mjere kako bi se izbjeglo prikupljanje posebnih kategorija osobnih podataka i omogućilo uklanjanje takvih podataka.

Točkom 3. pojašnjava se situacija iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) kad ispitanici zloupotrebljavaju pravo na pristup koristeći ga u svrhe koje nisu zaštita svojih osobnih podataka. Zbog toga voditelj obrade može odbiti zahtjev ili naplatiti razumnu naknadu. Uz to, pojašnjavaju se uvjeti za dokazivanje da je zahtjev za pristup pretjeran.

Točka 4. odnosi se na obvezu voditelja obrade da obavijesti ispitanike o obradi njihovih osobnih podataka u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) i njome se ta obveza ukida u situacijama u kojima postoje opravdani razlozi za pretpostavku da ispitanik već raspolaže tim informacijama, osim ako voditelj obrade prenosi podatke drugim primateljima ili kategorijama primatelja, prenosi podatke u treću zemlju, provodi automatizirano donošenje odluka ili je vjerojatno da će obrada prouzročiti visok rizik za prava ispitanika.

Točkom 5. pojašnjavaju se zahtjevi za automatizirano pojedinačno donošenje odluka u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) u kontekstu sklapanja ili izvršenja ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka, posebno da zahtjev „nužnosti” ne ovisi o tome bi li se odluka mogla donijeti isključivo automatiziranim sredstvima.

Točkom 6. obveza voditelja obrade da obavijesti nadležno nadzorno tijelo o povredama podataka u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) usklađuje se s obvezom obavješćivanja ispitanika o takvim povredama tako što se propisuje da je obavješćivanje potrebno samo ako je vjerojatno da će povreda podataka prouzročiti visok rizik za prava ispitanika. Usto, rok za obavješćivanje produljuje na 96 sati. Predlaže se i da voditelji obrade koriste jedinstvenu ulaznu točku za obavješćivanje nadzornog tijela o povredama podataka. Uz to, Europski odbor za zaštitu podataka bit će obvezan izraditi i podnijeti Komisiji prijedlog zajedničkog predloška za obavijesti o povredi podataka, koji bi Komisija bila ovlaštena donijeti provedbenim aktom, nakon što ga prema potrebi preispita.

Točkom 7. usklađuju se popisi aktivnosti obrade za koje je potrebna i za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka propisivanjem obveze dostavljanja jedinstvenih popisa postupaka obrade za koje je potrebna i za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka na razini EU-a, čime bi se doprinijelo usklađivanju pojma visokog rizika. Europski odbor za zaštitu podataka bit će obvezan izraditi prijedloge za takve popise. Bit će obvezan i izraditi prijedlog zajedničkog predloška i zajedničke metodologije za provedbu procjena učinka na zaštitu podataka, koji bi Komisija bila ovlaštena donijeti provedbenim aktom, nakon što ga prema potrebi preispita.

Točkom 8. propisuje se da Komisija može, zajedno s Europskim odborom za zaštitu podataka, pružiti potporu voditeljima obrade u procjeni jesu li podaci dobiveni pseudonimizacijom osobni podaci utvrđivanjem sredstava i kriterija relevantnih za takvu procjenu, uključujući najsuvremenije dostupne tehnike i kriterije za procjenu rizika od ponovne identifikacije.

Stavljanje izvan snage akata i završne odredbe

2025/0360 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredaba (EU) 2016/679, (EU) 2018/1724, (EU) 2018/1725 i (EU) 2023/2854 i direktiva 2002/58/EZ, (EU) 2022/2555 i (EU) 2022/2557 u pogledu pojednostavnjenja digitalnog zakonodavnog okvira te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1807, (EU) 2019/1150 i (EU) 2022/868 i Direktive (EU) 2019/1024 (Digitalni omnibus)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 21 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 22 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 23 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Komunikaciji o jednostavnijoj i bržoj Europi 24 Komisija je objavila da će provesti ambiciozan program za promicanje inovativnih politika usmjerenih na budućnost kojima se jača konkurentnost Unije i radikalno smanjuje regulatorno opterećenje za građane, poduzeća i uprave, uz zadržavanje najviših standarda u promicanju vrijednosti Unije. Stoga si je kao prioritet postavila prijedlog hitnih prilagodbi zakonodavstva, uključujući ono u području digitalnih tehnologija, kako bi se odgovorilo na izazov s kojim se Unija suočava u pogledu konkurentnosti.

(2)Zakonodavstvo Unije u području digitalnih tehnologija postavlja visok standard u Uniji i može biti važan izvor konkurentske prednosti za poduzeća koja poštuju pravila jer je to znak vodeće svjetske kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti. Propisima o digitalnim tehnologijama utvrđena su jasna pravila za odgovorna poduzeća u Uniji koja osiguravaju pravednost i transparentnost u odnosima među poduzećima, potiču inovativne poslovne modele i postavljaju visoke standarde zaštite i sigurnosti potrošača te zaštite temeljnih prava, osobito privatnosti i zaštite podataka.

(3)Zakonodavstvo Unije u području digitalnih tehnologija posljednjih se godina postupno razvija kao odgovor na sve veći utjecaj digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvenoj dinamici Unije te radi prevladavanja novih izazova i promicanja poslovnih prilika u EU-u. Neovisno o odlučnosti Komisije da sustavno „testira otpornost na stres” digitalnih pravila, zajedno s drugim pravilima Unije, što bi moglo dovesti do daljnjih regulatornih prilagodbi, posebno nakon predstojeće provjere primjerenosti propisa za digitalno okruženje te drugih ciljanih evaluacija digitalnih pravila, potrebne su hitne regulatorne promjene. Stoga se ovom Uredbom predlaže prvi skup izmjena digitalnog zakonodavnog okvira, čiji je cilj pružiti hitna regulatorna pojašnjenja radi poticanja inovacija na tržištu Unije i smanjenja administrativnih troškova ispunjavanja obveza, posebno za poduzeća, uz istodobno smanjenje nadzornih i administrativnih troškova za nadzorna i savjetodavna tijela. Izmjenama se nastoji osigurati i jasnoća za pojedince.

(4)S obzirom na temeljnu ulogu podataka u poticanju stvaranja vrijednosti u digitalnom gospodarstvu i u skladu s ciljevima Komunikacije o Strategiji za europsku podatkovnu uniju, izmjenama zakonodavnog okvira u pogledu podataka predstavljenima u ovoj Uredbi nastoji se uspostaviti usklađen i kohezivan regulatorni okvir za dostupnost i uporabu podataka, kojim se regulatorni okvir za podatke koji se trenutačno sastoji od pet različitih primjenjivih akata pojednostavnjuje i konsolidira u samo dva pravna akta, odnosno Uredbu (EU) 2016/679 25 i Uredbu (EU) 2023/2854 26 Europskog parlamenta i Vijeća. Izmjenama se nastoje eliminirati nepotrebni administrativni troškovi i potaknuti dostupnost podataka kao preduvjet za podupiranje konkurentnih digitalnih poduzeća u Uniji, uz istodobno zadržavanje najvišeg standarda zaštite privatnosti, osobnih podataka i poštenih poslovnih praksi te osiguravanje temeljnih regulatornih ciljeva, uključujući poštovanje prava tržišnog natjecanja EU-a i država članica.

(5)Uzimajući u obzir postupni razvoj horizontalnih i sektorskih pravila, nužno je i otkloniti preklapanja u posebnim odredbama koja dovode do nepotrebnog udvostručavanja administrativnih opterećenja. To se odnosi na zahtjeve za izvješćivanje na temelju nekoliko pravila nakon kibernetičkih i povezanih incidenata, za koje digitalna rješenja predložena u ovoj Uredbi mogu odmah pomoći poduzećima u svim zahvaćenim sektorima.

(6)Slično tome, u okviru postupne regulacije internetskih platformi tijekom proteklih godina novijim pravilima uspostavljen je jasniji i ambiciozniji okvir od nekih prethodnih pravila, koja se stoga smatraju zastarjelima. Stoga je potrebno izmijeniti pravni okvir uklanjanjem svih nepotrebnih udvostručavanja koja povećavaju pravnu složenost.

(7)Uredbom (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća 27 utvrđena su pravila za posredničke funkcije u tri različita okruženja: (a) funkcije koje podupiru ponovnu uporabu zaštićenih podataka u posjedu tijela javnog sektora u kontroliranim uvjetima, (b) usluge podatkovnog posredovanja koje olakšavaju dijeljenje podataka između ispitanika, imatelja podataka i korisnika podataka; i (c) organizacije za podatkovni altruizam koje podupiru korištenje podataka koje ispitanici i imatelji podataka stavljaju na raspolaganje na altruističkoj ili filantropskoj osnovi. Funkcije koje podupiru ponovnu uporabu zaštićenih podataka u posjedu javnog sektora usko su povezane s pravilima iz Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća 28 . Njihovo međudjelovanje dovelo je do zbunjenosti, posebno među tijelima javnog sektora. Stoga je potrebno spojiti ta dva skupa pravila. Evaluacija pravila o uslugama podatkovnog posredovanja pokazala je da definicija pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ima nedostatke i da su pravila prestroga, zbog čega pružatelji usluga ne mogu pronaći održiv financijski model. Stoga je ujedno potrebno pojednostavniti sustav. Kad je riječ o podatkovnom altruizmu, određena pravila iz Uredbe (EU) 2022/868, posebno obveza država članica da utvrde nacionalne politike o podatkovnom altruizmu, uspostava „pravilnika” i izrada europskog obrasca za pristanak na podatkovni altruizam, čine se nepotrebnima, među ostalim i s obzirom na tekući rad Europskog odbora za zaštitu podataka iz članka 68. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 29 na izradi smjernica za obradu osobnih podataka u kontekstu znanstvenog istraživanja.

(8)Važnost usluga podatkovnog posredovanja prepoznata je u kontekstu mnogih inicijativa za potporu dijeljenju podataka i suradnji, no trebalo bi pojasniti pravila iz Uredbe (EU) 2022/868 o pružateljima usluga podatkovnog posredovanja. Prije svega, definicija takvih pružatelja usluga trebala bi biti preciznija. Iz nje bi se trebali ukloniti elementi koji su bili samo ilustrativni primjeri, a ne izuzeća. Uz to, trebale bi se otkloniti praznine koje proizlaze iz dvosmislenih formulacija, posebno u pogledu pojma „zatvorena skupina”. Usluge ne bi trebale biti prihvatljive za registraciju kao usluge podatkovnog posredovanja ako ih koristi isključivo zatvorena skupina trgovačkih društava i ako o proširenju te skupine trgovačkih društava može odlučiti samo ta skupina, a ne pružatelj usluga. Što je još važnije, primjena obveznog režima na to tržište u nastajanju dovela je do nepotrebnih troškova ispunjavanja obveza. U ovoj fazi razvoja tržišta čini se da je dovoljan dobrovoljni sustav u okviru kojeg se neutralni sudionici mogu razlikovati od drugih sudionika. Uz to, kako bi se omogućili održivi poslovni modeli, trebalo bi smanjiti strogoću sustava tako da se zahtjev za pravno razdvajanje usluga podatkovnog posredovanja i drugih usluga s dodanom vrijednošću koje bi trebalo biti dopušteno nuditi ukloni i zamijeni zahtjevom da te usluge budu funkcionalno odvojene, uz zadržavanje određenih zaštitnih mjera. Trebalo bi pojednostavniti sustav administrativnog praćenja. Umjesto nacionalnog javnog registra i Unijina javnog registra za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja i organizacije za podatkovni altruizam, trebali bi postojati samo Unijini javni registri, odnosno jedan takav registar za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja i drugi za organizacije za podatkovni altruizam. Nadležna tijela koja nadziru dodjelu oznake i postupanje subjekata u skladu sa zahtjevima za njezino dobivanje trebala bi biti neovisna u izvršavanju te zadaće. To bi trebalo tumačiti tako da su pravno i funkcionalno neovisna o usluzi podatkovnog posredovanja ili organizaciji za podatkovni altruizam, među ostalim na najvišoj upravnoj razini. Vladine organizacije trebale bi moći financijski podupirati usluge podatkovnog posredovanja ili organizacije za podatkovni altruizam, posebno jer je riječ o novim subjektima, pod uvjetom da su pravno odvojeni subjekti. Kako bi se osiguralo da se priznati subjekti mogu lako identificirati u cijeloj Uniji, Komisija je donijela Provedbenu uredbu (EU) 2023/1622 o dizajnu zajedničkih logotipa za prepoznavanje pružatelja usluga podatkovnog posredovanja i organizacija za podatkovni altruizam priznatih u Uniji.

(9)Uredbom (EU) 2023/2854 uklanjaju se prepreke za pristup podacima i njihovo korištenje, potiču inovacije i konkurentnost na temelju podataka te zadržavaju poticaji za subjekte koji ulažu u podatkovne tehnologije.

(10)U poglavlju II. Uredbe (EU) 2023/2854 od imatelja podataka zahtijeva se da podatke, uključujući podatke zaštićene kao poslovne tajne, stave na raspolaganje korisnicima i trećim stranama koje oni odaberu, pod uvjetom da se primjenjuju mjere za zaštitu povjerljivosti koje je uspostavio imatelj podataka. Tim zahtjevom za čuvanje povjerljivosti dopunjuje se Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća 30 , kojom se utvrđuje standard za zaštitu poslovnih tajni u Uniji. Međutim, otkrivanje poslovnih tajni subjektima iz trećih zemalja može povećati rizike za njihovu cjelovitost i povjerljivost u slučaju izloženosti jurisdikcijama s neodgovarajućom zaštitom ili u kojima postoje poteškoće u njihovoj stvarnoj provedbi, što može dovesti do neovlaštenog korištenja, gospodarske štete i pravne nesigurnosti.

(11)Potrebno je ojačati Uredbu (EU) 2023/2854 uvođenjem dodatnog razloga na temelju kojeg imatelji podataka mogu odbiti otkrivanje poslovnih tajni, koji će dopuniti postojeće odredbe kojima se dopušta odbijanje ako imatelj podataka dokaže je vrlo vjerojatna ozbiljna gospodarska šteta. U skladu s novom odredbom imatelji podataka mogu odbiti otkriti poslovne tajne ako dokažu visok rizik od nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja subjektima koji podliježu režimima s neodgovarajućom zaštitom i pravnim okvirima koji nisu istovjetni primjenjivim pravilima Unije ili su slabiji od njih. Novom odredbom obuhvaćeni su i slučajevi u kojima je pravni okvir treće zemlje u teoriji pouzdan ili stroži od pravila Unije, ali se u praksi ne provodi na odgovarajući način. Takvi rizici ukazuju na mogućnost da bi se poslovne tajne mogle pribavljati, koristiti ili otkrivati protivno pravu Unije, čime bi se ugrozili integritet i povjerljivost poslovnih tajni.

(12)Aktivacija mehanizma za odbijanje trebala bi i dalje biti dobrovoljna, a dokazivanje bi se trebalo provoditi tek nakon njegove aktivacije. Od imatelja podataka ne bi se smjelo zahtijevati da provedu sveobuhvatnu analizu ili dokažu razinu zaštite poslovne tajne u trećim zemljama ili od strane subjekta iz treće zemlje da bi mogli potkrijepiti svoje odbijanje dijeljenja podataka ili otkrivanja poslovnih tajni. Imatelji podataka pri dokazivanju mogu uzeti u obzir razne čimbenike, kao što su nedostatni ili neprimjereni pravni standardi, loša ili proizvoljna provedba, prethodne povrede, strane obveze otkrivanja podataka koje su u suprotnosti s pravom Unije, ograničena pravna zaštita ili pravni lijekovi za subjekte iz Unije, strateška zlouporaba postupovnih taktika kako bi se ugrozili konkurenti ili neprimjeren politički utjecaj. S obzirom na raznolikost uključenih subjekata, trećih zemalja i scenarija dijeljenja podataka, imatelji podataka trebali bi se pri procjeni i dokazivanju usmjeriti na relevantne rizike i postupiti u skladu s time, među ostalim utvrđivanjem odgovarajućih zaštitnih mjera ili aktiviranjem mehanizma odbijanja. Odbijanja bi trebala biti jasna, razmjerna i prilagođena posebnim okolnostima svakog slučaja, umjesto da se sustavno ili općenito primjenjuju u cijeloj trećoj zemlji.

(13)Nedovoljna zaštita poslovnih tajni i poteškoće u njihovoj provedbi u trećim zemljama mogu uzrokovati nepopravljivu štetu europskim poduzećima. Stoga je cilj ojačati zaštitne mjere za poslovne tajne sprečavanjem njihova otkrivanja fizičkim ili pravnim osobama koje imaju poslovni nastan u ili su pod jurisdikcijama koje predstavljaju takve rizike. To uključuje subjekte sa sjedištem u Uniji koje kontroliraju subjekti iz trećih zemalja, koji mogu djelovati u zloj vjeri ili kao paravan za subjekte iz trećih zemalja. Uz to, cilj je spriječiti izravnu izloženost subjektima iz trećih zemalja koji posluju u Uniji, a pod takvim su jurisdikcijama. Kad je fizička ili pravna osoba pod jurisdikcijom treće zemlje, to znači da je zakoni ili regulatorno tijelo te zemlje zakonito reguliraju, kontroliraju ili na drugi način obvezuju. Društva kćeri ili povezana društva matičnih društava iz trećih zemalja mogu iskoristiti te jurisdikcije kako bi izbjegla ili zaobišla propise Unije. Izravna ili neizravna kontrola odnosi se na sposobnost izvršavanja odlučujućeg ili prevladavajućeg utjecaja na upravljanje ili strateške odluke drugog subjekta na temelju vlasništva nad kapitalom ili glasačkih prava, financijskog učešća, ugovornih aranžmana ili posredničkih subjekata. Kontrola se može provoditi izravno ili drugim sredstvima, čak i bez većinskog vlasništva. Imatelji podataka trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi dobili relevantne informacije, što može uključivati pretraživanje javnih registara ili izravno traženje tih informacija od korisnika ili treće strane, pri čemu treba osigurati da ti postupci ostanu primjereno neintruzivni.

(14)Zaštita poslovnih tajni od tih slabih točaka nužna je kako bi europske industrije zadržale svoj položaj na tržištu i konkurentsku prednost. Iako imatelji podataka mogu koristiti diskrecijsko pravo u zaštiti svojih poslovnih tajni, odbijanja dijeljenja podataka trebala bi biti ograničena na opravdane, iznimne okolnosti kako bi se očuvali ciljevi poticanja inovacija koje se temelje na podacima i uspješnog digitalnog gospodarstva u Uniji iz Uredbe (EU) 2023/2854. I dalje bi trebale ostati na snazi zaštitne mjere protiv zlouporabe mehanizma odbijanja, uključujući obvezu imatelja podataka da uz propisno obrazloženje dokaže da otkrivanje predstavlja visok rizik i o tome obavijesti nadležna tijela. Taj bi se dokaz trebao dostaviti korisniku ili trećoj strani u pisanom obliku bez nepotrebne odgode i trebao bi biti razmjeran predmetnom slučaju. Sve uključene strane trebale bi s odlukom i popratnim dokazima postupati na povjerljiv način kako bi se očuvala povjerljivost predmetnih poslovnih tajni. Korisnici i treće strane, ovisno o slučaju, mogu osporiti odluku imatelja podataka pred nadležnim tijelom, sudom ili tijelom za rješavanje sporova.

(15)Kako bi se pojednostavnio okvir za razmjenu podataka između poduzeća i državnih tijela na temelju Uredbe (EU) 2023/2854 i pojasnile nejasnoće zbog kojih su uvedene opsežnije obveze za poduzeća, potrebno je suziti područje primjene poglavlja V. te uredbe tako da se ono više ne primjenjuje zbog „iznimne potrebe”, nego zbog „izvanrednih stanja”. Stoga se pojmom „izvanredno stanje”, koji je definiran u članku 2. točki 29. Uredbe (EU) 2023/2854, osigurava da se na obveze utvrđene u tom poglavlju poziva samo u jasno definiranim, hitnim situacijama, čime se smanjuju tehnički, administrativni i pravni problemi na koje su poduzeća nailazila u okviru prethodnog sustava. Time bi se osiguralo da su zahtjevi za podatke relevantni i razmjerni za odgovor na izvanredna stanja, njihovo ublažavanje ili potporu oporavku od njih. Budući da se ažurirani okvir Unije o europskoj statistici na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 31 ne odnosi na izvanredna stanja, ključno je zadržati ulogu službene statistike na temelju poglavlja V. Uredbe (EU) 2023/2854 kako bi se u takvim situacijama osigurala jasnoća i djelotvornost. Potrebno je pojasniti i sustav naknada za situacije u kojima mikropoduzeća i mala poduzeća moraju dostaviti podatke radi rješavanja izvanrednog stanja, u kojima takva poduzeća mogu zatražiti naknadu.

(16)Kako bi se ublažile pravne nesigurnosti koje bi mogle dovesti do odvraćanja od uvođenja inovativnih poslovnih modela, potrebno je bolje pojasniti zahtjeve za ispunjavanje obveza i ukloniti opterećenja povezana s odredbama o pametnim ugovorima za izvršavanje sporazumâ o dijeljenju podataka na temelju članka 36. Uredbe (EU) 2023/2854. Nepostojanje usklađenih normi i jasnih definicija ključnih pojmova kao što su „pouzdanost”, „kontrola pristupa” i „dosljednost s ugovornim uvjetima”, u kombinaciji sa zahtjevom za „mehanizam za siguran raskid ili prekid” koji bi mogao biti nespojiv s decentraliziranim ili javnim arhitekturama ulančanih blokova koje se temelje na nepromjenjivim bazama podataka, dovelo je do problema za inovatore iz perspektive troškova i mogućnosti. Uz to, dvosmislenost u provedbi ocjenjivanja sukladnosti na temelju članka 36. stavka 2. te uredbe mogla bi dovesti do nerazmjernih opterećenja. Stoga bi se ukidanjem članka 36. Uredbe (EU) 2023/2854 promicali razvoj i uvođenje novih poslovnih modela na tržište, poticale inovacije i smanjile prepreke za nove tehnologije.

(17)Određene usluge obrade podataka, koje nisu obuhvaćene modelom pružanja infrastrukture kao usluge (IaaS), prilagođene su potrebama ili ekosustavu korisnika. Za pružanje takvih usluga obrade podataka potrebni su dugotrajniji pregovori prije ili tijekom sklapanja ugovora kako bi se utvrdili posebni zahtjevi korisnika i potrebni tehnički postupci za prilagodbu usluge obrade podataka i pružanje prilagođenog rješenja. Te usluge nisu odmah dostupne, nego su izmijenjene prema potrebama korisnika kako bi se pružilo prilagođeno rješenje u kojem pružatelj usluga većinu značajki i funkcionalnosti usluge obrade podataka prilagođava posebnim potrebama korisnika jer korisnik ne bi mogao koristiti većinu značajki i funkcionalnosti bez prethodne prilagodbe koju provodi pružatelj usluga. Te se usluge razlikuju od prilagođenih usluga obrade podataka iz članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/2854. Te prilagođene usluge obrade podataka su usluge čija je većina glavnih značajki prilagođena ispunjavanju posebnih potreba pojedinačnog klijenta ili usluge obrade podataka koje se ne nude na širokoj komercijalnoj razini putem kataloga usluga pružatelja. Kako bi se izbjegli dodatni troškovi i administrativno opterećenje povezani s potrebom za ponovnim otvaranjem i ponovnim pregovaranjem o ugovorima sklopljenima prije 12. rujna 2025. ili na taj datum, potrebno je pojasniti da, uz iznimku obveze smanjenja i u konačnici ukidanja naknada za promjenu pružatelja usluge i raskid ugovora, prilagođene usluge koje se pružaju na temelju ugovora sklopljenih prije 12. rujna 2025. ili na taj datum ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene poglavlja VI. Uredbe (EU) 2023/2854.

(18)Zbog razloga povezanih s financijskim planiranjem i privlačenjem ulaganja, pružatelji usluga obrade podataka, posebno MSP-ovi i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, mogu odlučiti nuditi ugovore na određeno vrijeme. Potrebno je pojasniti da pružatelji usluga obrade podataka u te ugovore mogu uključiti odredbe o razmjernim sankcijama za prijevremeni raskid ugovora ako one ne predstavljaju prepreku promjeni pružatelja usluga. Uz to, potreba za usklađivanjem postojećih ugovora o pružanju usluga obrade podataka s Uredbom (EU) 2023/2854 predstavlja posebno opterećenje za pružatelje usluga obrade podataka koji su MSP-ovi ili mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Stoga je za te pružatelje potrebno uspostaviti poseban režim ako pružaju usluge obrade podataka, osim usluga IaaS, na temelju ugovora sklopljenih prije 12. rujna 2025. ili na taj datum. Uzimajući u obzir cilj Uredbe (EU) 2023/2854 da se omogući promjena pružatelja usluga obrade podataka i s obzirom na to da naknade za promjenu pružatelja i raskid ugovora predstavljaju ozbiljnu prepreku promjeni, novi blaži režimi za usluge obrade podataka koje su prilagođene ili koje pružaju MSP-ovi ili mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ne bi trebali dovesti u pitanje postupno ukidanje tih naknada. Trebalo bi smatrati da ugovorne odredbe koje su protivne tom cilju nikad nisu postojale ako su uključene u ugovore o pružanju usluga koje su obuhvaćene područjem primjene tih dvaju novih posebnih sustava.

(19)Uredbom (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća 32 uvedeno je ključno načelo za potporu gospodarstvu temeljenom na podacima u Uniji, kojim se konkretno podupiru sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluge. „Slobodan protok podataka” u Uniji, pojašnjen zabranom nametanja lokalizacije podataka, i dalje je temeljno načelo kojim se poduzećima daje pravna sigurnost te bi ga trebalo zadržati u Uredbi (EU) 2023/2854. Ta odredba ne utječe na obradu podataka ako se ona provodi kao dio aktivnosti koja je izvan područja primjene prava Unije, posebno u području nacionalne sigurnosti, u skladu s člankom 4. Ugovora o Europskoj uniji. Istodobno, neke druge odredbe Uredbe (EU) 2018/1807 zamijenjene su novijim pravilima. Posebno je važno da je poglavljem VI. Uredbe (EU) 2023/2854 uveden suvremen horizontalni pravni okvir za promjenu pružatelja usluga obrade podataka, pa je članak 6. Uredbe (EU) 2018/1807 praktički zastario. Istodobno postojanje tih odredaba povećalo je pravnu složenost za poduzeća. Stoga bi Uredbu (EU) 2018/1807 trebalo staviti izvan snage.

(20)Pojmom „javne sigurnosti” u smislu članka 52. UFEU-a i kako ga tumači Sud obuhvaćene su i unutarnja i vanjska sigurnost države članice, kao i pitanja javnog reda, posebno u svrhu olakšavanja istrage i otkrivanja kaznenih djela te kaznenog progona. Njime se podrazumijeva postojanje stvarne i dovoljno ozbiljne prijetnje koja utječe na jedan od temeljnih interesa društva, kao što su prijetnja funkcioniranju institucija i ključnih javnih službi i opstanku stanovništva te rizik od ozbiljnog narušavanja vanjskih odnosa ili mirnog suživota naroda, ili rizik za vojne interese. U skladu s načelom proporcionalnosti, zahtjevi u pogledu lokalizacije podataka koji su opravdani razlozima javne sigurnosti trebali bi biti primjereni postizanju željenog cilja te ne bi smjeli nadilaziti ono što je nužno za postizanje tog cilja.

(21)I Direktivom (EU) 2019/1024 i poglavljem II. Uredbe (EU) 2022/868 uređuje se ponovna uporaba informacija javnog sektora za potrebe inovacija. Međudjelovanje tih dvaju skupova pravila stvorilo je pravnu nesigurnost, uglavnom za tijela javnog sektora. Stoga je potrebno uskladiti pravila u jednom pravnom instrumentu kako bi se povećali pravna dosljednost i sigurnost.

(22) Budući da je zajednički cilj Direktive (EU) 2019/1024 i Uredbe (EU) 2022/868 poboljšanje ponovne uporabe informacija javnog sektora te kako bi se pravila pojednostavnila i iz perspektive tijela javnog sektora i iz perspektive osobe s pravom ponovne uporabe informacija javnog sektora, razumno je staviti izvan snage Direktivu (EU) 2019/1024 i Uredbu (EU) 2022/868 te uskladiti ta dva režima i konsolidirati pravila u jednom poglavlju u okviru ove Uredbe. Tim će se rješenjem povećati usklađenost tih pravila u cijeloj Uniji, smanjiti administrativno opterećenje povezano s tumačenjem i provedbom nacionalnog zakonodavstva te poduzećima olakšati pružanje prekograničnih usluga i proizvoda. Pri imenovanju nadležnih tijela države članice trebale bi osigurati da su, čak i ako su imenovana nadležna tijela za pojedine sektore, u konačnici obuhvaćeni svi relevantni sektori. Izmjene u ovoj Uredbi trebalo bi tumačiti tako da se njima ne mijenja tumačenje različitih definicija i pojmova, osim ako je to izričito navedeno.

(23)Ista tijela javnog sektora često posjeduju podatke i dokumente koji mogu biti stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu te podatke i dokumente koji su zaštićeni na temelju poslovne tajne, uključujući poslovne i profesionalne tajne te tajne poduzeća, statističke povjerljivosti, zaštite prava intelektualnog vlasništva trećih strana ili zaštite osobnih podataka. Stoga je potrebno uskladiti definicije i zajednička načela koji se primjenjuju na sve informacije javnog sektora i otkloniti nedostatke u međudjelovanju tih dvaju skupova pravila.

(24)Postojeća pravila trebalo bi pojednostavniti kako bi se povećali jasnoća i dosljednost. Međutim, ta dva režima ponovne uporabe trebala bi ostati odvojena, a njihovo područje primjene trebalo bi i dalje ovisiti o karakteristikama podataka ili dokumenata i kontekstu njihove ponovne uporabe. Tijela javnog sektora trebala bi primjenjivati režim otvorenih podataka kad god je to moguće. Trebala bi ograničiti javnu dostupnost podataka i dokumenata te razmotriti njihovo stavljanje na raspolaganje za ponovnu uporabu kao zaštićenih podataka samo ako utvrde da sadržavaju informacije koje odgovaraju određenim kategorijama zaštićenih podataka.

(25)Start-up poduzeća, mala poduzeća i poduzeća koja se smatraju srednjim poduzećima u skladu s člankom 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ 33 te poduzeća iz sektora s manje razvijenim digitalnim kapacitetima imaju poteškoća u ponovnoj uporabi podataka i dokumenata. S druge strane, pojavilo se nekoliko vrlo velikih subjekata sa znatnom gospodarskom moći u digitalnom gospodarstvu zahvaljujući prikupljanju i objedinjavanju velikih količina podataka i tehnološkoj infrastrukturi za njihovu monetizaciju. Ta vrlo velika poduzeća uključuju poduzetnike koji pružaju osnovne usluge platforme i za koje je utvrđen status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , stoga se na njih primjenjuju posebne obveze radi uklanjanja neravnoteža. Kako bi se uklonile te neravnoteže i ojačali tržišno natjecanje i inovacije, tijela javnog sektora trebala bi za ta vrlo velika poduzeća moći dodati posebne uvjete u dozvole koje se odnose na ponovnu uporabu podataka i dokumenata. Svi takvi uvjeti trebali bi biti razmjerni i temeljiti se na objektivnim kriterijima, uzimajući u obzir gospodarsku moć, sposobnost subjekta da pribavi podatke ili utvrđeni status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925 te, prema potrebi, druge takve kriterije. Takvi posebni uvjeti mogu se, među ostalim, odnositi na naknade i pristojbe ili na svrhe ponovne uporabe.

(26)U duhu poticanja inovacija i održavanja poštenog tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu Unije nužno je osigurati da pristup podacima javnog sektora i njihova ponovna uporaba koriste što većem broju sudionika na tržištu i da se njima nenamjerno ne jačaju postojeći dominantni položaji. Vrlo velika poduzeća, a posebno poduzetnici za koje je utvrđeno da imaju status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925, imaju znatnu moć i utjecaj na unutarnjem tržištu. Kako bi se spriječilo da takvi subjekti iskoriste svoja znatna sredstva na štetu poštenog tržišnog natjecanja i inovacija, tijela javnog sektora trebala bi za njih moći utvrditi veće naknade za ponovnu uporabu otvorenih podataka javnih uprava i zaštićenih podataka. Takvi veći troškovi i naknade trebali bi biti razmjerni i temeljiti se na objektivnim kriterijima, uzimajući u obzir gospodarsku moć i sposobnost subjekta da pribavi podatke. Tom se mjerom štiti mogućnost da manja poduzeća i novi sudionici na tržištu stvaraju inovacije i natječu se u digitalnom gospodarstvu.

(27)Ovom se Uredbom predlaže niz ciljanih izmjena Uredbe (EU) 2016/679 radi pojašnjenja i pojednostavnjenja, uz očuvanje iste razine zaštite podataka. Člankom 4. Uredbe (EU) 2016/679 predviđa se da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Kako bi se odredilo može li se utvrditi identitet pojedinca, trebalo bi uzeti u obzir sva sredstva za koja je razumno vjerojatno da će se koristiti za izravnu ili neizravnu identifikaciju pojedinca. Uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije u pogledu definicije osobnih podataka, potrebno je dodatno pojasniti kad bi se trebalo smatrati da se može utvrditi identitet pojedinca. Postojanje dodatnih informacija koje omogućuju identifikaciju ispitanika samo po sebi ne znači da se pseudonimizirani podaci u svim slučajevima i za svaku osobu ili subjekt moraju smatrati osobnim podacima za potrebe primjene Uredbe (EU) 2016/679. Posebno bi trebalo pojasniti da se informacije ne smatraju osobnim podacima za određeni subjekt ako taj subjekt nema sredstva za koja je razumno vjerojatno da će se koristiti za identifikaciju pojedinca na kojeg se informacije odnose. Eventualni naknadni prijenos tih informacija trećim stranama koje raspolažu sredstvima koja im razumno omogućuju da identificiraju pojedinca na kojeg se informacije odnose, kao što je usporedba s drugim podacima kojima raspolažu, čini te informacije osobnim podacima samo za one treće strane koje raspolažu takvim sredstvima. Subjekt za koji informacije nisu osobni podaci u načelu nije obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2016/679. U tom je smislu Sud Europske unije presudio da nije razumno vjerojatno da će se sredstvo identifikacije ispitanika koristiti ako se rizik od identifikacije u stvarnosti čini neznatnim jer je identificiranje tog ispitanika zabranjeno zakonom ili nemoguće u praksi, primjerice zato što bi trebalo uložiti neproporcionalno mnogo vremena, troškova i rada. Primjer zabrane ponovne identifikacije može se pronaći u obvezama korisnika zdravstvenih podataka iz članka 61. stavka 3. Uredbe (EU) 2025/327 Europskog parlamenta i Vijeća 35 . Komisija bi, zajedno s Europskim odborom za zaštitu podataka, trebala podupirati voditelje obrade u primjeni te ažurirane definicije utvrđivanjem tehničkih kriterija u provedbenom aktu.

(28)Kako bi se procijenilo ispunjava li određeno istraživanje uvjete za znanstveno istraživanje za potrebe ove Uredbe, mogu se uzeti u obzir elementi kao što su metodološki i sustavni pristup koji se primjenjuje pri provedbi istraživanja u određenom području. Istraživanje i tehnološki razvoj trebali bi se provoditi u akademskom okruženu, industrijskom okruženju i drugim okruženjima, uključujući mala i srednja poduzeća (članak 179. stavak 2. UFEU-a), te bi uvijek trebali biti visoke kvalitete i u skladu s načelima pouzdanosti, poštenja, poštovanja i odgovornosti (provjerljivosti).

(29)Trebalo bi ponoviti da bi se daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe trebala smatrati usklađenim zakonitim postupcima obrade. U takvim slučajevima nije potrebno na temelju članka 6. stavka 4. ove Uredbe utvrditi je li svrha daljnje obrade usklađena sa svrhom za koju su osobni podaci prvotno prikupljeni.

(30)Pouzdana umjetna inteligencija (UI) iznimno je važna za osiguravanje gospodarskog rasta i podupiranje inovacija s društveno korisnim ishodima. Razvoj i upotreba UI sustava i temeljnih modela kao što su veliki jezični modeli i generativni videomodeli oslanjaju se na podatke, uključujući osobne podatke, u različitim fazama životnog ciklusa umjetne inteligencije, kao što su faze treniranja, testiranja i validacije, te u nekim slučajevima mogu ostati u UI sustavu ili UI modelu. Obrada osobnih podataka u tom kontekstu stoga se, prema potrebi, može provoditi u svrhe legitimnog interesa u smislu članka 6. Uredbe (EU) 2016/679. To ne utječe na obvezu voditelja obrade da osigura da razvoj ili upotreba (uvođenje) umjetne inteligencije u određenom kontekstu ili u određene svrhe budu u skladu s drugim pravom Unije ili nacionalnim pravom ni da osigura poštovanje pravila ako je njezino korištenje izričito zabranjeno zakonom. To ne utječe ni na njegovu obvezu da osigura da su ispunjeni svi ostali uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2016/679 te svi drugi zahtjevi i načela iz te uredbe.

(31)Kad voditelj obrade, s obzirom na pristup na temelju procjene rizika o kojem ovisi veličina obveza na temelju ove Uredbe, nastoji postići ravnotežu između legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane i interesa, prava i sloboda ispitanika, trebalo bi uzeti u obzir je li interes voditelja obrade koristan za ispitanika i društvo u cjelini, što primjerice može biti slučaj kad je obrada osobnih podataka nužna za otkrivanje i uklanjanje pristranosti, čime se ispitanici štite od diskriminacije, ili kad je cilj obrade osobnih podataka osigurati točne i sigurne izlazne podatke za korisnu primjenu, kao što je poboljšanje pristupačnosti određenih usluga. Trebalo bi, među ostalim, uzeti u obzir i razumna očekivanja ispitanika na temelju njegova odnosa s voditeljem obrade, odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se učinak na prava ispitanika sveo na najmanju moguću mjeru, kao što su osiguravanje veće transparentnosti za ispitanike, davanje bezuvjetnog prava prigovora na obradu njihovih osobnih podataka, poštovanje tehničkih pokazatelja ugrađenih u uslugu koji trećim stranama ograničavaju korištenje podataka za razvoj umjetne inteligencije, upotreba drugih najsuvremenijih tehnika za očuvanje privatnosti kod treniranja umjetne inteligencije i odgovarajuće tehničke mjere za djelotvorno smanjenje rizika koji proizlaze, na primjer, iz regurgitacije, curenja podataka i drugih predviđenih ili predvidljivih radnji.

(32)Obrada osobnih podataka u svrhe znanstvenog istraživanja i primjena odredaba Opće uredbe o zaštiti podataka o znanstvenom istraživanju ovise o donošenju odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika, u skladu s člankom 89. stavkom 1. te uredbe. U tu se svrhu Općom uredbom o zaštiti podataka uspostavlja ravnoteža između prava na zaštitu osobnih podataka, u skladu s člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, i slobode znanosti, u skladu s člankom 13. te povelje. Stoga se obradom osobnih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja nastoji ostvariti legitiman interes u smislu članka 6. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2016/679, pod uvjetom da takvo istraživanje nije u suprotnosti s pravom Unije ili pravom države članice. Time se ne dovodi u pitanje obveza voditelja obrade da osigura da su ispunjeni svi ostali uvjeti iz članka 6. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2016/679 te svi drugi zahtjevi i načela iz te uredbe.

(33)Razvoj određenih UI sustava i UI modela može uključivati prikupljanje velikih količina podataka, uključujući osobne podatke i posebne kategorije osobnih podataka. U skupovima podataka za treniranje, testiranje ili validaciju mogu postojati ostaci posebnih kategorija osobnih podataka ili oni mogu ostati u UI sustavu ili UI modelu, iako te posebne kategorije osobnih podataka nisu nužne za obradu. Kako se ne bi neproporcionalno ograničavao razvoj i rad umjetne inteligencije te uzimajući u obzir sposobnosti voditelja obrade da utvrdi i ukloni posebne kategorije osobnih podataka, trebalo bi dopustiti odstupanje od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka na temelju članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/679. Odstupanje bi se trebalo primjenjivati samo ako je voditelj obrade djelotvorno proveo primjerene tehničke i organizacijske mjere kako bi se izbjegla obrada tih podataka, poduzeo odgovarajuće mjere tijekom cijelog životnog ciklusa UI sustava ili UI modela i djelotvorno uklonio takve podatke nakon što je ih utvrdio. Ako bi uklanjanje zahtijevalo nerazmjeran napor, posebno ako bi uklanjanje posebnih kategorija podataka memoriranih u UI sustavu ili UI modelu zahtijevalo njegovo ponovno projektiranje, voditelj obrade trebao bi djelotvorno zaštititi takve podatke od korištenja za izvođenje zaključaka, otkrivanja ili stavljanja na raspolaganje trećim stranama na drugi način. To se odstupanje ne bi trebalo primjenjivati ako je obrada posebnih kategorija osobnih podataka nužna za obradu. U tom bi slučaju voditelj obrade trebao iskoristiti odstupanja u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkama od (a) do (j) Uredbe (EU) 2016/679.

(34)Biometrijski podaci, kako su definirani u članku 4. točki 14. Uredbe (EU) 2016/679, podrazumijevaju obradu određenih obilježja pojedinca posebnim tehničkim sredstvom koja omogućuje ili potvrđuje njegovu jedinstvenu identifikaciju. Pojam biometrijskih podataka uključuje dvije različite funkcije – identifikaciju pojedinca i provjeru njegova navodnog identiteta (koja se naziva i autentifikacija) – za koje se koriste različiti tehnički postupci. Postupak identifikacije temelji se na usporedbi biometrijskih podataka ispitanika sa svim podacima u bazi podataka („jedan prema više”), a postupak provjere temelji se na usporedbi biometrijskih podataka koje je dao ispitanik, koji time izjavljuje svoj identitet, s jednim unosom u bazi podataka („jedan prema jedan”). Odstupanje od zabrane obrade biometrijskih podataka na temelju članka 9. stavka 1. Uredbe trebalo bi dopustiti i ako je provjera navodnog identiteta ispitanika nužna za svrhu koju voditelj obrade želi ostvariti te se primjenjuju odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se ispitaniku omogućilo da ima isključivu kontrolu nad postupkom provjere. Na primjer, ako su biometrijski podaci sigurno pohranjeni isključivo kod ispitanika ili su sigurno pohranjeni kod voditelja obrade u najsuvremenijem šifriranom obliku, a ključ za šifriranje ili istovjetno sredstvo posjeduje isključivo ispitanik, ta obrada vjerojatno neće prouzročiti znatne rizike za njegova temeljna prava i slobode. Voditelj obrade nema uvid u biometrijske podatke ili ima uvid u njih samo vrlo kratko tijekom postupka provjere.

(35)Člankom 15. Uredbe (EU) 2016/679 ispitanicima se daje pravo da od voditelja obrade dobiju potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njih i, ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i određenim dodatnim informacijama. Pravo na pristup trebalo bi omogućiti ispitaniku da bude informiran o obradi, provjeri njezinu zakonitost i ostvari svoja druga prava na temelju Uredbe (EU) 2016/679. S druge strane, u članku 12. Uredbe trebalo bi pojasniti da se pravo na pristup, koje je u osnovi povoljno za ispitanike, ne bi smjelo zloupotrebljavati u smislu da ga ispitanici upotrebljavaju u druge svrhe osim za zaštitu svojih podataka. Na primjer, do takve zlouporabe prava na pristup došlo bi kad bi ispitanik htio navesti voditelja obrade da odbije zahtjev za pristup da bi ispitanik zbog toga zatražio plaćanje naknade štete, potencijalno pod prijetnjom podnošenja zahtjeva za odštetu. Drugi primjeri zlouporabe su situacije u kojima ispitanici prekomjerno koriste pravo na pristup s jedinom namjerom da nanesu štetu voditelju obrade ili kad pojedinac podnese zahtjev, ali istodobno nudi da ga povuče u zamjenu za neki oblik koristi od voditelja obrade. Uz to, kako bi njihovo opterećenje bilo razumno, voditelji obrade trebali bi snositi manji teret dokazivanja kad je riječ o pretjeranim zahtjevima nego kad je riječ o očito neutemeljenim zahtjevima. Naime, očita neutemeljenost zahtjeva ovisi o činjenicama koje su prije svega u području odgovornosti voditelja obrade, dok se pretjerani zahtjevi odnose na moguće slučajeve zlouporaba među ispitanicima, što je uglavnom izvan područja utjecaja voditelja obrade, pa voditelj obrade može dokazati takvu zlouporabu samo do razumne granice. U svakom slučaju, ispitanik bi pri podnošenju zahtjeva za pristup u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2016/679 trebao biti što precizniji. Preširoki i nediferencirani zahtjevi također bi se trebali smatrati pretjeranima.

(36)Člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679 od voditelja obrade zahtijeva se da ispitaniku pruži određene informacije o obradi njegovih osobnih podataka, kao i određene dodatne informacije potrebne za osiguravanje poštene i transparentne obrade, kako je utvrđeno u stavcima 1., 2. i 3. tog članka. U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/679 ta se obveza ne primjenjuje ako i u onoj mjeri u kojoj ispitanik već raspolaže informacijama. Kako bi se dodatno smanjilo opterećenje za voditelje obrade podataka, a da se pritom ne dovedu u pitanje mogućnosti da ispitanik ostvari svoja prava na temelju poglavlja III. Uredbe, to bi odstupanje trebalo proširiti na situacije u kojima nije vjerojatno da će obrada prouzročiti visok rizik u smislu članka 35. Uredbe i u kojima postoje opravdani razlozi za pretpostavku da ispitanik već raspolaže informacijama iz stavka 1. točaka (a) i (c) s obzirom na kontekst u kojem su osobni podaci prikupljeni, osobito uzimajući u obzir odnos između ispitanika i voditelja obrade. To bi trebale biti situacije u kojima je kontekst odnosa između voditelja obrade i ispitanika vrlo jasan i ograničen, kao što je odnos između obrtnika i njegovih klijenata, a aktivnost voditelja obrade nije podatkovno intenzivna i opseg obrade ograničen je na minimum podataka potrebnih za pružanje usluge. Aktivnost voditelja obrade nije podatkovno intenzivna ako on prikuplja malu količinu osobnih podataka i njegovi postupci obrade nisu složeni, što nije slučaj, primjerice, u području zapošljavanja. U takvim okolnostima, odnosno ako obrada nije podatkovno intenzivna ni složena i voditelj obrade prikuplja malu količinu osobnih podataka, trebalo bi biti razumno očekivati, na primjer, da ispitanik ima informacije o identitetu i podatke za kontakt voditelja obrade, kao i o svrsi obrade ako se ta obrada provodi radi izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka ili ako je ispitanik dao privolu za tu obradu, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679. Isto bi se trebalo primjenjivati na udruženja i sportske klubove u kojima je obrada osobnih podataka ograničena na upravljanje članstvom, komunikaciju s članovima i organizaciju aktivnosti. Međutim, tim odstupanjem od obveza iz članka 13. ne dovode se u pitanje neovisne obveze voditelja obrade na temelju članka 15. te uredbe, koje se primjenjuju ako ispitanik zatraži pristup na temelju potonje odredbe. Ako se ne primjenjuje odstupanje od obveza iz članka 13., a kako bi se uspostavila ravnoteža između potrebe da informacije budu potpune i toga da ih ispitanik lako razumije, voditelji obrade pri pružanju potrebnih informacija mogu primijeniti slojeviti pristup, osobito tako da se korisnicima omogući pronalaženje dodatnih informacija.

(37)Ako se obrada provodi u svrhu znanstvenog istraživanja, a pokaže se da je pružanje informacija ispitaniku nemoguće ili da bi zahtijevalo nerazmjeran napor, ne bi trebalo biti potrebno pružiti informacije predviđene člankom 13. ove Uredbe. Voditelj obrade trebao bi poduzeti razumne mjere kako bi pribavio podatke za kontakt ako su lako dostupni, a pribavljanje ne bi zahtijevalo nerazmjeran napor. Pružanje informacija zahtijevalo bi nerazmjeran napor posebno ako voditelj obrade u trenutku prikupljanja osobnih podataka nije znao ili predvidio da će osobne podatke u kasnijoj fazi obrađivati u svrhe znanstvenog istraživanja jer u tom slučaju možda neće imati lako dostupne podatke za kontakt ispitanika. U takvim situacijama voditelj obrade trebao bi neizravno obavijestiti ispitanike, primjerice objavom informacija o obradi. Te informacije trebale bi biti objavljene na takav način da se informira što veći broj predmetnih ispitanika. Relevantna sredstva za objavu informacija trebalo bi utvrditi ovisno o kontekstu istraživačkog projekta i uključenim ispitanicima.

(38)Člankom 22. Uredbe (EU) 2016/679 predviđena su pravila kojima se uređuje obrada osobnih podataka kad voditelj obrade podataka donosi odluke koje imaju pravne učinke ili slične značajne učinke na ispitanika, a koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi. Radi veće pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti da su odluke koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi dopuštene ako su ispunjeni posebni uvjeti, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2016/679. Trebalo bi pojasniti i da pri procjeni je li odluka potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka, kako je utvrđeno u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2016/679, ne bi trebalo zahtijevati da se odluka može temeljiti samo na isključivo automatiziranoj obradi. To znači da činjenica da bi odluku mogao donijeti i čovjek ne sprečava voditelja obrade da odluku donese isključivo automatiziranom obradom. Ako postoji nekoliko jednako djelotvornih rješenja za automatiziranu obradu, voditelj obrade trebao bi koristiti najmanje intruzivno rješenje.

(39)Kako bi se smanjilo opterećenje za voditelje obrade i istodobno osiguralo da nadzorna tijela imaju pristup relevantnim informacijama te da mogu djelovati u slučaju kršenja Uredbe, prag za obavješćivanje nadzornog tijela o povredi osobnih podataka na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2016/679 trebalo bi uskladiti s pragom za obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka na temelju članka 34. te uredbe. Kad je riječ o povredi podataka koja vjerojatno neće prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, od voditelja obrade ne bi trebalo zahtijevati da o njoj obavijesti nadležno nadzorno tijelo. Viši prag za obavješćivanje nadzornog tijela o povredi podataka ne utječe na obvezu voditelja obrade da dokumentira povredu u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EU) 2016/679 ni na njegovu obvezu, u skladu s člankom 5. stavkom 2. te uredbe, da bude u mogućnosti dokazati da postupa u skladu s tom uredbom. Kako bi se voditeljima obrade olakšalo ispunjavanje obveza i ujednačen pristup u Uniji, Odbor bi trebao izraditi zajednički predložak za obavješćivanje nadležnog nadzornog tijela o povredama podataka i zajednički popis okolnosti u kojima će povreda osobnih podataka vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca. Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedlog koji je pripremio Odbor i prema potrebi ga preispitati prije donošenja. Kako bi se uzele u obzir nove prijetnje informacijskoj sigurnosti, zajednički predložak i popis trebalo bi preispitati najmanje svake tri godine i, prema potrebi, ažurirati. Nepostojanje zajedničkog popisa okolnosti u kojima će povreda osobnih podataka vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca ne bi smjelo utjecati na obveze voditelja obrade da obavijeste o tim povredama.

(40)Člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679 od voditelja obrade zahtijeva se da provedu procjenu učinka na zaštitu podataka ako je vjerojatno da će obrada osobnih podataka prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca. Nadzorna tijela osnovana na temelju te uredbe dužna su sastaviti i objaviti popis vrsta postupaka obrade na koje se primjenjuje zahtjev za procjenu učinka na zaštitu podataka. Uz to, tom uredbom predviđa se da nadzorna tijela mogu sastaviti i objaviti popis vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka. Kako bi se djelotvorno doprinijelo cilju konvergencije gospodarstava i djelotvorno osigurao slobodan protok osobnih podataka među državama članicama, povećala pravna sigurnost, olakšalo ispunjavanje obveza voditelja obrade i osiguralo ujednačeno tumačenje pojma visokog rizika za prava i slobode ispitanika, trebalo bi sastaviti jedinstveni popis postupaka obrade na razini EU-a kojim bi se zamijenili postojeći nacionalni popisi. Uz to, objavljivanje popisa vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka, što je trenutačno neobvezno, trebalo bi postati obvezno. Odbor bi trebao izraditi popise postupaka obrade, a Komisija bi ih trebala donijeti kao provedbeni akt. Kako bi se voditeljima obrade olakšalo ispunjavanje obveza, Odbor bi ujedno trebao izraditi zajednički predložak i zajedničku metodologiju za provedbu procjena učinka na zaštitu podataka, koje Komisija treba donijeti kao provedbeni akt. Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge koje je izradio Odbor i, prema potrebi, preispitati ih prije donošenja. Kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, popise te zajednički predložak i metodologiju trebalo bi preispitati najmanje svake tri godine i, prema potrebi, ažurirati.

(41)Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 36 primjenjuje se na obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 37 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija. Uredbu (EU) 2018/1725 i Direktivu (EU) 2016/680 trebalo bi uskladiti s izmjenama Uredbe (EU) 2016/679 uvedenima ovom Uredbom.

(42)Kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 5. Uredbe (EU) 2018/1725, kad god se odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 temelje na istim načelima kao i odredbe Uredbe (EU) 2016/679, ta bi dva skupa odredaba, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, trebalo ujednačeno tumačiti. Sustav na temelju Uredbe (EU) 2018/1725 trebao bi se smatrati istovjetnim sustavu na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Stoga se ovom Uredbom mijenjaju i odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 na koje se odnose izmjene Uredbe (EU) 2016/679 ako su te izmjene relevantne i u kontekstu obrade osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

(43)Kako bi se osigurao čvrst i dosljedan okvir za zaštitu podataka u Uniji, nakon donošenja ove Uredbe trebale bi uslijediti potrebne prilagodbe Direktive (EU) 2016/680 i svih drugih pravnih akata Unije koji se primjenjuju na takvu obradu osobnih podataka kako bi se počele primjenjivati što bliže početku primjene izmjena Uredbe (EU) 2016/679 i Uredbe (EU) 2018/1725.

(44)Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi i naknadna obrada takvih podataka trebali bi biti uređeni jedinstvenim pravnim okvirom, odnosno Uredbom (EU) 2016/679, ako je pretplatnik na elektroničku komunikacijsku uslugu ili korisnik terminalne opreme pojedinac. Izmjenama predstavljenima u ovoj Uredbi i dalje se pruža najviša razina zaštite osobnih podataka, ali se pojednostavnjuju načini na koje ispitanici ostvaruju svoja prava i izražavaju svoje izbore na internetu. Izmjene se posebno odnose na pohranu informacija na toj opremi, pristup informacijama s te opreme ili njihovo prikupljanje na drugi način koji podrazumijeva obradu osobnih podataka pomoću kolačića ili sličnih tehnologija kako bi se dobile informacije s terminalne opreme. Relevantna pravila trebala bi se primjenjivati i neovisno o tome je li terminalna oprema u vlasništvu pojedinca ili druge pravne ili fizičke osobe.

Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi i dalje bi trebalo biti dopušteno samo na temelju privole. Slično pristupu iz Direktive 2002/58/EZ, taj zahtjev ne bi trebao spriječiti pohranu osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi pojedinca ako se to temelji na pravu Unije ili pravu države članice u smislu članka 6. Uredbe (EU) 2016/679 i ako ispunjava sve uvjete zakonitosti utvrđene u toj odredbi te ako se to čini radi ciljeva utvrđenih u članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/679.

Radi smanjenja opterećenja povezanog s ispunjavanjem obveza i osiguravanjem pravne jasnoće za voditelje obrade te s obzirom na to da određene svrhe obrade predstavljaju nizak rizik za prava i slobode ispitanika ili da takva obrada može biti nužna za pružanje usluge koju je zatražio ispitanik, potrebno je utvrditi ograničavajući popis svrha za koje bi obrada trebala biti dopuštena bez privole. Ovom bi Uredbom stoga trebalo utvrditi da je obrada zakonita kad je riječ o pohranjivanju osobnih podataka ili dobivanju pristupa osobnim podacima koji su već pohranjeni na terminalnoj opremi te o naknadnoj obradi koja je potrebna za te svrhe. Voditelj obrade, kao što je pružatelj medijskih usluga, može ovlastiti izvršitelja obrade, kao što je poduzeće za istraživanje tržišta, da provede obradu u njegovo ime.

Za naknadnu obradu osobnih podataka u svrhe koje nisu definirane u ograničavajućem popisu trebali bi se primjenjivati članak 6. i, prema potrebi, članak 9. Uredbe (EU) 2016/679. Prema načelu odgovornosti voditelj obrade odgovoran je za odabir odgovarajuće pravne osnove za planiranu obradu. Kako bi se mogao pozvati na legitiman interes u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) 2016/679 kao temelj za naknadnu obradu osobnih podataka, voditelj obrade mora dokazati da nastoji ostvariti svoj legitiman interes ili legitiman interes trećih strana, da je obrada nužna za postizanje svrhe tog legitimnog interesa te da interesi ili temeljna prava ispitanika nemaju prednost pred interesima voditelja obrade. U tom kontekstu voditelji obrade trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir sljedeće elemente: je li ispitanik dijete; razumna očekivanja ispitanika; učinak na pojedinca zbog opsega ili osjetljivosti podataka koji se obrađuju; opseg predmetne obrade u smislu da obrada ne smije biti osobito opsežna u pogledu količine ili raspona kategorija podataka; obrada bi se trebala temeljiti na podacima koji su ograničeni na ono što je nužno i ne smije se temeljiti na praćenju velikog dijela internetske aktivnosti ispitanika; i, prema potrebi, druge relevantne čimbenike. Obrada ne bi smjela dovesti do stalnog praćenja privatnog života ispitanika.

Ako se voditelj obrade ne može pozvati na legitiman interes kao pravnu osnovu za naknadnu obradu, obrada bi se trebala temeljiti na drugoj osnovi iz članka 6. stavka 1., posebno na privoli u skladu s člancima 6. i 7. Uredbe (EU) 2016/679, pod uvjetom da su ispunjena sva načela iz Uredbe (EU) 2016/679.

(45)Ispitanici koji su odbili zahtjev za privolu često dobivaju novi zahtjev za davanje privole pri svakom ponovnom posjetu istoj internetskoj usluzi voditelja obrade. To može negativno utjecati na ispitanike i može se dogoditi da oni daju privolu samo kako bi izbjegli opetovano dobivanje zahtjeva. Stoga bi voditelj obrade trebao imati obvezu poštovati izbor ispitanika koji je odbio zahtjev za davanje privole barem tijekom određenog razdoblja.

(46)Ispitanici bi trebali imati na raspolaganju automatizirane i strojno čitljive pokazatelje svojeg odabira kad daju privolu, odbijaju zahtjev za privolu ili ulažu prigovor na obradu podataka. Ta bi sredstva trebala biti u skladu s najsuvremenijim dostignućima. Može ih se primijeniti u postavkama internetskog preglednika ili u lisnici EU-a za digitalni identitet kako je utvrđena Uredbom (EU) 914/2014 ili na bilo koji drugi odgovarajući način. Pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi trebalo bi poduprijeti osmišljavanje tržišno usmjerenih rješenja s odgovarajućim sučeljima. Kad se uvedu potrebne norme, voditelj obrade trebao bi imati obvezu da poštuje automatizirane i strojno čitljive pokazatelje odabira ispitanika. S obzirom na važnost neovisnog novinarstva u demokratskom društvu i kako se ne bi dovela u pitanje gospodarska osnova za to, pružatelji medijskih usluga ne bi trebali imati obvezu da poštuju strojno čitljive pokazatelje odabira ispitanika. Obveza pružatelja internetskih preglednika da ispitanicima osiguraju tehnička sredstva za donošenje odluka o obradi ne bi smjela dovesti u pitanje mogućnost pružatelja medijskih usluga da zatraže privolu ispitanika.

(47)Direktiva 2002/58/EZ o privatnosti i elektroničkim komunikacijama („Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama”), koja je posljednji put revidirana 2009., pruža okvir za zaštitu prava na privatnost, uključujući povjerljivost komunikacija. U njoj se ujedno pojašnjava Uredba (EU) 2016/679 u pogledu obrade osobnih podataka u kontekstu elektroničkih komunikacijskih usluga. Njome se štiti privatnost i integritet terminalne opreme korisnika ili pretplatnika koja se koristi za takve komunikacije. Trenutačna odredba iz članka 5. stavka 3. Direktive 2002/58/EZ trebala bi se i dalje primjenjivati ako pretplatnik ili korisnik nije pojedinac, a pohranjene informacije ili informacije kojima se pristupa ne čine obradu osobnih podataka niti dovode do nje.

(48)Članak 4. Direktive 2002/58/EZ trebalo bi staviti izvan snage. Člankom 4. Direktive 2002/58/EZ utvrđuju se zahtjevi za pružatelje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga kad je riječ o zaštiti sigurnosti njihovih usluga te zahtjevi za obavješćivanje. Poslije su Direktivom (EU) 2022/2555 utvrđeni novi zahtjevi za te pružatelje koji se odnose na mjere upravljanja kibernetičkim rizicima i izvješćivanje o incidentima. Kako bi se smanjilo preklapanje obveza za subjekte u sektoru elektroničkih komunikacija, članak 4. Direktive 2002/58/EZ trebalo bi staviti izvan snage. Kad je riječ o sigurnosti obrade osobnih podataka u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 1.a te direktive i obavješćivanju o povredama osobnih podataka u skladu s člankom 4. stavcima od 3. do 5. Direktive 2002/58/EZ, Uredbom (EU) 2016/679 već su predviđena sveobuhvatna i ažurirana pravila. Ta bi se pravila stoga trebala primjenjivati na pružatelje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i pružatelje javnih komunikacijskih mreža, čime bi se osiguralo da se na voditelje obrade i izvršitelje obrade primjenjuje jedan režim.

(49)U nekoliko horizontalnih ili sektorskih pravnih akata Unije zahtijeva se obavješćivanje različitih tijela o istom događaju pomoću različitih tehničkih sredstava i kanala. Jedinstvena ulazna točka za izvješćivanje o incidentima trebala bi subjektima omogućiti da obavijesti podnose putem jedinstvenog sučelja i tako ispune obveza izvješćivanja iz Direktive (EU) 2022/2555, Uredbe (EU) 2016/679, Uredbe (EU) 2022/2554, Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2022/2557. Nadalje, jedinstvena ulazna točka trebala bi subjektima omogućiti da pronađu informacije koje su prethodno dostavili putem jedinstvene ulazne točke, što bi im pomoglo da prate ispunjavanje svojih obveza izvješćivanja za određene incidente.

(50)Kako bi se zajamčila sigurnost jedinstvene ulazne točke, ENISA bi trebala poduzeti primjerene i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje rizicima za sigurnost jedinstvene ulazne točke i informacija koje se dostavljaju ili diseminiraju putem jedinstvene ulazne točke. Pri procjeni rizika te primjerenosti i razmjernosti tih mjera ENISA bi trebala uzeti u obzir osjetljivost informacija koje se dostavljaju ili diseminiraju u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije. ENISA bi se pri osmišljavanju tehničkih, operativnih i organizacijskih mjera potrebnih za uspostavu, održavanje i siguran rad jedinstvene ulazne točke trebala savjetovati s nadležnim tijelima u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije preko postojećih skupina za suradnju i mreža država članica uspostavljenih na temelju tih akata.

(51)Prije nego što omogući obavješćivanje o incidentima, ENISA bi trebala provesti probno testiranje funkcioniranja jedinstvene ulazne točke, što bi trebalo uključivati temeljito testiranje specifičnosti i zahtjeva za obavijesti na temelju relevantnih pravnih akata Unije. Na temelju rezultata probnog testiranja Komisija bi trebala procijeniti pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost jedinstvene ulazne točke. Komisija bi se pri provedbi procjene trebala savjetovati s mrežom CSIRT-ova i nadležnim tijelima u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije preko postojećih skupina za suradnju i mreža država članica uspostavljenih na temelju tih akata. Ako Komisija utvrdi da jedinstvena ulazna točka osigurava pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost, trebala bi o tome objaviti obavijest u Službenom listu Europske unije. Ako Komisija smatra da pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost nisu osigurani, ENISA bi trebala poduzeti sve potrebne korektivne mjere, nakon čega bi Komisija trebala provesti ponovnu procjenu.

(52)Kako bi se osigurali kontinuitet i interoperabilnost s postojećim nacionalnim tehničkim rješenjima koja omogućuju izvješćivanje o incidentima, ENISA bi, u mjeri u kojoj je to izvedivo, trebala uzeti u obzir takva nacionalna tehnička rješenja pri izradi specifikacija tehničkih, operativnih i organizacijskih mjera potrebnih za uspostavu, održavanje i siguran rad jedinstvene ulazne točke. Uz to, ENISA bi trebala razmotriti tehničke protokole i alate kao što su sučelja za programiranje aplikacija i strojno čitljivi standardi koji omogućuju da subjekti obveze izvješćivanja integriraju u poslovne procese, a da tijela povežu jedinstvenu ulaznu točku sa svojim nacionalnim sustavima izvješćivanja.

(53)Kako bi se osiguralo da jedinstvena ulazna točka relevantnim subjektima omogućuje da dostave vrstu informacija i format koji se zahtijevaju u okviru relevantnih pravnih akata Unije, ENISA bi se u skladu s tim aktima trebala savjetovati s Komisijom i nadležnim tijelima. Ako pravni akt Unije nije u potpunosti usklađen u smislu vrste informacija i formata obavijesti, države članice trebale bi obavijestiti ENISA-u o svojim nacionalnim odredbama.

(54)Na temelju Uredbe (EU) 2022/2554 financijski sektor ima vodeću ulogu u provedbi usklađenog, sveobuhvatnog i djelotvornog okvira, među ostalim u području izvješćivanja o incidentima. Kako bi se pojednostavnilo ispunjavanje obveza, okvir za izvješćivanje o incidentima uspostavljen na temelju Uredbe (EU) 2022/2554 trebalo bi uskladiti s jedinstvenom ulaznom točkom te pritom osigurati kontinuitet i stabilnost postojećeg okvira za izvješćivanje i uzeti u obzir da bi jedinstvena ulazna točka bila operativna nakon što se procijeni da osigurava pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost. Nadalje, Uredbom (EU) 2022/2554 uvedeni su standardizirani predlošci za izvješćivanje kojima se pojednostavnjuje sadržaj izvješća o značajnim IKT incidentima za financijski sektor. Na temelju iskustva stečenog u donošenju tih predložaka prikupljene su korisne informacije i najbolji primjeri iz prakse koje bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju vrste informacija, formata i postupka obavješćivanja za potrebe izvješćivanja putem jedinstvene ulazne točke na temelju Direktive (EU) 2022/2555, Direktive (EU) 2022/2557 ili Uredbe (EU) 2016/679, prema potrebi. U tu bi svrhu Komisija trebala uzeti u obzir regulatorne tehničke standarde donesene na temelju Uredbe (EU) 2022/2554, u kojima se utvrđuje sadržaj početne obavijesti te prijelaznih i završnih izvješća o značajnim IKT incidentima. Cilj je tog pristupa osigurati dosljednost, promicati sinergije i smanjiti administrativno opterećenje za subjekte smanjenjem broja podatkovnih polja koja subjekti moraju ispuniti, što doprinosi učinkovitijim i jednostavnijim postupcima izvješćivanja.

(55)U skladu s relevantnim pravnim aktima Unije nadležna tijela u kasnijoj fazi razmjenjuju određene informacije o incidentima kako bi se olakšali djelotvoran nadzor i koordinacija. Stoga bi jedinstvena ulazna točka trebala biti osmišljena tako da omogućuje i podupire razmjenu informacija na toj razini za svaki relevantni pravni akt Unije i da osigurava odgovarajući protok podataka među tijelima na siguran, pravodoban i učinkovit način ako države članice odluče iskoristiti tu dodatnu značajku.

(56)Kako bi se osiguralo da se izvješćivanje o incidentima provodi na temelju Direktive (EU) 2022/2555 o jedinstvenoj kontaktnoj točki, Uredbu (EU) 2016/679, Uredbu (EU) 2022/2554, Uredbu (EU) 910/2014 i Direktivu (EU) 2022/2557 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. Jedinstvena ulazna točka trebala bi se početi koristiti za potrebe izvješćivanja u skladu s tim aktima u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe. Kad Komisija pokrene mehanizme obavješćivanja kojima se datum početka primjene odgađa za 24 mjeseca od stupanja na snagu Uredbe, odgovarajuće odredbe Direktive (EU) 2022/2555, Uredbe (EU) 910/2014, Uredbe (EU) 2022/2554 i Direktive (EU) 2022/2557 trebale bi se nastaviti primjenjivati za potrebe ispunjavanja obveza izvješćivanja utvrđenih u tim odredbama.

(57)Ako zbog iznimne tehničke nemogućnosti nije moguće podnijeti obavijesti o incidentima putem jedinstvene ulazne točke, subjekti bi svoje obveze izvješćivanja trebali ispuniti alternativnim sredstvima. U tu bi svrhu primatelji obavijesti o incidentima na temelju relevantnih pravnih akata Unije trebali osigurati da takve obavijesti o incidentima mogu primati alternativnim sredstvima i trebali bi objaviti informacije o tim alternativnim sredstvima.

(58)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 38 te je on dao mišljenje [DATUM]. Provedeno je savjetovanje s Europskim odborom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [DATUM].

(59)Uredbom (EU) 2019/1150 utvrđuje se ciljani skup obveznih pravila na razini Unije kako bi se osiguralo pravedno, predvidljivo, održivo i pouzdano internetsko poslovno okruženje na unutarnjem tržištu. Uredbom (EU) 2022/2065 i Uredbom (EU) 2022/1925 pruža se sveobuhvatan regulatorni okvir za sigurna, predvidljiva i pouzdana internetska okruženja za sve krajnje korisnike internetskih usluga te se uspostavljaju jednaki uvjeti za poduzeća na digitalnim tržištima. Radi pojednostavnjenja zakonodavstva Unije u području usluga internetskog posredovanja i internetskih platformi te s obzirom na to da su ciljevi i materijalne odredbe Uredbe o odnosima platformi i poduzeća u velikoj mjeri obuhvaćeni Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima, Uredbu (EU) 2019/1050 trebalo bi staviti izvan snage. Uredba (EU) 2022/2065 i Uredba (EU) 2022/1925 doprinose potpuno usklađenom regulatornom okviru za digitalne usluge i digitalna tržišta usklađivanjem nacionalnih mjera koje se odnose na zahtjeve za pružatelje posredničkih usluga te neograničeno tržišno natjecanje i pravednost osnovnih usluga platforme koje pružaju nadzornici pristupa. Radi pravne sigurnosti odabrane definicije iz članka 2., odredbe o ograničenjima i suspenzijama iz članka 4., odredbe o internom sustavu rješavanja pritužbi iz članka 11. Uredbe (EU) 2019/1150 na koje se upućuje u drugim pravnim aktima, posebno u Direktivi (EU) 2023/2831 o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi, i članak 15. kojim se osigurava provedba privremeno će se nastaviti primjenjivati dok se ne izmijene izvorni akti.

(60)S obzirom na tehničku prirodu izmjena predloženih u ovoj Uredbi i hitnost uspostave pojednostavnjenog pravnog okvira, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave u Službenom listu. Ako je to primjereno, državama članicama i reguliranim subjektima trebalo bi omogućiti prijelazna razdoblja za prilagodbu pravilima.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU)2023/2854

Uredba (EU) 2023/2854 mijenja se kako slijedi:

1.članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. umeću se sljedeće točke:

„(ea) dobrovoljnoj registraciji usluga podatkovnog posredovanja;

(eb) dobrovoljnoj registraciji subjekata koji prikupljaju i obrađuju podatke stavljene na raspolaganje u altruističke svrhe;

(ec) osnivanju Europskog odbora za inovacije u području podataka;

(ed) zahtjevima u pogledu lokalizacije podataka i dostupnosti podataka za nadležna tijela;

(ee) ponovnoj uporabi određenih podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora ili određenih javnih poduzeća te istraživačkih podataka.”;

(b)u stavku 2. dodaju se sljedeće točke:

„(g) poglavlje VII.a primjenjuje se na osobne i neosobne podatke;

(h) poglavlje VII.b primjenjuje se na sve neosobne podatke;

(i) poglavlje VII.c primjenjuje se na osobne i neosobne podatke, odnosno na sljedeće:

i. dokumente u posjedu tijela javnog sektora država članica

1.iz članka 32.i stavka 1. točke (a) ili javnih poduzeća iz

2.članka 32.i stavka 1. točke (b);

ii. istraživačke podatke iz članka 32.i stavka 1. točke (c);

iii. određene kategorije zaštićenih podataka iz članka 32.i stavka 1. točke (a).”;

(c)u stavku 3. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) sudionike u podatkovnim prostorima.”;

(d)stavak 7. briše se;

(e)dodaju se sljedeći stavci 11., 12. i 13.:

„11. Poglavljem VII.b ove Uredbe ne dovode se u pitanje zakoni i drugi propisi koji se odnose na unutarnju organizaciju država članica i kojima se dodjeljuju ovlasti i odgovornosti za obradu podataka tijelima javne vlasti i javnopravnim tijelima bez ugovorne naknade privatnih stranaka, ni zakoni i propisi država članica kojima je uređena provedba tih ovlasti i odgovornosti.

12. Ako se sektorskim pravom Unije ili nacionalnim pravom od tijela javnog sektora, pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznatih organizacija za podatkovni altruizam zahtijeva da se usklade s posebnim dodatnim tehničkim, administrativnim ili organizacijskim zahtjevima koji se odnose na poglavlja VII.a i VII.b, među ostalim putem sustava ovlašćivanja ili certificiranja, primjenjuju se i te odredbe tog sektorskog prava Unije ili nacionalnog prava. Svi takvi posebni dodatni zahtjevi moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i objektivno opravdani.

13. Kad je riječ o podacima i dokumentima obuhvaćenima područjem primjene poglavlja VII.c odjeljka II., poglavlje VII.c ove Uredbe ne utječe na mogućnost da države članice donesu detaljnija ili stroža pravila, pod uvjetom da se tim pravilima omogućuje šira ponovna uporaba podataka i dokumenata.”;

2.članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)umeću se sljedeće točke 4.a, 4.b i 4.c:

„4.a „privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

4.b „dopuštenje” znači davanje prava korisnicima podataka na obradu neosobnih podataka;

4.c „pristup” znači uporaba podataka u skladu s određenim tehničkim, pravnim ili organizacijskim zahtjevima, što nužno ne podrazumijeva prijenos ili preuzimanje podataka;

(b)točka 13. zamjenjuje se sljedećim:

„13. „imatelj podataka” znači fizička ili pravna osoba koja ima pravo ili obvezu, u skladu s ovom Uredbom, mjerodavnim pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom donesenim u skladu s pravom Unije, upotrebljavati ili stavljati na raspolaganje podatke, uključujući, ako je to dogovoreno ugovorom, podatke proizvoda ili povezane usluge koje je dohvatila ili generirala tijekom pružanja povezane usluge;”; 

(c)umeću se sljedeće točke 28.a i 28.b:

„28.a „javnopravna tijela” znači tijela sa svim sljedećim obilježjima:

(a)osnovana su posebno radi zadovoljavanja potreba u općem interesu koje nisu industrijske ili komercijalne prirode;

(b)imaju pravnu osobnost;

(c)većim dijelom financiraju ih državna, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela; ili podliježu upravljačkom nadzoru tih tijela; ili imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor u kojem su više od polovice članova imenovala državna, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela;

28.b „javno poduzeće” znači svako poduzeće nad kojim tijelo javnog sektora može izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva ili financijskog udjela u tom poduzeću ili na temelju pravila kojima je ono uređeno. Smatra se da tijela javnog sektora imaju prevladavajući utjecaj u bilo kojem od sljedećih slučajeva u kojima ta tijela izravno ili neizravno: 

(a)imaju većinu upisanog kapitala poduzeća;

(b)kontroliraju većinu glasova koji se odnose na dionice koje je poduzeće izdalo;

(c)mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća;”;

(d)umeću se sljedeće točke 38.a i 38.b:

„38.a „usluga podatkovnog posredovanja” znači usluga kojoj je cilj uspostava odnosa gospodarskog karaktera u svrhu razmjene podataka između neutvrđenog broja ispitanika ili imatelja podataka i korisnika podataka tehničkim, pravnim ili drugim sredstvima, među ostalim u svrhu ostvarivanja prava ispitanika u vezi s osobnim podacima, i:

1. kojoj glavna svrha nije posredovanje za sadržaj zaštićen autorskim pravom;

2.koju nije zajednički nabavilo nekoliko pravnih osoba za isključivo korištenje među njima;

38.b „podatkovni altruizam” znači dobrovoljna razmjena podataka na temelju privole ispitanika za obradu osobnih podataka koji se odnose na njih ili dopuštenja imatelja podataka kojima oni omogućuju uporabu svojih neosobnih podataka bez traženja ili primanja naknade koja nadilazi naknadu povezanu s troškovima stavljanja njihovih podataka na raspolaganje za ciljeve od općeg interesa kako su predviđeni u nacionalnom pravu, kao što su zdravstvena zaštita, borba protiv klimatskih promjena, poboljšanje mobilnosti, olakšavanje razvoja, proizvodnje i diseminacije službene statistike, poboljšanje pružanja javnih usluga, oblikovanje javnih politika ili svrhe znanstvenog istraživanja u općem interesu;”

(e)dodaju se sljedeće točke 44. do 63.:

„44. „srednje poduzeće” znači srednje poduzeće kako je definirano u točki 2. Priloga I. Preporuci 2003/361/EZ;

45. „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije kako je definirano u točki 2. Priloga Preporuci Komisije (EU) 2025/1099;

46. „sveučilište” znači tijelo javnog sektora koje pruža poslijesrednjoškolsko visoko obrazovanje kojim se stječe akademski stupanj;

47. „standardna dozvola” znači niz unaprijed utvrđenih uvjeta za ponovnu uporabu u digitalnom obliku, po mogućnosti usklađenih sa standardiziranim javnim dozvolama dostupnima na internetu;

48. „dokument” znači:

(a) svaki nedigitalan sadržaj na bilo kojoj vrsti medija (na papiru ili u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa); ili

(b) svaki dio takvog sadržaja;

50. „dinamički podaci” znači podaci i dokumenti u digitalnom obliku koji se ažuriraju često ili u stvarnom vremenu, osobito zbog svoje volatilnosti ili brze zastarjelosti; podaci koje generiraju senzori obično se smatraju dinamičkim podacima;

51. „istraživački podaci” znači podaci, osim znanstvenih publikacija, koji se prikupljaju ili izrađuju tijekom znanstveno-istraživačkih aktivnosti i koriste kao dokazi u istraživačkim postupcima ili ih istraživačka zajednica općenito smatra potrebnima za provjeru nalaza i rezultata istraživanja;

52. „ponovna uporaba” znači uporaba, od strane fizičkih osoba ili pravnih subjekata, dokumenata u posjedu:

(a)tijela javnog sektora, za komercijalne ili nekomercijalne namjene koje nisu početna namjena u okviru javne zadaće za koju su dokumenti bili izrađeni, osim za razmjenu dokumenata među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća; ili

(b)javnih poduzeća, na temelju odjeljka 2. poglavlja VII.c za komercijalne ili nekomercijalne namjene koje nisu početna namjena pružanja usluga od općeg interesa za koju su dokumenti bili izrađeni, osim za razmjenu dokumenata između javnih poduzeća i tijela javnog sektora isključivo radi obavljanja javnih zadaća tijela javnog sektora;

53. „visokovrijedni skupovi podataka” znači podaci i dokumenti čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga s dodanom vrijednošću, aplikacija i novih, kvalitetnih i pristojnih radnih mjesta te zbog brojnih mogućih korisnika usluga s dodanom vrijednošću i aplikacija koje se temelje na tim podacima i dokumentima;

54. „određene kategorije zaštićenih podataka” znači podaci i dokumenti u posjedu tijela javnog sektora koji su zaštićeni na temelju

(a)poslovne povjerljivosti, uključujući poslovne i profesionalne tajne te tajne trgovačkih društava;

(b)statističke povjerljivosti;

(c)zaštite prava intelektualnog vlasništva trećih strana ili

(d)zaštite osobnih podataka ako ti podaci nisu obuhvaćeni područjem primjene odjeljka 2. poglavlja VII.c;

56. „sigurno okruženje za obradu” znači fizičko ili virtualno okruženje i organizacijska sredstva kojima se osigurava usklađenost s pravom Unije, posebno u pogledu prava ispitanika, prava intelektualnog vlasništva te poslovne i statističke povjerljivosti, cjelovitosti i pristupačnosti, kao i s primjenjivim nacionalnim pravom, te kojima se subjektu koji pruža sigurno okruženje za obradu omogućuje da odredi i nadzire sve radnje obrade podataka, uključujući prikazivanje, pohranu, preuzimanje i izvoz podataka te izračun izvedenih podataka pomoću računalnih algoritama;

57. „osoba s pravom ponovne uporabe” znači fizička ili pravna osoba kojoj je dano pravo ponovne uporabe podataka ili dokumenata u posjedu tijela javnog sektora ili javnog poduzeća na temelju poglavlja VII.c ili istraživačkih podataka ili određenih kategorija zaštićenih podataka;

58. „strojno čitljiv formatˆˆˆ” znači format datoteke strukturiran tako da ga softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti specifične podatke, uključujući pojedinačne činjenične navode i njihovu unutarnju strukturu;

59. „otvoreni format” znači format datoteke koji je nezavisan od korištene platforme i stavljen je na raspolaganje javnosti bez ograničenja koja sprečavaju ponovnu uporabu dokumenata;

60. „formalni otvoreni standard” znači standard koji je utvrđen u pisanom obliku i u kojem su detaljno specificirani zahtjevi za osiguravanje interoperabilnosti softvera;

61. „razumni povrat ulaganja” znači postotak ukupne naknade, povrh iznosa potrebnog za povrat prihvatljivih troškova, koji od fiksne kamatne stope ESB-a smije biti veći za najviše 5 postotnih bodova;

62. „zahtjev u pogledu lokalizacije podataka” znači bilo koja obveza, zabrana, uvjet, ograničenje ili drugi zahtjev koji je utvrđen zakonima ili drugim propisima država članica ili koji je rezultat općih i dosljednih administrativnih praksi u državi članici i u javnopravnim tijelima, među ostalim u području javne nabave, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/24/EU kojom se propisuje obrada podataka na državnom području određene države članice ili sprečava obrada podataka u bilo kojoj drugoj državi članici;

63. ˆˆ„pseudonimizacija” znači pseudonimizacija kako je navedena u članku 4. točki 5. Uredbe (EU) 2016/679.”

3.u članku 4. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. U iznimnim okolnostima, ako imatelj podataka koji je nositelj poslovne tajne može dokazati da će, unatoč tehničkim i organizacijskim mjerama koje je korisnik poduzeo u skladu sa stavkom 6. ovog članka, vrlo vjerojatno pretrpjeti ozbiljnu gospodarsku štetu od otkrivanja poslovnih tajni ili da otkrivanje poslovnih tajni korisniku predstavlja visok rizik od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja subjektima iz trećih zemalja ili subjektima s poslovnim nastanom u Uniji pod izravnom ili neizravnom kontrolom takvih subjekata, na koje se primjenjuje jurisdikcija u kojoj je zaštita slabija ili nije istovjetna onoj na temelju prava Unije, taj imatelj podataka može na pojedinačnoj osnovi odbiti zahtjev za pristup dotičnim podacima. Taj dokaz mora biti propisno obrazložen na temelju objektivnih elemenata, kao što su izvršivost zaštite poslovnih tajni u trećim zemljama, priroda i razina povjerljivosti traženih podataka te jedinstvenost i inovativnost povezanog proizvoda. Mora se dostaviti korisniku u pisanom obliku bez nepotrebne odgode. Ako imatelj podataka odbije podijeliti podatke u skladu s ovim stavkom, o tome obavješćuje nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 37.”;

4.u članku 5. stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11. U iznimnim okolnostima, ako imatelj podataka koji je nositelj poslovne tajne može dokazati da će, unatoč tehničkim i organizacijskim mjerama koje je poduzela treća strana u skladu sa stavkom 9. ovog članka, vrlo vjerojatno pretrpjeti ozbiljnu gospodarsku štetu od otkrivanja poslovnih tajni ili da otkrivanje poslovnih tajni trećoj strani predstavlja visok rizik od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja subjektima iz trećih zemalja ili subjektima s poslovnim nastanom u Uniji pod izravnom ili neizravnom kontrolom takvih subjekata, na koje se primjenjuje jurisdikcija u kojoj je zaštita slabija ili nije istovjetna onoj na temelju prava Unije, taj imatelj podataka može na pojedinačnoj osnovi odbiti zahtjev za pristup dotičnim podacima. Taj dokaz mora biti propisno obrazložen na temelju objektivnih elemenata, kao što su izvršivost zaštite poslovnih tajni u trećim zemljama, priroda i razina povjerljivosti traženih podataka te jedinstvenost i inovativnost povezanog proizvoda. Mora se dostaviti trećoj strani u pisanom obliku bez nepotrebne odgode. Ako imatelj podataka odbije podijeliti podatke u skladu s ovim stavkom, o tome obavješćuje nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 37.”;

5.naslov poglavlja V. zamjenjuje se sljedećim:

„STAVLJANJE PODATAKA NA RASPOLAGANJE TIJELIMA JAVNOG SEKTORA, KOMISIJI, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI I TIJELIMA UNIJE ZBOG IZVANREDNOG STANJA”;

6.članci 14. i 15. brišu se;

7.umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Obveza imatelja podataka da stave podatke na raspolaganje zbog izvanrednog stanja

1.Ako tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije dokaže iznimnu potrebu za uporabom određenih podataka radi ispunjavanja svojih zakonskih dužnosti u javnom interesu za potrebe odgovora na izvanredno stanje, njegovo ublažavanje ili potporu oporavku od takvog stanja, može od imatelja podataka koji su pravne osobe, osim tijela javnog sektora, zatražiti da stave na raspolaganje te podatke, uključujući metapodatke potrebne za tumačenje i uporabu tih podataka. Na takav propisno obrazložen zahtjev imatelji podataka stavljaju podatke i metapodatke na raspolaganje tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije koje je podnijelo zahtjev. Takvi se zahtjevi mogu podnijeti i ako zbog izvanrednog stanja treba izraditi službenu statistiku.

2.Ako su traženi podaci potrebni kako bi se odgovorilo na izvanredno stanje, a tijelo koje je podnijelo zahtjev u skladu sa stavkom 1. ne može pravodobno i djelotvorno pribaviti takve podatke na drugi način pod jednakim uvjetima, zahtjev se odnosi na neosobne podatke. Ako davanje neosobnih podataka nije dovoljno za rješavanje izvanrednog stanja, mogu se zatražiti i osobni podaci i, ako je to moguće, staviti na raspolaganje u pseudonimiziranom obliku pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere njihove zaštite.

3.Ako su traženi podaci potrebni za ublažavanje ili potporu oporavku od izvanrednog stanja, tijelo koje je podnijelo zahtjev u skladu sa stavkom 1. djelujući na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, može zatražiti određene neosobne podatke bez kojih ne može ublažiti takvo stanje ili dati potporu oporavku od takvog stanja. Takvi se zahtjevi ne podnose mikropoduzećima i malim poduzećima.”;

8.u članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na aktivnosti koje tijela javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijela Unije provode u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom kaznenih djela ili prekršaja ili izvršavanjem kaznenih sankcija ili na carinsku ili poreznu upravu. Ovo poglavlje ne utječe na pravo Unije ili nacionalno pravo kojim se uređuju takve aktivnosti.”;

9.članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Kad zahtijeva podatke na temelju članka 15.a, tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije:”;

ii. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b) dokazuje da su ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva na temelju članka 15.a;

(c) objašnjava svrhu zahtjeva, namjenu traženih podataka, među ostalim, ako je to primjenjivo, koristi li ih treća strana u skladu sa stavkom 4. ovog članka, trajanje te uporabe i, ako je to relevantno, način na koji se obradom osobnih podataka odgovara na izvanredno stanje;”;

(b)    stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) razmjeran je izvanrednom stanju i propisno obrazložen s obzirom na granularnost i količinu traženih podataka te učestalost pristupa traženim podacima;”;

ii. točka (e) briše se;

(c)    stavci 5. i 6. brišu se;

10.članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 2. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ne dovodeći u pitanje posebne potrebe u pogledu dostupnosti podataka definirane u pravu Unije ili nacionalnom pravu, imatelj podataka može odbiti zahtjev za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju ovog poglavlja ili zatražiti njegovu izmjenu bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije pet radnih dana nakon primitka zahtjeva na temelju članka 15.a stavka 2. i bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju najkasnije 30 radnih dana nakon primitka zahtjeva na temelju članka 15.a stavka 3., na temelju bilo kojeg od sljedećih razloga:”;

(b)    stavak 5. briše se;

11.članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije koje primi podatke u skladu sa zahtjevom podnesenim na temelju članka 15.a:”;

(b) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Otkrivanje poslovnih tajni tijelu javnog sektora, Komisiji, Europskoj središnjoj banci ili tijelu Unije zahtijeva se samo u mjeri u kojoj je to nužno za postizanje svrhe zahtjeva na temelju članka 15.a. U tom slučaju imatelj podataka ili, ako nije riječ o istoj osobi, nositelj poslovne tajne identificira podatke koji su zaštićeni kao poslovne tajne, među ostalim i u relevantnim metapodacima. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije, prije otkrivanja poslovnih tajni, poduzimaju sve potrebne i primjerene tehničke i organizacijske mjere kako bi očuvali povjerljivost poslovnih tajni, što, prema potrebi, uključuje korištenje predložaka ugovornih odredaba, tehničkih standarda i primjenu kodeksa ponašanja.”;

12.članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Naknada za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju poglavlja V.

1. Imatelji podataka besplatno stavljaju na raspolaganje podatke koji su potrebni kako bi se odgovorilo na izvanredno stanje u skladu s člankom 15.a stavkom 2. Tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije koji su primili podatke odaju javno priznanje imatelju podataka ako to imatelj podataka zatraži.

2. Imatelj podataka ima pravo na poštenu naknadu za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju zahtjeva podnesenog u skladu s člankom 15.a stavkom 3. Takva naknada pokriva tehničke i organizacijske troškove nastale zbog ispunjavanja zahtjeva, uključujući, ako je to primjenjivo, troškove anonimizacije, pseudonimizacije, agregiranja i tehničke prilagodbe te razumnu maržu. Na zahtjev tijela javnog sektora, Komisije, Europske središnje banke ili tijela Unije imatelj podataka pruža informacije o osnovi za izračun troškova i razumne marže.

3. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, imatelj podataka koji je mikropoduzeće ili malo poduzeće može zatražiti naknadu za stavljanje podataka na raspolaganje kao odgovor na zahtjev na temelju članka 15.a stavka 2., u skladu s uvjetima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

4. Imatelji podataka nemaju pravo na naknadu za stavljanje podataka na raspolaganje na zahtjev na temelju članka 15.a stavka 3. ako je specifična zadaća koja se obavlja u javnom interesu izrada službene statistike i ako kupnja podataka nije dopuštena nacionalnim pravom. Države članice obavješćuju Komisiju ako kupnja podataka za izradu službene statistike nije dopuštena nacionalnim pravom.”;

13.članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a) naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Dijeljenje podataka pribavljenih u kontekstu izvanrednog stanja s istraživačkim organizacijama ili tijelima za statistiku”;

(b) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije namjerava prenijeti ili staviti na raspolaganje podatke na temelju stavka 1., o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje imatelja podataka od kojeg su podaci primljeni i pritom navodi:

(a)identitet i podatke za kontakt organizacije ili pojedinca koji primaju podatke;

(b)svrhu dostave podataka ili stavljanja podataka na raspolaganje;

(c)razdoblje u kojem će se podaci koristiti i tehničku zaštitu;

(d)poduzete organizacijske mjere, među ostalim i ako je riječ o osobnim podacima ili poslovnim tajnama.”;

14.ispred poglavlja VI. umeće se sljedeći članak 22.a:

„Članak 22.a

Pravo na podnošenje pritužbe

U slučaju spora koji se odnosi na zahtjev za podatke na temelju članka 15.a, uključujući odbijanje zahtjeva, izmjenu zahtjeva, visinu naknade ili prijenos podataka ili stavljanje podataka na raspolaganje, imatelj podataka, tijelo javnog sektora, Komisija, Europska središnja banka ili tijelo Unije mogu podnijeti pritužbu nadležnom tijelu, imenovanom u skladu s člankom 37., države članice u kojoj imatelj podataka ima poslovni nastan.”;

15.u članak 31. umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1a. Obveze utvrđene u poglavlju VI., uz iznimku članka 29., i u članku 34. ne primjenjuju se na usluge obrade podataka osim onih iz članka 30. stavka 1. ako je pružatelj usluga većinu značajki i funkcionalnosti usluge obrade podataka prilagodio posebnim potrebama klijenta, ako se pružanje takvih usluga temelji na ugovoru sklopljenom prije 12. rujna 2025. ili na taj datum.

Od pružatelja takvih usluga obrade podataka ne zahtijeva se da ponovno pregovara o ugovoru o pružanju tih usluga ili ga izmijeni prije njegova isteka ako je taj ugovor sklopljen prije 12. rujna 2025. ili na taj datum. Sve ugovorne odredbe sadržane u tom ugovoru koje su u suprotnosti s člankom 29. stavcima 1., 2. ili 3. smatraju se ništavnima.

1.b. Pružatelj usluge obrade podataka može u ugovor na određeno vrijeme uključiti odredbe o razmjernim sankcijama za prijevremeni raskid ugovora o pružanju usluga obrade podataka osim onih iz članka 30. stavka 1.

Ako je pružatelj usluge obrade podataka malo ili srednje poduzeće ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije, obveze utvrđene u poglavlju VI., uz iznimku članka 29., i u članku 34. ne primjenjuju se na usluge obrade podataka osim onih navedenih u članku 30. stavku 1. ako se pružanje takvih usluga temelji na ugovoru sklopljenom prije 12. rujna 2025. ili na taj datum.

Pružatelj usluge obrade podataka koji je malo ili srednje poduzeće ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije ne mora sklapati novi ili mijenjati ugovor o pružanju usluga obrade podataka osim onih iz članka 30. stavka 1. prije njegova isteka ako je taj ugovor sklopljen prije 12. rujna 2025. ili na taj datum. Sve ugovorne odredbe sadržane u tom ugovoru koje su u suprotnosti s člankom 29. stavcima 1., 2. ili 3. smatraju se ništavnima.”;

16.članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a) stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Pružatelji usluga obrade podataka, tijelo javnog sektora koje stavlja na raspolaganje podatke ili dokumente u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam poduzimaju sve prikladne tehničke, organizacijske i pravne mjere, uključujući ugovore, kako bi spriječili međunarodni pristup tijelâ vlasti i pristup tijelâ vlasti trećih zemalja neosobnim podacima koji se čuvaju u Uniji i međunarodni prijenos tijelima vlasti neosobnih podataka koji se čuvaju u Uniji ako bi takav prijenos odnosno pristup bili protivni pravu Unije ili nacionalnom pravu relevantne države članice, ne dovodeći u pitanje stavak 2. ili 3. 

2. Svaka odluka ili presuda suda treće zemlje i svaka odluka upravnog tijela treće zemlje kojom se od pružatelja usluga obrade podataka, tijela javnog sektora koje stavlja na raspolaganje podatke ili dokumente u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., fizičke ili pravne osobe kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja VII.c odjeljka 3., pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam zahtijeva da prenese neosobne podatke koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i koji se čuvaju u Uniji odnosno da omogući pristup takvim neosobnim podacima priznaje se ili je izvršiva na bilo koji način samo ako se temelji na međunarodnom sporazumu, kao što je ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći, koji je na snazi između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i Unije, ili bilo kojem takvom sporazumu između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i države članice.”;

(b) u stavku 3. prvom podstavku uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako ne postoji međunarodni sporazum kako je naveden u stavku 2., a pružatelj usluga obrade podataka, tijelo javnog sektora koje stavlja na raspolaganje podatke ili dokumente u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam adresat je odluke ili presude suda treće zemlje ili odluke upravnog tijela treće zemlje kojom se nalaže da se neosobni podaci koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i koji se čuvaju u Uniji prenesu odnosno da se omogući pristup takvim neosobnim podacima i ako bi postupanje u skladu s takvom odlukom ili presudom moglo dovesti adresata u sukob s pravom Unije ili s nacionalnim pravom relevantne države članice, ti se podaci prenose tom tijelu treće zemlje odnosno tom tijelu treće zemlje omogućuje se pristup tim podacima samo:”;

(c) stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4. Ako su uvjeti utvrđeni u stavku 2. ili 3. ispunjeni, pružatelj usluga obrade podataka, tijelo javnog sektora koje stavlja na raspolaganje podatke ili dokumente u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam kao odgovor na zahtjev dostavlja najmanju dopuštenu količinu podataka prema razumnom tumačenju tog zahtjeva od strane pružatelja ili relevantnog nacionalnog tijela ili relevantnog nacionalnog tijela vlasti iz stavka 3. drugog podstavka.

5. Pružatelj usluga obrade podataka, tijelo javnog sektora koje stavlja na raspolaganje podatke ili dokumente u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata u skladu s poglavljem VII.c odjeljkom 3., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam obavješćuju fizičku ili pravnu osobu na čija bi prava i interese moglo utjecati postojanje zahtjeva tijela treće zemlje za pristup njezinim podacima prije nego što postupi u skladu s tim zahtjevom, osim ako zahtjev služi za potrebe kaznenog progona i sve dok je to potrebno kako bi se očuvala učinkovitost kaznenog progona.”;

17.članak 36. briše se;

18.umeću se sljedeća poglavlja VII.a, VII.b i VII.c:

„POGLAVLJE VII.a

Usluge podatkovnog posredovanja

i organizacije za podatkovni altruizam”

Članak 32.a

Javni Unijini registri

1.Komisija vodi i redovito ažurira javne Unijine registre:

(a)priznatih pružatelja usluga podatkovnog posredovanja; i

(b)priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

2.Pružatelji usluga podatkovnog posredovanja registrirani u javnom Unijinu registru iz stavka 1. točke (a) mogu u pisanoj i usmenoj komunikaciji koristiti oznaku ‚pružatelj usluga podatkovnog posredovanja priznat u Uniji’ i zajednički logotip iz stavka 4.

(3)Organizacije za podatkovni altruizam registrirane u javnom Unijinu registru iz stavka 1. točke (b) mogu u pisanoj i usmenoj komunikaciji koristiti oznaku ‚organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji’ i zajednički logotip iz stavka 4.

4.Kako bi se osiguralo da se pružatelji usluga podatkovnog posredovanja priznati u Uniji lako prepoznatljivi u cijeloj Uniji, Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuje dizajn zajedničkog logotipa. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 46. stavka 1.a.

Članak 32.b

Nadležna tijela za registraciju pružatelja usluga podatkovnog posredovanja i organizacija za podatkovni altruizam

1.Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za primjenu i izvršavanje ovog poglavlja u skladu s člankom 37. stavkom 1.

2.Nadležna tijela uspostavljaju se tako da je zajamčena njihova nezavisnost od bilo kojeg priznatog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam.

Članak 32.c

Opći zahtjevi za registraciju priznatih pružatelja usluga podatkovnog posredovanja

Kako bi ispunio uvjete za registraciju u javni Unijin registar iz članka 32.a stavka 1. točke (a), pružatelj usluga podatkovnog posredovanja mora ispunjavati sve sljedeće zahtjeve:

(a)ne smije koristiti podatke za koje pruža usluge podatkovnog posredovanja u druge svrhe osim u svrhu njihova stavljanja na raspolaganje korisnicima podataka;

(b)podaci koje prikuplja o bilo kojoj aktivnosti fizičke ili pravne osobe za potrebe pružanja usluge podatkovnog posredovanja, uključujući datum, vrijeme i geolokaciju, trajanje aktivnosti te veze s drugim fizičkim ili pravnim osobama koje je uspostavila osoba koja se koristi uslugom podatkovnog posredovanja, koriste se samo za razvoj te usluge podatkovnog posredovanja; 

(c)ako imateljima podataka ili ispitanicima nudi dodatne alate i usluge u posebnu svrhu olakšavanja razmjene podataka, kao što su privremena pohrana, organizacija, konverzija, šifriranje, anonimizacija i pseudonimizacija, takvi alati i usluge koriste se isključivo na izričit zahtjev ili uz odobrenje imatelja podataka ili ispitanika; 

(d)ako pružatelji usluga podatkovnog posredovanja koji nisu mikropoduzeća ili mala poduzeća svojim klijentima nude usluge s dodanom vrijednošću osim usluga iz točke (c), moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

i.korisnik je izričito zatražio usluge s dodanom vrijednošću;

ii.podaci se ne koriste u druge svrhe osim u svrhu pružanja usluge s dodanom vrijednošću;

iii.usluge s dodanom vrijednošću nude se putem funkcionalno odvojenog subjekta;

iv.poduzetniku koji želi nuditi usluge s dodanom vrijednošću nije utvrđen status nadzornika pristupa na temelju članka 3. Uredbe (EU) 2022/1925;

v.komercijalni uvjeti, uključujući cijene, za pružanje usluga podatkovnog posredovanja imatelju ili korisniku podataka ne ovise o tome koristi li imatelj ili korisnik podataka usluge s dodanom vrijednošću koje pruža pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili povezani subjekt;

(e)pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji ispitanicima nudi usluge postupa u njihovu najboljem interesu kad im olakšava ostvarivanje njihovih prava, osobito informiranjem i, prema potrebi, savjetovanjem ispitanika na sažet, jasan, razumljiv i lako dostupan način o svrhama u koje korisnici podataka namjeravaju koristiti podatke i standardnim uvjetima povezanima s takvim svrhama prije nego što ispitanici daju privolu.

Članak 32.d

Opći zahtjevi za registraciju priznatih organizacija za podatkovni altruizam

Kako bi ispunila uvjete za registraciju u javni Unijin registar iz članka 32.a stavka 1. točke (b), organizacija za podatkovni altruizam mora:

(a)obavljati aktivnosti podatkovnog altruizma;

(b)biti pravna osoba osnovana na temelju nacionalnog prava radi ispunjavanja ciljeva od općeg interesa kako su utvrđeni u nacionalnom pravu, ako je to primjenjivo;

(c)djelovati na neprofitnoj osnovi i biti pravno neovisna o bilo kojem subjektu koji djeluje na profitnoj osnovi;

(d)obavljati aktivnosti podatkovnog altruizma putem strukture koja je funkcionalno odvojena od drugih aktivnosti koje obavlja.

Članak 32.e

Registracija

1.Pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 32.c može nadležnom tijelu iz članka 32.b u državi članici u kojoj ima glavni poslovni nastan podnijeti zahtjev za registraciju u javni Unijin registar priznatih pružatelja usluga podatkovnog posredovanja.

Organizacija za podatkovni altruizam koja ispunjava zahtjeve iz članka 32.d može nadležnom tijelu iz članka 32.b u državi članici u kojoj ima glavni poslovni nastan podnijeti zahtjev za registraciju u javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

2.Pružatelji usluga podatkovnog posredovanja i organizacije za podatkovni altruizam koji nemaju glavni poslovni nastan u Uniji imenuju pravnog zastupnika u jednoj od država članica. Pravni zastupnik je ovlašten da mu se nadležna tijela ili ispitanici i imatelji podataka obraćaju uz to ili umjesto toga što se obraćaju pružatelju usluga podatkovnog posredovanja ili organizaciji za podatkovni altruizam. Pravni zastupnik na zahtjev surađuje s nadležnim tijelom i cjelovito mu demonstrira mjere i odredbe koje su pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili organizacija za podatkovni altruizam uveli radi poštovanja ove Uredbe.

Smatra se da je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili organizacija za podatkovni altruizam u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi pravni zastupnik. Imenovanjem pravnog zastupnika ne dovode se u pitanje pravni postupci koji bi se mogli pokrenuti protiv pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili organizacije za podatkovni altruizam.

3.Nadležna tijela utvrđuju potrebne obrasce zahtjeva.

4.Ako je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja dostavio sve potrebne informacije na temelju stavka 3. ovog članka i ispunjava zahtjeve iz članka 32.c, nadležno tijelo u roku od 12 tjedana od primitka zahtjeva za registraciju donosi odluku o tome ispunjava li pružatelj usluga kriterije iz članka 32.c. Ako pružatelj ispunjava kriterije, nadležno tijelo dostavlja relevantne informacije Komisiji, koja registrira pružatelja u javni Unijin registar Unije kao priznatog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja.

Prvi podstavak primjenjuje se i ako je organizacija za podatkovni altruizam dostavila sve potrebne informacije u skladu sa stavkom 2. i ispunjava zahtjeve za registraciju iz članka 32.d.

Registracija u javni Unijin registar valjana je u svim državama članicama.

5.Nadležno tijelo može naplaćivati naknade za registraciju u skladu s nacionalnim pravom. Takve naknade moraju biti razmjerne i objektivne te se temeljiti na administrativnim troškovima povezanima s praćenjem sukladnosti. U slučaju malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, malih ili srednjih poduzeća te start-up poduzeća, nadležno tijelo može naplaćivati sniženu naknadu ili je se odreći.

6.Registrirani subjekti obavješćuju nadležno tijelo o svim naknadnim promjenama informacija dostavljenih tijekom postupka podnošenja zahtjeva ili ako prestanu obavljati aktivnosti podatkovnog posredovanja ili podatkovnog altruizma u Uniji.

7.Nadležno tijelo bez odgode i elektroničkim putem obavješćuje Komisiju o svakoj obavijesti poslanoj na temelju stavka 6. Komisija bez nepotrebne odgode ažurira javni Unijin registar.

Članak 32.f

Dužnosti priznatih organizacija za podatkovni altruizam

1.Priznate organizacije za podatkovni altruizam na jasan i lako razumljiv način obavješćuju ispitanike ili imatelje podataka prije obrade njihovih podataka o sljedećem:

(a) ciljevima od općeg interesa i, ako je primjenjivo, o specificiranoj, izričitoj i legitimnoj svrsi u koju će se osobni podaci obrađivati, a za koje korisniku podataka dopušta obradu njihovih podataka;

(b) lokaciji obrade i ciljevima od općeg interesa za koje dopušta bilo kakvu obradu koja se provodi u trećoj zemlji, ako obradu provodi priznata organizacija za podatkovni altruizam.

2.Priznate organizacije za podatkovni altruizam ne smiju koristiti podatke za druge ciljeve osim za one od općeg interesa za koje ispitanik ili imatelj podataka dopušta obradu. Priznata organizacija za podatkovni altruizam ne smije se služiti zavaravajućim marketinškim praksama kako bi došla do podataka.

3.Priznate organizacije za podatkovni altruizam imaju elektroničke načine za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje te za njihovo povlačenje.

4.Priznate organizacije za podatkovni altruizam bez odgode obavješćuju imatelje podataka u slučaju svakog neovlaštenog prijenosa neosobnih podataka koje su podijelili, neovlaštenog pristupa tim podacima ili njihove neovlaštene uporabe.

5.Ako priznate organizacije za podatkovni altruizam olakšavaju obradu podataka trećim stranama, među ostalim osiguravanjem alata za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje, one prema potrebi navode treću zemlju u kojoj se podaci namjeravaju koristiti.

Članak 32.g

Praćenje sukladnosti

1.Nadležna tijela iz članka 32.b na vlastitu inicijativu ili na zahtjev fizičke ili pravne osobe prate i nadziru ispunjavaju li priznati pružatelji usluga podatkovnog posredovanja i priznate organizacije za podatkovni altruizam zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju, među ostalim ispunjavaju li i dalje zahtjeve za registraciju utvrđene u njemu.

2.Nadležna tijela ovlaštena su zatražiti od priznatih pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznatih organizacija za podatkovni altruizam ili njihovih pravnih zastupnika sve informacije koje su potrebne za provjeru sukladnosti sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Svaki zahtjev za informacije mora biti razmjeran izvršenju te zadaće i opravdan.

3.Ako nadležno tijelo utvrdi da priznati pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam ne ispunjavaju jedan ili više zahtjeva iz ovog poglavlja, ono obavješćuje taj subjekt ili njegova pravnog zastupnika o tim nalazima i daje im mogućnost da se očituju u roku od 30 dana od primitka obavijesti.

4.Nadležno tijelo ovlašteno je zahtijevati prestanak nesukladnosti iz stavka 3. odmah ili u razumnom roku te poduzimati odgovarajuće i razmjerne mjere u cilju postizanja sukladnosti.

5.Ako priznati pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam ne ispunjavaju jedan ili više zahtjeva iz ovog poglavlja čak i nakon što su primili obavijest na temelju stavka 3., taj subjekt:

(a) gubi pravo na korištenje oznake iz članka 32.a u pisanoj i usmenoj komunikaciji;

(b) briše se iz javnog Unijina registra iz članka 32.a.

Nadležno tijelo objavljuje svaku odluku kojom se opoziva pravo na korištenje oznake kako je navedeno u prvom podstavku točki (a).

POGLAVLJE VII.b

Slobodan protok neosobnih podataka u Uniji

Članak 32.h

Zabrana zahtjeva u pogledu lokalizacije neosobnih podataka unutar Unije

1.Zabranjuju se zahtjevi u pogledu lokalizacije neosobnih podataka, osim ako su opravdani razlozima javne sigurnosti u skladu s načelom proporcionalnosti ili utvrđeni na temelju prava Unije.

2.Države članice u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 5., 6. i 7. Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća Komisiji odmah dostavljaju svaki nacrt akta kojim se uvodi novi ili mijenja postojeći zahtjev u pogledu lokalizacije podataka.

Poglavlje VII.c

Ponovna uporaba podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora

Odjeljak 1.:

Opće odredbe

Članak 32.i

Predmet i područje primjene

1.U ovom se poglavlju utvrđuje skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktična rješenja za olakšavanje ponovne uporabe: 

(a)postojećih podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući određene kategorije zaštićenih podataka; 

(b)postojećih podataka i dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja: 

i.djeluju u područjima iz poglavlja II. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća; 

ii.djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća; 

iii.djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća; ili 

iv.djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze pružanja javne usluge na temelju članka 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92; 

(c)    istraživačkih podataka u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 32.t;

2. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na: 

(a)podatke i dokumente kojih je isporuka izvan opsega javne zadaće dotičnih tijelâ javnog sektora kako je to definirano zakonom ili drugim obvezujućim pravilima u državi članici ili, ako takva pravila ne postoje, kako je to definirano u skladu s uobičajenom administrativnom praksom te države članice, pod uvjetom da je opseg javnih zadaća transparentan i podložan preispitivanju; 

(b)podatke i dokumente u posjedu javnih poduzeća: 

i.izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interesa, kako je to definirano zakonom ili drugim obvezujućim propisima države članice; 

ii.koji se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju i na koje se stoga, na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU, ne odnose pravila o javnoj nabavi; 

(c)podatke i dokumente, kao što su osjetljivi podaci, kojima pristup nije dopušten na temelju režimâ pristupa u državi članici zbog zaštite nacionalne sigurnosti (odnosno državne sigurnosti), obrane ili javne sigurnosti;

(d)podatke i dokumente u posjedu javnih radiotelevizija i njihovih društava kćeri te drugih tijela ili njihovih društava kćeri za obavljanje djelatnosti javne radiodifuzije.

3.Odjeljak 2. ovog poglavlja ne primjenjuje se na:

(a)podatke ili dokumente, kao što su osjetljivi podaci ili dokumenti, kojima pristup nije dopušten na temelju režimâ pristupa u državi članici, među ostalim zbog:

i.povjerljivosti statističkih podataka;  

ii.komercijalne povjerljivosti (uključujući poslovne ili profesionalne tajne ili tajne trgovačkog društva);  

(b)podatke ili dokumente kojima je pristup ograničen na temelju režimâ pristupa u državama članicama:

i.uključujući slučajeve u kojima građani ili pravni subjekti moraju dokazati poseban interes kako bi dobili pristup dokumentima;

ii.zbog zaštite osobnih podataka i dijelove podataka ili dokumenata kojima se može pristupiti na temelju tih režima koji sadržavaju osobne podatke čija je ponovna uporaba utvrđena zakonom kao neusklađena s pravom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka ili kao takva da narušava zaštitu privatnosti i integritet pojedinca, posebice u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom o zaštiti osobnih podataka; logotipove, grbove i oznake;

(c)podatke ili dokumente na koje prava intelektualnog vlasništva imaju treće strane; 

(d)podatke ili dokumente u posjedu kulturnih ustanova, osim knjižnica, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje i arhive;

(e)podatke ili dokumente u posjedu obrazovnih ustanova sekundarne razine i niže i, u slučaju svih drugih obrazovnih ustanova, podatke koji nisu navedeni u stavku 1. točki (c);

(f)podatke ili dokumente koji nisu navedeni u stavku 1. točki (c), a koji su u posjedu istraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja, uključujući organizacije osnovane radi prijenosa rezultata istraživanja;

(g)podatke ili dokumente kojima pristup nije dopušten ili kojima je pristup ograničen zbog zaštite informacija o zaštiti kritičnog subjekta ili kritične infrastrukture kako je definirano u članku 2. točkama 1. i 4. Direktive (EU) 2022/2557.

4.Odjeljak 3. ovog poglavlja ne primjenjuje se na:

(a)podatke i dokumente koji nisu određene kategorije zaštićenih podataka;

(b)podatke ili dokumente u posjedu javnih poduzeća;

(c)podatke ili dokumente u posjedu kulturnih i obrazovnih ustanova;

(d)podatke i dokumente obuhvaćene odjeljkom 2. ovog poglavlja.

5.Ovo poglavlje temelji se na Unijinim i nacionalnim režimima pristupa i ne dovodi ih u pitanje, osobito kad je riječ o odobravanju pristupa službenim dokumentima i njihovu otkrivanju.

6.Obveze određene u skladu s ovim poglavljem primjenjuju se samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, posebice Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Bernska konvencija), Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) i Ugovora o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.

7.Tijela javnog sektora ne smiju koristiti pravo stvaratelja baze podataka kako je utvrđeno u članku 7. stavku 1. Direktive 96/9/EZ da bi spriječila ponovnu uporabu podataka i dokumenata ili ograničila ponovnu uporabu više od ograničenja utvrđenih ovom Uredbom.

8.Ovim se poglavljem uređuje ponovna uporaba postojećih podataka i dokumenata u posjedu tijela javnog sektora i javnih poduzeća država članica, uključujući podatke i dokumente na koje se primjenjuje Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

9.Ovim poglavljem ne dovode se u pitanje pravo Unije i nacionalno pravo ni međunarodni sporazumi čije su stranke Unija ili države članice u pogledu zaštite kategorija podataka ili dokumenata iz članka 2. točke 54.

Članak 32.j

Nediskriminacija

1.Svi primjenjivi uvjeti za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata moraju biti nediskriminirajući, transparentni, razmjerni i objektivno opravdani s obzirom na kategorije podataka ili dokumenata i svrhe ponovne uporabe te prirodu podataka ili dokumenata čija je ponovna uporaba dopuštena. Ti se uvjeti ne smiju koristiti za ograničavanje tržišnog natjecanja. To se načelo jednako primjenjuje na usporedive kategorije ponovne uporabe, uključujući prekograničnu ponovnu uporabu. 

2.Ako tijelo javnog sektora ponovno rabi podatke ili dokumente kao ulazne elemente za svoje komercijalne djelatnosti koje su izvan opsega njegovih javnih zadaća, za isporuku podataka ili dokumenata za te aktivnosti vrijede iste naknade i ostali uvjeti koji vrijede za druge osobe s pravom ponovne uporabe.

Članak 32.k

Isključivi dogovori

1.Ponovna uporaba podataka ili dokumenata otvorena je za sve potencijalne sudionike na tržištu, čak i kad jedan ili više sudionika na tržištu već koriste proizvode s dodanom vrijednošću koji se temelje na tim podacima ili dokumentima. Zabranjuju se sporazumi ili drugi dogovori ili prakse koji se odnose na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata, a kojima je cilj ili učinak dodjela isključivih prava ili ograničavanje dostupnosti podataka ili dokumenata za ponovnu uporabu subjektima koji nisu stranke takvih sporazuma, dogovora ili praksi.

2.Odstupajući od stavka 1., ako je isključivo pravo potrebno radi pružanja usluge od općeg interesa, takvo se pravo može dodijeliti u mjeri potrebnoj za pružanje usluge ili isporuku proizvoda pod sljedećim uvjetima:

(a)isključivo pravo dodjeljuje se upravnim aktom ili ugovornim aranžmanom u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom te načelima transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije;

(b)sporazumi kojima se dodjeljuje isključivo pravo, uključujući razloge zbog kojih je potrebno dodijeliti takvo pravo, transparentni su i javno dostupni na internetu, u obliku koji je u skladu s relevantnim pravom Unije o javnoj nabavi i nacionalnim pravom;

(c)osim kad je riječ o isključivim pravima povezanima s digitalizacijom kulturnih izvora, valjanost razloga za dodjelu isključivih prava koji se odnose na podatke i dokumente obuhvaćene područjem primjene odjeljka 2. redovito se preispituje, a u svakom slučaju svake tri godine;

(d)isključivi dogovori sklopljeni 16. srpnja 2019. ili nakon tog datuma objavljuju se na internetu barem dva mjeseca prije nego što stupe na snagu. Konačni uvjeti takvih dogovora moraju biti transparentni i moraju se objaviti na internetu.

3.Odstupajući od stavka 1., ako se isključivo pravo odnosi na digitalizaciju kulturnih izvora, razdoblje isključivosti općenito ne smije biti dulje od 10 godina. Ako je to razdoblje dulje od 10 godina, njegovo trajanje mora biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom i preispitati se u jedanaestoj godini i, ako je to primjenjivo, svakih sedam godina nakon toga.

4.U slučaju isključivog prava iz stavka 3. dotičnom tijelu javnog sektora osigurava se besplatan primjerak digitaliziranih kulturnih izvora kao dio tih dogovora. Taj primjerak dostupan je za ponovnu uporabu nakon isteka razdoblja isključivosti.

5.Za određene kategorije zaštićenih podataka trajanje isključivog prava na ponovnu uporabu podataka ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Ako je sklopljen ugovor, trajanje ugovora mora biti jednako trajanju isključivog prava.

6.Sporazumi ili drugi dogovori ili prakse kojima se izričito ne dodjeljuje isključivo pravo, ali čiji je cilj ili za koje se može razumno očekivati da će dovesti do toga da se subjektima koji nisu treća osoba koja sudjeluje u dogovoru ograniči dostupnost podataka i dokumenata obuhvaćenih područjem primjene odjeljka 2. za ponovnu uporabu, moraju se objaviti na internetu barem dva mjeseca prije nego što počnu proizvoditi učinke. Učinci takvih pravnih ili praktičnih dogovora o dostupnosti podataka za ponovnu uporabu podliježu redovitim preispitivanjima i u svakom se slučaju preispituju svake tri godine. Konačni uvjeti takvih dogovora moraju biti transparentni i moraju se objaviti na internetu.

7.Za postojeće isključive dogovore primjenjuje se sljedeće:

(a)isključivi dogovori o podacima i dokumentima obuhvaćenima područjem primjene odjeljka 2. koji su postojali 17. srpnja 2013. i ne ispunjavaju uvjete za iznimke utvrđene u stavcima 2. i 3. te koje su sklopila tijela javnog sektora prestaju istekom ugovora, a u svakom slučaju najkasnije 18. srpnja 2043.

(b)isključivi dogovori o podacima i dokumentima obuhvaćenima područjem primjene odjeljka 2. koji su postojali 16. srpnja 2019. i koji ne ispunjavaju uvjete za iznimke utvrđene u stavcima 2. i 3. te koje su sklopila javna poduzeća prestaju istekom ugovora, a u svakom slučaju najkasnije 17. srpnja 2049.

Članak 32.l

Opća načela u vezi s naplatom

1.Sve naknade utvrđene u odjeljku 2. ili odjeljku 3. moraju biti transparentne, nediskriminirajuće, razmjerne i objektivno opravdane te ne smiju ograničavati tržišno natjecanje.

2.U slučaju standardnih naknada za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata svi primjenjivi uvjeti i stvarni iznos tih naknada, uključujući osnovu za izračun takvih naknada, utvrđuju se unaprijed i objavljuju elektroničkim putem ako je to moguće i primjereno.

3.U slučaju naknada za ponovnu uporabu koje nisu one iz stavka 1. čimbenici koji su uzeti u obzir u izračunu tih naknada moraju se navesti unaprijed. Imatelj predmetnih podataka ili dokumenata na zahtjev navodi i način na koji su te naknade bile izračunane u vezi s određenim zahtjevom za ponovnu uporabu.

4.Tijela javnog sektora osiguravaju da se sve naknade mogu platiti i na internetu putem široko dostupnih prekograničnih platnih usluga, bez diskriminacije prema mjestu poslovnog nastana pružatelja platnih usluga, mjestu izdavanja platnog instrumenta ili lokaciji računa za plaćanje u Uniji. 

Članak 32.m

Informacije o pravnim sredstvima

Tijela javnog sektora osiguravaju da se podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata informira o dostupnim pravnim sredstvima u vezi s odlukama ili praksama koje na njih utječu.

Odjeljak 2.:

Ponovna uporaba otvorenih podataka javnih uprava

Pododjeljak 1. Područje primjene i opća načela

Članak 32.n

Opće načelo ponovne uporabe otvorenih podataka javnih uprava

1.Podaci ili dokumenti obuhvaćeni područjem primjene ovog odjeljka mogu se ponovno uporabiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe u skladu s odjeljkom 1. i odjeljkom 2. pododjeljkom 3.

2.Podaci ili dokumenti za koje knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi imaju prava intelektualnog vlasništva i podaci ili dokumenti u posjedu javnih poduzeća mogu se ponovno uporabiti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe u skladu s odjeljkom 1. i odjeljkom 2. pododjeljkom 3 ako je ponovna uporaba takvih podataka ili dokumenata dopuštena.

Pododjeljak 2.

Zahtjevi za ponovnu uporabu

Članak 32.o

Obrada zahtjeva za ponovnu uporabu

1.Tijela javnog sektora obrađuju, elektroničkim putem ako je to moguće i primjereno, zahtjeve za ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima utvrđenima za obradu zahtjevâ za pristup podacima ili dokumentima. 

2.Ako nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno stavljanje na raspolaganje podataka ili dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva podatke ili dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. Taj se rok može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim slučajevima podnositelja zahtjeva obavješćuje se što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od tri tjedna od početnog zahtjeva, da je potrebno više vremena za obradu zahtjeva i o razlozima za to. 

3.U slučaju negativne odluke tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva razloge odbijanja na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili odredaba ove Uredbe, posebno članka 32.i stavka 2. točaka od (a) do (c) i članka 32.i stavka 3. točaka od (a) do (d) ili članka 32.n (odjeljak o općem načelu za ODD). Ako se negativna odluka temelji na članku 32.i stavku 3. točki (d), tijelo javnog sektora navodi upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi nisu dužni navesti takvo upućivanje.

4.Pravna sredstva uključuju mogućnost preispitivanja koje provodi nepristrano tijelo za preispitivanje s odgovarajućim stručnim znanjem, kao što je nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje, relevantno tijelo za pristup podacima ili dokumentima, nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili nacionalno pravosudno tijelo čije su odluke obvezujuće za predmetno tijelo javnog sektora. 

5.Za potrebe ovog članka države članice utvrđuju praktične aranžmane radi olakšavanja djelotvorne ponovne uporabe podataka ili dokumenata. Ti aranžmani osobito mogu obuhvaćati načine davanja odgovarajućih informacija o pravima utvrđenima ovom Uredbom te davanje odgovarajuće pomoći i smjernica.

6.Ovaj se članak ne primjenjuje na sljedeće subjekte:

(a)javna poduzeća; 

(b)obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. 

Pododjeljak 3.

Uvjeti za ponovnu uporabu

Članak 32.p

Dostupni formati

1.Ne dovodeći u pitanje pododjeljak 5., tijela javnog sektora i javna poduzeća stavljaju na raspolaganje svoje podatke ili dokumente u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, ako je to moguće i primjereno, elektroničkim putem u formatima koji su otvoreni, strojno čitljivi, pristupačni, pronalazivi i ponovno uporabljivi, zajedno s njihovim metapodacima. I format i metapodaci moraju, ako je to moguće, biti u skladu s formalnim otvorenim standardima. 

2.Države članice potiču tijela javnog sektora i javna poduzeća da proizvode i stavljaju na raspolaganje podatke ili dokumente obuhvaćene područjem primjene ovog odjeljka u skladu s načelom „integrirane i zadane otvorenosti”. 

3.Stavak 1. ne podrazumijeva obvezu tijela javnog sektora da radi ispunjavanja zahtjevâ iz tog stavka stvore ili prilagode podatke ili dokumente ili stave na raspolaganje izvatke ako bi to uključivalo nerazmjeran napor koji nadilazi jednostavnu radnju. 

4.Tijela javnog sektora nisu obvezna nastaviti s izradom i pohranom određene vrste podataka ili dokumenata s ciljem da takve podatke ili dokumente ponovno uporabi organizacija privatnog ili javnog sektora.

5.Tijela javnog sektora dinamičke podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja putem odgovarajućih API-ja i, prema potrebi, tako da se mogu skupno preuzimati. 

6.Ako bi stavljanje na raspolaganje za ponovnu uporabu dinamičkih podataka odmah nakon prikupljanja, kako je navedeno u stavku 5., premašilo financijske i tehničke kapacitete tijela javnog sektora i stoga iziskivalo nerazmjeran napor, navedeni dinamički podaci stavljaju se na raspolaganje za ponovnu uporabu u roku ili s privremenim tehničkim ograničenjima kojima se nepotrebno ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog i društvenog potencijala. 

7.Stavci od 1. do 6. primjenjuju se na postojeće podatke ili dokumente u posjedu javnih poduzeća koji su dostupni za ponovnu uporabu. 

8.Visokovrijedni skupovi podataka, kako su navedeni u skladu s člankom 32.v stavkom 1., stavljaju se na raspolaganje za ponovnu uporabu u strojno čitljivom formatu, putem odgovarajućih API-ja i, prema potrebi, tako da se mogu skupno preuzimati. 

Članak 32.q

Načela naplate za otvorene podatke javnih uprava

1.Ponovna uporaba podataka ili dokumenata obuhvaćenih područjem primjene ovog odjeljka je besplatna. Međutim, tijelu javnog sektora koje posjeduje podatke može se dopustiti nadoknada graničnih troškova nastalih zbog reprodukcije, davanja i diseminiranja dokumenata, kao i zbog anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće subjekte:

(a)tijela javnog sektora koja moraju ostvarivati prihod da pokriju znatan dio svojih troškova povezanih s obavljanjem svojih javnih zadaća;

(b)knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje i arhive;

(c)javna poduzeća.

3.Države članice na internetu objavljuju popis tijela javnog sektora iz stavka 2. točke (a).

4.U slučajevima iz stavka 2. točaka (a) i (c) ukupne naknade izračunavaju se prema objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima. Te kriterije utvrđuju države članice. Ukupni prihod od isporuke podataka i dokumenata i dopuštanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije, diseminacije i pohrane, zajedno s razumnim povratom ulaganja, i, ako je to primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija. Naknade se izračunavaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima.

5.Kad naknade zaračunavaju tijela javnog sektora iz stavka 2. točke (b), ukupni prihod od isporuke podataka i dokumenata i dopuštanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije, pohrane podataka, diseminacije, očuvanja i prava na otpis i, ako je to primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Naknade se izračunavaju u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na ta tijela javnog sektora. 

6.Tijela javnog sektora mogu odrediti naknade za ponovnu uporabu podataka i dokumenata vrlo velikim poduzećima koje su veće od naknada predviđenih u stavcima 1., 4. i 5. Sve takve naknade moraju biti razmjerne i temeljiti se na objektivnim kriterijima, uzimajući u obzir gospodarsku moć ili sposobnost subjekta da pribavi podatke, uključujući posebice utvrđeni status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925. Uz elemente navedene u stavku 1. ovog članka, takve naknade mogu obuhvaćati troškove prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije, diseminacije i pohrane podataka te, prema potrebi, troškove anonimizacije ili mjera za zaštitu povjerljivosti podataka ili dokumenata, zajedno s razumnim povratom ulaganja.

7.Za korisnika je besplatna ponovna uporaba sljedećeg:

(a)u skladu s člankom 32.v stavcima 3., 4. i 5., visokovrijednih skupova podataka, kako su navedeni u skladu sa stavkom 1. tog članka;

(b)istraživačkih podataka iz članka 32.i stavka 1. točke (c).

Članak 32.r

Standardne dozvole

1.Ponovna uporaba podataka ili dokumenata ne podliježe uvjetima, osim ako su takvi uvjeti objektivni, razmjerni, nediskriminirajući i opravdani razlozima povezanima s ciljem od javnog interesa. 

2.Ako ponovna uporaba podliježe uvjetima, njima se ne smije nepotrebno ograničavati mogućnosti ponovne uporabe i ne smiju se iskoristiti za ograničavanje tržišnog natjecanja. 

3.U državama članicama u kojima se koriste dozvole tijela javnog sektora osiguravaju da su standardne dozvole za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata javnog sektora, koje se mogu prilagoditi određenim zahtjevima za dozvole, dostupne u digitalnom obliku i da se mogu elektronički obrađivati.

4.Tijela javnog sektora mogu utvrditi posebne uvjete za ponovnu uporabu podataka i dokumenata za vrlo velika poduzeća. Takvi uvjeti moraju biti razmjerni i trebali bi se temeljiti na objektivnim kriterijima. Utvrđuju se uzimajući u obzir gospodarsku moć ili sposobnost subjekta da pribavi podatke, uključujući posebice utvrđeni status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925.

Članak 32.s

Praktična rješenja

1.Države članice osiguravaju praktična rješenja koja olakšavaju traženje podataka ili dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu, kao što su popisi izvora glavnih podataka ili dokumenata s odgovarajućim metapodacima, koja su dostupna na internetu ako je to moguće i primjereno, i u strojno čitljivom formatu, te portale koji su povezani s popisima izvora. Ako je to moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje podataka ili dokumenata, posebno omogućivanjem grupiranja metapodataka na razini Unije.

Države članice potiču i tijela javnog sektora da osiguraju praktična rješenja koja olakšavaju očuvanje podataka ili dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu. 

2.Države članice u suradnji s Komisijom nastavljaju raditi na pojednostavnjenju pristupa skupovima podataka, osobito korištenjem jedinstvene pristupne točke i postupnim stavljanjem na raspolaganje odgovarajućih skupova podataka u posjedu tijela javnog sektora kad je riječ o podacima ili dokumentima na koje se primjenjuje ovaj odjeljak, kao i podacima u posjedu institucija Unije, u formatima koji su pristupačni, lako pronalazivi i ponovno uporabljivi elektroničkim putem. 

Pododjeljak 4.

Istraživački podaci

Članak 32.t

Istraživački podaci

1.Države članice podupiru dostupnost istraživačkih podataka donošenjem nacionalnih politika i odgovarajućih mjera kojima je cilj da istraživački podaci financirani javnim sredstvima budu slobodno dostupni („politika otvorenog pristupa”), u skladu s načelom zadane otvorenosti i načelima FAIR. U tom se kontekstu u obzir uzimaju pitanja koja se odnose na prava intelektualnog vlasništva, zaštitu osobnih podataka i povjerljivost te sigurnost i legitimne komercijalne interese u skladu s načelom „otvoreno koliko je to moguće, zatvoreno koliko je to potrebno”. Te se politike otvorenog pristupa primjenjuju na istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. 

2.Ne dovodeći u pitanje članak 32.n stavak 3. točku (d), istraživački podaci mogu se ponovno uporabiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe u skladu s odjeljkom 1. i odjeljkom 2. pododjeljkom 3. ako su financirani javnim sredstvima i ako su ih istraživači, istraživačke organizacije ili organizacije koje financiraju istraživanja već stavili na raspolaganje javnosti putem institucijskog ili tematskog repozitorija. U tom se kontekstu u obzir uzimaju legitimni komercijalni interesi, aktivnosti prijenosa znanja i postojeća prava intelektualnog vlasništva.

Pododjeljak 5.

Visokovrijedni skupovi podataka

Članak 32.u

Tematske kategorije visokovrijednih skupova podataka

1.Tematske kategorije visokovrijednih skupova podataka utvrđene su u Prilogu I. 

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 45. stavkom 2.a radi izmjene Priloga I. dodavanjem novih tematskih kategorija visokovrijednih skupova podataka u skladu s tehnološkim i tržišnim kretanjima. 

Članak 32.v

Posebni visokovrijedni skupovi podataka i modaliteti objavljivanja i ponovne uporabe

1.Komisija donosi provedbene akte o utvrđivanju popisa posebnih visokovrijednih skupova podataka koji pripadaju kategorijama utvrđenima u Prilogu I. i koji su u posjedu tijela javnog sektora i javnih poduzeća među podacima ili dokumentima na koje se primjenjuje ovaj odjeljak.

Takvi visokovrijedni skupovi podataka su:

(a)dostupni besplatno u skladu sa stavcima 3., 4. i 5.;

(b)strojno čitljivi;

(c)dostupni putem API-ja; i

(d)prema potrebi, pripremljeni za skupno preuzimanje.

U tim provedbenim aktima mogu se navesti modaliteti objavljivanja i ponovne uporabe visokovrijednih skupova podataka. Takvi modaliteti moraju biti usklađeni s otvorenim standardnim dozvolama.

Modaliteti mogu obuhvaćati uvjete primjenjive na ponovnu uporabu, formate podataka i metapodataka te tehničke dogovore za diseminaciju. Ulaganja država članica u pristupe otvorenih podataka, kao što su ulaganja u razvoj i uvođenje određenih standarda, uzimaju se u obzir i važu u odnosu na moguće koristi od uključivanja na popis.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

2.Utvrđivanje posebnih visokovrijednih skupova podataka na temelju stavka 1. temelji se na procjeni njihova potencijala da:

(a)stvaraju važne društveno-gospodarske koristi ili koristi za okoliš i inovativnih usluga;

(b)budu od koristi velikom broju korisnika, osobito MSP-ova; i

(c)pomažu u ostvarivanju prihoda; i

(d)se kombiniraju s drugim skupovima podataka.

U svrhu utvrđivanja takvih posebnih visokovrijednih skupova podataka Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, provodi procjenu učinka i osigurava komplementarnost s postojećim pravnim aktima, kao što je Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća, s obzirom na ponovnu uporabu podataka ili dokumenata. Ta procjena učinka uključuje analizu troškova i koristi i analizu pitanja bi li besplatno stavljanje na raspolaganje visokovrijednih skupova podataka znatno utjecalo na proračun tijela javnog sektora koja moraju ostvarivati prihod da pokriju znatan dio svojih troškova povezanih s obavljanjem svojih javnih zadaća. Kad je riječ o visokovrijednim skupovima podataka u posjedu javnih poduzeća, u procjeni učinka posebno se razmatra uloga tih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju.

3.Odstupajući od stavka 1. drugog podstavka točke (a), provedbenim aktima iz tog stavka utvrđuje se da se besplatna dostupnost visokovrijednih skupova podataka ne odnosi na posebne visokovrijedne skupove podataka u posjedu javnih poduzeća ako bi to dovelo do narušavanja tržišnog natjecanja na relevantnim tržištima.

4.Obveza stavljanja visokovrijednih skupova podataka na besplatno raspolaganje na temelju stavka 1. podstavka 2. točke (a) ne primjenjuje se na knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje i arhive.

5.Države članice mogu tijela javnog sektora koja moraju ostvarivati prihod da pokriju znatan dio svojih troškova povezanih s obavljanjem svojih javnih zadaća izuzeti iz zahtjeva da stavljaju na raspolaganje visokovrijedne skupove podataka besplatno najviše dvije godine od stupanja na snagu relevantnog provedbenog akta donesenog u skladu sa stavkom 1 ako bi to besplatno stavljanje na raspolaganje znatno utjecalo na njihov proračun.

Odjeljak 3.:

Ponovna uporaba određenih kategorija zaštićenih podataka u posjedu tijela javnog sektora

Članak 32.w

Uvjeti za ponovnu uporabu

1.Tijela javnog sektora koja su na temelju nacionalnog prava nadležna za odobravanje ili odbijanje pristupa za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata koji pripadaju određenim kategorijama zaštićenih podataka javno objavljuju uvjete za dopuštanje takve ponovne uporabe i postupak za traženje ponovne uporabe putem jedinstvene informacijske točke iz članka 32.aa. U odobravanju ili odbijanju pristupa za ponovnu uporabu mogu im pomagati nadležna tijela iz članka 32.z stavka 1.

Države članice osiguravaju da tijela javnog sektora budu opremljena resursima potrebnima da ispune zahtjeve iz ovog članka i članka 32.x.

2.Ponovna uporaba podataka ili dokumenata ne smije utjecati na zaštićenu prirodu tih podataka ili dokumenata i dopuštena je samo:

(a)uz poštovanje prava intelektualnog vlasništva;

(b)ako se podaci koji se smatraju povjerljivima u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom o poslovnoj ili statističkoj povjerljivosti ne otkrivaju kao rezultat dopuštanja ponovne uporabe, osim ako je takva ponovna uporaba dopuštena na temelju privole ispitanika ili dopuštenja imatelja podataka u skladu sa stavkom 5.;

(c) u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

3.Kako bi se očuvala zaštićena priroda iz stavka 2., tijela javnog sektora mogu utvrditi sljedeće zahtjeve:

(a)da pristup za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata odobravaju samo ako je tijelo javnog sektora ili nadležno tijelo, slijedom zahtjeva za ponovnu uporabu, osiguralo da su ti podaci ili dokumenti:

i.anonimizirani, u slučaju osobnih podataka;

ii.predmet drugih načina pripreme osobnih podataka;

iii.izmijenjeni, agregirani ili obrađeni bilo kojom drugom metodom kontrole otkrivanja podataka, u slučaju poslovno povjerljivih informacija, uključujući poslovne tajne ili sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva;

(b)da se pristup podacima ili dokumentima i njihova ponovna uporaba izvode na daljinu u sigurnom okruženju za obradu koje osigurava ili nadzire tijelo javnog sektora;

(c)da se pristup podacima ili dokumentima i njihova ponovna uporaba izvode u fizičkim prostorima u kojima se nalazi sigurno okruženje za obradu u skladu s visokim sigurnosnim standardima, pod uvjetom da se pristup na daljinu ne može dopustiti bez ugrožavanja prava i interesa trećih strana.

U slučaju da je ponovna uporaba dopuštena u skladu s prvim podstavkom točkom (a) podtočkom i., ponovna uporaba podataka ili dokumenata podliježe pravilima o otvorenim podacima javnih uprava utvrđenima u odjeljku 2. Time se ne dovodi u pitanje članak 32.y, koji ima prednost u spornim slučajevima.

U slučaju da je ponovna uporaba dopuštena u skladu s prvim podstavkom točkama (b) i (c), tijela javnog sektora propisuju uvjete kojima se čuva cjelovitost funkcioniranja tehničkih sustava korištenog sigurnog okruženja za obradu.

4.Tijelo javnog sektora zadržava pravo provjere postupka, sredstava i svih rezultata obrade podataka ili dokumenata koju je obavila osoba s pravom ponovne uporabe radi očuvanja cjelovitosti zaštite podataka ili dokumenata. Zadržava i pravo zabrane korištenja rezultata koji sadržavaju informacije koje ugrožavaju prava i interese trećih strana. Odluka o zabrani korištenja rezultata mora biti razumljiva i transparentna osobi s pravom ponovne uporabe.

Osim ako su nacionalnim pravom propisane posebne zaštitne mjere za primjenjive obveze povjerljivosti koje se odnose na ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka, tijelo javnog sektora uvjetuje ponovnu uporabu podataka ili dokumenata danih u skladu sa stavkom 3. time da osoba s pravom ponovne uporabe mora poštovati obvezu povjerljivosti kojom se zabranjuje otkrivanje bilo kakvih informacija koje ugrožavaju prava i interese trećih strana i koje je ponovni korisnik možda pribavio unatoč uspostavljenim zaštitnim mjerama. U slučaju neovlaštene ponovne uporabe neosobnih podataka osoba s pravom ponovne uporabe bez odgode, prema potrebi uz pomoć tijela javnog sektora, obavješćuje pravne ili fizičke osobe na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.

5.Ako se ponovna uporaba podataka ili dokumenata ne može dopustiti u skladu sa stavcima 3. i 4., ponovna uporaba moguća je samo:

(a)s privolom ispitanika ako ne postoji druga pravna osnova osim privole za prijenos podataka na temelju Uredbe (EU) 2016/679;   

(b)s dopuštenjem imatelja podataka na čija prava i interese takva ponovna uporaba može utjecati.

Tijelo javnog sektora poduzima što može, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom i ako ga to neće nerazmjerno opteretiti, da pomogne potencijalnim osobama s pravom ponovne uporabe u dobivanju privole ispitanika ili dopuštenja imatelja podataka na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.   

Pri pružanju takve pomoći tijelu javnog sektora mogu pomagati nadležna tijela iz članka 32.z. 

Članak 32.x

Zahtjevi za prijenose neosobnih podataka trećim zemljama koje obavljaju osobe s pravom ponovne uporabe

1.Ako osobe s pravom ponovne uporabe namjerava u treću zemlju prenijeti određene kategorije zaštićenih neosobnih podataka, u trenutku podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu takvih podataka obavješćuje tijelo javnog sektora o svojoj namjeri prijenosa takvih podataka i svrsi takvog prijenosa. U slučaju ponovne uporabe na temelju dopuštenja imatelja osobe s pravom ponovne uporabe, prema potrebi uz pomoć tijela javnog sektora, o toj namjeri, svrsi i odgovarajućim zaštitnim mjerama obavješćuje pravnu osobu na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati. Tijelo javnog sektora ne dopušta ponovnu uporabu osim ako fizička ili pravna osoba da dopuštenje za prijenos.

2.Tijela javnog sektora prenose neosobne povjerljive podatke ili podatke zaštićene pravima intelektualnog vlasništva osobi s pravom ponovne uporabe koja namjerava prenijeti te podatke u treću zemlju koja nije zemlja određena u skladu sa stavkom 7. samo ako se ta osoba ugovorom obveže:

(a)ispuniti obveze određene u skladu s pravima intelektualnog vlasništva i pravom Unije ili nacionalnim pravom o poslovnoj ili statističkoj povjerljivosti čak i nakon prijenosa podataka u treću zemlju:

(b)prihvatiti nadležnost sudova države članice u kojoj se nalazi tijelo javnog sektora koje prenosi podatke u pogledu svih sporova povezanih s poštovanjem prava intelektualnog vlasništva i prava Unije ili nacionalnog prava o poslovnoj ili statističkoj povjerljivosti.

3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju ogledne ugovorne klauzule za ispunjavanje obveza iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

4.Tijela javnog sektora, prema potrebi i u okviru svojih mogućnosti, pružaju smjernice i pomoć osobama s pravom ponovne uporabe u ispunjavanju obveza iz stavka 2.

5.Ako je to opravdano zbog znatnog broja zahtjeva diljem Unije u vezi s ponovnom uporabom neosobnih podataka u određenim trećim zemljama, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se izjavljuje da pravni, nadzorni i provedbeni aranžmani treće zemlje:

(a)osiguravaju zaštitu intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni na način koji je u osnovi jednakovrijedan zaštiti koja se osigurava pravom Unije;

(b)učinkovito se primjenjuju i provode; i

(c)osiguravaju učinkovitu sudsku zaštitu.

6.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 46. stavka 2.

7.U posebnim zakonodavnim aktima Unije može se utvrditi da se određene kategorije neosobnih podataka u posjedu tijelâ javnog sektora smatraju vrlo osjetljivima za potrebe ovog članka ako bi se njihovim prijenosom u treće zemlje mogli ugroziti ciljevi javne politike Unije, kao što su sigurnost i javno zdravlje, ili ako bi njihov prijenos u treće zemlje mogao dovesti do rizika od ponovne identifikacije neosobnih anonimiziranih podataka. Ako se takav akt donese, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 45. kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem posebnih uvjeta primjenjivih na prijenose takvih podataka u treće zemlje.

Ako se to zahtijeva posebnim zakonodavnim aktom Unije iz prvog podstavka, takvi posebni uvjeti mogu obuhvaćati uvjete za prijenos ili relevantne tehničke aranžmane, ograničenja ponovne uporabe podataka u trećim zemljama ili kategorija osoba koje imaju pravo prenositi takve podatke trećim zemljama ili, u iznimnim slučajevima, ograničenja prijenosa podataka trećim zemljama.

Osoba s pravom ponovne uporabe neosobnih podataka može prenijeti podatke samo u one treće zemlje za koje su ispunjeni zahtjevi iz stavaka 2., 4. i 5. 

Članak 32.y

Naknade

1.Tijela javnog sektora koja dopuštaju ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka mogu naplaćivati naknade za dopuštanje ponovne uporabe takvih podataka.

2.Ako tijela javnog sektora naplaćuju naknade, ona poduzimaju mjere za poticanje ponovne uporabe određenih kategorija zaštićenih podataka u nekomercijalne svrhe, npr. znanstvena istraživanja, i za poticanjestart-up poduzeća, MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u skladu s pravilima Unije o državnim potporama na ponovnu uporabu. U tom pogledu tijela javnog sektora podatke mogu staviti na raspolaganje i za sniženu naknadu ili bez naknade, posebice start-up poduzećima, MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, civilnom društvu te istraživačkim i obrazovnim ustanovama. Tijela javnog sektora u tu svrhu mogu utvrditi popis kategorija osoba s pravom ponovne uporabe kojima se podaci stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu za sniženu naknadu ili bez naknade. Taj se popis objavljuje, zajedno s kriterijima prema kojima je utvrđen.

3.Sve naknade temelje se na troškovima provedbe postupka sa zahtjevima za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka i ograničene su na nužne troškove povezane s:

(a)reprodukcijom, davanjem i diseminacijom podataka;

(b)stjecanjem prava;

(c)anonimizacijom ili drugim oblicima pripreme osobnih podatka i poslovno povjerljivih podataka kako je propisano u članku 32.w stavku 3. [uvjeti za ponovnu uporabu];

(d)održavanjem sigurnog okruženja za obradu;

(e)stjecanjem prava na dopuštanje ponovne uporabe trećim stranama izvan javnog sektora u skladu s ovim odjeljkom; i pomaganjem osobama s pravom ponovne uporabe u traženju privole ispitanika i dopuštenja imatelja podataka na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.

4.Kriterije i metodologiju za izračun naknada utvrđuju države članice i oni se objavljuju. Tijelo javnog sektora objavljuje opis glavnih kategorija troškova i pravila za raspodjelu troškova.

5.Tijela javnog sektora mogu vrlo velikim poduzećima naplaćivati naknade koje su veće od dopuštenih u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir gospodarsku moć ili sposobnost subjekta da pribavi podatke, uključujući posebice utvrđeni status nadzornika pristupa na temelju Uredbe (EU) 2022/1925. Sve takve izračunane naknade moraju biti razmjerne. Uz elemente navedene u stavku 3. ovog članka, one mogu obuhvaćati troškove prikupljanja i izrade podataka, zajedno s razumnim povratom ulaganja.

Članak 32.z

Nadležna tijela

1.Za potrebe provedbe zadaća iz ovog članka svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela u skladu s člankom 37. stavkom 1., koja mogu biti nadležna za određene sektore, ali koja skupa moraju obuhvaćati sve sektore, kako bi pružala pomoć tijelima javnog sektora koja odobravaju ili odbijaju pristup za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka. Države članice mogu osnovati jedno ili više novih nadležnih tijela ili iskoristiti postojeća tijela javnog sektora ili unutarnje službe tijela javnog sektora koje ispunjavaju uvjete utvrđene u ovom odjeljku.

2.Nadležna tijela može se ovlastiti za odobravanje pristupa za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom kojim je uređeno odobravanje takvog pristupa. Pri odobravanju ili odbijanju pristupa za ponovnu uporabu na ta se nadležna tijela primjenjuju članci 32.k, 32.w, 32.x, 32.y i 32.ab.

3.Nadležna tijela moraju raspolagati odgovarajućim pravnim, financijskim, tehničkim i ljudskim resursima za obavljanje zadaća koje su im povjerene, među ostalim tehničkim znanjem potrebnim da mogu postupati u skladu s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se odnosi na režime pristupa za kategorije zaštićenih podataka iz članka 2. stavka 54.

4.Pomoć iz stavka 1. obuhvaća, prema potrebi:

(a)pružanje tehničke potpore stavljanjem na raspolaganje sigurnog okruženja za obradu u kojem se omogućuje pristup za ponovnu uporabu podataka ili dokumenata;

(b)smjernice i tehničku potporu o tome kako najbolje strukturirati i pohranjivati podatke kako bi ti podaci ili dokumenti bili lako dostupni;

(c)tehničku potporu za anonimizaciju, pseudonimizaciju i najsuvremenije metode za zaštitu privatnosti, ne samo osobnih podataka nego i poslovno povjerljivih informacija, uključujući poslovne tajne ili sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva;

(d)pomoć tijelima javnog sektora, prema potrebi, u pomaganju osobama s pravom ponovne uporabe pri traženju privole za ponovnu uporabu od ispitanika ili dopuštenja od imatelja podataka u skladu s njihovim izričitim odlukama, među ostalim o nadležnosti u okviru koje se namjerava provesti obrada podataka, te pomaganje tijelima javnog sektora u uspostavi tehničkih mehanizama koji omogućuju slanje zahtjevâ ponovnih korisnika za privolu ili dopuštenje, ako je to izvedivo u praksi;

(e)pomoć tijelima javnog sektora u procjeni primjerenosti ugovornih obveza koje je osoba s pravom ponovne uporabe preuzela u skladu s člankom 32.x stavkom 2.

Članak 32.aa

Jedinstvena informacijska točka

1.Svaka država članica imenuje jedinstvenu informacijsku točku. Ta točka stavlja na raspolaganje lako dostupne informacije o primjeni članaka 32.w, 32.x i 32.y. 

2.Jedinstvena informacijska točka nadležna je za primanje upita ili zahtjeva za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka i prenosi ih, po mogućnosti i ako je primjereno automatiziranim putem, nadležnim tijelima javnog sektora ili, prema potrebi, nadležnim tijelima iz članka 32.z stavka 1.

3.Jedinstvena informacijska točka može obuhvaćati odvojen, pojednostavnjen i dobro dokumentiran informacijski kanal za MSP-ove, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, start-up poduzeća i istraživačke ustanove namijenjen za njihove potrebe i kapacitete u pogledu podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 2. stavka 54.

4.Jedinstvena informacijska točka elektroničkim putem stavlja na raspolaganje pretraživi popis izvora koji sadržava pregled svih dostupnih izvora dokumenata, uključujući, prema potrebi, izvore dokumenata koji su dostupni putem sektorskih, regionalnih ili lokalnih informacijskih točaka, s relevantnim informacijama koje opisuju dostupne podatke ili dokumente, uključujući barem format i veličinu podataka te uvjete za njihovu ponovnu uporabu.

5.Komisija uspostavlja europsku jedinstvenu pristupnu točku s pretraživim elektroničkim registrom podataka ili dokumenata dostupnih putem nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka i dodatnim informacijama o načinu na koji se podaci mogu zatražiti putem tih nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka.

Članak 32.ab

Postupak sa zahtjevima za ponovnu uporabu

1.Nadležna tijela javnog sektora ili nadležna tijela iz članka 32.z stavka 1. donose odluku o zahtjevu za ponovnu uporabu određenih kategorija zaštićenih podataka u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva, osim ako su u skladu s nacionalnim pravom utvrđeni kraći rokovi.

2.U slučaju iznimno opsežnih i složenih zahtjeva za ponovnu uporabu taj rok od dva mjeseca može se produljiti za najviše 30 dana. U takvim slučajevima nadležna tijela javnog sektora ili nadležna tijela iz članka 32.z stavka 1. što prije obavješćuju podnositelja zahtjeva o tome da je za provedbu postupka potrebno više vremena i o razlozima za kašnjenje.

3.Svaka fizička ili pravna osoba na koju odluka iz stavka 1. izravno utječe ima pravo na djelotvornu pravnu zaštitu u državi članici u kojoj se nalazi relevantno tijelo. Takvo pravo na pravnu zaštitu utvrđuje se u nacionalnom pravu i uključuje mogućnost preispitivanja koje provodi nepristrano tijelo s odgovarajućim stručnim znanjem, kao što je nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje, relevantno tijelo za pristup dokumentima, nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili nacionalno pravosudno tijelo, čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora ili nadležno tijelo.”;

19.članak 38. zamjenjuje se sljedećim:

1.„Ne dovodeći u pitanje nijedno drugo pravno sredstvo u upravnom ili sudskom postupku, fizičke i pravne osobe imaju pravo podnijeti pritužbu, pojedinačno ili, prema potrebi, kolektivno:

(a)relevantnom nadležnom tijelu u državi članici njihova uobičajenog boravišta, mjesta rada ili poslovnog nastana ako smatraju da su njihova prava iz ove Uredbe povrijeđena;

(b)relevantnom nadležnom tijelu za registraciju usluga podatkovnog posredovanja ili relevantnom nadležnom tijelu za registraciju organizacija za podatkovni altruizam za sve stvari izričito obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe protiv priznatog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam.

2.Koordinator podataka na zahtjev dostavlja fizičkim i pravnim osobama sve informacije potrebne za podnošenje pritužbi odgovarajućem nadležnom tijelu.

3.Nadležno tijelo kojem je podnesena pritužba obavješćuje podnositelja pritužbe, u skladu s nacionalnim pravom, o:

(a)tijeku postupka i donesenoj odluci; i

(b)pravnim lijekovima utvrđenima u članku 39.”;

20.u članku 40. umeće se stavak 6.:

„6. Ovaj se članak ne primjenjuje na poglavlje VII.c.”;

21.iza članka 41. umeće se sljedeći naslov:

„POGLAVLJE IX.a

Europski odbor za inovacije u području podataka”;

22.umeće se sljedeći članak 41.a:

„Članak 41.a

Europski odbor za inovacije u području podataka

1.Europski odbor za inovacije u području podataka osniva se kako bi savjetovao Komisiju i pomagao joj u koordinaciji provedbe ove Uredbe te kao forum za raspravljanje o razvoju europskog podatkovnog gospodarstva i podatkovnih politika.

2.Sastoji se barem od predstavnika država članica nadležnih za pitanja povezana s podacima, tijela nadležnih za provedbu poglavlja II., III., V., VII.a i VII.c ove Uredbe, Europskog odbora za zaštitu podataka, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ENISA-e, izaslanika EU-a za MSP-ove ili predstavnika kojeg imenuje mreža izaslanika za MSP-ove. Komisija može odlučiti dodati dodatne kategorije članova. Pri imenovanju pojedinačnih stručnjaka Komisija nastoji postići rodnu i geografsku ravnotežu među članovima skupine.

3.Komisija odlučuje o sastavu različitih struktura u kojima će Odbor ispunjavati svoje zadaće.

4.Sastancima Europskog odbora za inovacije u području podataka predsjeda Komisija.”;

23.članak 42. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 42.

Uloga EDIB-a

1.EDIB podupire dosljednu primjenu ove Uredbe:

(a)kao forum za strateške rasprave o podatkovnim politikama, upravljanju podacima, međunarodnim tokovima podataka i međusektorskim kretanjima bitnima za europsko podatkovno gospodarstvo;

(b)savjetovanjem i pomaganjem Komisiji u vezi s razvojem dosljedne prakse nadležnih tijela u izvršavanju poglavlja II., III., V., VII., VII.a i VII.c;

(c)olakšavanjem suradnje među nadležnim tijelima izgradnjom kapaciteta i razmjenom informacija;

(d)poticanjem razmjene iskustava i primjera dobre prakse među državama članicama u području ponovne uporabe informacija javnog sektora u suradnji s drugim relevantnim upravljačkim tijelima.”; 

24.članak 45. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. stavka 7., članka 32.u stavka 2. i članka 33. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. stavka 7., članka 32.u stavka 2. i članka 33. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Delegirani akt donesen na temelju članka 29. stavka 7., članka 32.u stavka 2. ili članka 33. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca nakon što ih se obavijesti o tom aktu ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; 

25.članak 46. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1a. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

26.članak 49. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi: 

i.i. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija do 12. rujna 2028. provodi evaluaciju poglavlja II., III., IV., V., VI., VII. i VIII. i podnosi izvješće o svojim glavnim nalazima Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Tom se evaluacijom posebno ocjenjuje sljedeće:”;

ii. točka (m) zamjenjuje se sljedećim:

„(m) učinak ove Uredbe na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s obzirom na njihovu inovacijsku sposobnost i dostupnost usluga obrade podataka za korisnike u Uniji te opterećenje u vezi s ispunjavanjem novih obveza.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a: 

„2a. Komisija do [datum = stupanje na snagu plus pet godina] provodi evaluaciju poglavlja VII.a, VII.b i VII.c ove Uredbe i podnosi izvješće o svojim glavnim nalazima Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

U tom se izvješću posebno ocjenjuju:

(a)stanje registracija usluga podatkovnog posredovanja i vrsta usluga koje nude;

(b)vrsta registriranih organizacija za podatkovni altruizam i pregled ciljeva od općeg interesa za koje se podaci dijele radi utvrđivanja jasnih kriterija u tom pogledu;

(c)područje primjene te socijalni i gospodarski učinak poglavlja VII.c odjeljka 2., uključujući:

(d)opseg povećanja ponovne uporabe dokumenata javnog sektora na koje se primjenjuje poglavlje VII.c odjeljak 2., posebno od strane MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(e)učinak visokovrijednih skupova podataka;

(f)interakcija između pravila o zaštiti podataka i mogućnosti ponovne uporabe;

(g)države članice dostavljaju Komisiji informacije potrebne za pripremu tog izvješća.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: 

„5. Na temelju izvješća iz stavaka 1., 2. i 2.a Komisija može, prema potrebi, podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću radi izmjene ove Uredbe.”; 

27.dodaje se Prilog I. kako je utvrđen u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1724

U tablici u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1724 unos „Pokretanje, vođenje i zatvaranje poduzeća” zamjenjuje se sljedećim:

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka)

Uredba (EU) 2016/679 mijenja se kako slijedi:

1. članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 1. dodaju se sljedeće rečenice:

„Informacije koje se odnose na pojedinca nisu nužno osobni podaci za svaku drugu osobu ili subjekt samo zato što drugi subjekt može identificirati tog pojedinca. Informacije nisu osobne za određeni subjekt ako taj subjekt ne može identificirati pojedinca na kojeg se informacije odnose, uzimajući u obzir sredstva za koja je razumno vjerojatno da će ih taj subjekt upotrijebiti. Takve informacije ne postaju osobne za taj subjekt samo zato što potencijalni kasniji primatelj ima sredstva za koja je razumno vjerojatno da će se upotrijebiti za identifikaciju pojedinca na kojeg se informacije odnose.”

(b)dodaju se sljedeće točke:

„32. ‚terminalna oprema’ znači terminalna oprema kako je utvrđena u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/63/EZ;

33. za ‚elektroničke komunikacijske mreže’ primjenjuje se definicija iz članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2018/1972;

34. ‚internetski preglednik’ znači internetski preglednik kako je definiran u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2022/1925;

35. ‚medijska usluga’ znači medijska usluga kako je definirana u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2024/1083;

36. ‚pružatelj medijskih usluga’ znači pružatelj medijskih usluga kako je definiran u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) 2024/1083;

37. ‚internetsko sučelje’ znači internetsko sučelje kako je definirano u članku 3. točki (m) Uredbe (EU) 2022/2065;

38. ‚znanstveno istraživanje’ znači svako istraživanje koje može podupirati i inovacije, kao što su tehnološki razvoj i demonstracije. Te aktivnosti doprinose postojećim znanstvenim spoznajama ili primjenjuju postojeće znanje na nove načine, provode se s ciljem da povećaju opće znanje i dobrobit društva i u skladu su s etičkim standardima u relevantnom području istraživanja. To ne isključuje mogućnost da cilj istraživanja bude i ostvarivanje komercijalnog interesa.”;

2.Članak 5. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe smatra se, u skladu s člankom 89. stavkom 1., usklađenom s prvotnim svrhama, neovisno o uvjetima iz članka 6. stavka 4. ove Uredbe („ograničavanje svrhe”);”;

3.članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaju se sljedeće točke:

„(k) obrada se provodi u kontekstu razvoja i rada UI sustava kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/1689 ili UI modela, podložno uvjetima iz stavka 5.

(l) obrada biometrijskih podataka nužna je u svrhu potvrđivanja identiteta ispitanika (provjera) kad su biometrijski podaci ili sredstva potrebna za provjeru pod isključivom kontrolom ispitanika.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak:

„5. Za obradu iz stavka 2. točke (k) primjenjuju se primjerene organizacijske i tehničke mjere kako bi se izbjeglo prikupljanje ili druga obrada posebnih kategorija osobnih podataka. Ako unatoč primjeni takvih mjera voditelj obrade ustanovi posebne kategorije osobnih podataka u skupovima podataka koji se koriste za treniranje, testiranje ili validaciju UI sustava ili UI modela ili u njima, voditelj obrade uklanja takve podatke. Ako uklanjanje tih podataka zahtijeva nerazmjeran napor, voditelj obrade u svakom slučaju djelotvorno i bez nepotrebne odgode štiti takve podatke od upotrebe za generiranje izlaznih podataka, od otkrivanja ili stavljanja na raspolaganje trećim stranama na drugi način.”;

4.u članku 12. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Za informacije koje se daju u skladu s člancima 13. i 14. i svu komunikaciju i radnje poduzete na temelju članaka od 15. do 22. i članka 34. ne naplaćuje se naknada. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zato što se učestalo ponavljaju ili, za zahtjeve na temelju članka 15., zato što ispitanik zloupotrebljava prava dodijeljena ovom Uredbom koristeći ga u svrhe koje nisu zaštita svojih podataka, voditelj obrade može:

(a)naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove davanja informacija ili obavijesti ili postupanja po zahtjevu; ili

(b)odbiti postupiti po zahtjevu.

Teret dokazivanja da je zahtjev očito neutemeljen ili da postoji opravdanja sumnja da je pretjeran je na voditelju obrade.”;

5.u članku 13. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se ako su osobni podaci prikupljeni u kontekstu jasnog i ograničenog odnosa između ispitanika i voditelja obrade koji provodi aktivnost koja nije podatkovno intenzivna te ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da ispitanik već ima informacije iz stavka 1. točaka (a) i (c), osim ako voditelj obrade prenosi podatke drugim primateljima ili kategorijama primatelja, prenosi podatke trećoj zemlji, provodi automatizirano donošenje odluka, uključujući izradu profila, iz članka 22. stavka 1. ili ako je vjerojatno da će obrada prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika u smislu članka 35.”;

6.u članku 13. dodaje se stavak 5.:

„5. Ako se obrada obavlja u svrhe znanstvenog istraživanja, a davanje informacija iz stavaka 1., 2. i 3. pokaže se nemogućim ili bi uključivalo nerazmjeran napor ovisno o uvjetima i zaštitnim mjerama iz članka 89. stavka 1. ili ako je vjerojatno da obveza iz stavka 1. ovog članka može onemogućiti ili ozbiljno ugroziti postizanje ciljeva te obrade, voditelj obrade ne mora dati informacije iz stavaka 1., 2. i 3. U takvim slučajevima voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanikâ, među ostalim stavljanjem informacija na raspolaganje javnosti.”;

7.u članku 22. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Odluka koja proizvodi pravne učinke za ispitanika ili na sličan način bitno na njega utječe može se temeljiti isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, samo ako ta odluka ispunjava sljedeće uvjete:

(a) nužna je za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka bez obzira na to bi li se odluka mogla donijeti na drugi način, a ne isključivo automatiziranim sredstvima;

(b) dopuštena je pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade te koje također propisuje odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika; ili

(c)temelji se na izričitoj privoli ispitanika.”;

8.članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučaju povrede osobnih podataka koja će vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca voditelj obrade bez nepotrebne odgode i, ako je izvedivo, najkasnije 96 sati nakon što je to saznao, izvješćuje nadzorno tijelo nadležno u skladu s člancima 55. i 56. o povredi osobnih podataka putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555. Ako to ne učini unutar 96 sati, nadzornom tijelu daje i obrazloženje kašnjenja.”

(b)dodaje se sljedeći stavak:

„1a. Do uspostave jedinstvene ulazne točke na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555 voditelji obrade nastavljaju izravno izvješćivati nadležno nadzorno tijelo o povredama osobnih podataka u skladu s člancima 55. i 56.”

(c)dodaju se sljedeći stavci:

„6. Odbor priprema i dostavlja Komisiji prijedlog zajedničkog predloška za izvješćivanje nadležnog nadzornog tijela o povredi osobnih podataka iz stavka 1. te popis okolnosti u kojima će povreda osobnih podataka vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca. Prijedlog se podnosi Komisiji u roku od [Ured za publikacije, datum = devet mjeseci od početka primjene ove Uredbe]. Komisija ga nakon pomnog razmatranja prema potrebi preispituje i ovlaštena ga je donijeti provedbenim aktom u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim u članku 93. stavku 2.

7. Predložak i popis iz stavka 6. preispituju se najmanje svake tri godine i prema potrebi ažuriraju. Odbor Komisiji pravodobno dostavlja svoju procjenu i moguće prijedloge za ažuriranja. Komisija nakon pomnog razmatranja preispituje prijedloge i ovlaštena je za donošenje eventualnih ažuriranja u skladu s postupkom iz stavka 6.”;

9.članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 4., 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„4. Odbor priprema i dostavlja Komisiji prijedlog popisa vrsta postupaka obrade na koje se primjenjuje zahtjev za procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu sa stavkom 1.

5. Odbor priprema i dostavlja Komisiji prijedlog popisa vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka.

6. Odbor priprema i dostavlja Komisiji prijedlog zajedničkog predloška i zajedničke metodologije za provedbu procjena učinka na zaštitu podataka.”

(b)umeću se sljedeći stavci:

„6.a Prijedlozi popisa iz stavaka 4. i 5. te predloška i metodologije iz stavka 6. podnose se Komisiji u roku od [Ured za publikacije: datum = devet mjeseci od početka primjene ove Uredbe]. Komisija ih nakon pomnog razmatranja prema potrebi preispituje i ovlaštena ih je donijeti provedbenim aktom u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim u članku 93. stavku 2.

6.b Popisi te predložak i metodologija iz stavka 6.a preispituju se najmanje svake tri godine i prema potrebi ažuriraju. Odbor Komisiji pravodobno dostavlja svoju procjenu i moguće prijedloge za ažuriranja. Komisija nakon pomnog razmatranja preispituje prijedloge i ovlaštena je za donošenje eventualnih ažuriranja u skladu s postupkom iz stavka 6.a.

6.c Popisi vrsta postupaka obrade na koje se primjenjuje zahtjev za procjenu učinka na zaštitu podataka i vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka koje su uspostavila i objavila nadzorna tijela ostaju valjani dok Komisija ne donese provedbeni akt iz stavka 6.a.”;

10.Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 41.a

1.Komisija može donijeti provedbene akte kako bi utvrdila načine i kriterije za određivanje čine li podaci dobiveni pseudonimizacijom i dalje osobne podatke za određene subjekte.

2.Za potrebe stavka 1. Komisija:

(a)procjenjuje stanje dostupnih tehnika; 

(b)izrađuje kriterije i/ili kategorije za voditelje obrade i primatelje radi procjene rizika od reidentifikacije s obzirom na tipične primatelje podataka.

3.Primjena načina i kriterija iz provedbenog akta može se koristiti kao element za dokazivanje da nije moguće reidentificirati ispitanike na temelju podataka.

4.Komisija u pripremu provedbenih akata intenzivno uključuje Europski odbor za zaštitu podataka. Europski odbor za zaštitu podataka daje mišljenje o nacrtima provedbenih akata u roku od osam tjedana od primitka nacrta od Komisije.

5.Provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 93. stavka 3.”;

11.u članku 57. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (k) briše se;

12.u članku 64. stavku 1. točka (a) briše se;

13.u članku 70. stavku 1. točka (h) briše se;

14.u članku 70. stavku 1. umeću se sljedeće točke:

„(ha) priprema i dostavlja Komisiji prijedlog popisa vrsta postupaka obrade na koje se primjenjuje zahtjev za procjenu učinka na zaštitu podataka i onih za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka, u skladu s člankom 35.;

(hb) priprema i dostavlja Komisiji prijedlog zajedničkog predloška i zajedničke metodologije za provedbu procjena učinka na zaštitu podataka, u skladu s člankom 35.;

(hc) priprema i dostavlja Komisiji prijedlog zajedničkog predloška za izvješćivanje nadležnog nadzornog tijela o povredi osobnih podataka te popis okolnosti u kojima će povreda osobnih podataka vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca u skladu s člankom 33.”;

15.iza članka 88. dodaju se sljedeći članci:

„Članak 88.a

Obrada osobnih podataka na terminalnoj opremi fizičkih osoba

1.Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe dopušteno je samo ako je ta osoba dala svoju privolu u skladu s ovom Uredbom.

2.Stavkom 1. ne sprečavaju se pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe na temelju prava Unije ili prava države članice u smislu i ovisno o uvjetima iz članka 6. radi zaštite ciljeva iz članka 23. stavka 1.

3.Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe bez privole i naknadna obrada zakoniti su u mjeri u kojoj su potrebni za bilo što od sljedećeg: 

(a)izvršavanje prijenosa elektroničke komunikacije putem elektroničke komunikacijske mreže; 

(b)pružanje usluge koju je ispitanik izričito zatražio;

(c)stvaranje agregiranih informacija o korištenju internetske usluge radi mjerenja publike takve usluge, pod uvjetom da voditelj obrade te internetske usluge to mjerenje provodi isključivo za vlastitu potrebe;

(d)održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti usluge koju pruža voditelj obrade i koju je zatražio ispitanik ili terminalne opreme koja se koristi za pružanje takve usluge. 

4.Ako se pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe temelji na privoli, primjenjuje se sljedeće:

(a)ispitanik mora moći na jednostavan i razumljiv način odbiti zahtjeve za privolu jednim klikom na gumb ili na istovjetan način; 

(b)ako ispitanik da privolu, voditelj obrade ne smije poslati novi zahtjev za privolu u istu svrhu u razdoblju u kojem se voditelj obrade može zakonito osloniti na privolu ispitanika;

(c)ako ispitanik odbije zahtjev za privolu, voditelj obrade ne smije poslati novi zahtjev za privolu u istu svrhu u razdoblju od najmanje šest mjeseci.

Ovaj se stavak primjenjuje i na naknadnu obradu osobnih podataka na temelju privole.

5.Ovaj se članak primjenjuje od [Ured za publikacije: unijeti datum = šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 88.b

Automatizirani i strojno čitljivi pokazatelji odluka ispitanika o obradi osobnih podataka na terminalnoj opremi fizičkih osoba

1.Voditelji obrade osiguravaju da njihova internetska sučelja omogućuju ispitanicima da:

(a)daju privolu na automatizirane i strojno čitljive načine, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za privolu utvrđeni u ovoj Uredbi; 

(b)odbiju zahtjev za privolu i ostvare pravo na prigovor u skladu s člankom 21. stavkom 2. na automatizirane i strojno čitljive načine.

2.Voditelji obrade poštuju odluke ispitanika u skladu sa stavkom 1.

3.Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na voditelje obrade koji su pružatelji medijskih usluga kad pružaju medijsku uslugu.

4.Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 1025/2012 traži od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju da izrade norme za tumačenje strojno čitljivih pokazatelja odluka ispitanika.

Internetska sučelja voditelja obrade koja su sukladna s usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije smatraju se sukladnima sa zahtjevima obuhvaćenima tim normama ili njihovim dijelovima, utvrđenima u stavku 1.

5.Stavci 1. i 2. primjenjuju se od [Ured za publikacije, unijeti datum = 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

6.Pružatelji internetskih preglednika koji nisu MSP-ovi osiguravaju tehnička sredstva koja ispitanicima omogućuju davanje privole i odbijanje zahtjeva za privolu te ostvarivanje prava na prigovor u skladu s člankom 21. stavkom 2. na automatizirane i strojno čitljive načine iz stavka 1. ovog članka, kako je primjenjivo u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka.

7.Stavak 6. primjenjuje se od [Ured za publikacije, unijeti datum = 48 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 88.c

Obrada u kontekstu razvoja i rada umjetne inteligencije

Ako je obrada osobnih podataka nužna za interese voditelja obrade u kontekstu razvoja i rada UI sustava kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/1689 ili UI modela, takva se obrada prema potrebi može provoditi zbog legitimnih interesa u smislu članka 6. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2016/679, osim ako se drugim propisima Unije ili nacionalnim propisima izričito zahtijeva privola i ako te interese nadmašuju interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika zbog kojih je potrebno zaštititi osobne podatke, naročito ako je ispitanik dijete.

Za svaku takvu obradu primjenjuju se primjerene organizacijske, tehničke i zaštitne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, kao što je osiguravanje poštovanja načela smanjenja količine podataka u fazi biranja izvora te treniranja i testiranja UI sustava ili UI modela, zaštita od neotkrivanja podataka koji su ostali u UI sustavu ili UI modelu radi veće transparentnosti za ispitanike i davanje ispitanicima bezuvjetnog prava na prigovor na obradu njihovih osobnih podataka.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1725 (EUDPR)

Uredba (EU) 2018/1725 mijenja se kako slijedi:

1.članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 1. dodaju se sljedeće rečenice:

„Informacije koje se odnose na pojedinca nisu nužno osobni podaci za svaku drugu osobu ili subjekt samo zato što drugi subjekt može identificirati tog pojedinca. Informacije nisu osobne za određeni subjekt ako taj subjekt ne može identificirati pojedinca na kojeg se informacije odnose, uzimajući u obzir sredstva za koja je razumno vjerojatno da će ih taj subjekt upotrijebiti. Takve informacije ne postaju osobne za taj subjekt samo zato što potencijalni kasniji primatelj ima sredstva za koja je razumno vjerojatno da će se upotrijebiti za identifikaciju pojedinca na kojeg se informacije odnose.”

(b)točka 25. zamjenjuje se sljedećim:

„25. za ‚elektroničke komunikacijske mreže’ primjenjuje se definicija iz članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2018/1972;”

(c)dodaju se sljedeće točke:

„27. ‚mobilna aplikacija’ znači mobilna aplikacija kako je definirana u članku 3. stavku 2. Direktive (EU) 2016/2102;

28. ‚internetsko sučelje’ znači internetsko sučelje kako je definirano u članku 3. točki (m) Uredbe (EU) 2022/2065;

29. ‚znanstveno istraživanje’ znači svako istraživanje koje može podupirati i inovacije, kao što su tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti. Te aktivnosti doprinose postojećim znanstvenim spoznajama ili primjenjuju postojeće znanje na nove načine, provode se s ciljem da povećaju opće znanje i dobrobit društva i u skladu su s etičkim standardima u relevantnom području istraživanja. To ne isključuje mogućnost da cilj istraživanja bude i ostvarivanje komercijalnog interesa.”;

2.Članak 4. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe smatra se, u skladu s člankom 13., usklađenom s prvotnim svrhama, neovisno o uvjetima iz članka 6. ove Uredbe („ograničavanje svrhe”);”

3.članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaju se sljedeće točke:

„(k) obrada se provodi u kontekstu razvoja i rada UI sustava kako je definiran u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2024/1689 ili UI modela, podložno uvjetima iz stavka 4. .

(l) obrada biometrijskih podataka nužna je u svrhu potvrđivanja identiteta ispitanika (provjera) kad su biometrijski podaci ili sredstva potrebna za provjeru pod isključivom kontrolom ispitanika.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Za obradu iz stavka 2. točke (k) primjenjuju se primjerene organizacijske i tehničke mjere kako bi se izbjeglo prikupljanje ili druga obrada posebnih kategorija osobnih podataka. Ako unatoč primjeni takvih mjera voditelj obrade ustanovi posebne kategorije osobnih podataka u skupovima podataka koji se koriste za treniranje, testiranje ili validaciju UI sustava ili UI modela ili u njima, voditelj obrade uklanja takve podatke. Ako uklanjanje tih podataka zahtijeva nerazmjeran napor, voditelj obrade u svakom slučaju djelotvorno i bez nepotrebne odgode štiti takve podatke od korištenja za generiranje izlaznih podataka i otkrivanja ili stavljanja na raspolaganje trećim stranama na drugi način.”;

4.u članku 14. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Za informacije koje se daju u skladu s člancima 15. i 16. i svu komunikaciju i radnje poduzete na temelju članaka od 17. do 24. i članka 35. ne naplaćuje se naknada. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zato što se učestalo ponavljaju ili, za zahtjeve na temelju članka 17., zato što ispitanik zloupotrebljava prava dodijeljena ovom Uredbom koristeći ga u svrhe koje nisu zaštita svojih podataka, voditelj obrade može odbiti postupiti po zahtjevu. Teret dokazivanja da je zahtjev očito neutemeljen ili da postoji opravdanja sumnja da je pretjeran je na voditelju obrade.”;

5.u članku 15. dodaje se novi stavak 5.:

„5. Ako se obrada obavlja u svrhe znanstvenog istraživanja, a davanje informacija iz stavaka 1., 2. i 3. pokaže se nemogućim ili bi uključivalo nerazmjeran napor ovisno o uvjetima i zaštitnim mjerama iz članka 13. ili ako je vjerojatno da obveza iz stavka 1. ovog članka može onemogućiti ili ozbiljno ugroziti postizanje ciljeva te obrade, voditelj obrade ne mora dati informacije iz stavaka 1., 2. i 3. U takvim slučajevima voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanikâ, među ostalim stavljanjem informacija na raspolaganje javnosti.”;

6.u članku 24. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Odluka koja proizvodi pravne učinke za ispitanika ili na sličan način bitno na njega utječe može se temeljiti isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, samo ako ta odluka ispunjava sljedeće uvjete:

(a)nužna je za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka bez obzira na to bi li se odluka mogla donijeti na drugi način, a ne isključivo automatiziranim sredstvima;

(b)dopuštena je pravom Unije kojem podliježe voditelj obrade te koje također propisuje odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika; ili

(c)temelji se na izričitoj privoli ispitanika.”;

7.u članku 34. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučaju povrede osobnih podataka koja će vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca voditelj obrade bez nepotrebne odgode i, ako je izvedivo, najkasnije 96 sati nakon saznanja izvješćuje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o povredi osobnih podataka. Ako to ne učini unutar 96 sati, nadzornom tijelu daje i obrazloženje kašnjenja.”;

8.u članku 37. dodaju se sljedeći stavci:

„2. Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe dopušteno je samo ako je ta osoba dala svoju privolu u skladu s ovom Uredbom.

3. Stavkom 1. ne sprečavaju se pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe na temelju prava Unije u smislu i ovisno o uvjetima iz članka 5., radi zaštite ciljeva iz članka 25. stavka 1.

4. Pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe bez privole i naknadna obrada zakoniti su u mjeri u kojoj su potrebni za bilo što od sljedećeg:

(a) izvršavanje prijenosa elektroničke komunikacije putem elektroničke komunikacijske mreže; 

(b) pružanje usluge koju je ispitanik izričito zatražio;

(c) stvaranje agregiranih informacija o korištenju internetske usluge radi mjerenja publike takve usluge, pod uvjetom da voditelj obrade te internetske usluge to mjerenje provodi isključivo za vlastite potrebe;

(d) održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti usluge koju pruža voditelj obrade i koju zahtijeva ispitanik ili terminalne opreme koja se koristi za pružanje takve usluge. 

5. Ako se pohranjivanje osobnih podataka ili dobivanje pristupa već pohranjenim osobnim podacima na terminalnoj opremi fizičke osobe temelji na privoli, primjenjuje se sljedeće:

(a) ispitanik mora moći na jednostavan i razumljiv način odbiti zahtjeve za privolu jednim klikom na gumb ili na istovjetan način; 

(b) ako ispitanik da privolu, voditelj obrade ne smije poslati novi zahtjev za privolu u istu svrhu u razdoblju u kojem se voditelj obrade može zakonito osloniti na privolu ispitanika;

(c) ako ispitanik odbije zahtjev za privolu, voditelj obrade ne smije poslati novi zahtjev za privolu u istu svrhu u razdoblju od najmanje šest mjeseci.

Ovaj se stavak primjenjuje i na naknadnu obradu osobnih podataka na temelju privole.

6. Ovaj se članak primjenjuje od [Ured za publikacije, unijeti datum = šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

7. Voditelji obrade osiguravaju da njihova internetska sučelja omogućuju ispitanicima da:

(a) daje privolu na automatizirane i strojno čitljive načine, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za privolu utvrđeni u ovoj Uredbi;

(b) odbiju zahtjev za privolu na automatizirane i strojno čitljive načine.

8. Voditelji obrade poštuju odluke ispitanika u skladu sa stavkom 7.

9. Internetska sučelja voditelja obrade koja su sukladna s usklađenim normama ili njihovim dijelovima iz članka 88.b stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679 smatraju se sukladnima sa zahtjevima obuhvaćenima tim normama ili njihovim dijelovima utvrđenima u stavku 7.

10. Stavci 7. i 9. primjenjuju se od [Ured za publikacije, unijeti datum = 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].;

8.članak 39. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Popisi, predložak i metodologija koje je donijela Komisija i na koje se upućuje u članku 35. stavku 6.a Uredbe (EU) 2016/679 trebali bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe.”

(b)stavci 5. i 6. brišu se.;

9.dodaje se sljedeći članak:

„Članak 45.a

Zajednički kriteriji koje je donijela Komisija i na koje se upućuje u članku 41.a Uredbe (EU) 2016/679 trebali bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe.”.

Članak 5.

Izmjene Direktive 2002/58/EZ (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

Direktiva 2002/58/EZ mijenja se kako slijedi:

1.članak 4. briše se;

2.iza članka 5. stavka 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ovaj se stavak ne primjenjuje ako je pretplatnik ili korisnik fizička osoba, a pohranjene informacije ili informacije kojima je pristupljeno znače obradu osobnih podataka ili dovode do nje.”

Članak 6.

Izmjene Direktive (EU) 2022/2555

Direktiva (EU) 2022/2555 mijenja se kako slijedi:

1.dodaje se sljedeći članak 23.a:

„Članak 23.a

Jedinstvena ulazna točka za izvješćivanje o incidentima

1.ENISA razvija i održava jedinstvenu ulaznu točku kao pomoć za obvezu izvješćivanja o incidentima i povezanim događajima na temelju pravnih akata Unije ako je to propisano tim aktima („jedinstvena ulazna točka”). Ne dovodeći u pitanje članak 16. Uredbe (EU) 2024/2847 Europskog parlamenta i Vijeća, ENISA može osigurati da se jedinstvena ulazna točka temelji na jedinstvenoj platformi za izvješćivanje uspostavljenoj na temelju te uredbe.

2.ENISA poduzima primjerene i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje rizicima za sigurnost jedinstvene ulazne točke i informacija koje se dostavljaju ili diseminiraju putem nje. ENISA uzima u obzir osjetljivost informacija koje se dostavljaju ili diseminiraju u skladu s pravnim aktima Unije iz stavka 1. i osigurava da nadležna tijela na temelju tih akata imaju pristup informacijama i obrađuju ih u skladu s tim aktima.

3.ENISA daje i implementira specifikacije tehničkih, operativnih i organizacijskih mjera za uspostavu, održavanju i siguran rad jedinstvene ulazne točke. ENISA izrađuje specifikacije u suradnji s Komisijom, mrežom CSIRT-ova i nadležnim tijelima na temelju pravnih akata Unije iz stavka 1. Specifikacijama se osigurava:

(a)da postoji potrebna sposobnost za interoperabilnost s obzirom na druge relevantne obveze izvješćivanja iz stavka 1.;

(b)da su uspostavljena tehnička rješenja putem kojih relevantni subjekti i tijela na temelju pravnih akata Unije iz stavka 1. pristupaju informacijama iz jedinstvene ulazne točke, podnose, dohvaćaju, prenose ili na drugi način obrađuju te informacije i koja pružaju tehničke protokole i alate koji subjektima i tijelima omogućuju daljnju obradu informacija u okviru njihovih sustava;

(c)da se primjereno uzimaju u obzir specifičnosti zahtjeva za izvješćivanje o incidentima utvrđenih u pravnim aktima Unije iz stavka 1.;

(d)prema potrebi, interoperabilnost i kompatibilnost jedinstvene ulazne točke s europskim poslovnim lisnicama iz [Prijedlog uredbe: unijeti naslov prijedloga] i mogućnost korištenja europskih poslovnih lisnica barem za identifikaciju i autentifikaciju subjekata koji koriste jedinstvenu ulaznu točku;

(e)mogućnost da subjekti koji koriste jedinstvenu ulaznu točku mogu dohvatiti i dopuniti informacije koje su prethodno dostavili putem jedinstvene ulazne točke;

(f)mogućnost da se jedinstvena obavijest o informacijama koju subjekt dostavi putem jedinstvene ulazne točke može koristiti za ispunjavanje obveza izvješćivanja utvrđenih u bilo kojem drugom pravnom aktu Unije kojim se propisuje izvješćivanje o incidentima putem jedinstvene ulazne točke.

4.ENISA nema pristup obavijestima dostavljenima putem jedinstvene ulazne točke osim ako je to propisano u pravnim aktima Unije iz stavka 1. ovog članka.

5.ENISA je dužna u roku od [18] mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe provesti probno testiranje funkcioniranja jedinstvene ulazne točke za svaki dodani pravni akt Unije, uključujući testiranje kojim se uzimaju u obzir posebnosti i zahtjevi za obavijesti utvrđeni u svakom odgovarajućem pravnom aktu Unije, nakon savjetovanja s Komisijom i relevantnim nadležnim tijelima u skladu s odgovarajućim pravnim aktima Unije. ENISA omogućuje prijavljivanje incidenata na temelju svakog pravnog akta Unije iz stavka 1. tek nakon provedbe probnog testiranja funkcioniranja i nakon što Komisija objavi obavijest u skladu sa stavkom 6.

6.Komisija u suradnji s ENISA-om procjenjuje pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost jedinstvene ulazne točke. Ako Komisija nakon savjetovanja s mrežom CSIRT-ova i nadležnim tijelima na temelju pravnih akata Unije iz stavka 1. utvrdi da jedinstvena ulazna točka osigurava pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost i povjerljivost, o tome objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije.

7.Ako Komisija u svojoj procjeni utvrdi da jedinstvena ulazna točka ne osigurava pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost ili povjerljivost, ENISA u suradnji s Komisijom i bez nepotrebne odgode poduzima sve potrebne korektivne mjere kako bi se, bez odgode, osigurali pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost ili povjerljivost i obavješćuje Komisiju o rezultatima. Nakon toga Komisija ponovno procjenjuje pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost ili povjerljivost jedinstvene ulazne točke i objavljuje obavijest u skladu sa stavkom 6.”;

2.članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Svaka država članica osigurava da ključni i važni subjekti bez nepotrebne odgode obavješćuju svoj CSIRT ili, ako je to primjenjivo, svoje nadležno tijelo u skladu sa stavkom 4. ovog članka o svakom incidentu koji ima znatan učinak na pružanje njihovih usluga kako je navedeno u stavku 3. ovog članka (značajan incident) putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene na temelju članka 23.a.”;

(a)dodaje se sljedeći stavak 12.:

„Ako proizvođač prijavi ozbiljan incident na temelju članka 14. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/2847, a izvješće o incidentu u skladu s tim člankom sadržava relevantne informacije u skladu sa stavkom 4. ovog članka, izvješćivanje proizvođača na temelju članka 14. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/2847 čini izvješćivanje o informacijama na temelju stavka 4. ovog članka.”;

3.u članku 30. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: 

„1. Države članice osiguravaju da, uz obvezu obavješćivanja predviđenu u članku 23., CSIRT-ovima ili, prema potrebi, nadležnim tijelima obavijesti mogu dobrovoljno putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene u skladu s člankom 23.a podnositi:

(a)ključni i važni subjekti u pogledu incidenata, kibernetičkih prijetnji i izbjegnutih incidenata;

(b)subjekti koji nisu subjekti iz točke (a), neovisno o tome jesu li obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, u pogledu značajnih incidenata, kibernetičkih prijetnji ili izbjegnutih incidenata.”

Članak 7.

Izmjena Uredbe (EU) br. 910/2014

Uredba (EU) 910/2014 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 19.a umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1a. Obavijesti na temelju stavka 1. točke (b) ovog članka nadzornom tijelu i, ako je primjenjivo, drugim relevantnim nadležnim tijelima dostavljaju se putem jedinstvene ulazne točke na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555.”;

2.u članku 24. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2a. Obavijesti na temelju stavka 2. točke (fb) ovog članka nadzornom tijelu i, ako je primjenjivo, drugim relevantnim nadležnim tijelima dostavljaju se putem jedinstvene ulazne točke na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555.”;

3.u članku 45.a umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3a. Obavijesti u skladu sa stavkom 3. Komisiji i nadležnom nadzornom tijelu dostavljaju se putem jedinstvene ulazne točke na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555.”.

Članak 8.

Izmjene Uredbe (EU)2022/2554

Članak 19. Uredbe (EU) 2022/2554 mijenja se kako slijedi:

1.u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Financijski subjekti izvješćuju relevantno nadležno tijelo iz članka 46. o značajnim IKT incidentima u skladu sa stavkom 4. ovog članka putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555.”

2.u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Financijski subjekti mogu, na dobrovoljnoj osnovi, putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555, obavijestiti relevantno nadležno tijelo o ozbiljnim kibernetičkim prijetnjama ako smatraju da je opasnost relevantna za financijski sustav, korisnike usluga ili klijente. Relevantno nadležno tijelo takve informacije može dostaviti drugim relevantnim tijelima iz stavka 6.”

Članak 9.

Izmjene Direktive (EU) 2022/2557

Članak 15. Direktive (EU) 2022/2557 mijenja se kako slijedi:

1.u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da kritični subjekti putem jedinstvene ulazne točke uspostavljene na temelju članka 23.a Direktive (EU) 2022/2555 bez nepotrebne odgode obavijeste nadležno tijelo o incidentima koji znatno poremete ili bi mogli znatno poremetiti pružanje ključnih usluga.”;

2.u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Komisija može donijeti provedbene akte kojima se dodatno utvrđuju vrsta i format informacija koje se dostavljaju na temelju članka 15. stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.”

Članak 10.

Stavljanje izvan snage i prijelazne klauzule

1.Uredba (EU) 2019/1150 stavlja se izvan snage s učinkom od [datum = početak primjene ove Uredbe].

2.Odstupajući od stavka 1., sljedeće odredbe nastavljaju se primjenjivati do 31. prosinca 2032.:

(a)članak 2. točka 1.;

(b)članak 2. točka 2.;

(c)članak 2. točka 5.;

(d)članak 4.;

(e)članak 11.;

(f)članak 15.

3.Sljedeći akti stavljaju se izvan snage s učinkom od [datum, usklađen s početkom primjene izmjena]:

a)Uredba (EU) 2022/868;

b)Uredba (EU) 2018/1807;

c)Direktiva 2019/1024.

4.Upućivanja na Uredbu (EU) 2022/868, Uredbu (EU) 2018/1807 i Direktivu 2019/1024 čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

Članak 11.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Odstupajući od stavka 3., članak 5. stavak 2. počinje se primjenjivati šest mjeseci nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3. stavak 8. točke od (a) do (c), članak 6. stavci 2. i 3. te članci od 7. do 9. počinju se primjenjivati 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe. Odstupajući od prve rečenice, ako Komisija u svojoj procjeni na temelju članka 23.a stavka 7. Direktive (EU) 2022/2555 utvrdi da jedinstvena ulazna točka ne osigurava pravilno funkcioniranje, pouzdanost, cjelovitost ili povjerljivost, obveze izvješćivanja putem jedinstvene ulazne točke utvrđene u članku 23. stavku 4. Direktive (EU) 2022/2555, članku 19.a stavku 1.a, članku 24. stavku 2.a i članku 45.a stavku 3.a Uredbe (EU) 910/2014, članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/679, članku 19. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2022/2554 i članku 15. stavku 1. Direktive (EU) 2022/2557 počinju se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    3

1.1. Naslov prijedloga/inicijative    3

1.2. Predmetna područja politike    3

1.3. Ciljevi    3

1.3.1. Opći ciljevi    3

1.3.2. Specifični ciljevi    3

1.3.3. Očekivani rezultati i učinak    3

1.3.4. Pokazatelji uspješnosti    3

1.4. Prijedlog/inicijativa odnosi se na:    4

1.5. Obrazloženje prijedloga/inicijative    4

1.5.1.    Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative    4

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.    4

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava    4

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima    5

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele    5

1.6. Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka    6

1.7. Planirani načini izvršenja proračuna    6

2. MJERE UPRAVLJANJA    8

2.1. Pravila praćenja i izvješćivanja    8

2.2. Sustavi upravljanja i kontrole    8

2.2.1.    Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole    8

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje    8

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)    8

2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti    9

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    10

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak    10

3.2. Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva    12

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje    12

3.2.1.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna    12

3.2.1.2. Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda    17

3.2.2. Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje    22

3.2.3. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva    24

3.2.3,1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna    24

3.2.3.2. Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda    24

3.2.3.3. Ukupna odobrena sredstva    24

3.2.4. Ukupne potrebe za ljudskim resursima    25

3.2.4.1. Financirano iz izglasanog proračuna    25

3.2.4.2. Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda    26

3.2.4.3. Ukupne potrebe za ljudskim resursima    26

3.2.5. Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom    28

3.2.6. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom    28

3.2.7. Doprinos trećih strana    28

3.3. Procijenjeni učinak na prihode    29

4. Digitalni aspekti    29

4.1. Zahtjevi relevantni za digitalizaciju    30

4.2. Podaci    30

4.3. Digitalna rješenja    31

4.4. Procjena interoperabilnosti    31

4.5. Mjere za potporu digitalnoj provedbi    32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Ciljevi

1.3.1.    Opći ciljevi

1.3.2.    Specifični ciljevi

1.3.3.    Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.    Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 39  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1.    Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

5. Ograničeno trajanje

    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

6. Neograničeno trajanje

početna provedba od GGGG. do GGGG.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 40  

7. Izravno upravljanje Komisije

 preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

    preko izvršnih agencija

8. Podijeljeno upravljanje s državama članicama

9. Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

 tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

10.Izmjene će se pratiti u okviru zakonodavnih akata koji se mijenjaju.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

11.Sustavima upravljanja i kontrole koji se primjenjuju na postojeće zakonodavstvo osigurava se djelotvorna kontrola i za izmjene.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

12.Nisu utvrđeni dodatni rizici.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

13.Trošak kontrole neće se razlikovati od prethodnog troška.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

14.Za izmjene se i dalje primjenjuju iste preventivne mjere.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije

15.Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

16.Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

================================================================================================

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog izvještaju o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga (Prilog 5. 45 Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije), koji se unosi u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

U milijunima EUR (na tri decimale)

U milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 50

17.

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

18.Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

19.Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

20.Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

21.Prijedlog/inicijativa:

može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana

22.Prijedlog/inicijativa:

ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

    predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode

Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

23.Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

24.[…]

25.Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

26.[…]

27.4. DIGITALNI ASPEKTI

4.1. Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

opći opis zahtjeva relevantnih za digitalizaciju i povezanih kategorija (podaci, digitalizacija i automatizacija procesa, digitalna rješenja i/ili digitalne javne usluge)