EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 17.6.2025.

COM(2025) 826 final

2025/0826(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2025) 825 final} - {SWD(2025) 826 final} - {SWD(2026) 825 final}

SADRŽAJ

OBRAZLOŽENJE    4

1.KONTEKST PRIJEDLOGA4

•Razlozi i ciljevi prijedloga4

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području6

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije7

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST7

•Pravna osnova7

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 8

•Proporcionalnost8

•Odabir instrumenta9

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA9

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva9

•Savjetovanja s dionicima9

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja10

•Procjena učinka11

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa12

•Temeljna prava12

4.UTJECAJ NA PRORAČUN12

5.DRUGI ELEMENTI13

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja13

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga13

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA – AGENCIJE    1

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 2

1.1.Naslov prijedloga/inicijative2

1.2.Predmetna područja politike 2

1.3.Ciljevi2

1.3.1.Opći ciljevi2

1.3.2.Specifični ciljevi2

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak2

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 3

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 3

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative3

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.3

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima4

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA 7

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 7

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 7

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole7

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje7

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 7

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 8

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 9

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 9

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 10

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje10

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna10

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda 13

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje 14

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 16

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna16

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 16

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna16

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom 17

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 18

3.2.7.Doprinos trećih strana 18

3.2.8.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji 18

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 23

4.Digitalni aspekti23

Predloženim izmjenama Uredbe (EU) 2017/2402 ne mijenjaju se znatno digitalna infrastruktura i postupci kojima se podupire provedba Uredbe. Stoga se smatra da prijedlog nema digitalnu relevantnost.23

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju23

4.2.Podaci23

4.3.Digitalna rješenja23

4.4.Procjena interoperabilnosti23

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi23

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ponovno pokretanje europskog sekuritizacijskog tržišta može doprinijeti povećanju iznosa financijskih sredstava dostupnih realnom gospodarstvu. To je važnije nego ikad u trenutačnom gospodarskom i geopolitičkom okruženju u kojem su Uniji potrebna velika ulaganja kako bi ostala otporna i konkurentna. Dobro funkcioniranje sekuritizacijskih tržišta može doprinijeti većem gospodarskom rastu i olakšati financiranje strateških ciljeva Unije, što uključuje ulaganja u zelenu, digitalnu i socijalnu tranziciju, jer bankama omogućuje da rizike prenesu na one koji su najprikladniji za njihovo preuzimanje i tako oslobode vlastiti kapital. Očekuje se da će banke taj kapital iskoristiti za dodatno kreditiranje kućanstava i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). Preraspodjelom rizika unutar šireg financijskog sustava sekuritizacija može i ulagateljima na tržištu kapitala donijeti više prilika za ulaganja. Postojeći sekuritizacijski okvir EU-a sprečava gospodarstvo EU-a da iskoristi brojne prednosti sekuritizacije.

Enrico Letta 1 i Mario Draghi 2 u svojim izvješćima preporučuju sekuritizaciju kao način jačanja kreditnog kapaciteta banaka Europske unije za potrebe financiranja njezinih prioriteta, uključujući obranu, produbljenje tržišta kapitala, izgradnju unije štednje i ulaganja te povećanje konkurentnosti EU-a.

Europsko vijeće zatražilo je od Europske komisije da utvrdi mjere za ponovno pokretanje europskog sekuritizacijskog tržišta, među ostalim „regulatornim i bonitetnim promjenama, koristeći se raspoloživim manevarskim prostorom” 3 , i da 2025. brzo predloži revidiran sekuritizacijski okvir 4 . I brojni dionici, među ostalim izdavatelji, ulagatelji i nadzorna tijela, pozivaju na djelovanje kako bi se uklonile prepreke razvoju sekuritizacijskog tržišta EU-a 5 .

Sekuritizacijski okvir EU-a uveden je nakon financijske krize 2008. i zabrinutosti zbog rizičnih američkih sekuritizacija. Tada su se strogi zahtjevi smatrali nužnima za vraćanje ugleda sekuritizacijskog tržišta, na kojem nije bilo odgovarajuće zaštite i vladalo je ozbiljno nepovjerenje ulagatelja. Sada kad su u organizaciju tržišta čvrsto ugrađene odgovarajuće zaštitne mjere, a ulagatelji ponovno stječu povjerenje u sekuritizaciju, potrebno je uspostaviti bolju ravnotežu između zaštitnih mjera i prilika za rast, i za ulaganja i za izdavanje vrijednosnih papira. Iskustvo s okvirom pokazuje da je suviše konzervativan i da ograničava moguće korištenje sekuritizacija u EU-u. Zbog visokih operativnih troškova i vrlo konzervativnih kapitalnih zahtjeva mnogi izdavatelji i ulagatelji izbjegavaju sekuritizacijsko tržište.

Cilj je preispitivanja razmotriti instrumente smanjenja rizika uvedene u regulatorne i nadzorne okvire EU-a za sekuritizaciju, koji su znatno smanjili rizike uključene u sekuritizacijske transakcije, kao i dobre kreditne rezultate sekuritizacija u EU-u. Ovaj prijedlog doprinosi Komisijinu prioritetu za razdoblje 2024. – 2029. „Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe”. Prijedlog je sastavni dio unije štednje i ulaganja 6 , koja je glavni element mandata Komisije za razdoblje 2024. – 2029., i prva je zakonodavna inicijativa u okviru unije štednje i ulaganja. Ujedno je važno uvidjeti da preispitivanje sekuritizacije nije „čarobna formula” samo po sebi. Projekt unije štednje i ulaganja obuhvaća širok raspon drugih i komplementarnih mjera za postizanje njegovih ciljeva. Međutim, Europska komisija očekuje da će izmjene nebonitetnih i bonitetnih zahtjeva predviđene ovim paketom prijedloga dovesti do toga da se financijske institucije uključe u više sekuritizacijskih aktivnosti i, što je još važnije, da tu oslobođeni kapital koriste za dodatno kreditiranje.

Cilj je predloženog preispitivanja sekuritizacijskog okvira EU-a ukloniti neopravdane prepreke sekuritizacijskim izdanjima i ulaganjima na sekuritizacijskom tržištu EU-a, točnije:

·smanjiti neopravdane operativne troškove za izdavatelje i ulagatelje i pritom uspostaviti ravnotežu s odgovarajućim standardima transparentnosti, zaštite ulagatelja i nadzora,

·prilagoditi bonitetni okvir za banke i osiguravatelje kako bi se u sekuritizacijskim izdanjima i ulaganjima u sekuritizacije bolje uzeli u obzir stvarni rizici i uklonili neopravdani troškovi koji proizlaze iz bonitetnih zahtjeva, a ujedno zaštitila financijska stabilnost.

Ta reforma neće utjecati na glavne mjere zaštite financijske stabilnosti u tom okviru (zadržavanje rizika, zabrana resekuritizacije, strogi standardi odobravanja kredita). Nadalje, predložene izmjene popraćene su izmjenama nadzornog okvira kojima se poboljšava konvergencija nadzora i osigurava prikladnost nadzornog okvira za rastuće sekuritizacijsko tržište EU-a.

Preispitivanjem sekuritizacijskog okvira EU-a nastoje se ukloniti neopravdane prepreke rastu i razvoju sekuritizacijskog tržišta u EU-u, ali bez uvođenja rizika za financijsku stabilnost, integritet tržišta ili zaštitu ulagatelja. Kako bi se to postiglo, predložene reforme pažljivo su usmjerene na uklanjanje posebnih prepreka izdavanju i (nebankovnim) ulaganjima. Preispitivanjem se predviđaju izmjene četiriju pravnih akata:

·zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o sekuritizaciji” 7 ), kojom se utvrđuju pravila o proizvodima i pravila poslovanja za izdavatelje i ulagatelje,

·prijedlog o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba o kapitalnim zahtjevima” ili „CRR” 8 ), kojim se utvrđuju kapitalni zahtjevi za banke koje drže sekuritizacijske pozicije i ulažu u sekuritizaciju, te

·izmjene dviju delegiranih uredaba: Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 („Delegirani akt o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti” 9 ), kojom se uređuju kriteriji prihvatljivosti za imovinu koja se uključuje u zaštitni sloj likvidnosti banaka, i Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 („Delegirani akt Solventnost II” 10 ), kojom se uređuju kapitalni zahtjevi za društva za osiguranje i društva za reosiguranje.

Cilj predviđenih izmjena nije reforma okvira nego njegovo ciljano poboljšanje. Te bi izmjene trebalo promatrati u paketu jer nijedna pojedina sastavnica neće sama postići željeni ishod. Elementi paketa odnose se i na ponudu i na potražnju na tržištu i međusobno se nadopunjuju kako bi proizveli željeni učinak. Pojednostavnjenjem zahtjeva za izvješćivanje i smanjenjem kapitalnih zahtjeva smanjit će se prepreke ulasku na tržište, a bankama će iniciranje sekuritizacija biti jeftinije. Pojednostavnjenjem dubinske analize i izmjenom kapitalnih zahtjeva i tretmana likvidnosti ulaganje u sekuritizaciju postat će lakše i privlačnije. Veća i dinamičnija baza ulagatelja potaknut će i više izdavanja. Ponovno pokretanje sekuritizacijskog tržišta EU-a složeno je pitanje koje zahtijeva promjene u raznim dijelovima okvira kako bi se potaknula ponuda i potražnja na sekuritizacijskom tržištu.

Sama regulativa može samo donekle potaknuti razvoj tog tržišta pa se i sudionici na tržištu moraju uključiti i dati svoj doprinos, npr. prihvaćanjem standarda i inicijativa na razini sektora za određene segmente jer povećanje tržišta neće biti moguće bez doprinosa njegovih sudionika.

Ovo preispitivanje temelji se na raznim informacijama, među ostalim izvješću EBA-e iz 2020. o prijenosu značajnog rizika , izvješću ESRB-a iz 2020. o praćenju sistemskih rizika na sekuritizacijskom tržištu , izvješću Komisije iz 2022. o Uredbi o sekuritizaciji , savjetima Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela iz 2022. o bonitetnom okviru , ciljanom savjetovanju iz 2024. o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU-a i izvješću Zajedničkog odbora iz 2025. o provedbi i funkcioniranju sekuritizacijskog okvira. Komisija je održala i niz bilateralnih sastanaka s dionicima, a u srpnju 2024. organizirala je radionicu na kojoj se raspravljalo o stavovima dionika o sekuritizacijskom okviru EU-a.

U smislu vremenskog rasporeda, Komisija zajedno donosi izmjene Uredbe o sekuritizaciji i Uredbe o kapitalnim zahtjevima. Nacrt izmjena Delegirane uredbe o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti istog bi se dana trebao objaviti na portalu „Iznesite svoje mišljenje” za potrebe savjetovanja koje će trajati četiri tjedna. Komisija planira donijeti nacrt izmjena Delegirane uredbe Solventnost II u širem paketu izmjena te uredbe čija se objava za potrebe savjetovanja očekuje u drugoj polovini srpnja ove godine.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

U ovom se prijedlogu usklađuju odredbe o delegiranju zadaća dubinske analize s odredbama iz Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća („AIFMD”) 11 .

Osim zakonodavnih izmjena u ovom paketu Komisija razmatra i izmjenu ograničenja za izdavatelja u subjektima za zajednička ulaganja u Direktivi 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o UCITS-ima”) 12 u okviru predstojećeg općeg preispitivanja Direktive o UCITS-ima. Direktivom o UCITS-ima propisuje se da UCITS fondovi ne smiju steći više od 10 % dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja. Kad je riječ o sekuritizaciji, to znači da je UCITS fondovima dopušteno ulagati samo do 10 % u jedno izdanje sekuritizacije jer se sam sekuritizacijski subjekt smatra izdavateljem.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Na temelju ovog prijedloga sekuritizacijski okvir EU-a bi se rasteretio i više bi se temeljio na načelima pa prijedlog doprinosi i trenutačnim naporima koje Komisija ulaže u smanjenje birokracije i pojednostavnjenje poslovnog okruženja, kako je najavljeno u njezinu programu rada za 2025.

Preispitivanje sekuritizacijskog okvira u skladu je i sa širom strategijom Europske komisije za obnovu gospodarstva EU-a, kako je navedeno u Kompasu konkurentnosti . Uklanjanjem neopravdanih prepreka za sekuritizacijska izdanja i ulaganja na sekuritizacijskom tržištu EU-a Komisija nastoji omogućiti da gospodarstvo EU-a iskoristi veće mogućnosti podjele rizika i financiranja, čime bi se podržao gospodarski rast i konkurentnost EU-a.

Dio utvrđenih prepreka izdavanju i ulaganjima proizlazi iz visokih operativnih troškova povezanih s uredbom. Uklanjanje tih troškova stoga je u skladu i s komunikacijom Komisije o jednostavnijoj i bržoj Europi , u kojoj se naglašava smanjenje regulatornog opterećenja i za kućanstva i za poduzeća.

Naposljetku, prijedlog je u skladu s ciljem Unije da se financijska stabilnost zaštiti transparentnim, razboritim i otpornim funkcioniranjem sekuritizacijskih tržišta.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

Sekuritizacijski proizvodi važan su segment financijskih tržišta Unije koji pridonosi financijskoj integraciji Unije. Sekuritizacija povezuje financijske institucije iz raznih sektora financijskih tržišta i raznih država članica i jurisdikcija trećih zemalja i kad nije na odgovarajući način regulirana može dovesti u pitanje financijsku stabilnost. Stoga je sekuritizaciju potrebno regulirati na razini Unije.

Naime, u prijedlogu se ispituju određene odredbe o dubinskoj analizi, transparentnosti i nadzoru 13 . Samo se djelovanjem na razini EU-a može postići ujednačena primjena tih regulatornih odredaba u budućnosti i zajamčiti dobar regulatorni okvir za pokretanje i obavljanje transakcija sekuritizacije i poslovanja na cijelom jedinstvenom tržištu. To je posebno važno jer se većina sekuritizacijskih transakcija u EU-u provodi u nekolicini država članica EU-a. Regulatorni okvir na razini Unije osnova je za olakšavanje prekograničnih sekuritizacija, a posebno da se omoguće u državama članicama u kojima je razina korištenja sekuritizacija zasad općenito niska. Kapacitet država članica za donošenje nacionalnih mjera ograničen je jer u postojećem sekuritizacijskom okviru EU-a već postoji usklađen skup pravila na razini EU-a i promjene na nacionalnoj razini bile bi u suprotnosti s pravom Unije na snazi.

•Proporcionalnost

Odabrane politike ujedno ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje navedenih ciljeva i nije im cilj potpuna reforma regulatornog okvira.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Provedena je evaluacija sekuritizacijskog okvira koja je obuhvatila razdoblje od datuma početka primjene sekuritizacijskog okvira (1. siječnja 2019.) do danas. Opseg evaluacije obuhvaća cijeli pravni okvir (Uredbu o sekuritizaciji te relevantne dijelove CRR-a, Delegiranog akta o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti i Delegiranog akta Solventnost II koji se odnose na sekuritizacijske transakcije).

U skladu s paketom instrumenata za bolju regulativu u evaluaciji se ispituje jesu li u razdoblju primjene sekuritizacijskog okvira ostvareni njegovi ciljevi (djelotvornost) i jesu li oni i dalje primjereni (relevantnost) te je li okvir, uzimajući u obzir troškove i koristi povezane s njegovom primjenom, bio učinkovit u ostvarenju njegovih ciljeva (učinkovitost). U evaluaciji se razmatra i je li sekuritizacijski okvir, u obliku zakonodavstva na razini Unije, osigurao dodanu vrijednost (dodana vrijednost EU-a) i je li usklađen s drugim povezanim zakonodavnim aktima (koherentnost). Evaluacija je provedena usporedno s procjenom učinka priloženom prijedlogu revizije sekuritizacijskog okvira.

U evaluaciji je zaključeno da su sekuritizacijskim okvirom njegovi izvorni ciljevi djelomično ostvareni. Pridonio je standardizaciji postupaka i praksi te djelomičnom uklanjanju regulatorne neizvjesnosti. Međutim, stigmatizacija sekuritizacija i regulatorni nedostaci u odnosu na jednostavne i transparentne sekuritizacije samo su djelomično uklonjeni iako su uvedena regulatorna poboljšanja. Osim toga, okvirom nisu uspješno smanjeni visoki operativni troškovi niti je znatno povećano sekuritizacijsko tržište u EU-u.

Stoga je u evaluaciji zaključeno da je potrebno učiniti više kako bi se osiguralo da sekuritizacija može smisleno doprinijeti poboljšanju financiranja gospodarstva EU-a i daljnjem razvoju unije štednje i ulaganja. Konkretno, u evaluaciji je procijenjeno da vrlo preskriptivni pravni zahtjevi u području transparentnosti i dubinske analize uzrokuju visoke operativne troškove za izdavatelje i ulagatelje u sekuritizacije te da bi pristup koji se više temelji na načelima bio primjereniji. Bonitetni okvir za banke i osiguravatelje nije dovoljno osjetljiv na rizik, a za određene sekuritizacijske transakcije razina „nepostojanja neutralnosti” kapitala nerazmjerno je visoka. Stoga je za uklanjanje neopravdanih bonitetnih prepreka potrebna revizija bonitetnog tretmana sekuritizacija.

•Savjetovanja s dionicima

Komisija je 3. srpnja 2024. održala radionicu o sekuritizaciji na kojoj su zatražena mišljenja predstavnika bankarskog sektora / udruženja, ministarstava, europskih nadzornih tijela, jedinstvenog nadzornog mehanizma Europske središnje banke, Europske investicijske banke, osiguravatelja, upravitelja imovine, nevladinih organizacija i mirovinskih fondova.

Poziv na očitovanje bio je otvoren od 19. veljače do 26. ožujka 2025. 15 kako bi se od dionika dobile povratne informacije o preispitivanju sekuritizacijskog okvira. Dionicu su zamoljeni da iznesu mišljenje o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i da dostave relevantne informacije. Na poziv na očitovanje odgovorila su i mišljenja iznijela 34 ispitanika 16 . Od ta 34 ispitanika njih 26 17 odgovorilo je i na ciljano savjetovanje iz 2024. i njihova su mišljenja uglavnom ostala ista. Primjedbe ispitanika koji su prvi put sudjelovali također su bile u skladu s ranije primljenim povratnim informacijama u okviru ciljanog savjetovanja.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Za pripremu ovog prijedloga korišteni su opsežni doprinosi stručnjaka, uključujući savjetovanja s dionicima, sastanke i analitički rad europskih nadzornih tijela. Konkretno, europska nadzorna tijela dostavila su izvješća Zajedničkog odbora na temelju članka 44. za 2021. i 2025. o provedbi i funkcioniranju Uredbe o sekuritizaciji 18 . Ta se izvješća odnose na provedbu općih zahtjeva koji se primjenjuju na sekuritizacije, uključujući zahtjeve o zadržavanju rizika, dubinskoj analizi i transparentnosti, te posebne zahtjeve o STS sekuritizaciji, a odnose se na izvorni cilj okvira da doprinese pouzdanom ponovnom pokretanju sekuritizacijskog okvira EU-a.

Provedeno je savjetovanje s nacionalnim tijelima u okviru Radne skupine Euroskupine+, Odbora Vijeća za financijske usluge i Stručne skupine Komisije za bankarstvo, plaćanja i osiguranja. Nekoliko država članica odgovorilo je na ciljano savjetovanje i putem svojih ministarstava financija i bilateralno je surađivalo s Komisijom.

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Kako bi se povećala učinkovitost na sekuritizacijskom tržištu, prijedlogom se pojednostavnjuju i dorađuju postojeće pravne odredbe koje se primjenjuju na sekuritizacije. Stoga je prijedlog važan za Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Najpoželjnija opcija koja se odnosi na Uredbu o sekuritizaciji podrazumijeva pojednostavnjenje obveza provedbe dubinske analize za poduzeća i učinkovitiji okvir za transparentnost. Smanjenje tih obveza omogućit će smanjenje troškova usklađivanja za poduzeća, što će omogućiti više sredstava za glavne poslovne aktivnosti. Iako izdavatelji mogu imati određene jednokratne troškove prilagodbe, redovito smanjenje administrativnog opterećenja trebalo bi nadmašiti te početne rashode. Ciljanim prilagodbama i strateškim pojednostavnjenjem te mjere mogu ojačati kapacitet tržišta, privući širu bazu ulagatelja i potaknuti gospodarski rast te ujedno očuvati otporan i transparentan financijski ekosustav.

•Temeljna prava

Prijedlog ne bi trebao izravno utjecati na prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Mjere pojednostavnjenja i učinkovitosti ne odnose se izravno na pitanja povezana s osobnim podacima ili privatnošću. Ipak, kako bi se zajamčila sigurnost i privatnost svih osobnih podataka u sekuritizacijskom postupku, izmjene standarda za objavu i izvješćivanje moraju biti u skladu s postojećim zakonima o zaštiti podataka.

Prijedlogom se nastoje smanjiti visoki operativni troškovi i ukloniti neopravdane bonitetne prepreke te istodobno izbjeći neopravdano pogoršanje zaštite i poticaji za prekomjerno preuzimanje rizika. Stoga se prijedlogom uspostavlja ravnoteža između potrebe za poticanjem gospodarstva i održavanja strogih standarda pa se negativni društveni učinci svode na najmanju moguću mjeru. Općenito, iako su predložene mjere uglavnom usmjerene na financijske propise, mogu dovesti i do neizravnih koristi koje imaju poticajan i održiv utjecaj na socijalna, okolišna i temeljna prava. Uspostavljanje stabilnog sekuritizacijskog tržišta neizravno doprinosi zaštiti temeljnih gospodarskih prava promicanjem financijske stabilnosti diversifikacijom rizika.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Interakcija i dosljednost elemenata paketa

Ovaj Prijedlog uredbe dio je šireg preispitivanja sekuritizacije koje obuhvaća izmjene dviju uredaba (Uredbe o sekuritizaciji i CRR-a) i dvaju delegiranih akata (Delegiranog akta o koeficijentu likvidnosne pokrivenosti i Delegiranog akta Solventnost II). Predložene izmjene trebalo bi smatrati paketom mjera kojim se sveobuhvatno nastoje razmotriti pitanja ponude i potražnje na sekuritizacijskom tržištu.

U Prijedlogu se pojašnjava da je serviser subjekt koji na dnevnoj osnovi upravlja skupom otkupljenih potraživanja ili odnosnim kreditnim izloženostima i koji je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2017/2402 („Uredba o sekuritizaciji”). Izmjena je pojašnjenje i njome se ne proširuje područje primjene jer se na servisera već primjenjuje Uredba o sekuritizaciji.

Definicije (članak 2.)

U članku 2. točkama 32. i 33. definiraju se javna i privatna sekuritizacija. Točnije, utvrđuje se da je sekuritizacija „javna sekuritizacija” ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. mora se sastaviti prospekt;

ii. obveznice koje predstavljaju sekuritizacijske pozicije uvrštene su za trgovanje na određenim mjestima trgovanja;

iii. sekuritizacija se ulagateljima nudi općenito i strane ne mogu pregovarati o posebnim uvjetima, što znači da se transakcije ulagateljima nude na temelju načela „uzmi ili ostavi”.

Privatna sekuritizacija je sekuritizacija koja ne ispunjava nijedan od prethodno navedenih kriterija, odnosno nema prospekt, nije uvrštena za trgovanje, a inicijator i mala skupina ulagatelja bilateralno pregovaraju o uvjetima. Pojašnjenje definicije javne i privatne sekuritizacije posebno je važno za primjenu zahtjeva povezanih s transparentnošću.

Dubinska analiza (članak 5.)

Kako bi se olakšala jednostavnija i učinkovitija ulaganja u sekuritizacije Unije, uvode se određene izmjene članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402. Zahtjevi za provjeru (članak 5. stavak 1. i članak 5. stavak 3. točka (c)) uklanjaju se za ulagatelje kad god prodajna strana koja je odgovorna za ispunjavanje relevantnih odredaba o prodajnoj strani ima poslovni nastan i nadzirana je u Uniji. Osim toga, procjena rizika iz članka 5. stavka 3. točke (a) i članka 5. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2017/2402 više se temelji na načelima jer se uklanja detaljni popis strukturnih obilježja koja ulagatelji trebaju provjeriti te se u uvodnoj izjavi pojašnjava da bi procjena na temelju dubinske analize trebala biti razmjerna riziku sekuritizacije. Pisani postupci na temelju članka 5. stavka 4. Uredbe (EU) 2017/2402 također se više temelje na načelima jer se uklanja detaljni popis informacija iz članka 5. stavka 4. točke (a) drugog podstavka Uredbe (EU) 2017/2402. Dodaje se 15 dana za dokumentiranje dubinske analize transakcija na sekundarnom tržištu. Naposljetku, delegiranje dubinske analize na temelju članka 5. stavka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 usklađeno je s drugim sektorskim propisima prema kojima se delegiranjem zadaća ne prenosi pravna odgovornost.

Zahtjevi povezani s dubinskom analizom ne primjenjuju se ako multilateralne razvojne banke u potpunosti jamče sekuritizacijsku poziciju, zbog čega je pozicija vrlo niskorizična. To znači da ulagatelji mogu ulagati u takve pozicije, a da ne provode opsežne provjere.

Jednostavnija dubinska analiza, posebno odstupanjem od zahtjeva za provjeru i dokumentiranje, predviđa se ako sekuritizacija obuhvaća tranšu prvoga gubitka za koju jamči ili koju drži jedan od javnih subjekata s usko definiranog popisa i ako ta tranša čini najmanje 15 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti.

Kad je riječ o ulaganjima u pozicije koje izdaju izdavatelji izvan EU-a, ulagatelji će i dalje morati provjeravati je li određena transakcija u skladu s pravilima EU-a.

Zadržavanje rizika (članak 6.)

Od zadržavanja rizika odstupa se ako sekuritizacija obuhvaća tranšu prvoga gubitka za koju jamči ili koju drži jedan od javnih subjekata s usko definiranog popisa i ako ta tranša čini najmanje 15 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti.

Transparentnost (članak 7.)

Kako bi se smanjilo opterećenje izdavatelja povezano s izvješćivanjem, trebalo bi preispitati obrasce za izvješćivanje iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1224 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1225. Točnije, trebalo bi znatno smanjiti broj obaveznih polja, i to za najmanje 35 % ili više ako je izvedivo. Kako bi se dodatno smanjilo opterećenje izvještajnih subjekata povezano s usklađivanjem, u preispitivanju bi trebalo razmotriti razlikovanje obaveznih i neobaveznih polja. Osim toga, u obrascima za izvješćivanje ne bi se trebale zahtijevati informacije na razini kredita ako su odnosne izloženosti vrlo granularne i kratkoročne (kao što su izloženosti kreditnim karticama ili određeni potrošački krediti). Uzimajući u obzir prethodno navedena načela utvrđena u ovom prijedlogu, preispitivanje obrazaca za izvješćivanje trebao bi provesti pododbor za sekuritizaciju Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, pod vodstvom EBA-e, u suradnji s drugim europskim nadzornim tijelima.

Obrazac za izvješćivanje za privatne sekuritizacije trebao bi biti mnogo jednostavniji od obrasca za javne sekuritizacije i usmjeren samo na potrebe nadzornih tijela. Kako bi se troškovi provedbe za sektor sveli na najmanju moguću mjeru, taj obrazac trebao bi se temeljiti na postojećim obrascima za obavješćivanje, a posebno vodiču jedinstvenog nadzornog mehanizma za obavješćivanje o sekuritizacijskim transakcijama. Kako bi se osigurala veća transparentnost tržišta i olakšao nadzor i praćenje privatnog tržišta, taj namjenski obrazac za privatne sekuritizacije trebalo bi dostaviti sekuritizacijskim repozitorijima.

Sekuritizacijski repozitorij (članci 10. i 17.)

Izmjenama članka 10. Uredbe (EU) 2017/2402 ispravlja se pogrešno upućivanje na članak 5. te uredbe, koje bi trebalo zamijeniti upućivanjem na članak 7. Predložene izmjene članka 17. Uredbe (EU) 2017/2402 uvode se s obzirom na izmjene u članku 7. kojima će se izvješćivanje repozitorija proširiti i na privatnu sekuritizaciju. S obzirom na te izmjene predloženo je razlikovanje trenutnog i besplatnog pristupa repozitoriju. Takav bi pristup trebalo odobriti europskim nadzornim tijelima, Europskom odboru za sistemske rizike, nadležnim i sanacijskim tijelima te, na zahtjev, Europskoj komisiji. S obzirom na drugačiju prirodu javne sekuritizacije pristup se odobrava i ulagateljima i potencijalnim ulagateljima u takve sekuritizacije. Ograničavanjem pristupa za ulagatelje i potencijalne ulagatelje privatnim sekuritizacijama nastoji se zaštititi povjerljivost informacija u tim sekuritizacijama.

STS zahtjevi (članci 20., 26.b, 26.c, 26.e)

Kako bi se olakšala sekuritizacija kredita MSP-ovima u STS sekuritizaciji, zahtjev povezan s homogenošću iz članka 20. stavaka 8. i 15. i članka 26.b stavka 8. Uredbe (EU) 2017/2402 treba izmijeniti kako bi se propisalo da se smatra da sekuritizacija ispunjava taj zahtjev ako se najmanje 70 % odnosnog skupa izloženosti sastoji od kredita MSP-ovima. Prag od 70 % niži je od trenutačnog zahtjeva od 100 %.

Kako bi se društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje omogućilo da smisleno sudjeluju na STS bilančnom tržištu, kriteriji prihvatljivosti za kreditnu zaštitu iz članka 26.e stavka 8. Uredbe (EU) 2017/2402 mijenjaju se kako bi obuhvatili i nefinancirano jamstvo društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koje ispunjava određene kriterije pouzdanosti, solventnosti i diversifikacije.

Provedbu STS kriterija olakšava niz drugih tehničkih, ali ne i suštinskih izmjena.

Treće strane koje provode provjeru (članak 28.)

Prijedlogom se propisuje da relevantna nacionalna nadležna tijela, osim što ovlašćuju treće strane koje provjeravaju STS usklađenost, moraju te strane i nadzirati.

Nadzor (članci 29., 30., 32. i 36.)

Kako bi se promicala konvergencija nadzora i spriječila fragmentacija i različita tumačenja propisa, prijedlogom se jača uloga pododbora za sekuritizaciju Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela. Posebice, pododbor za sekuritizaciju zadužen je za donošenje smjernica za uspostavu zajedničkih nadzornih postupaka i izradu obrazaca za izvješćivanje iz članka 7. Kako bi se osigurala veća odgovornost i kontinuitet, EBA vodi rad pododbora za sekuritizaciju Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, trajno će osiguravati tajništvo i potpredsjednika za pododbor i podupirati predsjednika u izvršavanju zadaća te obavljati zadaće predsjednika tijekom njegove odsutnosti.

Kako bi se osigurao učinkovit i dosljedan nadzor STS kriterija, člankom 29. Uredbe (EU) 2017/2402 trebalo bi nacionalnim nadležnim tijelima za bankarstvo povjeriti odgovornost za nadzor nad primjenom STS kriterija u sekuritizacijama koje je inicirala banka. Kad je riječ o kreditnim institucijama u bankovnoj uniji, taj nadzor provodio bi jedinstveni nadzorni mehanizam.

Kako bi se nadzornim tijelima omogućilo da provode zahtjeve povezane s dubinskom analizom, članak 32. Uredbe (EU) 2017/2402 mijenja se kako bi popis situacija u kojima nacionalna nadležna tijela mogu primijeniti administrativne sankcije izričito obuhvaćao propust institucionalnih ulagatelja da ispunjavaju zahtjeve povezane s dubinskom analizom iz članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402.

Izvješća i preispitivanje (članci 44. i 46.)

Kontinuirani mandat europskih nadzornih tijela iz članka 44. Uredbe (EU) 2017/2402 za izvješćivanje o provedbi te uredbe ažurira se kako bi obuhvaćao i procjenu doprinosa sekuritizacije financiranju društava i gospodarstva EU-a.

Komisija je ovlaštena preispitati funkcioniranje ove Uredbe o izmjeni u roku od pet godina od datuma njezine primjene. Tom izvješću o preispitivanju prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

2025/0826 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Sekuritizacija može potaknuti ulaganja tako što će bankama omogućiti da rizike prenesu na one koji ih mogu preuzeti i time oslobode svoj kapital, koji mogu iskoristiti za dodatno kreditiranje kućanstava i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća 19 , koja obuhvaća i jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacije i sekuritizacije koje nisu STS, ojačane su transparentnost, sigurnost i standardizacija tržišta. Međutim, tu uredbu trebalo bi dodatno pojednostavniti kako bi se u većoj mjeri iskoristile prednosti sekuritizacija.

(2)Važno je da financijske institucije svoj kapital koriste gdje je najpotrebniji za ostvarenje gospodarskih ciljeva Unije i za financiranje realnog gospodarstva. Osim fleksibilnosti predviđene postojećim pravilima, ciljanim izmjenama Uredbe (EU) 2017/2402 omogućilo bi se da sekuritizacijski okvir Unije bolje podupire ulaganja u gospodarstvo i olakša kreditiranje poduzeća.

(3)Kako bi se povećala transparentnost i osigurao dosljedan regulatorni tretman usmjeren na smanjenje troškova za izdavatelje, trebalo bi uvesti definiciju javne i privatne sekuritizacije. Opseg javnih sekuritizacija trebao bi obuhvaćati transakcije u kojima su odnosne obveznice uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-ovi), organiziranim trgovinskim platformama (OTP-ovi) ili bilo kojem drugom mjestu trgovanja u Uniji te transakcije koje se nude ulagateljima pod neizmjenjivim uvjetima u kojima se paket nudi na osnovi „uzmi ili ostavi”, a ulagatelji nisu u izravnom kontaktu s inicijatorima ili sponzorima pa ne mogu izravno primiti potrebne informacije za provedbu dubinske analize, a da inicijator ili sponzor ne otkriju neke poslovno osjetljive informacije tržištu. Definiranjem tih vrsta transakcija kao javnih transakcija, na temelju njihove dostupnosti nizu ulagatelja, trebalo bi se osigurati da te transakcije podliježu odgovarajućim zahtjevima povezanima s transparentnošću i regulatornom nadzoru te doprinijeti boljem nadzoru i funkcioniranju tržišta.

(4)Zahtjevi povezani s dubinskom analizom trebali bi biti razmjerni profilu rizičnosti sekuritizacijskih pozicija. Stoga bi se dubinska analiza ulagatelja trebala usmjeriti na obilježja rizika i strukturna obilježja koja mogu bitno utjecati na uspješnost sekuritizacije, pri čemu bi trebalo izbjegavati dvostruke, pretjerano opterećujuće ili generičke obveze koje možda nisu značajne za različite vrste sekuritizacije. Iz istog bi razloga obveze dubinske analize trebalo pojednostavniti, čime bi se smanjili nepotrebni troškovi za ulagatelje, posebno u sekuritizacijama nižeg rizika, i potaknulo ponašanje ulagatelja na sekuritizacijskom tržištu koje je razmjernije i osjetljivije na rizik.

(5)Inicijatori, izvorni zajmodavci, sponzori ili sekuritizacijski subjekti posebne namjene (SSPN-i) („subjekti na prodajnoj strani”) s poslovnim nastanom u Uniji već podliježu nadzoru u Uniji i mogu se sankcionirati ako prekrše svoje obveze iz Uredbe (EU) 2017/2402. Stoga je primjereno da ulagatelji više ne budu obvezni provjeravati ispunjavaju li subjekti iz Unije na prodajnoj strani, ako su ti subjekti odgovorni u ime prodajnih strana u transakciji, zahtjeve o dubinskoj analizi utvrđene u Uredbi (EU) 2017/2402. Međutim, ulagatelji bi i dalje trebali provjeravati jesu li ti subjekti ispunili svoje obveze za koje su odgovorni subjekti na prodajnoj strani iz trećih zemalja na temelju Uredbe (EU) 2017/2402.

(6)Za nadređene tranše, koje obično imaju koristi od znatnog kreditnog poboljšanja i predstavljaju manji rizik, trebala bi biti potrebna manje opsežna dubinska analiza nego za podređene ili mezaninske tranše, kod kojih je prisutan veći rizik i veća izloženost gubicima. Tim proporcionalnim pristupom podupire se učinkovitija raspodjela resursa ulagatelja i izbjegava prekomjerno opterećenje za niskorizična ulaganja.

(7)Budući da usklađenost sa STS zahtjevima već podliježe zasebnom regulatornom nadzoru i obavješćivanju, suvišna je obveza ulagatelja da provjeravaju usklađenost s tim zahtjevima. Štoviše, provjera usklađenosti sa STS kriterijima nije relevantna za sve vrste ulagatelja. Stoga bi odgovarajući zahtjev trebalo izbrisati.

(8)Ulagateljima bi trebalo omogućiti da provode pojednostavnjenu dubinsku analizu ulaganja u ponovljene transakcije u kojima su bitna obilježja rizika već dobro poznata. U tu bi se svrhu ulaganje u ponovljene transakcije trebalo smatrati ulaganjem u sekuritizacijske pozicije koje je izdao isti inicijator, koje su osigurane istom vrstom odnosne imovine, imaju ista strukturna obilježja i nude istu ili nižu razinu kreditnog rizika u usporedbi s prethodnim ulaganjima. Tom izmjenom trebala bi se osigurati dosljednost u provođenju dubinske analize i ujedno olakšati sudjelovanje ulagatelja u dobro poznatim i transparentnim strukturama.

(9)Multilateralne razvojne banke mogu imati važnu ulogu u olakšavanju pristupa ulagatelja sekuritizacijskim tržištima, povećanju likvidnosti i podupiranju ciljeva unije štednje i ulaganja. Ako za sekuritizacijsku poziciju u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamči multilateralna razvojna banka navedena u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , kreditni rizik koji proizlazi iz sekuritizacijske pozicije učinkovito se prenosi iz skupa odnosne imovine na davatelja jamstva pa se na tu izloženost primjenjuje ponder rizika od 0 %. Osim toga, takva sekuritizacijska pozicija kategorizira se kao imovina prvog stupnja na temelju članka 10. stavka 1. točke (g) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 21 . U takvim slučajevima primjereno je institucionalne ulagatelje, osim subjekta koji daje jamstvo, u potpunosti izuzeti od zahtjeva povezanih s dubinskom analizom na temelju Uredbe (EU) 2017/2402.

(10)Transakcije u kojima tranšu prvog gubitka drže ili za nju jamče Unija, nacionalne banke za promicanje gospodarstva ili institucije u smislu članka 2. točke 3. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća 22 same po sebi imaju obilježja koja umanjuju potrebu za provedbom potpune dubinske analize i ispunjavaju zahtjev za zadržavanje rizika. Za te transakcije jamči davatelj jamstva, koji provodi postupke dubinske analize prije davanja takvog jamstva. Tom procjenom uklanja se potreba da institucionalni ulagatelji provode procjenu na temelju potpune dubinske analize u skladu s Uredbom (EU) 2017/2402. Osim toga, bit jamstva je činjenica da rizik preuzima davatelj jamstva. Stoga je primjereno ukinuti zahtjev za zadržavanje rizika. Očekuje se da će te promjene privući privatna ulaganja u strukture sa smanjenim rizikom s javnim jamstvom.

(11)Institucionalni ulagatelj koji ovlast za donošenje odluka o upravljanju ulaganjima delegira drugom institucionalnom ulagatelju trebao bi mu moći naložiti da izvrši obveze dubinske analize utvrđene u Uredbi (EU) 2017/2402. Međutim, pri tom delegiranju ne bi se trebala prenijeti pravna odgovornost. Institucionalni ulagatelj koji delegira ovlasti trebao bi ostati isključivo odgovoran za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima povezanima s dubinskom analizom. To određivanje trebalo bi odražavati utvrđenu regulatornu praksu i osigurati da se obveze djelotvorno ispunjavaju, a da se ujedno zadrže jasne razine odgovornosti.

(12)U zahtjevima za objavljivanje trebalo bi uzeti u obzir granularnost odnosnog skupa izloženosti, tj. broj kredita u odnosnom skupu. Važno je uzeti u obzir i prosječno dospijeće odnosnih izloženosti. Objavljivanje na razini kredita za vrlo granularne skupove vrlo kratkoročnih izloženosti može biti osobito skupo i predstavljati znatno opterećenje za izdavatelje, a da često ne nudi znatne prednosti u smislu dodatnih informacija za ulagatelje. Stoga zahtjevi za objavljivanje za sekuritizacije izloženosti kreditnim karticama i određenih vrsta potrošačkih kredita ne bi trebali obuhvaćati izvješćivanje na razini svake pojedinačne odnosne izloženosti. Međutim, nadležna tijela i dalje bi trebala moći zatražiti dodatne informacije, među ostalim o izloženostima koje čine odnosni skup, kako bi pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/2402 imala potpun pregled tržišta.

(13)Postojeći obrasci za izvješćivanje 23 za javne i privatne sekuritizacije preskupi su i opterećujući. Stoga bi trebalo smanjiti opterećenje subjekata pri ispunjavanju obveza izvješćivanja, a da se pritom ne ugrozi cilj osiguravanja transparentnosti na tržištu. Obrasce za izvješćivanje trebalo bi pojednostavniti kako bi se smanjio broj obaveznih podatkovnih polja. Cilj revizije obrasca trebao bi biti smanjenje obaveznih podatkovnih polja za najmanje 35 %. Pretvaranjem određenih obaveznih polja u neobavezna polja mogla bi se povećati fleksibilnost, no pritom bi trebalo posebno pripaziti da se time ne ugrozi kvaliteta ili upotrebljivost podataka.

(14)U okviru izvješćivanja trebalo bi uzeti u obzir posebna obilježja privatnih sekuritizacija. Trebalo bi izraditi namjenski i pojednostavnjen obrazac za izvješćivanje za privatne sekuritizacije. Pri utvrđivanju pojedinosti zahtjeva za izvješćivanje informacije koje je potrebno dostaviti trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri biti usklađene s drugim dobro utvrđenim obrascima, posebno s vodičem za obavješćivanje o sekuritizacijskim transakcijama koji je izradila Europska središnja banka u skladu s člankom 6. stavkom 5. točkom (a) Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 24 . Trebalo bi procijeniti sve buduće izmjene vodiča Europske središnje banke, a obrasce za izvješćivanje možda će, prema potrebi, trebati preispitati. Kako bi se nadzornim tijelima omogućila osnovna vidljivost na privatnom tržištu, o privatnim sekuritizacijama trebalo bi izvješćivati repozitorije. Za privatne sekuritizacije ne bi se trebala dostavljati ista količina informacija kao za javne sekuritizacije. Propisivanjem da se o privatnim transakcijama izvješćuju sekuritizacijski repozitoriji, s pomoću pojednostavnjenog obrasca, poboljšali bi se nadzor nadzornih tijela i praćenje tržišta. Međutim, kako bi se očuvala povjerljivost privatnih transakcija, podaci iz tih transakcija ne bi se trebali javno objavljivati.

(15)Pododbor za sekuritizaciju Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela („odbor za sekuritizaciju Zajedničkog odbora – JCSC”) iz članka 36. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2402, pod vodstvom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), trebao bi izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje inicijator, sponzor i SSPN trebaju pružiti kako bi ispunili obvezu izvješćivanja. U tom nacrtu regulatornih tehničkih standarda trebalo bi uzeti u obzir korisnost informacija za imatelja sekuritizacijske pozicije, bez obzira na to je li sekuritizacija javna ili privatna, je li sekuritizacijska pozicija kratkoročna i, ako je riječ o transakciji programa komercijalnih zapisa osiguranih imovinom (ABCP), je li ju sponzor potpuno osigurao. Komisija bi trebala biti ovlaštena dopuniti Uredbu (EU) 2017/2402 donošenjem tih regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 26 i Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . Nadalje, JCSC bi pod vodstvom EBA-e trebao izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se određuje format za pružanje informacija repozitorijima. Komisija bi trebala biti ovlaštena prilagoditi te provedbene tehničke standarde putem provedbenog akta na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

(16)Kako bi se podržao pristup MSP-ova tržišnom financiranju i olakšao razvoj prekograničnih sekuritizacija koje obuhvaćaju izloženosti iz više država članica, trebalo bi revidirati kriterije za homogenost skupova imovine. Iako su moguće sekuritizacije koje obuhvaćaju izloženosti iz više država članica, zahtjev povezan s homogenošću, kako je trenutačno definiran, smatra se preprekom za sekuritizacije MSP-ova. Kako bi se prevladala ta prepreka, skup odnosnih izloženosti trebalo bi smatrati homogenim ako se najmanje 70 % izloženosti pri iniciranju sastoji od izloženosti prema MSP-ovima. Tim nižim pragom uzimaju se u obzir posebne potrebe za financiranjem i obilježja MSP-ova te se osigurava da miješani skupovi u kojima prevladavaju MSP-ovi mogu imati koristi od pravne sigurnosti i operativne učinkovitosti povezane s homogenim skupovima. Preostali dio skupa trebao bi moći uključivati druge vrste izloženosti, također iz više država članica, a da to ne utječe na status sekuritizacije kao STS sekuritizacije.

(17)Kako bi se STS okvir proširio na sintetske sekuritizacije, Uredba (EU) 2017/2402 izmijenjena je 2021. Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća 28 . Kako je navedeno u izvješću Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, to proširenje STS oznake dovelo je do zadovoljavajućih rezultata u smislu omogućivanja novog izdavanja i poticanja veće aktivnosti u tom tržišnom segmentu. Međutim, praktična provedba STS zahtjeva pokazala je da je potrebno dodatno poboljšati jasnoću i dosljednost određenih zahtjeva određenim tehničkim prilagodbama.

(18)Kako bi se osigurao dosljedan odabir odnosnih izloženosti u sekuritizaciji i ulagateljima omogućila procjena kreditnog rizika skupa imovine prije ulaganja, zabranjeno je aktivno upravljanje portfeljem sekuritizacijske izloženosti na diskrecijskoj osnovi. Članak 26.b Uredbe (EU) 2017/2402 sadržava iscrpan popis dopuštenih aktivnosti upravljanja i propisuje da se određene aktivnosti ne bi trebale smatrati aktivnim upravljanjem portfeljem na diskrecijskoj osnovi te ih stoga ne bi trebalo zabraniti. Taj je popis potrebno ažurirati tako da uključuje uklanjanje zbog sankcija izrečenih subjektu tijekom trajanja transakcije ili prijevarnih radnji i uklanjanje zbog izmjena zajma slijedom promjene zakona koja utječe na provedivost, a koje su izvan kontrole inicijatora. Obje okolnosti utjecale bi na provedivost odnosnih izloženosti (izvan kontrole inicijatora), a uklanjanje tih odnosnih izloženosti ne bi se trebalo smatrati aktivnim upravljanjem portfeljem na diskrecijskoj osnovi.

(19)U kriterijima povezanima sa standardizacijom i utvrđenima u članku 26.c Uredbe (EU) 2017/2402 navode se mehanizmi za raspoređivanje gubitaka na imatelje sekuritizacijskih pozicija i određuje se primjena različitih metoda isplate na tranše. Glavni je cilj tih kriterija osigurati da se nepostupni redoslijed isplate primjenjuje samo ako je popraćen jasno određenim ugovornim pokretačima. Tim se pokretačima nastoji potaknuti prelazak na postupne isplate utemeljene na hijerarhiji nadređenosti i time zaštititi transakciju od prijevremene amortizacije kreditnog poboljšanja u slučaju smanjenja kreditne kvalitete. Takva preuranjena amortizacija mogla bi inicijatore koji drže te tranše izložiti rizicima povezanima sa smanjenjem rezerve kreditnog poboljšanja. Međutim, u tim se kriterijima na odgovarajući način ne uzima u obzir sposobnost podnošenja gubitaka tranši koje su podređene zaštićenim tranšama u sekuritizaciji, što dovodi do pogrešne primjene ako se ti kriteriji doslovno tumače u kontekstu sintetskih sekuritizacija koje uključuju mezaninske tranše. U tim kriterijima nehotice se pretpostavlja da se svi povezani gubici raspoređuju samo na zaštićenu tranšu, čime se zanemaruje raspoređivanje na podređene tranše. Stoga bi trebalo odrediti da bi, u slučajevima kad podređene tranše pokrivaju dijelove gubitaka odnosne izloženosti, pri primjeni kriterija trebalo uzeti u obzir njihovu sposobnost podnošenja gubitaka.

(20)U članku 26.e stavku 3. Uredbe (EU) 2017/2402 trenutačno je utvrđeno da su premije kreditne zaštite koje se plaćaju na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti strukturirane kao ovisne o nepodmirenom nominalnom iznosu prihodujućih sekuritiziranih izloženosti u trenutku plaćanja i odražavaju rizik zaštićene tranše. Kako bi se osigurala učinkovitost ugovora o kreditnoj zaštiti iz perspektive inicijatora i ujedno određivanjem najduljeg razdoblja produljenja za restrukturiranje duga osigurala pravna sigurnost za ulagatelje u pogledu datuma raskida kako bi izvršili plaćanja, trebalo bi utvrditi da su dopuštene samo premije kreditne zaštite koje ovise o veličini nepodmirene tranše i kreditnom riziku zaštićene tranše.

(21)U članku 26.e stavku 7. Uredbe (EU) 2017/2402 utvrđeni su uvjeti pod kojima se inicijator može obvezati na sintetski višak raspona kao kreditno poboljšanje za ulagatelje. Jedan je od tih uvjeta taj da se, za inicijatore koji ne primjenjuju IRB pristup iz članka 143. Uredbe (EU) br. 575/2013, izračun jednogodišnjeg očekivanog gubitka odnosnog portfelja jasno određuje u dokumentaciji o transakciji. Kako bi se pobliže odredili zahtjevi za sintetski višak raspona na koji se inicijator obvezao i koji je ulagateljima dostupan kao kreditno poboljšanje, izmjenom Uredbe (EU) 2017/2402 iz 2021. uveden je poseban kriterij. Primjena tog kriterija pokazala je da ga je potrebno dodatno pojasniti. Osim toga, utvrđena je nedosljednost zahtjeva za inicijatore koji ne primjenjuju IRB pristup. Taj bi zahtjev trebalo izmijeniti kako bi se uskladio s namjerom određivanja gornje granice, koja odgovara jednogodišnjem očekivanom gubitku, ukupnog iznosa sintetskog viška raspona na koji bi se inicijator trebao obvezati svake godine, čime bi se osigurala dosljednost i jasnoća u primjeni te odredbe.

(22)Aktualni kriterij prema kojem kreditna zaštita mora biti materijalna u STS okviru za bilančnu sintetsku sekuritizaciju u skladu sa STS režimom ograničava mogućnost sudjelovanja društava za osiguranje ili društava za reosiguranje na tržištu bilančnih STS sekuritizacija. To sprečava razvoj STS tržišta i negativno utječe na mogućnost inicijatora da prenesu kreditni rizik izvan bankarskog sustava. Međutim, omogućavanjem da nematerijalna kreditna zaštita ispunjava uvjete za STS oznaku ne bi se trebala umanjiti kvaliteta STS oznake ili pouzdanost ugovora o kreditnoj zaštiti niti neiskusna ili nediversificirana društva za osiguranje ili društva za reosiguranje poticati na izlaganje visokim razinama rizika. Stoga je primjereno uspostaviti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da je sudjelovanje ograničeno na osiguravatelje određene razine pouzdanosti i diversifikacije. Stoga bi uvjeti prihvatljivosti za pružanje nematerijalne kreditne zaštite pod STS oznakom trebali biti popraćeni zahtjevima povezanima s diversifikacijom, solventnošću, mjerenjem rizika i minimalnom veličinom pružatelja zaštite. Točnije, kad je riječ o mjerenju rizika, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje trebalo bi za izračun kapitalnih zahtjeva za takve ugovore o kreditnoj zaštiti koristiti odobren interni model. Kad je riječ o solventnosti, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje trebalo bi ispunjavati odredbe o potrebnom solventnom kapitalu i minimalnom potrebnom kapitalu iz članka 100. odnosno članka 128. Direktive 2009/138/EZ te bi mu trebao biti dodijeljen treći stupanj kreditne kvalitete ili bolji. Kad je riječ o diversifikaciji, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje trebalo bi djelotvorno obavljati djelatnosti u najmanje dvije vrste neživotnog osiguranja, što bi trebalo smanjiti prekomjernu izloženost bilo kojoj pojedinačnoj vrsti rizika. Naposljetku, kad je riječ o minimalnoj veličini, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje trebalo bi imati ukupnu imovinu u vrijednosti većoj od 20 milijardi EUR.

(23)Treće strane koje provode provjeru sudjeluju u procjeni usklađenosti sekuritizacija sa STS kriterijima. Uredbom (EU) 2017/2402 propisano je samo da treće strane koje provode provjeru moraju dobiti odobrenje nacionalnih nadležnih tijela. Međutim, to odobrenje pruža ograničeno jamstvo ako nadležna tijela ne mogu procijeniti ispunjavaju li te treće strane kontinuirano uvjete za njega. Stoga je primjereno utvrditi da su nadležna tijela odgovorna i na odgovarajući način ovlaštena i za kontinuirani nadzor tih trećih strana.

(24)Kako bi se osigurala djelotvorna provedba i izvršenje Uredbe (EU) 2017/2402, potrebno je pojasniti odgovornosti nadležnih tijela u nadzoru usklađenosti svih relevantnih strana u sekuritizaciji. Nadležna tijela trebala bi nadzirati ponašanje inicijatora, sponzora, izvornih zajmodavaca i SSPN-a. To obuhvaća provjeru usklađenosti pojedinačnih sekuritizacijskih transakcija s primjenjivim zahtjevima na temelju ove Uredbe.

(25)Kako bi se povećala usklađenost s Uredbom (EU) 2017/2402 i poboljšala njezina djelotvornost, opseg ovlasti sankcioniranja na temelju članka 32. te uredbe trebalo bi proširiti kako bi izričito obuhvaćao povrede obveza dubinske analize. Institucionalni ulagatelji imaju bitnu ulogu u osiguravanju stabilnosti i transparentnosti sekuritizacijskog tržišta tako što provode odgovarajuću dubinsku analizu prije i tijekom svojih izloženosti. Kako bi se u cijeloj Uniji osigurala dosljedna provedba tih zahtjeva povezanih s dubinskom analizom, trebalo bi utvrditi da nepoštovanje tih zahtjeva podliježe korektivnim mjerama i administrativnim sankcijama nadležnih tijela.

(26)Poticanje konvergencije nadzora ključno je za pravilno funkcioniranje i daljnji razvoj sekuritizacijskog tržišta koje okuplja čitav niz gospodarskih subjekata koji često imaju sjedište u različitim jurisdikcijama, čak i za istu transakciju. Sudjelovanje nekoliko nadležnih tijela, u kombinaciji s trenutačnom složenošću postupka donošenja odluka, ukazuje na potrebu za jačanjem koordinacije nadzora. Pojednostavnjenje i jačanje postojećih okvira za koordinaciju nadzora, ako je izvedivo, trebalo bi doprinijeti širem cilju pojednostavnjenja propisa i nadzora. Veća konvergencija može se postići učinkovitijim i djelotvornijim korištenjem postojećih ovlasti dodijeljenih europskim nadzornim tijelima i nadležnim tijelima. Taj bi ishod trebalo poduprijeti i davanjem istaknutije uloge EBA-i, koja bi trebala preuzeti trajno upravljanje pitanjima koordinacije nadzora za sekuritizacijsko tržište u Uniji.

(27)Odbor za sekuritizaciju Zajedničkog odbora, sastavljen od nadležnih tijela za tržište i bonitetne zahtjeve, trebao bi se usredotočiti na pitanja koja proizlaze iz nadzora te bi trebao olakšati i promicati konvergenciju nadzora putem zajedničkih nadzornih praksi. Trebalo bi preispitati trenutačni mandat JCSC-a kako bi se naglasak stavio na konvergenciju nadzora i rad povezan s člankom 44. ove Uredbe. JCSC se može sastajati u raznim formatima ili osnivati podskupine za posebne zadaće ovisno o pitanjima o kojima je potrebno raspravljati. EBA bi trebala trajno osiguravati tajništvo i potpredsjednika odbora za sekuritizaciju Zajedničkog odbora te mijenjati predsjednika i podupirati ga u izvršavanju njegovih zadaća. U odsutnosti predsjednika potpredsjednik bi trebao obavljati zadaće predsjednika, među ostalim u situacijama kada predsjednik nije izabran. Predstavnici sudjelujućih nadležnih tijela za tržište i bonitetne zahtjeve u tom tijelu trebali bi imati odgovarajuću razinu znanja i iskustva u pitanjima o kojima se raspravlja. Redovitim praćenjem stanja tržišta i evaluacijom nadzornog okvira za sekuritizaciju u Uniji putem izvješća o praćenju, izrade smjernica i redovitih stručnih pregleda dodatno bi se ojačao nadzorni okvir kojim se promiču (nadzorni) postupci koji su se u praksi pokazali najboljima.

(28)Budući da je sekuritizacijska aktivnost u Uniji prvenstveno koncentrirana u bankarskom sektoru, primjereno je da EBA preuzme trajnu upravljačku ulogu u odboru za sekuritizaciju Zajedničkog odbora. Pri obavljanju trajne uloge u odboru za sekuritizaciju Zajedničkog odbora EBA bi posebnu pozornost trebala posvetiti poticanju čvrstog odnosa suradnje s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) uzimajući u obzir njihova sektorska gledišta. Očekuje se da će takva pojačana koordinacija nadzora dovesti do pouzdanijeg i dosljednijeg nadzora nad sekuritizacijskim tržištem u Uniji. U tom svojstvu EBA bi trebala predvoditi i rad na izradi obrazaca za objavljivanje kako je predviđeno u članku 7. ove Uredbe. To će biti ključno za pripremu tržišta za očekivani rast te za unapređenje nadzornih kapaciteta i pripravnosti za potporu tom širenju. Dodjela upravljačke uloge EBA-i u toj nadzornoj funkciji u skladu je sa strateškom vizijom učinkovitog i pojednostavnjenog regulatornog okruženja.

(29)Kad je riječ o prekograničnim sekuritizacijama, imenovanjem vodećeg nadzornog tijela pojednostavnio bi se nadzor usklađenosti s Uredbom (EU) 2017/2402 te ostvarila usklađenost i bolja koordinacija među različitim nadležnim tijelima. Vodeće nadzorno tijelo trebalo bi imenovati iz redova nadležnih tijela subjekata koji sudjeluju u transakciji, a odluku bi trebala donijeti dotična nadležna tijela. U slučaju neslaganja pitanje bi se trebalo rješavati na razini odbora za sekuritizaciju Zajedničkog odbora. Kad god nova transakcija obuhvaća subjekte koje nadziru ista nadležna tijela, prethodno imenovano vodeće tijelo može zadržati tu ulogu.

(30)Važno je da regulatorni okvir za sekuritizacije ostane djelotvoran i da se prilagodi financijskom okruženju koje se razvija. Zbog toga bi Komisija trebala detaljno preispitati učinak i funkcionalnost ove Uredbe u roku od pet godina od njezina donošenja i posebnu pozornost posvetiti njezinu utjecaju na sekuritizacijsko tržište i njezinim širim gospodarskim posljedicama. To preispitivanje trebalo bi biti usmjereno na bitne aspekte, uključujući tržišnu dinamiku, dostupnost kredita, posebno za MSP-ove, ulaganja i međusobnu povezanost financijskih institucija, koja je ključna za održavanje stabilnosti financijskog sektora. Na temelju uvida iz izvješća iz članka 44. Uredbe (EU) 2017/2402 i iz daljnjih analiza Komisija bi trebala utvrditi potrebu za ažuriranjem zakonodavstva kako bi se zaštitila uloga Uredbe (EU) 2017/2402 u podupiranju otpornog i dinamičnog gospodarstva u Europskoj uniji.

(31)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice s obzirom na to da sekuritizacijska tržišta djeluju na globalnoj razini i da je potrebno osigurati ravnopravne uvjete na unutarnjem tržištu za sve institucionalne ulagatelje i subjekte uključene u sekuritizaciju, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(32)Uredbu (EU) 2017/2402 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 2017/2402

Uredba (EU) 2017/2402 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Uredba primjenjuje na institucionalne ulagatelje, inicijatore, sponzore, izvorne zajmodavce, servisere i sekuritizacijske subjekte posebne namjene.”;

(2)u članku 2. dodaju se sljedeće točke 32. i 33.:

ƒ„32.    „javna sekuritizacija” znači sekuritizacija koja ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)za tu je sekuritizaciju objavljen prospekt u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća 29 ;

(b)sekuritizacija se stavlja na tržište s obveznicama koje predstavljaju sekuritizacijske pozicije uvrštenim za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 30 ;

(c)sekuritizacija se nudi ulagateljima, a strane ne mogu pregovarati o uvjetima.

33.    „privatna sekuritizacija” znači sekuritizacija koja ne ispunjava nijedan od kriterija iz točke 32.”;

3.članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.    točka (c) briše se;

ii.    točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e)    ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, inicijator, sponzor ili SSPN određen u skladu s člankom 7. stavkom 2. stavio je na raspolaganje informacije propisane člankom 7. stavkom 1. u skladu s učestalošću i načinima iz tog stavka;

(f)    ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, u slučaju neprihodujućih izloženosti, inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac primijenio je pouzdane standarde pri odabiru i određivanju cijena izloženosti.”;

(b)stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.    točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    sva strukturna obilježja sekuritizacije koja mogu bitno utjecati na uspješnost sekuritizacijske pozicije;”;

ii.    točka (c) briše se;

(c)stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.    u točki (a) briše se drugi podstavak;

ii.    dodaje se sljedeća točka (g):

„(g)    u vezi s ulaganjima na sekundarnom tržištu, dokumentirati procjenu i provjere na temelju dubinske analize u razumnom roku koji ni u kojem slučaju ne smije biti dulji od 15 kalendarskih dana nakon ulaganja.”;

(d)umeću se sljedeći stavci 4.a i 4.b:

„4.a    Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se na institucionalne ulagatelje koji drže sekuritizacijsku poziciju za koju jamči multilateralna razvojna banka iz članka 117. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe prvog podstavka jamstvo mora ispunjavati uvjete iz članaka 213. i 215. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4.b    Stavci 1. i 4. ne primjenjuju se na institucionalne ulagatelje koji drže sekuritizacijsku poziciju ako tranšu prvog gubitka koja čini najmanje 15 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti drže ili za nju jamče Unija ili nacionalne razvojne banke ili institucije u smislu članka 2. točke 3. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća.”;

(e)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 4. ovoga članka, ako je institucionalni ulagatelj ovlastio drugog institucionalnog ulagatelja za donošenje odluka o upravljanju ulaganjima koje bi ga mogle izložiti sekuritizaciji, institucionalni ulagatelj koji delegira ovlast može institucionalnom ulagatelju kojem je delegirao ovlast naložiti da ispuni svoje obveze iz ovog članka u odnosu na svaku izloženost sekuritizaciji koja proizlazi iz tih odluka. Odgovornost institucionalnog ulagatelja koji delegira ovlast na temelju ovog članka ne mijenja se zbog činjenica da je taj institucionalni ulagatelj delegirao poslove.”;

4.članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 5. dodaje se točka (f):

„(f) Unija.”

(b)umeće se stavak 5.a:

„5.a Stavak 1. ne primjenjuje se ako tranšu prvoga gubitka koja čini najmanje 15 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti drži ili za nju jamči jedan od subjekata navedenih u stavku 5. točkama od (a) do (f).”;

5.članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju ABCP-a ili sekuritizacije vrlo granularnih skupova kratkoročnih izloženosti informacije opisane u prvom podstavku točki (a), točki (c) podtočki ii. te točki (e) podtočki i. stavljaju se na raspolaganje u zbirnom obliku imateljima sekuritizacijskih pozicija i, na zahtjev, potencijalnim ulagateljima.”;

(b)u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Na privatne sekuritizacije primjenjuje se zaseban okvir izvješćivanja primjeren njihovim jedinstvenim obilježjima, koja se razlikuju od obilježja javne sekuritizacije, u namjenskom i pojednostavnjenom obrascu za izvješćivanje. Tim namjenskim i pojednostavnjenim obrascem za izvješćivanje osigurava se odgovarajuća dostava bitnih informacija relevantnih za nacionalna nadležna tijela, bez uvođenja svih obveza izvješćivanja koje se primjenjuju na javne sekuritizacije. Obveze koje se odnose na privatne sekuritizacije na temelju ovog podstavka ispunjavaju se od [datum određen u stavku 3. četvrtom podstavku i stavku 4. četvrtom podstavku ovog članka].”

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, pod vodstvom EBA-e i u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 kojima se pobliže utvrđuju informacije koje dostavljaju inicijator, sponzor i SSPN kako bi ispunili obveze iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (e) i stavka 2., uzimajući u obzir:

(a)    korisnost informacija za imatelja sekuritizacijske pozicije i nadzorna tijela;

(b)    je li sekuritizacija javna ili privatna;

(c)    je li sekuritizacijska pozicija kratkoročna;

(d)    u slučaju transakcije ABCP, je li je sponzor potpuno osigurao.

Europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, pod vodstvom EBA-e i u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, dostavljaju Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopune ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

Regulatorni tehnički standardi stupaju na snagu [12 mjeseci] nakon što ih Komisija donese.

Najmanje svake tri godine od datuma na koji ih Komisija donese, europska nadzorna tijela putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela procjenjuju regulatorne tehničke standarde kako bi se odredila njihova kontinuirana relevantnost i točnost te kako bi se osiguralo da su i dalje djelotvorni, ažurni i usklađeni s tržišnim praksama i potrebama. Europska nadzorna tijela putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela obavješćuju Komisiju o rezultatima te procjene.”;

(d)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene za informacije koje treba pobliže utvrditi u skladu sa stavkom 3., europska nadzorna tijela putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, pod vodstvom EBA-e i u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, izrađuju nacrt provedbenih tehničkih standarda u skladu s člankom 15. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 kojima se pobliže utvrđuje njihov format u obliku standardiziranih obrazaca.

Europska nadzorna tijela putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela dostavljaju Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člankom 15. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

Provedbeni tehnički standardi stupaju na snagu [12 mjeseci] nakon što ih Komisija donese.

Najmanje svake tri godine od datuma na koji ih Komisija donese, europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, procjenjuju provedbene tehničke standarde kako bi se odredila njihova kontinuirana relevantnost i točnost te kako bi se osiguralo da su i dalje djelotvorni, ažurni i usklađeni s tržišnim praksama i potrebama. Europska nadzorna tijela, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, obavješćuju Komisiju o rezultatima te procjene.”;

6.članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Sekuritizacijski repozitorij registrira se kod ESMA-e za potrebe članka 7. u skladu s uvjetima i postupkom utvrđenima u ovom članku.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Da bi bio prihvatljiv za registraciju u skladu s ovim člankom, sekuritizacijski repozitorij mora biti pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji, primjenjivati postupke za provjeru potpunosti i dosljednosti informacija koje mu se stavljaju na raspolaganje u skladu s člankom 7. stavkom 1. ove Uredbe i ispunjavati zahtjeve iz članaka 78. i 79. te članka 80. stavaka 1., 2., 3., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 648/2012. Za potrebe ovog članka, upućivanja u člancima 78. i 80. Uredbe (EU) br. 648/2012 na njezin članak 9. tumače se kao upućivanja na članak 7. ove Uredbe.”;

7.članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2., sekuritizacijski repozitorij iz članka 10. prikuplja i održava pojedinosti o sekuritizaciji. On svim sljedećim subjektima omogućuje izravan i neposredan besplatan pristup kako bi im se omogućilo izvršenje vlastitih zadaća, mandata i obveza:

(a)    EBA-i;

(b)    EIOPA-i;

(c)    ESMA-i;

(d)    ESRB-u;

(e)    relevantnim članovima Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), uključujući Europsku središnju banku (ESB) pri provođenju zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma iz Uredbe (EU) br. 1024/2013;

(f)    relevantnim tijelima čije se zadaće i mandati nadzora odnose na transakcije, tržišta, sudionike i imovinu koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe;

(g)    sanacijskim tijelima imenovanima u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća 31 ;

(h)    Jedinstvenom sanacijskom odboru koji je osnovan Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 32 ;

(i)    tijelima iz članka 29. ove Uredbe;

(j)    Komisiji na zahtjev;

(k)    u slučaju javnih sekuritizacija, ulagateljima i potencijalnim ulagateljima.”

(b)u stavku 2. točka (a) briše se.;

8.članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

„Smatra se da skup odnosnih izloženosti ispunjava zahtjeve iz prvog podstavka ako se pri iniciranju najmanje 70 % izloženosti u skupu sastoji od izloženosti prema MSP-ovima.”;

(b)u stavku 11. točki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    u informacijama koje je dostavio inicijator, sponzor ili SSPN eksplicitno se utvrđuje udio restrukturiranih odnosnih izloženosti, vrijeme i detalji restrukturiranja i njihova kvaliteta od datuma restrukturiranja;”;

9.članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju sekuritizacije čije su odnosne izloženosti stambeni krediti ili krediti za kupnju ili leasing automobila, inicijator i sponzor objavljuju dostupne informacije koje se odnose na okolišnu učinkovitost imovine koja se financira takvim stambenim kreditima ili kreditima za kupnju ili leasing automobila.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.    Inicijator i sponzor odgovorni su za usklađenost s člankom 7. Kad je riječ o javnoj sekuritizaciji, informacije propisane u članku 7. stavku 1. prvom podstavku točki (a) stavljaju se na raspolaganje potencijalnim ulagateljima prije određivanja cijene, na njihov zahtjev. Kad je riječ o javnoj sekuritizaciji, informacije propisane u članku 7. stavku 1. prvom podstavku točkama od (b) do (d) stavljaju se na raspolaganje prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili u početnom obliku. Konačna dokumentacija stavlja se na raspolaganje ulagateljima najkasnije 15 dana nakon zaključenja transakcije.”;

10.članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 9. točki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    u informacijama koje je dostavio inicijator, sponzor ili SSPN eksplicitno se utvrđuje udio restrukturiranih odnosnih izloženosti, vrijeme i detalji restrukturiranja i njihova kvaliteta od datuma restrukturiranja;”;

(b)u stavku 15. dodaje se sljedeći podstavak:

„Smatra se da skup odnosnih izloženosti ispunjava zahtjeve iz prvog podstavka ako se pri iniciranju najmanje 70 % izloženosti u skupu sastoji od izloženosti prema MSP-ovima.”;

11.članak 26.b mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 7. četvrtom podstavku dodaju se sljedeće točke (e) i (f):

„(e)    predmet Unijinih mjera ograničavanja ili dokazanih prijevarnih radnji;

(f)    podliježe promjenama nacionalnog pravnog okvira koje bi utjecale na provedivost potraživanja po odnosnim izloženostima.”;

(b)u stavku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

„Smatra se da skup odnosnih izloženosti ispunjava zahtjeve iz prvog podstavka ako se najmanje 70 % izloženosti u skupu pri iniciranju sastoji od izloženosti prema MSP-ovima.”;

(c)u stavku 11. točki (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    u informacijama koje je dostavio inicijator, sponzor ili SSPN eksplicitno se utvrđuje udio restrukturiranih odnosnih izloženosti, vrijeme i detalji restrukturiranja i njihova kvaliteta od datuma restrukturiranja;”;

12.u članku 26.c stavku 5. osmi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju nastanka kreditnog događaja iz članka 26.e u vezi s odnosnim izloženostima dok restrukturiranje duga za te izloženosti nije dovršeno, preostali iznos kreditne zaštite na bilo koji datum plaćanja uvećan za iznos bilo koje od zadržanih tranši podređenih tranšama pokrivenima kreditnom zaštitom koja postoji na bilo koji datum plaćanja mora biti barem jednak preostalom nominalnom iznosu tih odnosnih izloženosti, umanjenom za iznos svih međuplaćanja izvršenih u vezi s tim odnosnim izloženostima.”;

13.članak 26.e mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Premije kreditne zaštite koje se plaćaju na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti strukturirane su tako da ovise o nepodmirenom iznosu tranše i kreditnom riziku zaštićene tranše. U tu svrhu ugovorom o zaštiti kredita ne propisuju se zajamčene premije, plaćanja premija unaprijed, mehanizmi rabata ili drugi mehanizmi kojima se može izbjeći ili smanjiti stvarna raspodjela gubitaka ulagateljima ili povrat dijela plaćenih premija inicijatoru nakon dospijeća transakcije.”;

(b)u stavku 7. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)    za inicijatore koji ne primjenjuju IRB pristup iz članka 143. Uredbe (EU) br. 575/2013:

i.    ukupni godišnji obvezujući iznos ne smije biti veći od jednogodišnjeg očekivanog gubitka portfelja za tu godinu;

ii.    izračun jednogodišnjeg očekivanog gubitka odnosnog portfelja jasno se određuje u dokumentaciji o transakciji.”;

(c)stavak 8. mijenja se kako slijedi:

i.umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa)    jamstva koje ispunjava zahtjeve iz dijela trećeg glave II. poglavlja 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, kojim se kreditni rizik prenosi na društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje ispunjava sve sljedeće kriterije:

i.    za izračun kapitalnih zahtjeva za takva jamstva društvo primjenjuje interni model odobren u skladu s člancima 112. i 113. Direktive 2009/138/EZ;

ii.    društvo ispunjava uvjet o potrebnom solventnom kapitalu i uvjet o minimalnom potrebnom kapitalu iz članka 100. odnosno članka 128. Direktive 2009/138/EZ i dodijeljen mu je treći stupanj kreditne kvalitete ili bolji;

iii.    društvo u svojem poslovanju pruža najmanje dvije vrste neživotnog osiguranja u smislu Priloga I. Direktivi 2009/138/EZ;

iv.    vrijednost imovine kojom upravlja društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje veća je od 20 milijardi EUR;

ii.točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(c)    druge kreditne zaštite koja nije navedena u točkama (a), (aa) i (b) ovog stavka u obliku jamstava, kreditnih izvedenica ili kreditnih zapisa koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 249. Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da su obveze ulagatelja osigurane kolateralom koji ispunjava zahtjeve iz stavaka 9. i 10. ovog članka.”;

14.u članku 28. stavku 1. prvom podstavku uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo ovlašćuje i nadzire treću stranu iz članka 27. stavka 2. za procjenu usklađenosti sekuritizacija sa STS kriterijima iz članaka od 19. do 22., članaka od 23. do 26. i članaka od 26.a do 26.e. Nadležno tijelo izdaje odobrenje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”;

15.članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a    Nadležna tijela odgovorna za nadzor inicijatora, sponzora i SSPN-a u skladu s Direktivom 2013/36/EU, uključujući ESB u pogledu posebnih zadaća koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013, nadziru ispunjavaju li inicijatori, sponzori i SSPN-i obveze iz članaka od 18. do 27. ove Uredbe.”;

(b)u stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za subjekte koje nadziru nadležna tijela osim onih iz stavka 4.a države članice određuju jedno ili više nadležnih tijela za nadzor usklađenosti inicijatora, sponzora i SSPN-a s člancima od 18. do 27. i usklađenost trećih strana s člankom 28.”;

16.članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 1.a:

ƒ„1.a Nadležno tijelo nadzire usklađenost inicijatora, sponzora, SSPN-a i izvornih zajmodavaca s ovom Uredbom u skladu s člankom 29.”;

(b)stavak 5. briše se;

17.u članku 32. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (i):

„(i)    institucionalni ulagatelj, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca, nije ispunio zahtjeve određene u članku 5.”;

18.članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. briše se;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Osniva se poseban pododbor za sekuritizaciju u okviru Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela u kojem će nadležna tijela blisko surađivati kako bi izvršavala svoje zadaće u skladu s člancima od 30. do 34. Pododbor za sekuritizaciju vodi EBA u suradnji s ESMA-om i EIOPA-om. EBA trajno osigurava tajništvo i potpredsjednika pododbora za sekuritizaciju. Pododbor za sekuritizaciju potiče konvergenciju nadzora kako bi se osigurali zajednički nadzorni postupci. Članovi pododbora za sekuritizaciju pod vodstvom EBA-e blisko koordiniraju svoje nadzorne postupke kako bi utvrdili i uklonili povrede ove Uredbe, izradili i promicali najbolje postupke, olakšali suradnju, poticali dosljednu primjenu prava i u slučaju neslaganja omogućili uzajamnu pravnu procjenu. Pododbor za sekuritizaciju redovito prati stanje na tržištu i primjenu ove Uredbe.”;

(c)umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a    Pododbor za sekuritizaciju iz stavka 3. do [12 mjeseci nakon donošenja] izrađuje smjernice za uvođenje zajedničkih nadzornih postupaka.

3.b    Nakon obavijesti nadležnim tijelima u skladu s člankom 7. stavkom 1. nadležna tijela subjekata na prodajnoj strani u transakciji imenuju vodeće nadzorno tijelo za koordinaciju postupaka kako bi se izbjegle razlike u primjeni ove Uredbe za transakcije u kojima sudjeluju subjekti na prodajnoj strani za koje su nadležna tijela iz više država članica. Nadležno tijelo može vodećem nadzornom tijelu delegirati izvršavanje nekih ili svih zadaća i ovlasti iz ove Uredbe. Ako nadležna tijela subjekata na prodajnoj strani ne postignu dogovor o imenovanju vodećeg nadzornog tijela, imenuje ga pododbor za sekuritizaciju osnovan na temelju stavka 3.”;

(d)u stavku 6. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Nakon što zaprimi informacije iz stavka 4., nadležno tijelo subjekta koji je pod sumnjom za povredu u roku od 15 radnih dana poduzima sve mjere potrebne za ispravljanje utvrđene povrede i obavješćuje druga uključena nadležna tijela, osobito nadležna tijela inicijatora, sponzora i SSPN-a i, ako su poznata, nadležna tijela imatelja sekuritizacijskih pozicija. Nadležno tijelo koje se ne slaže s drugim nadležnim tijelom u vezi s postupkom ili sadržajem mjere ili nepoduzimanjem mjere ili to drugo nadležno tijelo obavješćuje sva druga uključena nadležna tijela o svojem neslaganju bez nepotrebne odgode. Ako se to neslaganje ne riješi u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti svim uključenim nadležnim tijelima, predmet se prosljeđuje EBA-i u skladu s člankom 19. i, ovisno o slučaju, člankom 20. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Razdoblje mirenja iz članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 traje mjesec dana.

Ako dotična nadležna tijela u razdoblju mirenja iz prvog podstavka ne postignu dogovor, EBA donosi odluku iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u roku od mjesec dana. Tijekom postupka iz ovog članka sekuritizacija koja se nalazi na popisu koji vodi ESMA na temelju članka 27. ove Uredbe i dalje se u skladu s poglavljem 4. ove Uredbe smatra STS sekuritizacijom i ostaje na tom popisu.”;

(e)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.    Tri godine nakon dana početka primjene ove Uredbe, i svake tri godine nakon toga, EBA, u suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, provodi stručni pregled u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o provedbi nadzornih ovlasti predviđenih u članku 30. ove Uredbe.”;

(f)briše se stavak 8.;

19.članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)u prvom podstavku točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)    doprinosu sekuritizacije financiranju poduzeća iz Unije i gospodarstvu Unije.”;

(b)drugi podstavak briše se;

20.Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Preispitivanje

Komisija do [UP, molimo unijeti datum: pet godina nakon stupanja na snagu] Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o funkcioniranju ove Uredbe, kojem prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

U tom se izvješću posebice razmatraju nalazi izvješća iz članka 44. i ocjenjuju:

(a)    učinci ove Uredbe na funkcioniranje i razvoj tržišta sekuritizacija u Uniji;

(b)    doprinos sekuritizacije:

i.    financiranju poduzeća i gospodarstva EU-a, posebno u smislu dostupnosti kredita za MSP-ove i ulaganja;

ii.    međusobnoj povezanosti financijskih institucija i stabilnosti financijskog sektora;

(c)    može li se u području STS sekuritizacija uvesti istovjetan režim za inicijatore, sponzore i SSPN-e iz trećih zemalja, među ostalim u pogledu zahtjeva o dubinskoj analizi, uzimajući u obzir međunarodna kretanja u području sekuritizacije, posebno inicijative o jednostavnim, transparentnim i usporedivim sekuritizacijama;

(d)    provedba zahtjeva iz članka 22. stavka 4. i članka 26.d stavka 4. i mogu li se ti zahtjevi proširiti na sekuritizacije čije odnosne izloženosti nisu stambeni krediti ili krediti za kupnju ili leasing automobila, s ciljem uključivanja okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija.”

Članak 2.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA – AGENCIJE

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 33  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od 2027. do 2029.,

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 34

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

Subvencija Unije ESMA-i umanjit će se za iznose prikazane u tablici u nastavku:

Odobrena sredstva i doprinos iz proračuna EU-a Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) djelomično će se nadoknaditi smanjenjem odobrenih sredstava i doprinosa iz proračuna EU-a Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), što će rezultirati neto iznosima prikazanima u tablicama u nastavku.

u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda 

u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 43

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj informatičkih platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva primjenu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    nije predviđeno sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.8.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji 

Potrebe za osobljem (EPRV)

Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a, u milijunima EUR (na tri decimale)

Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama, ako je primjenjivo, u milijunima EUR (na tri decimale)

Nije primjenjivo.

Odobrena sredstva koja se pokrivaju sufinanciranjem, ako je primjenjivo, u milijunima EUR (na tri decimale)

Doprinos nacionalnih nadležnih tijela Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo djelomično će se nadoknaditi smanjenjem doprinosa nacionalnih nadležnih tijela Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

Doprinosi nacionalnih nadležnih tijela ESMA-i umanjit će se za iznose prikazane u tablici u nastavku, koji odgovaraju jednom EPRV-u:

Pregled/sažetak ljudskih resursa i odobrenih sredstava (u milijunima EUR) potrebnih za prijedlog/inicijativu u decentraliziranoj agenciji

Subvencija Unije i doprinos nacionalnih nadležnih tijela Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo djelomično će se nadoknaditi smanjenjem subvencije i doprinosa Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

Broj zaposlenika ESMA-e smanjit će se za jedan EPRV, što će omogućiti smanjenje subvencije Unije i doprinosa nacionalnih nadležnih tijela ESMA-i, kako je prikazano u tablici u nastavku:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

Predloženim izmjenama Uredbe (EU) 2017/2402 ne mijenjaju se znatno digitalna infrastruktura i postupci kojima se podupire provedba Uredbe. Stoga se smatra da prijedlog nema digitalnu relevantnost.

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    Letta, E. (2024.). Much more than a market - Speed, Security, Solidarity. Empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all EU Citizens (Više od tržišta – Brzina, sigurnost, solidarnost – Osnaživanje jedinstvenog tržišta za ostvarivanje održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a).

(2)    Draghi, M. (2024.). The Future of European Competitiveness—A Competitiveness Strategy for Europe (Budućnost europske konkurentnosti – Strategija za konkurentnost Europe). 

(3)     Zaključci Europskog vijeća iz travnja 2024.

(4)     Zaključci Europskog vijeća iz ožujka 2025.

(5)    Povratne informacije dostavljene povodom poziva na očitovanje o preispitivanju sekuritizacijskog okvira, 19. veljače 2025. – 26. ožujka 2025., europa.eu ; povratne informacije dostavljene u okviru ciljanog savjetovanja iz 2024. o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU-a, 9. listopada – 4. prosinca 2024., finance.ec.europa.eu .

(6)    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0124&qid=1750054120309.

(7)    Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012, SL L 347, 28.12.2017., str. 35., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2017/2402/oj ).

(8)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj ).

(9)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija, SL L 11, 17.1.2015., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg_del/2015/61/oj ).))

(10)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 оd 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 12, 17.1.2015., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg_del/2015/35/oj )

(11)    Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010, SL L 174, 1.7.2011., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2011/61/oj ).

(12)    Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinaka), SL L 302, 17.11.2009., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/65/oj).

(13)    Ciljanim izmjenama nadzora nastoji se poboljšati djelotvorno funkcioniranje nadzora na temelju postojećeg okvira. Cilj je tih prilagodbi omogućiti dosljednije nadzorne postupke i olakšati prekogranične sekuritizacije u Uniji. Budući da se predloženim izmjenama pojašnjavaju određeni aspekti i jasnije razgraničavaju odgovornosti, očekuje se da će potaknuti veću konvergenciju nadzora, bez znatnih novih obveza za dionike.

(14)    Dostupno na https://finance.ec.europa.eu/regulation-and-supervision/consultations-0/targeted-consultation-functioning-eu-securitisation-framework-2024_hr.

(15)     Vrijednosni papiri i tržišta – revizija sekuritizacijskog okvira (europa.eu).

(16)    Jedan je ispitanik dostavio dva odvojena (bitno slična) odgovora, a drugi tri odvojena odgovora. Prema tome, primljeno je 37 odgovora od 34 ispitanika.

(17)    Ispitanici koji su već odgovorili na ciljano savjetovanje predstavljali su sedam društava/poduzeća, 15 poslovnih udruženja i dvije nevladine organizacije (NVO-i), dok su se dva takva ispitanika izjasnila kao „ostali”.

(18)     https://www.eiopa.europa.eu/system/files/2021-05/jc-2021-31-jc-report-on-the-implementation-and-functioning-of-the-securitisation-regulation.pdf

(19)    Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/2402/oj).

(20)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/201 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/oj).

(21)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija, SL L 11, 17.1.2015., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg_del/2015/61/oj ).

(22)    Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

(23)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1224 оd 16. listopada 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju informacije i pojedinosti o sekuritizaciji koje inicijator, sponzor i SSPN stavljaju na raspolaganje i Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1225 оd 29. listopada 2019. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu formata i standardiziranih obrazaca putem kojih inicijator, sponzor i SSPN stavljaju na raspolaganje informacije i pojedinosti o sekuritizaciji (SL L 289, 3.9.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2020/1224/oj).

(24)    Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj).

(25)    Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2010/1093/oj).

(26)    Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(27)    Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(28)    Uredba (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6.4.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/557/oj).

(29)    Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1129/oj ).

(30)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (SL L 173, 12.6.2014., str. 349., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2014/65/oj ).;

(31)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2014/59/oj ).

(32)    Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2014/806/oj ).

(33)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(34)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(35)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(36)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(37)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(38)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(39)    Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(40)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(41)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(42)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(43)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.

(44)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove naplate.